VRBAS Media

Autor: INFO

  • Izgledalo je da Putinova privreda brzo kleca, ali su mnogi pogriješili

    Izgledalo je da Putinova privreda brzo kleca, ali su mnogi pogriješili

    Prije tačno četiri mjeseca Amerika je zaprijetila Rusiji da će joj osakatiti ekonomiju ukoliko napadne Ukrajinu. Na ovakve poruke ruski zvaničnici odgovarali su i sa riječima “boli nas uvo”.

    Isprva se i činilo da ruska ekonomija kleca mnogo brzo, ali danas bi se moglo reći da su mnogi i pogriješili u procjenama koje se tiču otpornosti Putinove privrede.

    Nekoliko dana nakon početka rata u Ukrajini, ruska centralna banka je povećala kamatnu stopu do 20 odsto, rublja je počela drastično da pada, ruske banke su se gasile po cijelom svijetu… firme su iz Rusije počele da biježe glavom bez obzira… Već poslije 10 dana rata mislilo se da je Putinovoj ekonomiji kraj.

    Govorilo se i da ruski predsjednik nije spremio privredu na rat duže od mjesec dana, da su mu planovi bili drugačiji… Šta se desilo u međuvremenu. Da li Putinu ipak ide bolje nego što se mislilo, ili je to samo privid. Kolika žrtva je Evropa koja je energetski zavisna od Rusije, a kolika Amerika gdje inflacija nije bila veća od 1980. Da li su prave žrtve stotine firmi sa desetinama hiljada radnika koje su morale da napuste Rusiji i koje su zbog ogromnih gubitaka okrnjile i svoje firme širom svijeta.

    – Zapadne sankcije ne štete ruskoj ekonomiji onoliko koliko se očekivalo. Izgleda da je Rusija otpornija na sankcije nego što smo procijenili na početku. U početku je postojala pretpostavka da će uticaji sankcija biti sve vidljiviji – rekao je zamjenik ukrajinskog ministra ekonomije Taras Kačka za Politiko.

    – Ali čini se da prihodi od roba obezbjeđuju stabilnost ruskih javnih finansija – rekao je Kačka, ističući da je ruska centralna banka prošlog petka snizila kamatnu stopu na 9,5 odsto, što je ponovo na ono što je bila prije 28. februara.

    Prema Kački, to znači da Zapad treba da pojača svoj embargo na ruske robe i usluge.

    – Rusija je upravo objavila rekord svih vremena u profitu od nafte. Čini se da je efekat zapadnog naftnog embarga gurnuo cijene na rekordne vrijednosti za sve zapadne potrošače, stvorio diskontno tržište za Kinu i Indiju i obogatio Putinov ratni stroj – navodi Saagar Enjet, novinar.

    Kako su mediji objavili, Rusija je u prvih 100 dana rata u Ukrajini od izvoza fosilnih goriva zaradila 93 milijarde evra. Većinu fosilnih goriva poslali su u Evropsku uniju, a prosječna izvozna cijena bila je oko 60 odsto viša nego lani, pokazalo je novo istraživanje.

    Naime, prema izvještaju Centra za istraživanje energije i čistoću vazduha(CREA) u Finskoj, čak 61 odsto izvoza ruskih fosilnih goriva otišlo je u Evropsku uniju za oko 57 milijardi evra.

    Najveće pojedinačne zemlje uvoznice ruskih fosilnih goriva su Kina (12.6 milijardi evra), Njemačka (12.1 milijardi evra) i Italija (7.8 milijardi evra), stoji u izvještaju koji je objavio AFP

    S druge strane, neki zvaničnici Bajdenove administracije sada privatno izražavaju zabrinutost da kazne, umjesto da razuvjere Kremlj kako je namjeravano, pogoršavaju inflaciju, pogoršavaju nesigurnost hrane i više kažnjavaju obične Ruse nego Putina ili njegove saveznike.


    Kada je invazija počela, Bajdenova administracija je vjerovala da će uticaj na inflaciju kod kuće biti minimalan, ako se kaznama izuzmu hrana i energija. Od tada su energija i hrana postali ključni pokretači najviših stopa inflacije u SAD u posljednjih 40 godina, što je velika politička obaveza za predsjednika Džoa Bajdena i Demokratsku stranku koji idu na novembarske izbore na sredini mandata.

    Sekretarka finansija Dženet Jelen rekla je da je “pogriješila” što je prošle godine vjerovala da će inflatorni pritisci proći. Jedan od rezultata koji sada vidi vezan je za skok cijena usljed neočekivanog samosankcionisanja, kaže jedna osoba upoznata sa njenim razmišljanjem, piše Blumberg.

    Bajdenova administracija odbacuje svaku sugestiju da su sankcije dio problema, ističući da SAD ne kažnjavaju humanitarnu robu ili hranu, i okrivljuju Putinovu odluku da napadne Ukrajinu, uključujući ciljanje brodova na Crnom moru, piše Blic.

    Oko 1.000 kompanija do sada je objavilo da sužavaju poslovanje u Rusiji, pokazuju podaci koje je prikupio Institut za izvršno rukovodstvo Jejla. To naglašava jedan razlog zašto su sankcije toliko popularne među kreatorima politike: one u suštini prebacuju američku politiku privatnom sektoru, što ga čini manje hirurškim, manje kalibrisanim i manje osjetljivim na promjene politike, rekao je Smit, bivši savetnik OFAC.

  • Da li se odustalo od nabavka zgrade vrijedne 98,5 miliona KM

    Da li se odustalo od nabavka zgrade vrijedne 98,5 miliona KM

    Uprava za indirektno oporezivanje, odnosno Savjet ministara BiH, po svemu sudeći, ne pokazuju namjeru da odustanu od kupovine zgrade za potrebe UIO u Banjaluci, vrijedne nepunih 100 miliona maraka.

    Na inicijativu poslanika PDP, Branislava Borenovića i Mire Pekić, Predstavnički dom BiH je na sjednici 15. juna 2021. usvojio Inicijativu kojom zadužuju Savjet ministara da u roku od sedam dana donese odluku kojom poništava postupak javne nabavke koji je UIO objavila za kupovinu poslovnog prostora u Banjaluci.

    Gotovo godinu dana kasnije, Savjet ministara BiH je na sjednici 6. juna 2022. utvrdio odgovor na tu inicijativu Predstavničkog doma. Međutim, umjesto svog stava, Savjet ministara je usvojio odgovor UIO BiH i uputio ga u Predstavnički dom.

    Sve je počelo 2007.
    U njemu nema odgovora na pitanje da li će nabavka biti poništena. Između redova, čini se da od toga neće biti ništa, jer se citira molba UIO prema nadležnim institucijama da shvate koliki je njihov značaj za finansijsku stabilnost vlasti u BiH i koliko im je potrebna poslovna zgrada. U jednoj od ranijih izjava predsjedavajući Savjeta ministara, Zoran Tegeltija, rekao je da ova institucija nije nadležna da UIO naredi da odustane od kupovine objekta.

    Hronološki, stvari izgledaju ovako: još 2007. UIO je raspisala javni oglas za kupovinu zemljišta u Banjaluci na kome bi gradila svoju zgradu, ali nije dostavljena nijedna ponuda. Potom je Savjet ministara BiH, na prijedlog Upravnog odbora UIO, 2013. godine dozvolio da Uprava raspiše tender za kupovinu poslovnog objekta u Banjaluci. Tada je odobreno 36 miliona KM za zgradu i još 1,9 miliona KM za opremanje. Godinu dana kasnije, UIO rapisuje javni oglas za kupovinu objekta, na koji nije stigla nijedna ponuda. Isto se desilo 2017. i 2018.

    U međuvremenu, Glavna služba za reviziju javnog sektora BiH je poručila da je potrebno utvrditi stvarne uzroke zastoja u nabavci zgrade UIO i pokušati ih riješiti. Ako to nije moguće, revizori su preporučili da se odobreni novac prebaci drugim institucijama BiH kako bi bili finansirani drugi projekti značajni za BiH.

    Pritisak javnosti
    Novi javni oglas, ko zna koji po redu, raspisan je 3. decembra 2020. i tada su propisane tražene površine poslovnog prostora: 8.500 kvadrata kancelarijskog prostora za Glavnu kacelariju UIO, te 3.500 kvadrata kacelarijskog i 3.000 metara kvadratnih tehničkog prostora za potrebe Regionalnog centra Banjaluka. Tek tada je dostavljena jedna prihvatljiva ponuda. Ona se u odgovoru UIO ne navodi, ali je poznato da je zgradu u Banjaluci ponudio Grand trejd, biznismena Mile Radišića.

    Međutim, tada nastupa novi problem – ponuđena zgrada, prema procjeni vještaka, vrijedi 98,5 miliona KM sa PDV, dakle mnogo više od predviđenog budžeta. UIO je u međuvremenu od Savjeta ministara zatražila da joj bude obezbijeđen nedostajući novac kako bi zgrada konačno bila kupljena. Savjet ministara BiH se tada našao pod pritiskom javnosti i opozicije, koja je kroz Predstavnički dom BiH progurala inicijativu za obustavljanje nabavke objekta. Uz obrazloženje da nije vrijeme da se u krizna vremena zgrada plaća gotovo 100 miliona KM, navodno sve uz prethodni dogovor vlasti i biznismena.

    Ovaj put, u odgovoru na Inicijativu Predstavničkog doma, Savjet ministara BiH se „krije“ iza stava UIO, koja otvoreno poziva da joj se obezbijedi nedostajući novac.

    – Još jednom apelujemo da nadležne institucije BiH shvate značaj Uprave za indirektno oporezivanje za finansijsku stabilnost svih nivoa vlasti u BiH, te molimo da se iznađe rješenje za obezbjeđenje potrebnih finansijskih sredstava za nabavku adekvatnog poslovnog objekta u Banjaluci – stoji u odgovoru iz UIO BiH.

  • Istog dana u Banjaluci privedeni najpoznatiji lopovi

    Istog dana u Banjaluci privedeni najpoznatiji lopovi

    Troje iskusnih lopova, koji iza sebe imaju na stotine krađa i hapšenja, juče su privedeni na području Banjaluke, potvrđeno je za Srpskainfo.

    Kako nezvanično saznajemo, uhapšeni su neki od najpoznatijih lopova u BiH. Tako je policija juče lisice na ruke stavila Sabaheti Džindo iz Sarajeva, koja godinama važi za najpoznatiju kradljivcu u BiH. Istog dana uhapšeni su i Ranko Rakić i Dragan Jelača, takođe godinama poznati policiji po krivičnim djelima. Rakić je jedan od rekordera u Republici Srpskoj po broju hapšenja i počinjenih krađa.

    Napali osobu s invaliditetom
    Rakić i Jelača su uhapšeni u noći između utorka i srijede, zbog sumnje da su samo dva sata ranije opljačkali osobu sa invaliditetom.

    Oni su ga oborili na zemlju i oteli mu ruksak s cigaretama i manjom količinom novca.

    Banjalučanin Ž.U. je osoba sa invaliditetom koja koristi štaku, a sinoć je prijavio policiji da su mu dva muškarca prišla s leđa, u banjalučkom naselju Lauš, te ga oborili na zemlju i uzeli torbu s ličnim stvarima.

    Samo dva sata kasnije u naselju Borik policija je pronašla Jelaču i Rakića i kod njih pronašla ukradene predmete.


    Iz Policijske uprave Banjaluka saopšteno je da je u utorak, oko 23 časa, oštećeni prijavio da su ga napale dvije nepoznate osobe i ukrali mu torbu s novcem, mobilnim telefonom i ličnim stvarima.

    Tražena u 3 grada
    Istog dana je banjalučka policija uhapsila i Sabahetu Džindu, koja je poznato i po nadimku Kraljica džeparoša. Uhapsili su je pripadnici Policijske uprave Banjaluka, na osnovu tri raspisane potrage.

    – Prilikom vršenja redovnih poslova i zadataka policija je legitimisala S.Dž. iz Sarajeva, gdje je nakon izvršenih provjera utvrđeno da su za njom raspisane potrage od strane policijskih uprava Banjaluka, Doboj i Zvornik zbog počinjenih krađa – rekli su u PU Banjaluka.

    Nakon završene kriminalističke obrade, ona je predata policijskim službenicima Policijske uprave Doboj na dalje postupanje.

    Kada je riječ o Rakiću i Jelači, ovaj dvojac se na stupcima crne hronike našao i početkom septembra prošle godine.

    Tada je u centru Banjaluke došlo do tuče između njih dvojice, u kojoj je deblji kraj izvukao Rakić, kojem je tom prilikom izbijen i zub. Prema tadašnjim informacijama, do sukoba je vjerovatno došlo tokom podjele plijena iz nekih krađa. Međutim, očigledno je da su se pomirili i nastavili zajedno da pljačkaju.

    Zatvor
    Rakiću ovo nije ni prvi put da opljačka osobu sa invaliditetom. On je nedavno i osuđen na pet godina zatvora u banjalučkom Okružnom sudu, jer je na Badnji dan opljačkao Banjalučanina Ljubomira B, kojem je upao u kuću dok je spavao i osim novca uzeo torbicu s dokumentima i protezu za nogu. Poslije bijega protezu je odbacio, ali ga je policija pronašla i uhapsila.

    Prema presudi, Rakić je 6. januara oko 22 sata ušao u kuću Ljubomira B. u banjalučkoj Ulici srpskih rudara, zatekao ga na spavanju, te ga osvijetlio mobilnim telefonom kako bi ga probudio i tražio novac.

    Vlasnik je razbojniku dao novčanik u kome je bilo 200 KM, a optuženi je izlazeći iz kuće uzeo ortopedsku protezu za nogu, štaku, mobilni telefon i mušku tašnu i pobjegao.

    Rakić je jedan od najpoznatijih lopova u Banjaluci i okolini; u svojoj kriminalnoj biografiji ima više od 100 počinjenih krivičnih djela.

    Radi se o osobi koja, kada je na slobodi, krade sve što stigne, a prije par godina kamere su ga snimile kako je ukrao čak i lutku iz izloga.

    Očevidac ubistva
    Rakić je tražen i u Njemačkoj. On je, inače, rođen u Bohumu, a u periodu od 2008. do 2016. godine počinio je 36 krivičnih djela u toj državi. Posebno se ističu krivična djela povezana s narkoticima, zatim pronevjere novca, krađe, provale i druga krivična djela.

    Jelača je takođe od ranije poznat policiji zbog teških krivičnih djela, a prije par godina bio je uhapšen i zbog navođenja djece na prostituciju. Žrtve su bile mahom štićenice Doma za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja “Rada Vranješević” iz Banjaluke.

    Sumnjičen je i za krađe. Takođe, bio je očevidac ubistva Brune Rolda, te je na sudu svjedočio protiv optuženih. Jelača je u martu bio akter požara u napuštenoj kući u banjalučkom naselju Dolac u kojoj je našao utočište.

  • Volodimir Zelenski se sastao sa Dritanom Abazovićem i Edijem Ramom u Kijevu

    Volodimir Zelenski se sastao sa Dritanom Abazovićem i Edijem Ramom u Kijevu

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se danas sa premijerom Albanije Edijem Ramom i premijerom Crne Gore Dritanom Abazovićem u Kijevu, nakon čega su održali zajedničku pres konferenciju.

    Na sastanku je istaknuto da su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija podržale inicijativu da Ukrajina dobije traženi status zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji.

    Premijeri Crne Gore i Albanije posjetili su danas glavni grad Ukrajine Kijev, te dio šire kijevske regije uključujući Buču.

    “Međunarodni partneri nastavljaju podržavati Ukrajinu. I ovo je važna manifestacija pomoći našem narodu. Na ovome evropskom putu, naše zemlje nisu natjecatelji, već države koje djeluju komplementarno i jačaju zajedničke kapacitete”, kazao je Zelenski.

    Predsjednik Ukrajine zahvalio se Ediju Rami i Dritanu Abazoviću na produktivnim razgovorima, te kazao da je bitno da njegova država ima podršku zemalja članica NATO-a.

    Crnogorski premijer Dritan Abazović kazao je da se Ukrajinci bore za principe i mogućnost izbora načina života, te da Ukrajina u skladu sa željama svojih građana treba postati dio evropske porodice.

  • Ujedinjena Srpska i Pokret za Bijeljinu potpisali koalicioni sporazum

    Ujedinjena Srpska i Pokret za Bijeljinu potpisali koalicioni sporazum

    Predsjednici Ujedinjene Srpske i Pokreta za Bijeljinu Nenad Stevandić i Milenko Mitrović potpisali su danas koalicioni sporazum o zajedničkom nastupu u Izbornoj jedinici šest na predstojećim opštim izborima u BiH.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da ove dvije stranke dijele iste vrijednosti, već sprovode zajedničke projekte i djeluju u istom odborničkom klubu u gradskom parlamentu u Bijeljini.

    “Mi ne želimo da gasimo druge partije i da ih preuzimamo, nego da sa njima sarađujemo, jer princip ujedinjenja nije princip osvajanja, nego dijeljenja istih vrijednosti i mišljenja”, rekao je Stevandić.

    On ističe da je princip djelovanja obe stranke da otvaraju put mlađim ljudima, a ne zatvaraju ostalima. Stevandić kaže da su u Ujedinjenoj Srpskoj ponosni na to što su zapošljavali najbolje svršene studente koji su zahvaljujući tome ostali u Republici Srpskoj.

    “Mi smo partija koja najduže sarađuje sa SNS-om u Srbiji i nadam se da smo uspješno prepisali veliki broj njihovih dobrih poteza”, rekao je Stevandić.

    On je istakao da će fabrika liftova u Stanarima, gdje Ujedinjena Srpska ima vlast, “biti jedina koja će ove godine biti otvorena u Republici Srpskoj”.

    “Dakle, mi radimo i razvojnu politiku, dosljedno zastupamo interese Republike Srpske i nacionalnu politiku, smatramo da smo uvaženi članovi društva gdje pripadamo i da je to najbolja preporuka da mi ono što pričamo, to i uradimo”, rekao je Stevandić.

    On je istakao da su Semberiji potrebne investicije u poljoprivredu i turizam.

    Predsjednik Gradskog odbora Ujedinjene Srpske u Bijeljini Milan Trninić rekao je da sa Pokretom za Bijeljinu odlično sarađuju i već zajedno djeluju u klubu odbornika u Skupštini grada Bijeljina.

    On je precizirao da je koalicionim sporazumom planirana zajednička lista ove dvije stranke sa ukupno 14 kandidata, od kojih će dva biti iz Pokreta za Bijeljinu, a 12 iz Ujedinjene Srpske sa područja cijele Izborne jedinice šest.

    Predsjednik Pokreta za Bijeljinu Milenko Mitrović rekao je da na predstojećim izborima očekuju zajedničko osvajanje jednog poslaničkog mandata, kao i da će premašiti prethodni izborni rezultat Pokreta za Bijeljinu kada su osvojili 2.000 glasova.

    On smatra da zajedno sa Ujedinjenom Srpskom mogu napraviti dobre rezultate.

    U Bijeljini je nakon danas održana i sjednica regionalnog odbora Izborne jedinice šest.

  • Rusi planiraju napad na druge države?

    Rusi planiraju napad na druge države?

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pozvao je danas Evropsku uniju da pooštri sankcije Rusiji.

    On je upozorio da bi ruske snage mogle da napadnu druge države nakon invazije na njegovu zemlju, prenosi Rojters.

    “Kao i u prošlosti, ruska invazija na Ukrajinu je prvi korak koji ruskom rukovodstvu treba da otvori put ka drugim zemljama i osvajanju drugih naroda”, poručio je Zelenski.U obraćanju pred oba doma češkog parlamenta putem video-veze, on je ponovio pozive Evropskoj uniji da dozvoli Ukrajini da krene na putu ka članstvu u Uniji dajući joj status zemlje kandidata, navodi britanska agencija.

  • Vučić: Eto, može nam se

    Predsednik Srbije izjavio je danas da se u Srbiji može imati svoje mišljenje.

    Aleksandar Vučić je na otvaranju sektora B5 obilaznice oko Beograda, deonica petlja Orlovača – tunel Straževica, rekao, komentarišući poruku Evropskog parlamenta da Srbija mora da prizna Kosovo i Metohiju, rekao da je reč o nekoj čudnoj politici.

    U svim dokumentima se pominje i piše sveobuhvatna normalizacija odnosa, a ne međunarodno priznanje. “Međusobno priznanje je njihova želja, mi to ne želimo. I kao što rekoh, svako svoj posao, oni svoj, mi svoj. Oni su mnogo važni, mi nismo, ali kao što vidite možemo da imamo svoje mišljenje i, eto, može nam se”, rekao je ironično Vučić.

    On je dodao i da će Vlada i Skuptšina Srbije da se izjasne o izveštaju Evropskog parlamenta.

    Prema njegovim rečima, uskoro će se o izveštaju Evropskog parlamenta o Srbiji izjasniti i Skupština Srbije, odakle će, kako kaže, biti rečeno isto ono što je i on rekao sada.

  • Rusija: Uništeno skladište municije koje je NATO dostavilo Ukrajini

    Rusija: Uništeno skladište municije koje je NATO dostavilo Ukrajini

    Portparol Ministarstva odbrane Rusije, general-potpukovnik Igor Konašenkov saopštio je da je u napadu ruske avijacije likvidirano više od 300 ekstremista, tri minobacačke jedinice i 11 jedinica poljske artiljerije, uključujući četiri američke haubice M777 kalibra 155 milimetara. Takođe je uništena stanica za elektronsko ratovanje u Harkovskoj oblasti, 10 tenkova i drugih oklopnih vozila, tri višecevna raketna bacača “grad” i 18 specijalnih vojnih vozila. “Visoko preciznim raketama dugog dometa ‘kalibar’ u području naselja Zoločev u Lavovskoj oblasti uništeno je skladište municije za strano naoružanje koje su zemlje NATO-a predale Ukrajini, između ostalog i za haubice M777 kalibra 155 milimetara”, rekao je Konašenkov. Ruska avijacija je visoko preciznim raketama vazdušnog baziranja uništila avijacionu tehniku Vazduhoplovnih snaga Ukrajine na aerodromu „Voznjesensk“ u Nikolajevskoj oblasti. U DNR i Dnjepropetrovskoj oblasti uništena je velika količina naoružanja i vojne tehnike iz SAD i evropskih zemalja koji su isporučeni ukrajinskoj grupi u Donbasu. Raketne snage i artiljerija ruske vojske za dan su uništile 313 položaja sa ljudstvom i vojnom tehnikom, 43 komandna mesta kao i 62 položaja artiljerijskih jedinica Oružanih snaga Ukrajine. Operativno-taktička i vojna avijacija uništila je 24 položaja sa ljudstvom i vojnom tehnikom ukrajinske vojske.

  • Makron: Učinićemo sve da zaustavimo Ruse

    Makron: Učinićemo sve da zaustavimo Ruse

    Predsednik Francuske Emanuel Makron izjavio je prilikom posete francuskim i savezničkim trupama u bazi NATO-a u Rumuniji da će učiniti sve da se zaustavi napredovanje ruskih snaga u Ukrajini.

    „Učinićemo sve da zaustavimo ruske ratne snage, da pomognemo Ukrajincima i njihovoj vojsci i da nastavimo da pregovaramo“, naveo je Makron francuskim trupama i trupama drugih zemalja članica NATO u vojnoj bazi u Rumuniji, prenosi Rojters.

    Makron je juče u Rumuniji započeo trodnevnu posetu južnom krilu NATO-a, prilikom koje će boraviti i u Moldaviji, a sutra će verovatno, krenuti u Kijev, u koji bi istog dana trebalo da dođu i nemački kancelar Olaf Šolc i italijanski premijer Mario Dragi, navodi Rojters, pozivajući se na dva neimenovana diplomatska izvora.

    Predsednik Francuske je poslednjih nedelja u više navrata izjavljivao da je od vitalnog značaja da se ne ponižava Rusija kako bi se nakon okončanja borbi moglo pronaći diplomatsko rešenje i nastavio je da drži otvorene komunikacione kanale sa Kremljom, navodi britanska agencija.

    Francuska predvodi borbenu grupu NATO-a u Rumuniji koja broji oko 800 vojnika, uključujući 500 francuskih i oko 300 vojnika iz Holandije i Belgije.

  • Dolar najjači od 2002.

    Dolar najjači od 2002.

    Dolar se držio danas na azijskom trgovanju blizu svog 20-godišnjeg maksimuma koji je dostigao uoči ishoda sastanka Federalnih rezervi o monetarnoj politici, pri čemu tržišta očekuju veliko povećanje referentne kamate od 75 baznih poena kako bi se obuzdao rast inflacije.

    Dolarski indeks, koji prati vrednost američke valute prema šest rivala, iznosi 105,35 poena nakon što je u utorak dostigao 105,65 bodova, najjači nivo od kraja 2002, izvještava Reuters.

    Britanska funta se trguje za 1,2010 dolara, oporavljajući se sa 15-mjesečnog minimuma od 1,1934 dolara na koji je pala juče pod pritiskom mogućeg novog referenduma o nezavisnosti Škotske.

    Evro se mijenja na azijskim tržištima za 1,0428 dolara, neznatno iznad minimalne vrijednosti na kojoj je bio tokom noći.

    Cjenovne kalkulacije na berzama ukazuju na 95-procentne šanse za povećanje ključne kamate za 75 baznih poena na sastanku FED-a koji se završava kasnije danas, u odnosu na samo 3,9 odsto prije nedjelju dana, prema Fedvoč analizi kompanije CME.

    Ovako oštar porast očekivanja tržišnih aktera uslijedio je nakon medijskih izvještaja, prvo Wall Street Journala, da je na stolu veće podizanje kamate budući da je inflacija u SAD, prema prošlonedjeljnim pokazateljima, skočila tokom 12 mjeseci do maja za 8,6 procenata, na najviši nivo u posljednje četiri decenije.

    Američki dolar je jačao u proteklih nekoliko mjeseci zahvaljujući tome što je FED započeo u martu s podizanjem kamate, a posljednjih nedjelja je dobio dodatni vjetar u leđa budući da se investitori oslobađaju rizične imovine i traže sigurno utočište za svoja ulaganja u strahu od ekonomskih uticaja brzog pooštravanja finansijskih uslova.

    Međutim, sa velikim povećanjem kamatne stope koje se očekuje, dolaru će možda biti teško da održi zamajac jačanja.

    „S obzirom na trenutne agresivne tržišne cijene, postoji rizik da se odluka Federalnog komiteta za otvoreno tržište (FOMC) o podizanju stope ocijeni ’nedovoljnom’. Po našem mišljenju, biće potrebno veće povećanja od 75 baznih poena, ili nagovještaj povećanja za 100 baznih poena na julskom sastanku FOMC-a, da bi dolar značajnije ojačao nakon sastanka FOMC-a”, napisali su analitičari australijske Commonwealth banke u jutarošnjoj bilješci.

    Više američke stope prinosa u odnosu na prinose na japanske obveznice koji su na minimumu uticali su na jen, koji je na ranom trgovanju pao na najniži nivo u posljednje 24 godine od 135,58 jena za dolar, prije nego što se oporavio na 135,05 jena.

    Na kripto berzama, bitcoin je oslabio danas za ;etiri procenta na 21.200 dolara, nakon što je u utorak dotakao najnižu vrijednost u posljednjih 18 mjeseci od 20.800 dolara, pod uticajem obustave povlačenja novca od strane vodećeg kripto zajmodavca Celsiusa.