Čak je i Dejtonski sporazum građanski rat u BiH okvalifikovao kao tragičan sukob u regionu, napisao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik na svom Tviter nalogu.
Dodik je naglasio da “samo još muslimani, za svoje političke potrebe, istrajavaju na tome da je bila agresija na BiH”.
“Narodna Skupština Republike Srpske je bila prinuđena da donese teške odluke pod mnogim pritiscima, jer dio međunarodne zajednice ne žele da vide mir na Balkanu, već traže podobne ljude za izvršavanje njihovih želja”, izjavio je predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, gostujući u Jutarnjem programu RTRS. Stevandić naglašava da se taj dio međunarodne zajednice nije najbolje pokazao tokom krize u Ukrajini, jer zahvaljujući prvenstveno njihovom političkom djelovanju, sada imaju nestašicu i poskupljenje kako energenata, tako i hrane.
Stevandić smatra da je ispravno tražiti da se neutralnost Republike Srpske „prenese“ i na BiH, jer upravo je stav o neutralnosti doveo do toga da se, uprkos mnogim predviđanjima, u BiH nije desio ni jedan icident ni konflikt. „Dogovorili smo se da Srbi ne trabaju predstavljati ruske političke rakete a da bošnjaci ne trebaju biti američke političke rakete, jer su nam dometi mali“ dodaje Stevandić. On je dodao da očekuje evropski domaćini shvate da se u BiH četiri mjeseca od sukoba u Ukrajini sačuvao građanski mir, nije bilo sukoba i incidenata i da su to benefiti neutralnog stava, a ne svrstavanja.
Stevandić je naglasio da očekuje da bude potvrđena volja za očuvanje ustavnog i institucionalnog kapaciteta Republike Srpske i da to ne može biti žrtvovano za bilo kakve integracije.
Komentarišući posjetu Olafa Šolca Beogradu, Stevandić uviđa da postoji želja međunarodne zajednice da se saradnja zemalja Balkana uguši, a da se produbi konflikt među njima. Ideja „Otvorenog Balkana“ kao jedini vid mira u ovom regionu je naredna tačka koja će se „minirati“, jer je jasno da ideja da Crna Gora ni dio BiH ne žele da budu dio te inicijative nije došla od njih, već je jasno da je nametnuta spolja, zaključuje Stevandić.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da su međunarodnoj zajednici potrebni krivici da opravdaju svoj neuspjeh u BiH, koji godinama traje, i da zato plasiraju priče o secesiji.
“Mi ne tražimo secesiju, mi smatramo da bi najbolje bilo da se mirno raziđemo jer je BiH propala zemlja”, napisao je Dodik na “Twitteru”.
Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin saopštio je danas da nema nijednog političara u Evropi koji je pokazivao takvu snagu i upornost u zaštiti nacionalnih interesa svoje zemlje kao što je pokazao predsjednik Aleksandar Vučić pred njemačkim kancelarom Olafom Šolcom.
“Kancelar Šolc je Srbima namerno pokazao kakvom silom raspolaže, ali je i nenamerno pokazao Srbiji kakvog predsednika ima. Predsednik Aleksandar Vučić je javno, bez sakrivanja i ulepšavanja rekao kancelaru Nemačke ono što naš uvaženi gost nije želeo da čuje. Vučić je sačuvao poziciju Srbije i prema pitanju Kosova i Metohije, i prema odnosu sa Ruskom Federacijom, ali i odnosu prema međunarodnom pravu”, naveo je Vulin.
Ministar Vulin je to saopštio komentarišući posjetu njemačkog kancelara Olafa Šolca Srbiji koji je tokom sastanka s predsjednikom Vučićem istakao da je njemački uslov za ulazak Srbije u EU da naša država prizna Kosovo i uvede sankcije Rusiji.
Ministar je istakao da Vučić nije dopustio da se zaboravi bombardovanje Srbije i bez prijetnji, bez kukanja, podsjetio je Evropu na, kako je naveo, “licemjerje kojim vrši pritisak na Srbiju i na njena obećanja koja više liče na prevaru nego na datu reč”.
Vučić, ističe, Vulin suviše mudar političar da ne bi znao da bi za njega lično bilo bolje da je popustio i upisao sebi u zaslugu što je kancelaru Njemačke dao priliku da upiše spoljnopolitički poen.
“Za političara bi tako bilo bolje, ali za državnika Aleksandra Vučića, to nije bila opcija. U istoriji se upisuju državnici, ne političari i ne kukavice, već ljudi koji se ne boje. Vučić je pokazao šta može slobodan čovek na čelu slobodnog naroda”, istakao je Vulin, saopšteno je iz Kabineta ministra MUP-a.
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), premijera Andreja Plenkovića, oštro je danas kritikovala predsjednika Zorana Milanovića, zbog izjave da predsjednik Volodimir Zelenski Ukrajinu vodi u poraz, a da je Rusija neuništiva i pitaju šta bi bilo da su Hrvatsku devedesetih uvjeravali da je “Srbija neuništiva”.
“Milanović ne može pobjeći od činjenice da se protivio širenju NATO i prije ruske agresije… Neprekidno osporava sankcije koje su države članice jednoglasno usvojile protiv Rusije. A sada je otišao i korak dalje – dovodi u pitanje potrebu da ukrajinski narod brani svoju zemlju, da uopšte pruža otpor agresoru!?!”, navodi se u saopštenju HDZ objavljenom na Facebooku.
“Zamislimo samo kako bi se Hrvati osjećali da im je devedesetih neko poručivao: Nastavite li se boriti za slobodu, izgubićete, jer je Miloševićev velikosrpski režim ‘brojniji’ i ‘jači’? Jer je Srbija ‘neuništiva’, kako to danas uvjerava Milanović dok se divi Rusiji”, navode iz HDZ.
Milanović, poručuju iz HDZ, nimalo ne pomaže svojim proruskim izjavama i vrijeđanjem svih ostalih zemalja koje ne dijele njegov stav.
Pobogotovo, kažu, ne pomaže Hrvatima u BiH, već ih “sramoti i izoluje na evropskom niovu”.
HDZ pita Milanovića kako može da pomogne svom narodu, ako sve okreće protiv sebe.
“Ovakvo kontinuirano opravdavanje agresije ruskog režima, kojim istrajno nanosi štetu, iznova otvara puno pitanja – Za čije to interese radi Milanović”, pitaju iz HDZ.
Pravni tim za izradu strategije pravne zaštite interesa Bosne i Hercegovine u vezi sa pitanjem odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora konačno je nakon skoro godinu i po dana završio Nacrt ovog dokumenta.
Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, objavio je da je bio nezadovoljan dinamikom rada Pravnog tima, da je insistirao na ubrzanju aktivnosti te da je ovaj nacrt konačno završen.
Nakon što ga Ministarstvo uputi u proceduru i Savjet ministara BiH usvoji, država će imati Nacrt pravnih mogućnosti koje će moći koristiti u zaštiti rijeke Une i oko 250.000 stanovnika od nuklearnog otpada u blizini svoje granice.
Nemanja Galić, član Pravnog tima, istakao je da se Nacrt strategije sastoji od četiri najbitnije cjeline.
“Ovo je sveobuhvatan pregled trenutnog činjeničnog stanja jer nije postojao nijedan dokument koji je to analizirao, što je izuzetno bitno kako bi se znali naredni koraci. Prvi dio strategije je pregled stanja nakon prikupljene cijele dokumentacije koja nam je dostavljena. Naredni dio se odnosi na međunarodne obaveze Hrvatske u pogledu planiranog nuklearnog odlagališta, odnosno kojim se međunarodnim pravnim aktima reguliše. Ovo je analiza toga da li ih je Hrvatska prekršila i koje je prekršila”, objašnjava Galić za “Nezavisne novine”.
Dalje ističe da su treći dio procesne mogućnosti, odnosno šta sve BiH može da preduzme povodom eventualnih kršenja međunarodnih obaveza Hrvatske ili njihovih budućih kršenja.
“Četvrti dio strategije su akcioni plan, zaključci i naši prijedlozi daljih mjera Bosne i Hercegovine”, kazao je Galić.
Na pitanje da li postoji mogućnost tužbe protiv Hrvatske, Galić ističe da je ipak u ovom trenutku rano govoriti o mogućoj tužbi.
“Sve opcije su analizirane. Ključni problem u cijeloj situaciji je što Hrvatska odlaže sve procedure koristeći formalistički izgovor da ta lokacija još nije zvanično određena kao lokacija za odlaganje otpada. Hrvatska mora uraditi studiju uticaja na životnu sredinu i to će biti pod velikim monitoringom Međunarodne agencije za atomsku energiju i Evropske komisije uz obaveznu konsultaciju sa BiH. Hrvatska je obećala da će uključiti BiH, a po našem mišljenju to je trebalo dosta ranije. Nacrt ima oko 100 strana”, naglasio je Galić.
Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, istakao je za “Nezavisne” da trenutno nije moguće komentarisati kvalitet urađenog, ali da čvrsto vjeruje da će pomenuti dokument koji treba predstavljati osnovu pravne borbe biti predmet analiza svih relevantnih aktera vezanih za ovaj slučaj. “Razočarani smo što je toliko vremena potrošeno za ovaj korak jer moram podsjetiti da je Hrvatska u prostorni plan još 1999. godine upisala Trgovsku goru kao željenu lokaciju za radioaktivne i druge opasne otpade, a to što BiH kasni decenijama je tema za sebe”, naveo je Crnković.
Dodao je da pravno mišljenje koje je kreirano od Pravnog tima treba da bude jedan od ključnih dokumenata.
“Prema informacijama kojima raspolažemo, Hrvatska ove godine kreće u izradu najvažnijeg dokumenta – studije uticaja na životnu sredinu. S druge strane, BiH nije ni započela planirana istraživanja. Uz to, u planovima za istraživanja koje je BiH imala na umu nedostaju socijalni uticaji deponovanja radioaktivnih i drugih opasnih otpada te ekonomski uticaji – jer već sada imamo određene negativne uticaje. Pravni koraci su mogli i morali početi daleko ranije. BiH je ispucala sve džokere iz rukava i propustila mnoge rokove, a bilo koja dalja odugovlačenja mogu dovesti do posljedica koje će se osjećati vijekovima. Podsjećam da je objekat lociran na 800 metara od rijeke Une”, zaključio je Crnković.
Tužba za lažno predstavljanje i udar na ustavni poredak protiv fizičkog lica koje se zove Kristijan Šmit – to bi, tvrdi Milorad Dodik, uskoro moglo da bude pokrenuto. Očekuje i pritiske. Bilo ih je, podsjeća, i kada je tužen Pedi Ešdaun.
Sada je, tvrdi, neprihvatljivo to što se Šmit lažno prestavlja kao visoki predstavnik, a drugima drži moralne pridike. Za to mu podrška stiže iz Velike Britanije i Amerike. Drugi mu polako okreću leđa. Italijanska ambasada u BiH je pokušala da spriječi Šmita u donošenju odluke o finansiranju izbora u BiH. U tome, tvrdi Dodik, nisu bili sami.
„Nisu samo Italijani, nego i Francuzi i briselska administracija bili su protiv toga i pored svega toga, to je učinjeno. To je potpuno bilo nepotrebno“, rekao je Milorad Dodok, srpski član Predsjedništva BiH.
Predsjednik Republike Srpske kaže da postoji veliki broj predstavnika iz međunarodne zajednice koji nisu za nametanja. Oni su, kaže Željka Cvijanović, za podsticanje unutrašnjeg dijaloga da se dođe do rješenja.
“Međutim, u okviru današnjeg međunarodnog faktora više nije bitno da li neko nešto ne želi. Uvijek imate neki “glavni tok” u kome oni jači u njega utjeruju malo slabije, da budu sastavni dio nekih zajedničkih odluka. Ja cijenim da se tako nešto desilo”, rekla je Željka Cvijanović, predsjednik Republike Srpske.
Da nametnuta odluka Šmita o finansiranju izbora narušava sve odnose u BiH, poručuje i Dragan Čović. Predsjednik HDZ-a kaže da za tim nije bilo potrebe, jer je već sve urađeno da se stvori ambijent i u skladu sa zakonom dobije budžet institucija.
“Oni koji su to blokirali željeli su profitirati, na način da optuže kako neko ne želi na izbore. Imam osjećaj da je nekoga iznenadilo naše opredjeljenje da idemo na izbore i da izbore dobijemo”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.
Da će BiH biti protektorat sve dok jedan čovjek može da nameće i donosi odluke umjesto zvaničnih institucija, poruka je premijera Srpske. Dobro je, kaže Radovan Višković, što je Italija podržala stav Srpske.
“Mi uvijek kažemo da će Republika Srpska prihvatiti Šmita ako u Savjetu bezbjednosti UN dobije saglasnost da bude visoki predstavnik u BiH. Do tada, on je samo Kristijan Šmit i želim mu dobro zdravlje i sreću, te da se fino provodi u BiH”, rekao je Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske.
Većina srpskih I hrvatskih zvaničnika je saglasna da je Šmitova nametnuta odluka bila nepotrebna. Iz Republike Srpske su I ranije stizale poruke da izbori u BiH treba da se održe, te da se stvore materijalne i finansijske pretpostavke da bi taj proces mogao da se sprovede.
Šefik Džaferović, bošnjački član Predsjedništva BiH, istakao je na samitu u Solunu da se rat u Ukrajini zasad nije prelio na druge države, ali njegove implikacije su ogromne.
To se, kako je kazao, vidi na zapadnom Balkanu, a naročite posljedice osjećaju se u Bosni i Hercegovini.
– Već duže od godinu dana u mojoj zemlji traje teška politička kriza, koja je naročito intenzivirana uoči i nakon agresije na Ukrajinu. Nije tajna da u Bosni i Hercegovini postoje akteri koji su pod ruskim uticajem. Upravo su oni svojim djelovanjem doveli u pitanje Dejtonski sporazum i 27 godina njegove implementacije, prijeteći secesijom i preduzimajući konkretne antiustavne korake koji vode ka tom cilju. Ovo se posebno čini ugrožavanjem institucija Bosne i Hercegovine koje naš Ustav definiše kao potrebne za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, kao što su jedinstvene Oružane snage BiH, porezni sistem, pravosuđe i drugo – kazao je on te dalje dodao:
– Zahvaljujući podršci međunarodne zajednice, na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Evropskom unijom i Ujedinjenim Kraljevstvom, uspijevamo držati stvari pod kontrolom, iako je stanje još vrlo krhko. Od esencijalnog značaja je što je međunarodna zajednica ponovo osnažila mehanizme uspostavljene u Bosni i Hercegovini, na temelju Poglavlja 7 Povelje UN koje nalaže međunarodnu akciju u svrhu očuvanja mira. Tu prvenstveno mislim na Kancelariju visokog predstavnika i međunarodnu vojnu misiju – EUFOR.
Podsjetio je da je Visoki predstavnik u BiH, ispunjavajući svoje obaveze prema Dejtonskom sporazumu, i koristeći se ovlaštenjima koje proizlaze iz tog sporazuma „poništio neke secesionističke poteze RS, kojima je ugrožen ustavni poredak i mir u Bosni i Hercegovini.“
– Istovremeno, visoki predstavnik je spriječio pokušaj dijela ministara, koji su, zloupotrebljavajući pravo etničkog veta, pokušali da suspenduju demokratiju u Bosni i Hercegovini, uslovljavajući održavanje izbora izmjenama Izbornog zakona. Dejtonski mirovni sporazum je imao za cilj zaustaviti rat. Zato je sistem koji je njime uspostavljen ostao nedovršen. Ostale su mogućnosti za blokade i zloupotrebe, naročito kada je u pitanju korištenje etničkog i entitetskog veta. Jednostavno kazano, domaćim akterima je data mogućnost da blokiraju skoro svaku odluku i nekažnjeno paralizuju čitav sistem. Jedina instanca koja ih je mogla sankcionisati i deblokirati sistem upravo je Ured visokog predstavnika, zbog čega je i formiran – kazao je.
Kako je rekao, u BiH je potrebno da se izgrade domaće mehanizme odgovornosti i dovrši sistem, kako OHR više ne bi trebao.
– Naš cilj nije da OHR ostane vječno, već da se dovrši izgradnja funkcionalnog sistema, tako da, i kada jednog dana OHR ode, država može samostalno funkcionisati. Sve do tada, međunarodna supervizija će nam trebati, jednako kao što je, u vidu savezničkih kontrolnih savjeta bila izuzetno korisna drugim državama, poput Njemačke i Austrije, nakon Drugog svjetskog rata. Zahvaljujući toj superviziji i međunarodnoj podršci, a ne uprkos njoj, ove su zemlje postale među najuređenijim državama Evrope – rekao je Džaferović, prenosi Avaz.
Kanada smatra da je Kina pokazala “veoma zabrinjavajuće i neprofesionalno” ponašanje, kada je ometala njen patrolni avion u blizini Severne Koreje.
To je saopštila danas ministarka odbrane Anita Anand.
U obraćanju na marginama Šangri-La dijaloga u Singapuru, azijskom bezbednosnom sastanku, Anand je rekla da je to pitanje pokrenuto diplomatskim kanalima, prenosi Rojters.
Upitana da li je razgovarala sa kineskim ministrom odbrane Vei Fengheom, koji je takođe na sastanku, Anand je rekla da je imala susrete se sa brojnim kolegama tokom konferencije, navodi britanska agencija.
Kanadska vojska optužila je ovog meseca Peking da je ometao njene patrolne avione dok su nadgledali kršenje sankcija Severne Koreje, što ih je u nekim slučajevima primoralo da skrenu sa putanje leta.
Kinesko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su kanadski vojni avioni pojačali izviđanje i provokacije protiv Kine, ugrožavajući nacionalnu bezbednost te azijske zemlje.
“Presretanja naših letelica koja su izvršili Kinezi su veoma zabrinjavajuća i neprofesionalna i moramo da osiguramo da bezbednost naših pilota ne bude ugrožena, posebno kada oni prosto nadgledaju po zahtevu i u skladu sa misijama koje su odobrile UN”, rekla je Anand.
Američki ministar odbrane Lojd Ostin saopštio je na ovom sastanku ranije danas da je došlo do “alarmantnog” povećanja broja nebezbednih i neprofesionalnih susreta kineskih aviona i plovila sa onima drugih zemalja, navodi Rojters.
Na društvenim mržama pojavio se video boraca čečenskog specnaza sa zaplenjenim NATO naoružanjem.”Ukrajinci masovno bacaju NATO oružje i beže sa svojih pozicija: kažu vojnici specijalaca Ahmat. Nacisti su, povlačeći se iz Kamiševahija, bacili poklone od svojih “zapadnih partnera”, uključujući: NLAV protivtenkovske sisteme i drugo oružje”, prenosi jedan proruski Telegram kanal.Rusija je 24. februara započela vojnu operaciju u Ukrajini. Predsednik Vladimir Putin nazvao je njen cilj “zaštitom ljudi koji su već osam godina bili izloženi maltretiranju i genocidu od strane režima u Kijevu”.