VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šapić kandidat za gradonačelnika

    Šapić kandidat za gradonačelnika

    Srpska napredna stranka (SNS) održala je danas sednicu Predsedništva, na kojoj je doneta konačna odluka o kandidatu naprednjaka za gradonačelnika Beograda.

    Novinarima se nakon sednice obratila premijerka Ana Brnabić.

    “Predsedništvo SNS većinom glasova je usvojilo predlog da Aleksandar Šapić bude naš kandidat za gradonačelnika Beograda”, poručila je Brnabićeva.

    “Aleksandar Šapić je bio prvi na našoj listi za Beograd, dok je nosilac liste bio predsednik Vučić. Dobili smo poverenje za sledeći mandat da vodimo dalje Beograd. Dakle naš predlog za gradonačelnika je Aleksandar Šapić. Predlog za zamenika gradonačelnika je Vesna Vidović, takođe iz SNS, smatramo da će njih dvoje funkcionisati kao dobar tim. A videćete i izmene u gradskom veću, verovatno i u određenim sekretarijatima”, rekla je Ana Brnabić.

    “Očekujem da u gradu imamo i dodatnu novu energiju, da završimo sve one započete projekte i da započnemo nove projekte, u skladu sa onime što su građani na izborima rekli i da ispunimo poverenje koje su nam dali”, rekla je premijerka.

    Ona je istakla da će Šapić predstaviti svoj plan i govoriti o konkretnim projektima na sednici Skupštine grada u ponedeljak.

    “Linijski park i metro su najvažniji projekti. Želim da podsetim da smo mi pokrenuli inicijativu o najvećoj parkovskoj površini u Beogradu, a to je linijski park. Imamo plan da napravimo čak pet postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, izgradnja kreativnog distrikta Ložionica, i tako dalje”, rekla je ona.

    Premijerka je istakla da je sigurna da će tim dobro raditi posao, najbolje moguće i u interesu Beograđana.

    “Beograd je danas savremen, moderan grad, koji pruža najbolje uslove za život svojih građana, ali i odlične uslove za investitore, privredu, startapove, mlade ljude. I taj trend mora da se ubrza”, rekla je premijerka.

    Ana Brnabić je istakla i da su naprednjaci, pored ove najvažnije tačke dnevnog reda, od predsednika Vučića čuli kratak izveštaj od temama koje su od velike važnosti za naš narod.

    “Od kompleksne spoljnopolitičke situacije, preko ekonomije i svega onoga što očekujemo da će se dešavati u nedeljama pred nama, do izuzetno važnog energetskog pitanja i bezbednosti zemlje. Međutim, ono što želim još jednom da pomenem je ono na šta smo u ovom trenutku najponosniji, i što je najvažnija tema, a to je najavljeno povećanje penzija od čak 19,1 odsto, što će biti delom u četvrtom kvartalu ove godine, i delom od 1. januara sledeće godine”, rekla je ona.

    Premijerka ističe da su se za to borili prethodnih osam godina i da je to istorijski najveće povećanje penzija u istoriji Srbije.

    “Imamo stabilan kurs dinara i javni dug koji je pod kontrolom, i najavljeno povećanje penzija neće uopšte uticati na to. To je najveća i najvažnija stvar u ovom trenutku. Takođe, najavljeno povećanje minimalca, koje će biti između 12 i 14 odsto, biće svakako tema razgovora sa sindikatima i poslodavcima, s tim što će to pre svega biti razgovori sa sindikatima”, dodala je Brnabićeva.

  • Kažnjena 51 politička partija u BiH

    Kažnjena 51 politička partija u BiH

    Centralna izborna komisija BiH (CIK) nakon revizije finansijskih izvještaja političkih partija za 2019. godinu kaznila je 51 političku partiju, a najveća kazna u iznosu od 27.000 KM izrečena je PDP.

    Osim PDP, sa 20.200 KM kažnjena je SP, SDP sa 15.500 KM, SDA sa 10.500 KM kao i Ujedinjena Srpska, dok je SDS dobio kaznu od 10.000 KM, a Stranka za BiH 20.000 KM, rečeno je na današnjoj sjednici CIK.

    Među kažnjenim su i DNS sa 6.800 KM, SNSD sa 5.700 KM, HDZ sa 8.000 KM, DF sa 6.500 KM, SBB BiH sa 5.700 KM.

    Kako je navedeno sve partije su prekršile član Zakona o finansiranju političkih stranaka u kojem se navodi da se sredstva koja politička partija prikupi kroz članarine, putem donacija ili iz budžeta mogu koristiti isključivo za ostvarivanje ciljeva utvrđenih svojim programom i statutom.

    Na sjednici je rečeno da političke partije imaju mogućnost žalbe, kao i da je prilikom utvrđivanja sankcije vođeno računa o ekonomskom stanju stranke, kao i da su razmatrane olakšavajuće i otežavajuće okolnosti.

    Prilikom utvrđivanja sankcije vođeno je računa i o tome da li je stranka po sličnim ili istim osnovama kažnjavanja ranije, rečeno je na sjednici prilikom iznošenja prijedlog odluka o sankcionisanju političkih stranaka radi kršenja odredbi Zakona o finansiranju političkih stranaka u 2019. godini.

  • Njemačka vlada: “Šaljemo trupe u BiH zbog Dodika”

    Njemačka vlada: “Šaljemo trupe u BiH zbog Dodika”

    Njemačka savezna vlada i formalno je saopštila da želi poslati u BiH 50 njemačkih vojnika u sastavu EUFOR-a, i to zbog, kako je naglašeno u saopštenju koje su objavili u srijedu, secesionističke politike “vođe bosanskih Srba” Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Naglasili su da ovom odlukom Savezna vlada i njeni EU i NATO partneri stavljaju do znanja da neće dozvoliti da u njihovom susjedstvu dođe do stvaranja bezbjednosnog vakuuma. Osim toga, kako su istakli, zabrinuti su i zbog mogućeg uticaja Rusije na region.

    “Ruski napadački rat sa Ukrajinom pojačao je zabrinutost da bi Rusija takođe i u BiH mogla imati destabilizirajući efekat. Tamo su u oktobru planirani izbori, zbog čega je posebno hitno potrebno stvoriti sigurno okruženje tokom izbora, čemu misija EUFOR-a ‘Altea’ daje važan doprinos”, saopšteno je. Kako je istaknuto, da bi vojnici mogli biti poslani u BiH, potrebna je saglasnost Bundestaga, njemačkog parlamenta, a još nije određen termin održavanja te sjednice.

    Osim toga, u Vladi Njemačke ističu da je odluka Vlade da prvi put nakon 2012. ponovo pošalje vojnike u BiH jak signal prema Ujedinjenim nacijama, koje, kako podsjećaju, u novembru treba da odluče o produženju mandata EUFOR-a na još godinu dana.

    “Do novembra postoji jasan mandat za njemačko učešće i pravni osnov za to učešće. S njemačkim partnerima koji su predstavljeni u Savjetu bezbjednosti UN-a Savezna vlada ulaže sve moguće napore da dođe do novog mandata misije EUFOR ‘Altea’ u novembru”, saopštili su.

    Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, ističe da je evidentna namjera Zapada da ojača svoje vojno prisustvo u BiH, i da u tom kontekstu treba i gledati angažman Njemačke.

    “Oni tačku krize pre svega vide u BiH, a ne na Kosovu i Metohiji, što je dominantna percepcija javnosti u Srbiji. To pokazuje da se problem BiH u evropskim zemljama vidi kao ozbiljan i da žele da održe vojno prisustvo”, smatra Radić.

    Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, koja dobro poznaje njemačku politiku na Balkanu, ističe da ovom odlukom Njemačka u praksi dokazuje ono što je najavljivala proteklih mjeseci da želi da se posveti BiH i da je zabrinuta zbog tamošnje situacije.

  • Dodik: Velika očekivanja od sastanka sa Putinom

    Dodik: Velika očekivanja od sastanka sa Putinom

    Očekivanja od sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom su velika, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Dodik je za RTRS rekao da je njegov današnji sastanak sa ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom bio i neka vrsta pripremnog sastanka sa Putinom.

    “Imamo nešto važnijih tema za razgovor, oni su svakako ekonomske prirode. Pokušaću da saznam ono što mene interesuje na političkom planu, njegove procjene i opservacije dokle bi to moglo da traje, kako će svijet izgledati poslije”, rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da “mi moramo da razmišljamo šta će se desiti i nama u novoj konstelaciji odnosa”.

    “Oni su nam rekli da ne napuštaju svoje prijatelje , da i dalje stoje iza prijatelja koji dijeli iste vrijednosti, a to su one identitetske vrijednosti vezano za narod, državu i sve ono što je važno. Veoma sam zadovoljan činjenicom da se stvari ovdje odvijaju u skladu sa ranijim planovima i da ću već sutra razgovarati i sa Putinom i sa generalnim direktorom Gasproma”, naglasio je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH istakao je da je sa Lavrovom razgovarao i o ALTEA misiji.

    “Oni ne žele da ugroze stabilnost po bilo kom pitanju u BiH i oni će apsolutno racionalno pristupiti tom pitanju u Savjetu bezbjednosti. Uvjeren samda će se pratiti i na neki način odobriti naše mišljenje o tome da ALTEU treba produžiti i da je to nešto što može da izgradi neko povjerenje u BiH. Јa mogu sada javno da kažem da je Lavrov razumio to pitanje, mi ćemo ostati u kontaktu po tome i potpuno sam siguran da ALTEA kao misija neće biti ugrožena u BiH”, poručio je Dodik.

  • Bocan Harčenko: Položaj Srpske prioritet spoljne politike Rusije

    Bocan Harčenko: Položaj Srpske prioritet spoljne politike Rusije

    Položaj Republike Srpske ostaje jedan od najvažnijih spoljnopolitičkih ciljeva Ruske Federacije, bez obzira na sve probleme sa kojima se ruska država trenutno suočava, izjavio je danas ambasador Rusije Aleksandar Bocan Harčenko.

    Govoreći na promociji ruskog prevoda knjige “Naoružavanje istinom”, autora Milana Ljepojevića u Ruskom domu u Beogradu, Bocan Harčenko je istakao da je opredjeljenje Rusije da se bori za očuvanje Republike Srpske i njenih prava jasno potvrđeno u razgovorima ruskog predsjednika Vladimira Putina sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.

    “Odlično znam za veoma štetne pojačane aktivnosti na poništavanju dejtonskog principa i pokušaje isključenja Rusije u rješavanju problema koji se odnose na BiH. Ali, to je nemoguće, baš kao što nije moguće ni rješavanje pitanja Kosova bez Rusije, koja je stalni član Savjeta bezbjednosti UN”, naglasio je Bocan Harčenko.

    On je ocijenio da je očuvanje Dejtonskog sporazuma najvažniji zadatak ne samo u regionu nego i u Evropi ukoliko ona, zaista, želi stabilnost u ovom regionu, koji je evropski.

    “Međutim, sva dešavanja po nalozima iz Vašingtona, Brisela, NATO-a i EU, prvenstveno takozvano imenovanje takozvanog visokog predstavnika, ali i druge odluke, predstavljaju nastavak poništavanja Dejtona sa željom centralizacije BiH”, ukazao je Bocan Harčenko.

    On smatra da je najopasniji smjer tih štetnih aktivnosti želja da se smanje ili ponište specijalne veze Republike Srpske i Srbije, koje su bratske i prirodne, zbog čega ih je nemoguće uništiti.

    “Zato je jako važna borba za očuvanje Dejtonskog sporazuma i njegovih principa. Samo na osnovu Dejtona, BiH može da ostane decentralizovana zemlja, uz očuvanje Republike Srpske u punom obimu i kapacitetu”, naglasio je BocanHarčenko.

  • Šarović poručio da bi se Dodik sastao s crnim đavolom ako bi mu to pomoglo na izborima

    Šarović poručio da bi se Dodik sastao s crnim đavolom ako bi mu to pomoglo na izborima

    Milorad Dodik bi se sastao s crnim đavolom ako bi mu to pomoglo da on i njegova partija bolje prođu na izborima, rekao je Mirko Šarović komentarišući Dodikov sastanak s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    Naveo je kako je Dodikova želja bila da se sastane s Putinom, da je Posebna sjednica NSRS imala glavnu ulogu da mu osigura tu poziciju.

    Vjerovatno tim susretom želi da povrati izgubljene poene u javnosti i na ovaj način popravi poljuljani rejting. Ako nam je prioritet EU i smirivanje tenzija i u BiH i na prostoru Zapadnog Balkana, treba voditi računa o svemu pa i o susretima koji mogu da se protumače ovako ili onako – rekao je Šarović.

    Ističe kako “Dodik misli samo o sebi” i da mu je u glavi “samo kako da dobije izbore”, piše N1.

    – To što priča o narodu, zemlji, Republici Srpskoj i BiH, to je floskula za javnost. U pozadini svega su izbori, poljuljana pozicija i strah od gubitka vlasti – rekao je Šarović.

  • Šolc: Otvoriti put Ukrajini u EU, zapadnom Balkanu ispuniti obećanja

    Šolc: Otvoriti put Ukrajini u EU, zapadnom Balkanu ispuniti obećanja

    Njemačka će se na narednom Evropskom savjetu na kojem će se odlučivati o proširenju zalagati za kandidatski status Ukrajine i Moldavije i za ispunjenje obećanja prema zapadnom Balkanu, rekao je Olaf Šolc, njemački kancelar nakon susreta s Volodimirom Zelenskim, predsjednikom Ukrajine.

    Šolc, Emanuel Makron, predsjednik Francuske, Mario Dragi, premijer Italije i Klaus Johanis, predsjednik Rumunije, došli su u posjetu Kijevu, kako bi Ukrajini pružili podršku.

    “Njemačka će biti za pozitivnu odluku u korist Ukrajine, a to se odnosi i na Republiku Moldaviju. A pitanje je evropskog kredibiliteta da prema državama zapadnog Balkana, koji se već godinama nalaze na ovom putu, da konačno ispunimo naša obećanja. Sada i to konkretno. Za pristup EU postoje jasni kriterijumi koje moraju ispuniti svi kandidati. To važi za Pravnu stečevinu EU, koja je zajednički usvojena, a odnosi se na demokratiju i pravnu državu jer su demokratija i pravna država ono što nas zajedno drži u EU”, rekao je Šolc.

    I Makron je istakao da se zalaže za kandidatski status Ukrajini, ali i da se uzme u obzir stanje na zapadnom Balkanu.

    Dragi je rekao da pitanje pristupanja Ukrajine u EU zahtjeva da se ponovo razmisli o zemljama zapadnog Balkanua za koje je rekao da se već mnogo godina nalaze na listi čekanja.

    “Svi se oni nadaju i teže da budu članice EU. Mi sad moramo da povedemo ozbiljne razgovore i ozbiljno razmislimo o tome i razgovori o njihovoj budućnosti će se razlikovati od dosadašnjih procesa”, rekao je Dragi.

    Evropski lideri će na samitu 22. i 23. juna odlučiti o kandidatskom statusu ovih zemalja, kao i šta će biti s nastavkom proširenja u vezi s zapadnim Balkanom.

  • Dodik: “Akcenat na ulaganjima u Srpsku”

    Dodik: “Akcenat na ulaganjima u Srpsku”

    Sa ministrom spoljnih poslova Ruske Federacije Sergejem Lavrovom razgovarao sam o mnogim važnim pitanjima, a akcenat je bio na ulaganjima u Republiku Srpsku, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nakon sastanka sa šefom ruske diplomatije.

    Dodik je za RTRS istakao da je Lavrov potvrdio da tema o gasovodu nije skinuta sa dnevnog reda.

    • Treba da nađemo načine kako ćemo nastaviti taj projekat, kao i onaj vezano za tečni gas koji smo razvijali zajedno sa Gaspromom u Zvorniku gdje su već riješeni lokacijski poslovi i nabavljena oprema. Preostaje samo da se to kompletira. Mi smatramo da je sasvim normalno i potrebno za nas, našu privredu i naše stanovništvo da obezbijedimo nesumnjive izvore snabdijevanja i u tom pogledu apsolutna je naša podrška svim tim projektima i želimo da to nastavimo – rekao je Dodik.

    Dodik je naveo da je jedna od tema razgovora bila i termoelektrane na gas.

    • Sutra ću nastaviti da o tome razgovaram i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i direktorom Gasproma – poručio je Dodik.

    Nezaobilazna tema je bila rusko-srpski hram u Banjaluci koji gradimo.

    • Iskazali su spremnost da se u nekoj fazi uključe u finalizaciju izgradnje hrama – rekao je Dodik.

    Na sastanku je, kaže Dodik, bilo riječi i o situaciji u Ukrajini.

    • Naravno, moje zalaganje je išlo u tom smjeru da se što prije završe sukobi, da se uspostave pregovori i da se normalizuje situacija i oni to jednako isto tako žele – naglasio je Dodik.

    Dodik je poručio da se Lavrov zahvalio na činjenici da “mi nismo bili ti koji smo bili spremni podržati sankcije Ruskoj federaciji”.

    • Oni to dobro primjećuju. To je za njih beznačajna priča u ekonomsko – finansijskom smislu, ali je isto tako ogromna stvar u moralno – političkom smislu da se ne uvode sankcije jer to se čita kao osuda za krivicu. Naravno, s naše strane je apsolutno rečeno da mi ne smatramo da treba uvoditi te sankcije – istakao je Dodik.

  • Stevandić: “Mi smo se okupili oko evropskog puta BiH i tu je naše mjesto, ali ne trebamo biti slijepo poslušni”

    Predsjednik Ujedinjene Srpske i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Nenad Stevandić govorio je za N1 o sporazumu i dokumentu iz Brisela, odluci Christiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH da se obezbijedi novac za Centralnu izbornu komisiju (CIK) pred izbore, predstojećim Općim izborima…

    Tvrdnje opozicije u Republici Srpskoj da se u “briselskom dokumentu” nalaze tačke koje će u konačnici ukinuti entitetska glasanja u BiH, domove naroda i da su SNSD i koalicioni partneri koji čine vlast u BiH izdajice, Stevandić kaže kako se to ne nalazi u dokumentu i da su jasno naglasili da žele BiH u EU i da je Ustav BiH kompaktibilan sa politikom EU.

    Na pitanje da li ova izjava da dokument iz Brisela nema obavezujuću snagu znači da i nema namjeru ispoštovati ono što je sa drugim političkim liderima usaglasio u Briselu, Stevandić je rekao:

    “Ja sam rekao da neću potpisivati nikakav dokument bez analize i konsultacije. Primio sam sve k znanju. BiH je kompaktibilna svojim Ustavom za kandidatski status i prijem u EU. U jednom od pasusa smo konstatovali da se BiH sastoji od entiteta i Brčko Disktrikta.”

    Istakao je da ima stvari koje se njima možda ne dopadaju u dokumentu kao ona u kojoj se treba pridružiti sankcijama Rusiji, ali da će se slijediti odluke Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS).

    “Mi smo se okupili oko evropskog puta BiH i tu je naše mjesto. Ne trebamo biti slijepo poslušni na sve, nisu ni neke druge članice, vidite Mađarsku i Poljsku”, kaže Stevandić. “Mislim da smo se vrlo racionalno ponijeli na početku ukrajinske krize. Držali smo distancu, da Sarajevu obezbijedimo plin i gas, da BiH ne bude neprijateljska zemlja. Bez obzira na različite stavove obezbijedili smo građanski mir u BiH. Nisu ni bošnjački političari tjerali ‘mak na konac’ i trčali sa osudama”, kaže Stevandić objašnjavajući zašto političari iz RS nisu bili za da BiH uvede sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

    “Preduhitrili smo Schmidta”
    Stevandić kaže kako visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nije svojom odlukom omogućio novac CIK-u za predstojeće izbore, već institucije BiH. Na pitanje da li je slučajnost da je Vijeće ministara BiH omogućilo novac kojeg je CIK čekao danima baš u trenutku kada je Schmidt iskoristio bonske ovlasti, kaže:

    “Preduhitrili smo Schmidta. Pokušao je da se postavi iznad svega, on je bog i batina….”

    Za kraj je rekao kako se smatra relevantnom osobom da bude ispred svoje stranke kandidat za predstojeće izbore na nekoj od funkcija, ali da koalicija misli da to trebaju biti kandidati SNSD-a. Odluku će donijeti na GO stranke kaže, i dodaje da neće biti onaj koji će praviti podjele u koaliciji bez obzira na to ko budu kandidati za izbore.

  • Dodik: Zapad se ljuti zbog toga što BiH nije uvela sankcije Rusiji

    BiH nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji i Zapad se ljuti zbog toga, žele da provode svoje politike u regionu, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik na sastanku sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom u Sankt Peterburgu.

    Dodik je informisao Lavrova da i “francuski predsjednik Emanuel Makron uvodi specijalnog predstavnika u BiH što dovoljno govori o pokušaju uticaja, a iste predstavnike uveli su i SAD I Velika Britanija”.

    • Čekaju nas izbori, zapadnjaci promovišu svoje strukture i tu će biti teška politička borba. Nemam namjeru da izgubim – istakao je Dodik.

    Šef ruske diplomatije je rekao da Rusija zna sada ko su joj prijatelji.

    • Vi čuvate Dejtonski mirovni sporazum – poručio je Lavrov.

    Dodik se saglasio s Lavrovom o ovom pitanju, dodajući da je Zapad taj koji je srušio Dejtonski sporazum.

    • Slažem se sa Vašom ocjenom u vezi sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Zapad je srušio Dejton. Činjenica da se trude da za visokog predstavnika stave nelegitimnu osobu, dovoljno govori. On je karikatura – rekao je Dodik.

    Dodik je dodao da Srpska mora da se bori za slovo Dejtonskog sporazuma.

    • Osnovni proces je da li se mi pridružujemo sankcijama Rusiji. Vi znate da mi to ne dopuštamo, drugi u BiH to žele, ali formalno-pravno BiH nije uvela sankcije – naglasio je Dodik.

    On je zahvalio Rusiji za cijene gasa, koje nisu rasle, ni za Srpsku, ali ni za FBiH, koja je najveći potrošač gasa u BiH.

    Šef ruske diplomatije izjavio je da su EU i Velika Britanija kolonijalna mašina i istakao da je srpski član Predsjedništva BiH jedini od članova ove institucije koji se bori za Dejtonski sporazum.

    Lavrov je tokom susreta u Sankt Peterburgu sa Dodikom rekao da zapadnjaci nastoje da odvlače pažnju od domaćih problema.

    Lavrov je podsjetio da je bivši evropski komesar za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini govorila da Rusija ne treba bude na Balkanu jer je to teritorija EU.

    • Oni su kolonijalna mašina – rekao je Lavrov.

    Srpski član Predsjedništva BiH je izjavio da stranci žele ili podanike ili štićenike u BiH, te da je uloga Britanaca sada veoma ekspanzivna.

    Dodik je naglasio je da je britanska politika uvijek antisrpska.

    • Nikako da nas puste na miru, da sami uređujemo svoju zemlju – rekao je Dodik.

    Dodik učestvuje na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu gdje će se sutra sastati i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.