VRBAS Media

Autor: INFO

  • Cvijanović: BiH čuvati unutrašnjim dijalogom, a ne silom međunarodnog faktora

    Cvijanović: BiH čuvati unutrašnjim dijalogom, a ne silom međunarodnog faktora

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da vjeruje da će doći vrijeme kada će predstavnici međunarodnog faktora shvatiti da se BiH ne treba čuvati silom, već prevashodno unutrašnjim dijalogom u kome će stranci biti samo podrška.

    Cvijanovićeva ističe da je nedopustivo i neprihvatljivo strano nametanje rješenja i receptura, te posmatranje BiH onako kako nikada ne bi prostor u kojem oni žive.

    “Ali, evo, vjerujem da će doći neko bolje vrijeme i da će strani faktor shvatiti da ovdje postoje realnosti koje se trebaju uzeti u obzir. Te realnosti kažu da smo samo mi koji živimo u BiH – Srbi, Hrvati, Bošnjaci i ostali građani ti koji moramo donositi odluke. I da se konačno trebamo navići da jedni s drugima pričamo umjesto da unaokolo pozivamo neke strane ambasade da djeluju, nekoga kažnjavaju ili nameću bilo kakva rješenja”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci izražavajući nadu da će se ti problemi prevazići.

    Osvrćući se na nedavnu intervenciju italijanske Ambasade u Sarajevu da spriječi Kristijana Šmita u donošenju odluke o finansiranju izbora u BiH, Cvijanovićeva je rekla da nije bitno da li su to uradili Italijani ili neko drugi, napomenuvši da se predstavnici međunarodnog faktora na tom planu generalno nisu saglasni i da nema jedinstvenog stava.

    “Pouzdano znam da u okviru korpusa međunarodnog faktora, koji djeluje u Sarajevu, postoji znatan ili možda veći broj onih koji smatraju da se ne treba reagovati tako da bilo ko nameće određene stvari u BiH, te da su djelovanja stvar domaćih institucija i organa, odnosno da treba pomoći i podsticati unutrašnji dijalog da se dođe do rješenja. A da ne podržavaju bilo kakav intervencionizam te vrste /poput Šmitovog/”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je pojasnila da u okviru današnjeg međunarodnog faktora više nije bitno da li neko nešto ne želi, te da uvijek imate neki “glavni tok” u kome oni jači u njega utjeruju malo slabije s željom da oni budu sastavni dio nekih zajedničkih odluka.

    “Cijenim da se takvo nešto desilo. Ali, kroz komunikaciju s ljudima, predstavnicima zemalja u BiH znam mnogi vrlo oportunih prema bilo kakvom intevencionizmu gdje bi se bilo ko stavio iznad demokratski izabranih institucija, donosio odluke nametanjem rješenja i pravio bilo kakve stvari te vrste”, rekla je predsjednik Srpske.

    Italijanska Ambasada u Sarajevu intervenisala je da spriječi Kristijana Šmita u donošenju odluke o finansiranju izbora u BiH, piše bečki list “Standard”.

    List piše da “visokog predstavnika mnogi predstavnici EU vide kao konkurenciju, a mnoge snage unutar EU htjele bi da tu funkciju oslabe ili čak ukinu”.

  • Čović: Odluka Šmita potpuno pogrešna

    Čović: Odluka Šmita potpuno pogrešna

    Dragan Čović, lider HDZ-a rekao je da je odluka Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika bila “potpuno pogrešna” te da su HDZ-ovi ljudi u Savjetu ministara BiH izvršili pritisak kako bi se usvojio budžet i osigurao novac za izbore.

    “Takva odluka narušava odnose u BiH, pogotovo kada imate činjenicu da je Savjet ministara BiH jednoglasno donio i prijedlog budžeta i tu odluku, a onda imate intervenciju sa strane. Mi, naravno, te odluke poštujemo i nismo reagovali, s tim da želimo skrenuti pažnju da nametanje odluka nije način ako želimo evropski put”, rekao je Čović.

    Govoreći o sankcijama Marinku Čavari, predsjedniku Federacije Bosne i Hercegovine, lider HDZ-a je rekao da je Čava pogrešna osoba kada se govori o antidejtonnskom ili antiustavnom djelovanju.

    “Svojim radom je apsolutno štitio ustav i zakone unutar FBiH, i u ovom vremenu u kojem nemamo uspostavljenu izvršnu vlast, za što apsolutno ne možemo preuzeti bilo kakvu odgovornost. Čuvao je Federaciju BiH da funkcioniše kao normalniji dio institucija u BiH i s takvom ćemo se porukom obratiti američkoj administraciji”, istako je Čović.

    Odgovarajući na pitanje o predstojećem sastanku i ragovoru sa Šarl Mišelom, predsjednkom Evropskog savjeta, Čović je rekao da ne zna hoće li ili ća taj sastanak naglašavajući da bi odlazak i slikanje reda radi bilo nepotrebno.

    “Ako se otvori prostor za razgovore o izmjenama Izbornog zakona tu bi mogli razgovarati. Zavisi ko će biti pozvan, pisalo je predsjednici svih stranaka koji čine Parlamentarnu skupštinu. Ipak to je osnovna ideja i da će biti članovi Predsjedništva BiH. Ja ne želim tamo sjediti sa dva Bošnjaka člana Predsjedništva BiH i staviti s njima zajednički potpis na neki dokument”, naglasio je Čović.

    Na danas održanoj sjednici Predsjedništva HDZ-a nije bilo govora o imenima kandidata za predstojeće izbore, a iako se ranije spekulisalo da bi Mario Kordić, ispred HNS-a mogao ići u trku za člana Predsjedništva, Čović je danas rekao da se nada da će Kordić svoj gradonačelnički mandat završiti na toj poziciji. Takođe, istakao je da o sebi kao kandidatu ne razmišlja te da bi volio da to bude neko mlađi.

  • Dodik: Međunarodna zajednica unosi ozbiljan nered u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas da međunarodna zajednica unosi ozbiljan nered u BiH i ne može da riješi mnoge stvari, a onda poziva političare iz BiH u Brisel.

    “U Briselu predlažu neke deklaracije, rezolucije, a iz BiH je pozvano 16 predsjednika političkih partija. Zamislite, izabrani po kriterijuma da su predstavnici Parlamentarne skupštine BiH, koja nije parlament već zbir parlamenata kao što je Parlamentarna skupština Savjeta Evrope. To je ista priča”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

    Međutim, naglasio je Dodik, oni uporno žele da naprave čudo oko tog parlamenta.

    “Lijepo ću im to reći u nedjelju u Briselu. Traže da se mnoge stvari istaknu u rezoluciji, a jedna od njih je da, eto mi osuđujemo agresiju Rusije na Ukrajinu. Vjerujem da postoji konsenzus među nama iz Srpske i da ćemo reći da osuđujemo rat, a ne da kvalifikujemo šta je agresija, a šta ne”, rekao je Dodik.

    On je naveo da će putovati u Brisel ali da ne zna šta je ideja organizatora kada je riječ o susretu.

    “Oni ne žele da nas puste da sami pokušamo nešto da dogovorimo. Na kraju krajeva, ovdje je situacija stabilna i mirna”, naglasio je Dodik.

  • “Srpska još nema svoju vojsku, UIO, VSTS i Agenciju za lijekove”

    “Srpska još nema svoju vojsku, UIO, VSTS i Agenciju za lijekove”

    Partija demokratskog progresa (PDP) podsjeća na to da je danas istekao rok za vraćanje nadležnosti Republici Srpskoj, što je vladajuća većina izglasala u zaključcima posebne sjednice 10. decembra prošle godine.

    Usaopštenju za javnost, iz PDP ističu da uprkos isteku roka Republika Srpska nema vojsku, nema Upravu za indirektno oporezivanje, a nije se ni krenulo u taj proces.

    – Republika Srpska na današnji dan nema ni svoj Visoki sudski i tužilački savjet, niti Agenciju za lijekove, koja je, prema obećanjima vladajućih, trebala već biti osnovana. Još 10. decembra, kada su pod velom lažnog patriotizma izglasali vraćanje nadležnosti, rekli smo da je to farsa, laž, još jedna predizborna politička tema, igranje emocijama naroda. Šest mjeseci kasnije, kada ističe rok da se vrate nadležnosti Republici Srpskoj, sve što smo tada rekli pokazalo se tačnim. Vladajuća koalicija je tada provodila ko zna koju po redu farsu i prevaru naroda – navodi se u saopštenju.

    Takođe, iz PDP poručuju da “niko iz režimske koalicije nema pravo da nas pita ili kao prigovori što ne učestvujemo u izglasavanju njihovih lažnih zaključaka”.

    – Kada god je trebalo istinski zaštititi interese Republike Srpske, PDP ne samo da je učestvovao, nego smo predlagali rješenja koja su usvajana, kao što je bilo nakon sramne odluke Valentina Incka. Ali u igrokazima, farsama, lažima i prevarama koje vlast na čelu sa SNSD servira narodu, nismo, niti ćemo učestvovati. Koliko god se sada pokušali opravdati nekim prolongiranjima, za njih opravdanja nema – slagali su po ko zna koji put, kao što su lagali duže od decenije da će Republika Srpska biti odavno nezavisna. Njihovo „oružje“ već godinama je galama i podvala, a naše mudrost i istina, koja na kraju uvijek pobijedi – navodi se u saopštenju.

  • Tegeltija: Provodićemo odluke koje sami donosimo, a ne nametnute, koje za nas ne postoje

    Tegeltija: Provodićemo odluke koje sami donosimo, a ne nametnute, koje za nas ne postoje

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je Srni da je Savjet ministara na čijem je čelu provodio i provodiće odluke koje sam donosi ili one obavezujeće koje donosi Predsjedništvo BiH u vezi sa spoljnom politkom BiH.

    Naravno da kao ozbiljan političar neću gubiti vrijeme da bi polemisao sa onima čiji je politički rad jedino fokusiran na davanje izjava medijima, a iza sebe, za sve vrijeme političkog rada, nisu ništa ostavili – rekao je Tegeltija upitan da prokomentariše izjavu Igora Crnatka da je Savjet ministara prebacio 12,5 miliona KM na račun CIK BiH na osnovu nametnute odluke OHR, čime je, kako kaže, SNSD direktno priznao Kristijana Šmita kao visokog predstavnika, jer su njegov nalog ispunili u roku kraćem od 24 časa.

    Predsjedavajući Savjeta ministara je istakao da polemika sa PDP-om i Igorom Crnatkom nigdje ne vodi, te da medijski istupi njima služe da skrenu pažnju javnosti na sebe jer ništa drugo u političkom smislu niti rade za Republiku Srpsku niti su bilo kad uradili.

    Sve što pokušate da objasnite Crnatku on to ne želi da razumije i samo šalje zbunjujuće izjave. Jedna stvar je jasna – Savjet ministara je usvojio budžet u predviđenoj proceduri i uputio Predsjedništvu BiH koje je taj budžet usvojilo uz odgovarajući amandman – pojasnio je Tegeltija.

    Što se tiče odluke Kristijana Šmita, predsjedavajući Tegeltija je naglasio da ona za njega kao pojedinca ne postoji, niti se na bilo koji način spominje u Savjetu ministara.

    – Savjet ministara nije ništa uradio prema toj odluci i nikada neće ni raditi. Sve u vezi sa tom odlukom što rade i pokušavaju da uvuku SNSD je aposlutno besmisleno – poručio je Tegeltija.

  • Vučić se sastao sa Sijartom

    Vučić se sastao sa Sijartom

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa ministrom spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peterom Sijartom.

    Vučić je tokom susreta sa visokim zvaničnikom Mađarske istakao potrebu za još bližom saradnjom u oblasti energetike i zajedničkih infrastrukturnih projekata, kao i o konkretnim koracima u cilju njihove realizacije.”Posebno smo razmatrali pitanja tranzitnih kapaciteta, kao i snabdevanja gasom i konstatovali da je nesmetani tranzit energentima između naše dve zemlje još jedan dokaz izuzetne, odgovorne i prijateljske saradnje Srbije i Mađarske”, naveo je predsednik Vučić, stoji u saopštenju Kancelarije za saradnju s medijima Predsednika Srbije.

    Predsednik Vučić je još jednom istakao da je Srbija trajno i iskreno opredeljena da unapređuje odnose sa Mađarskom, navodeći da su oni na istorijskom nivou zahvaljujući posvećenosti i otvorenosti vlade premijera Viktora Orbana za bilateranu saradnju.

    “Zahvalio sam ministru Sijartu i premijeru Orbanu na doslednoj i snažnoj podršci Mađarske evrointegracijama Srbije, koju ističu uvek i na svakom mestu”, rekao je predsednik Vučić.

  • Otvoren prvi drumski most između Rusije i Kine

    Otvoren prvi drumski most između Rusije i Kine

    U gradu Blagoveščensk u ruskoj Amurskoj oblasti otvoren je prvi drumski most između Rusije i Kine, preko reke Amur, koji je dužine 1.080 metara.

    Teretni saobraćaj počeo je na međunarodnom drumskom mostu, koji povezuje Blagoveščensk sa gradom Heihe u Kini, javlja RIA Novosti.

    Ceremonija je održana putem telekonferencije iz studija u Moskvi, Vladivostoku, Pekingu, lokacija u Blagoveščensku i Heiheu, a guvereneri Amurske oblasti i kineske provincije Hejlungđang Hua Čangšeng bili su na suprotnim obalama.

    Izgradnja graničnog prelaza Blagoveščensk-Heihe preko Amura počela je u decembru 2016. godine u Blagoveščenskom okrugu Amurske oblasti i obavljena je istovremeno sa obe obale.

    Planirano je da most bude otvoren u novembru 2020. godine, ali je zbog teške epidemiološke situacije puštanje u rad objekta odloženo.

    Izgradnja mosta koštala je 19 milijardi rubalja.

    Dužina mosta je 1.080 metara, a prema projektu, preko njega će svakog dana moći da prođe 630 kamiona, 164 autobusa i 68 automobila.

  • Putin sprema napad?

    Putin sprema napad?

    Finski predsednik Sauli Niniste iznenada je otkazao večeru sa švedskim kraljem samo nekoliko sati nakon što se Vladimir Putin obratio preduzetnicima.

    “Tokom rata sa Švedskom Petar I. Aleksejevič Romanov nije osvojio ništa, vratio je ono što nam je uvek pripadalo, uprkos tome što je cela Evropa tvrdila da pripada Švedskoj. Izgleda da je sada na nama red da povratimo svoju zemlju”, rekao je Putin i nasmejao se.

    Nekoliko sati nakon Putinove izjave, Niiniste i njegova supruga Dženi Haukio napustili su ceremoniju na Olandskim ostrvima povodom obeležavanja 100. godišnjice demilitarizovane autonomije ostrva. Par je trebalo da večera sa Karlom KSVI Gustavom i švedskom kraljicom Silvijom. Švedski mediji javili su da su Šarl KSVI Gustav i kraljica Silvija napustili ceremoniju tokom koncerta koji je ona započela.

    Hoće li Rusija napasti?

    Lokalni mediji javili su da su ruske fregate počele vojne vežbe u Baltičkom moru nedaleko od Kalinjingrada.

    Olandska ostrva su deo Finske i koja se nalazi na ulazu u Botnički zaliv. Arhipelag je demilitarizovan posle Krimskog rata. Ako bi Rusija napala svoje skandinavske susede, arhipelag bi, zajedno sa švedskim ostrvom Gotland, bio ključna strateška tačka.

    Dejli mejl spekuliše da su finski predsednik i njegova supruga napustili ceremoniju na Alandskim ostrvima jer su obavešteni da su ruski ratni brodovi u njihovoj blizini. Primećeno je da ruska lebdelica i nekoliko korveta napuštaju Kalinjingrad, rusku enklavu između Poljske i Litvanije.

    Iako je gostima ceremonije na Alandskim ostrvima rečeno da bi Niiniste i Haukio mogli da napuste događaj ranije, očekivalo se da će ostati do kraja. Švedski mediji, pak, preneli su da su Karlo KSVI Gustav i kraljica Silvija planirali da ranije napuste ceremoniju.

    Baltik je u poslednjih nekoliko nedelja postao pravi vojni poligon. Dva finska borbena aviona F/A-18 Hornet učestvovala su u četvrtak u vežbi sa parom britanskih Eurofighter Tiphoons.

    Finska i Švedska su zvanično podnele svoje zahteve za pristupanje Severnoatlantskom savezu 18. maja ove godine, jer je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara.

    Prošlog meseca, britanski premijer Boris Džonson potpisao je novi vojni pakt sa Švedskom i Finskom u kojem se navodi da će Britanija braniti te zemlje u slučaju napada Rusije. Džonson je potvrdio da će britanske trupe pomoći svojim finskim kolegama da se odbrani od mogućeg ruskog napada.

  • Potpisan ugovor o skladištenju gasa u Mađarskoj

    Potpisan ugovor o skladištenju gasa u Mađarskoj

    Ministar finansija Siniša Mali i ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto potpisali su Memorandum o nastavku saradnje u oblasti energetike.

    Nakon toga je potpisan i ugovor između Srbijagasa i mađarske kompanije “MVM CEEnergy Zr”, na osnovu čega će Srbija moći da uskladišti gasa u Mađarskoj tokom zime.

    Ugovor o kupovini prirodnog gasa i o skladištenju i logističkim uslugama su potpisali generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović i predstavnici mađarske kompanije.

    Na osnovu ranijeg dogovora predsednika Srbije i premijera Mađarske Aleksandra Vučića i Viktora Orbana, Srbija će, kako je najavljeno, tokom predstojeće zime moći da uskladišti 500 miliona kubika gasa.


    Mali je posle sastanka sa Sijartom 25. maja u Budimpešti rekao da će, na osnovu dogovora koji su Srbija moći da povuče iz mađarskih skladišta u oktobru tri miliona kubika dnevno, po šest miliona kubika dnevno u novembru, decembru i januaru i tri miliona u martu.

  • Šolc: Prioritet Berlina pristupanje Zapadnog Balkana EU

    Šolc: Prioritet Berlina pristupanje Zapadnog Balkana EU

    Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je danas u Prištini da prioritete njegove Vlade pristupanje Zapadnog Balkana EU.

    On je rekao da će Njemačka učiniti sve što je u njenoj moći da zemlje Zapadnog Balkana uđu u EU.

    Govoreći o samoproglašenom Kosovu, Šolc je naveo da on radi na tome da ubijedi evropske partnere da su ovdje ispunjeni uslovi za viznu liberalizaciju.

    Šolc se obratio novinarima na pres-konferenciji zajedno sa premijerom samoprolgašenog Kosova Albinom Kurtijem.

    Njemački kancelar Olaf Šolc tokom dvodnevne turneje po zapadnom Balkanu, posjetiće danas Prištinu i Beograd, a potom Sjevernu Makedoniju, Grčku i Bugarsku.