VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tragedija u Kini: Vojni avion srušio se usred grada, poginula jedna osoba

    Tragedija u Kini: Vojni avion srušio se usred grada, poginula jedna osoba

    Kineski vojni avion srušio se juče u stambenom području u Kini, pri čemu je poginula najmanje jedna osoba, objavila je kineska državna nacionalna televizija CCTV.

    Avion J-7 Narodnooslobodilačke vojske sprovodio je obuku u provinciji Hubei kad se srušio, pri čemu je oštetio nekoliko kuća. Jedan stanovnik je poginuo, a dvojica su povrijeđena.

    Pilot je prije nesreće iskočio iz aviona i spustio se padobranom na tlo, zadobio je lakše ozljede, piše CNN.

    Na video snimku s društvenih mreža vidi se kako pored srušenog aviona gore kuće. Do incidenta je došlo u blizini zračne luke Laohekou u Xiangyangu. Uzrok nesreće još nije poznat. Vlasti provode istragu, piše Avaz.

  • Minibus s radnicima sletio u jarak

    Minibus s radnicima sletio u jarak

    Jedno lice jutros je poginulo, kada je minibus koji je prevozio radnike iz Šapca sletio sa puta i prevrnuo se kod Šimanovaca, prenose beogradski mediji.

    RTS javlja da se sudar dogodio jutros u 6.20 u opštini Pećinci, dok TV “Pink” javlja da je povrijeđen vozač autobusa i 16 radnika.

    Prema svjedočenju očevidaca, do nesreće je došlo kada je vozač izgubio kontrolu nad vozilom i sletio u jarak.

    Ekipe vatrogasaca, policije i hitne pomoći su na terenu.

  • Žena i dijete ranjeni u školi u Njemačkoj

    Žena i dijete ranjeni u školi u Njemačkoj

    Žena i dijete ranjeni su danas u još uvijek nerazjašnjenom incidentu u osnovnoj školi u gradu Eslingenu na jugozapadu Njemačke, saopštila je policija te zemlje.
    Policija je navela da i dalje traga za osumnjičenim počiniocem ovog napada u gradu u blizini Štutgarta, a u potrazi se koristi i helikopter, prenosi AP.

    Do sada nije jasno da li su žrtve ranjene u školi ili van nje, a nije utvrđen ni motiv napada.

    Njemački list Bild javio je da je napadač muškarac naoružan nožem, ali policija do sada nije potvrdila tu informaciju, navodi AP.

  • Na sjeveru Italije nestao helikopter sa sedam osoba

    Na sjeveru Italije nestao helikopter sa sedam osoba

    Helikopter u kome je bilo sedam osoba, uključujući četiri turska državljanina, nestao je na sjeveru Italije, javljaju turski mediji.
    Televizija NTV javila je danas da je helikopter poletio iz mjesta Luka u pravcu Treviza, ali je nestao sa radara u regionu Modene.

    Italijanske vlasti tragaju za helikopterom.

    NTV javlja da su turski državljani u letjelici radnici kompanije “Edžzadžibaši” i da su u Italiji učestvovali na sajmu trgovine.

    Isti izvor navodi da se radi o helikopteru italijanske kompanije za proizvodnju sredstava za higijenu i kućnu hemiju i korišten je za prebacivanje klijenata u fabriku, navodi AP.

  • Bitka za Donbas

    Bitka za Donbas

    Samo nekoliko sedmica nakon što su se posljednji ukrajinski vojnici u lučkom gradu Mariupolju predali ruskoj vojsci u nadi da će biti zamjenjeni, Ukrajina bi mogla izgubiti još jedan veliki centar u Donbasu, grad Sjeverodonjeck, piše Deutsche Welle.

    Sjeverodonjeck i susjedni Lisičansk su posljednji veliki gradovi u oblasti Luganska, regije Donjeck i Lugansk poznate su zajedno kao Donbas, sada su djelimično pod kontrolom Kijeva. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je “žestoka bitka” za Sjeverodonjeck jedna od najtežih u cijelom ratu i da će odrediti sudbinu regije Donbas.

    Nakon što su ruske snage preuzele kontrolu nad Mariupoljom, Ukrajinci strahuju da bi još jedna takva opsada mogla da se dogodi u Sjeverodonjecku, gdje je, po tvrdnjama gradonačelnika, ostalo oko 10.000 civila uprkos tome što su postali fokus ofanzive ruskih snaga u Ukrajini.

    Centar hemijske industrije

    Prije rata u gradu je živjelo oko 100.000 stanovnika. U sovjetsko doba, naselje u blizini hemijske fabrike Azot, najveće u Ukrajini, izraslo je u novi grad. Nedaleko od Luganska, Donjecka i Harkova, 1950-ih je nazvan Sjeverodonjeck po rijeci Siverski Donec.

    Dmytro Firtasch, oligarh i medijski magnat koji se nastanio u Austriji 2014. i kojem prijeti izručenje Sjedinjenim Američkim Državama zbog sumnje za korupciju, vlasnik je fabrike Azot, koja je uglavnom proizvodila gnojiva koja se izvoze u mnoge dijelove svijeta.

    Kao i mnoge druge fabrike u regionu, fabrika Azot se poslednjih godina borila sa obustavljenom proizvodnjom zbog sukoba u Donbasu. U Sijerodonjecku se nalazi i nekoliko drugih hemijskih fabrika, dok je Lisičansk bio dom rafinerije nafte u ruskom vlasništvu koja je odavno prestala sa radom.

    Separatizam Donbasa počeo je u Sjeverodonjecku

    Sjeverodonjeck je poznat i po tome što je tu prije skoro 20 godina napravljen prvi pokušaj podjele Ukrajine. U gradu je 28. novembra 2004. održan takozvani Sveukrajinski kongres poslanika svih nivoa, kojem su prisustvovali uglavnom predstavnici proruske Partije regiona.

    Partija, formirana u Donbasu, dominirala je regionom. Dok su se na ulicama glavnog grada Kijeva održavali protesti prozapadne Narandžaste revolucije, stranka je zaprijetila da će proglasiti autonomiju, sa Harkovom kao centrom, uključujući osam istočnih i južnih ukrajinskih regija, kao i Krim i Sevastopolj.

    Tadašnji gradonačelnik Moskve Jurij Lužkov, koji je radio u fabrici Azot, bio je govornik na kongresu 2004. godine. Kasnije je Lužkov proglašen za počasnog građanina Sjeverodonjecka, u vrijeme kada su mu ukrajinske vlasti već zabranile ulazak u zemlju zbog davanja separatističkih izjava u vezi sa Sevastopoljem.

    Inicijatori Sveukrajinskog kongresa nisu otišli dalje od opštih izjava 2004. Za mnoge posmatrače, međutim, sastanak je bio prvi, iako neuspješan, pokušaj formalnog političkog odvajanja od Ukrajine.

    Sljedeći pokušaj uslijedio je 10 godina kasnije, u proljeće i ljeto 2014. Nakon ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krim, naoružani lokalni separatisti iz Rusije zauzeli su tri istočna ukrajinska grada Sjeverodonjeck, Lisičansk i Rubišne.

    Ukrajinska vojska je oslobodila region u julu 2014. godine, a Sijerodonjeck je postao regionalni centar vojno-civilne administracije. Iz Luganska su se tamo preselile razne institucije i univerziteti. Godine 2022. ponovo su se preselili, ovaj put u zapadnu Ukrajinu.

    Strateški značaj

    Sjeverodonjeck i susjedni Lisičansk su od strateškog značaja jer povezuju ovaj dio Donbasa sa drugim regijama Ukrajine. Glavni fokus je na autoputu između Lisičanska i Bahmuta, jer se koristi za snabdevanje ukrajinske vojske. Također se koristio za evakuaciju civila prije nego što je granatiranje učinilo rutu preopasnom za civile.

    Zauzimanje Sjeverodonjecka i Lisičanska omogućilo bi ruskoj vojsci da dođe do administrativne granice regiona. Odatle bi ruska vojska mogla napredovati dalje na zapad prema Kramatorsku, drugom administrativnom centru u oblasti Donjeck. Kramatorsk je jedan od posljednjih velikih industrijskih gradova koji još uvijek u potpunosti kontrolira Kijev u Donbasu.

  • Gradska uprava obećava novu raspravu

    Gradska uprava obećava novu raspravu

    Svi treba da budu dio ovakvih i sličnih rasprava, kako bi se čulo mišljenje struke, ali i javnosti, poručuju iz Gradske uprave nakon jučerašnje, prilično žučne rasprave, o izgledu centra Banjaluke. Osim obećanja da će biti organizovana još jedna i da se razmatra pitanje paroghijskog doma kod Hrama Hrista Spasitelja, iz Grada, zasad, bez konkretnih rješenja.

    “Rasprava je bila korisna, jer svako ima pravo da iskaže svoje mišljenje i stavove. Primjedbe građana se uvažavaju, baš kao i struke, a jedna od primjedbi koju Grad već razmatra jeste lokacija parohijskog doma kod Eurospleta, jer se nalazi u neposrednoj blizini Hrama”, kažu za BL portal iz Gradske uprave.
    Primjedbe pojedinih učeniska jučerašnje rasprave zbog toga što se na njoj nije pojavio i gradonačelnik, iz Grada pravdaju ranije preuzetim obavezama.
    ,,Zbog toga gradonačelnik Draško Stanivuković nije mogao da prisustvuje jučerašnjoj raspravi, ali su na njoj bili svi njegovi ključni saradnici koji su saslušali prijedloge i sugestije građana i na njih ukazali gradonačelniku”, kažu iz Grada.
    Ujedno ponavaljaju da je Stanivuković obećao da će biti organizovana još jedna rasprava kojoj će, kako kažu, i on prisustvovati.

  • Za javne investicije 240 miliona KM

    Za javne investicije 240 miliona KM

    Rebalansom budžeta Republike Srpske za ovu godinu, u okviru budžetske potrošnje, za javne investicije ukupno je planirano 240 miliona KM, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
    Odluka o izmjeni dopuni odluke o prioritetnim projektima iz Programa javnih investicija sa raspodjelom sredstava usvojena na jučerašnjoj sjednici Vlade.

    “Poreskoj upravi Republike Srpske za fiskalizaciju odobreno je 37 miliona KM”, navedeno je u saopštenju.

    Izvršenim dopunama, dodijeljena su sredstva za projekat “Rehabilitacija magistralnog puta prvog reda MI-106 za dionice Gradiška-Nova Topola-Klašnice i izgradnju tri kružna toka”, u ukupnom iznosu 12,1 milion KM.

    Vlada Srpske je usvojila i informaciju o projektu unapređenja efikasnosti lokalnih usluga u BiH – PIPLS, ukupne vrijednosti 3,4 miliona dolara.

    Cilj projekta je pružanje podrške jedinicama lokalne samouprave u uspostavljanju sistema za strateško upravljanje javnom imovinom, te unapređenje upravljanja javnim finansijama sa fokusom racionalizacije javne potrošnje.

    Tokom ove godine planirana je realizacija aktivnosti na osnovu prethodno sprovedenih analiza, te intenziviranje saradnje sa jedinicama lokalne samuprave.

    Projekat, uz podršku Ambasade Švedske i Programa UN za razvoj i saradnju sa Kancelarijom koordinatora za reformu javne uprave BiH, realizuju Ministarstvo finansija i Savez opština i gradova Republike Srpske, te Ministarstvo finansija FBiH, Kancelarija za razvoj i evropske integracije Posavskog kantona i Savez opština i gradova FBiH.

    Iz Ministarstva napominju da je Vlada usvojila i informaciju o aktivnostima na usaglašavanju zajedničkih zaključaka sa Ekonomskog i finansijskog dijaloga između Evropske unije, zapadnog Balkana i Turske.

    Koordinatori iz Republike Srpske su u periodu izrade Programa ekonomskih reformi BiH 2022-2024. godine blagovremeno dostavljali sve neophodne informacije, uz zahtjev da se proces izrade vrši isključivo na način da Republika Srpska ostane jasno vidljiva u procesu i dokumentu, u skladu sa ustavnim ovlašćenjima i nadležnostima institucija Republike Srpske.

    Zaključeno je da neophodno insistirati na punoj uključenosti u komunikaciji između Direkcije za ekonomsko planiranje i Evropske komisije s ciljem definisanja zajedničkih zaključaka, kao i usaglašavanju načina učešća i izlaganja na sastancima u okviru godišnjeg ciklusa odbora Ekonomskog i finansijskog dijaloga u Briselu.

  • Odgovor ruskog ambasadora u Srbiji: Približavate se kraju

    Odgovor ruskog ambasadora u Srbiji: Približavate se kraju

    Ambasador Rusije Aleksandar Bocan Harčenko izjavio da u odnosima Moskve i Beograda nije bilo i nema mesta zavisnosti i nejednakosti.

    “Pokušavajući da nanese štetu Rusiji, Zapad pokazuje ravnodušnost prema zemljama kao što je Srbija, sve više se izoluje od ostalog sveta, podriva svoj kredibilitet, približavajući se kraju svoje globalne dominacije”, napisao je Harčenko u autorskom tekstu za Politiku.

    Reagujući na tekst koji su potpisali ambasadori Velike Britanije, Kanade, Norveške i Poljske poručio im je da bi pre nego što pričaju o ukrajinskoj krizi, trebalo da se pozabave kršenjem međunarodnog prava od strane sopstvenih država.

    On je napisao da istinito stanje u Ukrajini ne zanima ambasadore. “Najvažnije je ocrniti Rusiju i veličati zločinački kijevski režim”, napisao da Harčenko.

    Dodao je da su u tom tekstu ambasadori namerno zaboravili državni udar u Kijevu 2014. godine, da ignorišu brojne dokaze o zločinima oružanih snaga Ukrajine, marginalizovali su temu vojnih laboratorija, a Rusiju optužili za stvaranje problema sa hranom.

    “Autorima kao i zapadu u celini Ukrajina je potrebna samo kao jedan od alata konfrontacije sa Rusijom”, rekao je ambasador Harčenko i izrazio nadu da će Srbija i “ostali sloboduljubivi narodi” nastaviti zajednički put sa Rusijom u politici “zasnovanoj na međunarodnom pravu”.

  • Crnadak prozvao Tegeltiju

    Savjet ministara BiH prebacio je 12,5 miliona KM na račun CIK BiH na osnovu nametnute odluke OHR, čime je SNSD direktno priznao Kristijana Šmita kao visokog predstavnika, jer su njegov nalog ispunili u roku kraćem od 24 časa, rekao je potpredsjednik PDP i narodni poslanik Igor Crnadak.

    On kaže da je jučerašnja izjava predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltije da je novac prebačen na osnovu usvojenog budžeta za 2022. godinu svjesno izgovorena laž, koja samo pokazuje kakva panika vlada u vrhu SNSD.

    Tegeltija je izjavom da su budžet usvojili Savjet ministara i Predsjedništvo BiH namjerno želio da zbuni većinu građana, koji nedovoljno poznaju procedure i ne znaju da je budžet usvojen i može biti operativan tek kad ga usvoji Parlamentarna skupština BiH. Prema tome, SNSD je ekspresno realizovao nametnutu odluku Šmita, a članovi kabineta Zorana Tegeltije su čak vršili pritisak na pojedince u Ministarstvu finansija i trezora BiH da se novac prebaci na račun CIK BiH u najkraćem mogućem vremenu, šaljući poruku stranim ambasadama da će Tegeltija biti kooperativan – rekao je Crnadak.

    On ističe da je zbog toga i najavljena tužba protiv Šmita farsa, jer nijedan sud neće prihvatiti tužbu da je neko nelegalan i nelegitiman, dok su oni koji tuže svojevoljno, bez prisile, izvršavali sve njegove naloge.

    – Umjesto što napada PDP, Tegeltiji bi bilo bolje da uputi izvinjenje javnosti zbog svoje jučerašnje pokvarene izjave, kojom vrijeđa zdravu logiku i svakog normalnog, mislećeg čovjeka u Republici Srpskoj – istakao je Crnadak.

  • Kijev: Potrošili smo municiju

    Kijev: Potrošili smo municiju

    Portparol ukrajinske vojne obaveštajne službe Vadim Skibicki rekao je danas da su ukrajinske snage potrošile skoro svu svoju artiljerijsku municiju i da se oslanjaju na oružje sa Zapada.

    “Ovo je sad artiljerijski rat, a mi gubimo kada je reč o artiljeriji”, rekao je Skibicki za Gardijan i naglasio da „sada sve zavisi od toga šta Zapad daje Ukrajini”.