Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, napisao je na društvenim mrežama da je sasvim logična i opravdana odluka CIK-a BiH da se zbog brojnih izbornih neregularnosti u Glavnom centru za brojanje ponovo prebroje glasovi za predsjednika Republike Srpske.
“Prvi, veliki i važan institucionalni korak u borbi za istinu i vladavinu prava”, napisao je Borenović.
CIK BiH odlukom o ponovnom prebrojavanju glasačkih listića za predsjednika Republike Srpske ne poštuje zakon, izjavio je kandidat za predsjednika Srpske i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Zbog nepoštovanja zakona Dodik je najavio tužbu, rekavši da je odluka CIK-a politički motivisana.
Nastavljaju se napadi ruske vojske na ciljeve u Ukrajini.
Kako javlja “Sputnjik internešnl”, ponovo su se oglasile sirene u Kijevu, koji je napadnut još jutros..
Podsećanja radi, prestonica Ukrajine i mnogi delovi zemlje bili su pod raketnim udarom ruske vojske.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko optužio je Ukrajinu da priprema napad na Belorusiju. Zvaničnom Kijevu uputio je oštre pretnje.
Zbog toga će, kako je objasnio, Minsk rasporediti rusko-beloruske jedinice, ne pominjući u kojim će područjima te zajedničke jedinice biti.
Prema njegovim rečima, Belorusija i Rusija će raspoređivanjem zajedničke vojne sile odgovoriti na “pogoršanje napetosti” na zapadnim granicama, javila je danas državna agencija Belta.
Lukašenko je snage počeo da povlači pre dva dana, po svemu sudeći, nakon eksplozije na Krimskom mostu koji su izgradili Rusi kako bi se povezali s anektiranim poluostrvom Krimom.
“Zbog pogoršanja stanja na zapadnim granicama (rusko-beloruske) Unije, počeli smo da raspoređujemo regionalnu grupu Ruske Federacije i Republike Belorusije”, objavio je Lukašenko na sastanku s čelnicima za bezbednost.
Treba podsetiti da inače ruske snage koriste se teritorijom Belorusije za slanje vojske i opreme u severnu Ukrajinu od početka invazije.
“Ne računajte na veliki broj vojnika Oružanih snaga Ruske Federacije. Ali to će biti više od 1.000 ljudi”, rekao je Lukašenko.
“Već sam rekao da Ukrajina ne samo da raspravlja već planira udare na teritorij Belorusije”, rekao je Lukašenko. “Moj odgovor je bio jednostavan: ‘Recite ukrajinskom predsedniku i ostalim ludacima da će Krimski most izgledati kao šetnja po parku ako svojim prljavim rukama dotaknu i metar naše teritorij.'”
Predsednik Državnog graničnog odbora Belorusije Anatolij Lapo optužio je Ukrajinu da je uništila gotovo sve mostove i saobraćajnice duž 1.000 kilometara duge granice s Belorusijom.
“Trupe koje je Kijev poslao na granicu nisu nikakvi graničari. Pod pritiskom smo, nišane naše graničare, ponekad pucaju u vazduh, stalno se izviđa iz vazduha”, rekao je Lapo za belorusku TV.
Ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova takođe tvrdi da je njihov ambassador u Belorusiji pozvan na razgovor i da mu je uručena nota u kojoj piše da Ukrajina planira da izvede napad na teritoriju Belorusije.
Belorusko ministarstvo odbrane već je objavilo da ima 500.000 obučenih vojnika spremnih za slanje na granicu s Ukrajinom.
Njemačka vojska (Bundeswehr) ima dovoljno streljiva za samo jedan ili dva dana ratovanja, izvijestilo je njemačko izdanje portala Business Insider (BI), pozivajući se na izvore iz obrambene industrije i parlamenta.
Prema BI-ju, Berlin značajno zaostaje za zahtjevom NATO-a o održavanju zaliha za najmanje 30 dana borbe. Rečeno je da je problem “poznat godinama”, jer su vojne vježbe patile od nedovoljnih zaliha.
Zalihe su dodatno iscrpljene nakon što je Njemačka, zajedno s mnogim drugim zapadnim zemljama, počela slati oružje i municiju u Ukrajinu nakon što je Rusija u februaru izvršila agresiju na ovu zemlju.
Isporuke su uključivale 53.000 metaka za samohodne protuzračne topove, 21,8 miliona metaka za vatreno oružje i 50 raketa za uništavanje bunkera, prema njemačkoj vladi.
Situacija s nestašicom “neće se poboljšati ako se municija ukloni iz zaliha Bundeswehra, dok se odgovarajuće narudžbe ne izdaju u isto vrijeme obrambenoj industriji”, kaže Hans Christoph Atzpodien, izvršni direktor Njemačke udruge sigurnosne i obrambene industrije (BDSV).
U međuvremenu, citirani su izvori lista koji su rekli da “nije bilo značajnih narudžbi” za obrambene kompanije za proizvodnju više naoružanja.
Eva Hoegl, povjerenica za obranu njemačkog parlamenta, rekla je za BI da je potrebno dodatnih 20 milijardi eura za obnavljanje zaliha.
Njemačka je u februaru najavila osnivanje fonda od 100 milijardi eura za jačanje Bundeswehra u svjetlu rata u Ukrajini.
Ministrica obrane Christine Lambrecht ranije ovog mjeseca otputovala je u južni ukrajinski lučki grad Odesu. Nakon puta je najavila da će Berlin nastaviti podržavati Kijev koliko god bude potrebno.
Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red, Milan Radović, zamjenik predsjednika SDS-a i Igor Crnadak, potpredsjednik PDP-a, razgovarali su u Banjaluci sa specijalnim tužiocem Republičkog javnog tužilaštva RS, Miodragom Bajićem, a zbog, kako su naveli, izbornih malverzacija i prevara na Opštim izborima u BiH, koji su održani 2. oktobra.
Nakon sastanka, poručili su da očekuju da pravosudni organi utvrde odgovornost svih lica koja su učestvovali u izbornom procesu, što je podsjetimo, bio jedan od dva zahtjeva nakon jučerašnjeg drugog protestnog okupljanja, koje su ove stranke organizovale u Banjaluci.
“Prvo smo išli i u sastanak u MUP RS, gdje smo razgovarali sa zamjenikom Dragana Lukača. Ukazali smo na dvostruke aršine pripadnika MUP-a prema građanima koji su protestovali. Takođe, ukazali smo i na privođenje Sanjina Ćetojevića, posmatrača iz Laktaša koji je ukazivao na prevare, a nisu privedeni oni koji su prekidali izborni proces. Isto smo ponovili i Bajiću. Ukazali smo da su ogromne izborne prevare jer je Jelena Trivić, kandidat PDP-a za predsjednika RS, na nekim mjestima u Nevesinju i Gradišci imala nula glasova. To je sigurno organizovana kriminalna grupa. Previše je očigledno i grubo kršenje zakona i zato tražimo da pravosuđe radi u skladu za zakonom”, poručio je Vukanović.
Crnadak je rekao da je ovo samo početak, i da neće stati da ukazuju na brojna krivična djela tokom izbornog procesa.
“Rečeno nam da ćemo tokom iduće sedmice razgovarati sa ministrom Lukačem. Očekujemo vrlo brzo i sastanak sa Mahmut Švrakom, tužiocem. Naša je namjera da se ovo dovede do kraja. Sve što smo predali CIK-u predaćemo i Specijalnom tužilaštvu. Jer izborna krađa je ogroman prekršaj”, rekao je Crnadak.
Radović je rekao da su prekršena četiri člana Izbornog zakona, od uticaja na izborni proces do uništavanja izbornog materijala.
“Očekujemo da reaguje i OJT, ali i Tužilaštvo BiH i ići ćemo prema njima, jer su oni odgovarni za izborni proces. Tražimo da se otvore vreće, da se provjeri sve”, rekao je Radović.
Dodao je da glavni tužilac mora reagovati, zaustaviti predmet i vratiti ga na doradu prije suđenja.
Što se tiče SNS i zastave, bilo je tu i drugih zastava, naveo je Radović odgovarajući na pitanje zašto se pojavila zastava Srpske napredne stranke na protestu opzicije.
Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o ponovnom brojanju glasova za nivo predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske.
Ponovno brojanje glasova biće obavljeno u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu, a ovu odluku CIK-a, nije podržao Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije BiH koji je rekao da CIK za tu odluku nema zakonsko uporište, te da to eventualno može uraditi tek nakon što utvrdi rezultate izbora.
Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, rekao je na samoj sjednici da su članovi CIK održali kolegijum i razmotrili veći broj primjedbi i prigovora na tok izbornog procesa za nivo predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske.
“Imali smo na uvid određene materijalne dokaze kao što su video i dokumenti koji nedvojbeno pokazuju da je proces kontaminiran da ne onemogućava pravovremeno utvrđivanje rezultata izbora u skladu sa zakonom”, rekao je Arnautović.
Podsjetimo, opozicione stranke u Srpskoj sumnjaju u regularnost izbornog procesa, jer vjeruju u uspjeh njihove kandidatkinje Jelene Trivić (PDP), dok do sada izbrojani glasovi, kako je objavio CIK, pokazuju da je u trci za predsjednika pobijedio Milorad Dodik (SNSD).
Bjelorusija i Rusija dogovorile su raspoređivanje zajedničke regionalne grupe snaga, rekao je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko na sastanku o bezbjednosnim pitanjima danas u Minsku.
Lukašenko je podsjetio da je imao sastanak jedan na jedan sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nakon neformalnog samita ZND u Sankt Peterburgu.
“S obzirom na pogoršanje na zapadnim granicama, dogovorili smo se da rasporedimo regionalnu grupu snaga Ruske Federacije i Republike Bjelorusije. To je u skladu s našim dokumentima. U njemu se kaže da ako nivo prijetnje dostigne nivo koji je sada počinjemo da koristimo grupu snaga Savezne države. Osnova ove grupe je vojska, Oružane snage Republike Bjelorusije. Moram vas obavijestiti da je formiranje ove grupe počelo i to traje, mislim, dva dana. Dao sam naređenje da počnemo sa formiranjem ove grupe”, rekao je bjeloruski lider.
Što se tiče upozorenja o udarima iz Ukrajine, Lukašenko je uputio svojevrsnu prijetnju Volodimiru Zelenskom.
“Moj odgovor bi bio jednostavan. Recite predsjedniku Ukrajine i drugim luđacima da će im Krimski most izgledati kao cvijeće ako svojim prljavim rukama dotaknu samo jedan metar naše teritorije“, rekao je Lukašenko.
U Službenim novinama BiH objavljene su izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH (FBiH) koje je na dan održavanja opštih izbora, 2. oktobra, nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje.
Iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH rekli su da još ne znaju kako sprovesti odluke Šmita koje se odnose na primjenu rezultata opštih izbora za FBiH, te da im najveći problem predstavlja kako delegirati Dom naroda Parlamenta FBiH.
Šmit je nametnuo izmjene Izbornog zakona i u Ustav FBiH, kako je navedeno, unio zahtjev za obaveznu saradnju.
Šmit je u pisanoj izjavi objavljenoj 2. oktobra na sajtu OHR naveo da je “dodao ustavnu odredbu kojom se uvodi pravo da svako može ostvariti direktno učešće u političkom odlučivanju, a posebno da mladi imaju pravo da izađu sa svojim interesima i potrebama”.
On tvrdi da će ove mjere “unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH (FBiH)”.
– Izmjene se ne odnose na izbore, već na post-izborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavljanje indirektno izabranih tijela – navedeno je u izjavi Šmita.
Gledao sam cijene nafte od jutros, ljudi, krenula je ludnica, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govoreći o kretanju na tržištu kapitala.
On je komentarisao cijene nafte poslije odluke OPEK plus oko zamrzavanja zaliha nafte.
– Valjda zato što Saudijska Arabija nije mogla da se dogovori sa Amerikom. Pitanje je koliko će cijeli svijet, pa i mi tu cijenu da plaćamo – rekao je Vučić prilikom obilaska rekonstruisanog puta Novi Pazar – Tuin.
Prema njegovim riječima, u takvim vremenima, važno je da se zajedno nađe rješenje, piše Telegraf.