U Narodnoj skupštini Republike Srpske počeo je sastanak vladajuće koalicije koji je sazvan nakon odluke CIK BiH da se pristupi novom brojanju glasova za predsjednika Republike Srpske.
Na sastanak su došli lider SNSD, Milorad Dodik, te potpredsjednici stranke Željka Cvijanović i Radovan Višković, kao i predsjednici SP, US, DEMOS, NPS i NDP sa saradnicima.
Niko od njih nije davao izjave za medije, a obraćanja se očekuju nakon što sastanak završi.
U Republici Srpskoj u posljednja 24 časa virus korona potvrđen je kod 25 lica od 132 testirana, a nije prijavljen nijedan smrtni slučaj, saopšteno je iz Instituta za javno zadravstvo.
Virus korona potvrđen je kod 13 muškaraca i 12 žena, od kojih je pet lica mlađe, 11 srednje i devet starije životne dobi.
Prema mjestu prebivališta, devet osoba je iz Banjaluke, pet iz Bijeljine, četiri iz Laktaša, dvije iz Šamca i po jedna iz Broda, Kotor Varoša, Modriče, Pala i Prnjavora.
Do sada su u Republici Srpskoj potvrđena 119.377 slučaja kovida 19, a preminula su ukupno 6.557 lica kod kojih je potvrđen test na virus korona.
Na virus korona testirane su ukupno 443.485 osobe.
Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 85, i to u Univerzitetskom kliničkom centru Srpske 58, a u ostalim bolnicama 27. Na respiratore u UKC-u priključeno je pet pacijenata.
Službenici Policijske uprave Banjaluka, uhapsili su D.C. iz Banjaluke koji je počeo bježati nakon što je policija kod njega pronašla drogu.
“Policijski službenici su prilikom legitimisanja i pregleda navedenog lica pronašli i oduzeli jednu PVC kesicu u kojoj se nalazila određena količina marihuane. Nakon pronalaska opojne droge, D.C. se dao u bijeg, te se oglušilo o zakonito izdato naređenje policijskih službenika da se zaustavi”, navode iz Policijske uprave Banjaluaka.
Obilaskom terena ova osoba je pronađena i uhapšena, a o događaju je obaviješten dežurni sudija Osnovnog suda Banjaluka – Odjeljenje za prekršaje.
Terete ga za prekršaj ometanje državnih organa, privrednih društava i drugih pravnih lica u vršenju javnih funkcija.
Potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović izjavila je da transparentno brojanje glasova sa potpunim pristupom posmatrača nikad nije bilo problem, ali pošto se do ponovnog brojanja došlo manipulativno, pod pritiskom stranaca i opozicije iz Republike Srpske, SNSD će zahtijevati da se sve snima i uživo prenosi na javnim servisima i svim drugim medijima koji zatraže pristup s ciljem potpune transparentnosti.
“To će biti naš zahtjev, jer nemamo povjerenja u Centralnu izbornu komisiju (CIK) i neka ne objašnjavaju da to nije predvidio zakon, jer ni ovo što su oni u CIK-u uradili nije predvidio zakon. CIK je donio odluku o ponovnom brojanju glasačkih listića za predsjednika Republike Srpske ne da bi nešto provjerili, već da pokradu, odnosno da prekrajaju izbornu volju građana. Da su htjeli provjeravati, držali bi se zakona i ne bi nam pričali da su odlučivali na osnovu šokantnih medijskih pisanja, već na osnovu zakona i činjenica”, ukazala je Cvijanović.
Na pitanje Srne da li su sva dešavanja nakon izbornog dana unaprijed pripremljena i osmišljena, Cvijanovićeva je istakla da je to pripremljen scenario još onda kad su imenovani članovi CIK-a iz partijskih redova umjesto iz reda profesionalaca.
“Skandalozno je ovako nezakonito ponašanje CIK-a. Prije tri dana tvrde jedno, a onda odluče ono za šta su prethodno tvrdili da nema zakonskog uporišta. Koja muka, ucjena, pritisak ili pak nagrada može natjerati bilo koga da danas tvrdi da se nešto ne može uraditi, jer nije u skladu sa zakonom, a onda nakon tri dana upravo to uradi? U svjetlu ovakvog ponašanja CIK-a jasno je zašto su PDP i SDS u tu instituciju ugurali svoj kadar, a eliminisali nestranačke ličnosti iz prethodnog saziva CIK-a”, naglasila je Cvijanović.
Ona je ocijenila da je jasno kao dan i zašto je dvojac Borenović-Trivić preuranjeno proglasio pobjedu, nakon što su dobili rezultate samo za jedan od četiri izborna nivoa i to samo iz Banjaluke.
“Prema unaprijed pripremljenom scenariju, trebalo je rano proglasiti pobjedu da bi se ujutro moglo pričati o krađi. Zato su brže bolje potrčali u kobajagi pobjedničku šetnju Banjalukom, a ujutro već galamili da im je neko pokrao glasove. Naravno, nakon toga su munjevitom brzinom na red došli i protesti, pa odmah iza toga i odlazak u CIK da prave predstavu iako su znali da je preuranjeno da podnose prijave jer je zakon rekao kad se to čini. Onda se taj CIK, koji ionako ima veliki deficit legitimiteta, jer nikad i nisu prošli kroz konkursnu proceduru, prvo poziva na zakon i govori da su opozicionari džaba došli jer je propisano kad je vrijeme za to. Na ponovljenim protestima opozicionari najavljuju da će proteste iz Banjaluke premjestiti pred prostorije CIK-a u Sarajevu. U međuvremenu, na partijski vezane članove CIK-a vrši se pritisak iz partijskih redova, OHR-a i tri ambasade”, navela je Cvijanović.
I onda taj CIK koji nekidan reče da to što sad traži opozicija nije u skladu sa zakonom, dodala je Cvijanovićeva, naprasno odluči da se ponovo prebroje glasovi, mimo zakona i propisanog roka i uslova kad se to čini.
“Neko bi mogao zaključiti i da se namjerno odugovlačilo sa početkom brojanja glasova iz inostranstva plašeći se još veće razlike u korist kandidata za predsjednika Srpske Milorada Dodika, što će vjerovatno i biti. Da li je CIK podlegao pritisku stranaca ili strahu od protesta pred svojim vratima ili je i sam dio ove očigledne manipulacije opozicije i pojedinih ambasada, ostaje da se vidi. U svakom slučaju, nezakonito je to što rade, ma šta da je razlog”, istakla je Cvijanović.
Ona je poručila da ponovljeno brojanje nije problem, ali nezakonito djelovanje jeste.
“Očigledna je i jasna namjera da se vreće sa glasovima dovuku u Sarajevo da bi se po njima vršljalo onako kako su to dogovorili PDP i OHR. Ovdje nije riječ o tome da se neko u SNSD-u buni protiv bilo kakvog novog brojanja, ali se buni protiv nezakonitog postupanja i neprofesionalnog djelovanja CIK-a čiji predsjednik i članovi danas tvrde jedno, a sutra urade drugo. Znači da su neozbiljni i neodgovorni ljudi došli na ozbiljne i odgovorne pozicije”, konstatovala je Cvijanović.
Na pitanje da prokomentariše informacije koje su se pojavile u javnosti da se član CIK-a Vanja Bjelica Prutina, koja je inače prije imenovanja na tu poziciju radila kao savjetnik Mirka Šarovića, ovih dana sastajala sa Šarovićem, koji je i kandidat u ovom izbornom procesu, Cvijanovićeva je rekla, ako je ta informacija tačna, onda je ovaj sastav CIK-a totalno devastirao povjerenje u bilo koju svoju aktivnost.
“Bilo kako bilo, građani su na izborima ubjedljivom razlikom izabrali Milorada Dodika za predsjednika Republike Srpske. Preuranjena najava pobjede Јelene Trivić iz PDP-a uvod je u slijed navedenih isprojektovanih dešavanja s ciljem da u politićkom životu održe Branislava Borenovića i Trivićevu, odnosno da ne budu marginalizovani poput Vukote Govedarice nakon njegovog poraza na izborima 2018. godine. Milan Radović se isprsio ispred Šarovića, što nije ni čudno, jer je potrošio i više para na izborima. Šaroviću su dali da, uprkos svojim godinama i funkcijama koje je do sad obavljao, nosi transparent na protestima, i to čak ne ni na sredini ulice, već u nekom ćošku. Toliko o njegovom kredibilitetu koji uživa u stranci na čijem je čelu”, istakla je Cvijanović, koja je kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH i koja je, prema preliminarnim podacima, ostvarila prednost oko 100.000 glasova u odnosu na Šarovića.
Kako su prenjeli ukrajinski mediji, u Kijevu i ostalim delovima zemlje jutros su se ponovo oglasile sirene za vazdušnu opasnost.
Podsetimo, to se dešava dan nakon što je Kijev raketiran više puta, kako se pretpostavlja kao znak odmazde zbog eksplozije na Krimskom mostu.
Prema poslednjim informacijama, u međuvremenu su se čule eksplozije u Odesi i Vinici.
Ruski mediji prenose da je preko 10 raketa doletelo sa položaja iz Kaspijskoj jezera.
Na društvenim mrežama pojavili su se snimci dronova kamikaza kako napadaju ciljeve u Ukrajini.
Okružni sud u Banjaluci ukinuo je sve mjere zabrane Milanu Novitoviću, vršiocu dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite, što znači da on može obavljati tu funkciju, potvrđeno je “Nezavisnim novinama”.
Novitović je, podsjetimo, nedavno hapšen zbog zapošljavanja partijskog kolege iz Ujedinjene Srpske, Branislava Zeljkovića, koji je ranije hapšen, a nedavno i optužen zbog sumnje u malverzacije pri nabavci medicinske opreme za potrebe Instituta za javno zdravstvo RS, na čijem je čelu bio.
Osim zabrane obavljanja funkcije vršioca dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite, sud je, podsjetimo, Novitoviću bio zabranio i sastajanje i kontaktiranje sa više lica. Sve te mjere zabrane su ukinute.
Generalna skupština UN izglasala odbijanje inicijative Rusije da se održi tajno glasanje o tome da li se osuđuje potez aneksije četiri regiona u Ukrajini.
Među 107 država koje su se izjasnile da glasanje treba da bude javno bila je i Srbija, piše Blic.
Generalna skupština odlučila je, sa 107 glasova za, da će održati javno glasanje, a ne tajno glasanje, o nacrtu rezolucije koja osuđuje ruske “takozvane nezakonite referendume” i “pokušaj nelegalne aneksije”.
Diplomate su rekli da će glasanje o rezoluciji verovatno biti u sredu ili četvrtak.
I sama Srbije je među 107 zemalja koje su na Generalnoj skupštini UN glasale protiv inicijative Rusije da se tajno glasa za rezoluciju koja osuđuje nelegalne referendume i pokušaj aneksije delova Ukrajine.
Samo 13 zemalja protivilo se sinoć održavanju javnog glasanja o nacrtu rezolucije, još 39 zemalja je bilo uzdržano, a preostale zemlje, uključujući Rusiju i Kinu, nisu glasale.
Rusija je tvrdila da lobiranje Zapada znači da “može biti veoma teško ako se stavovi iznesu javno”.
Tokom sastanka u ponedeljak, ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja doveo je u pitanje pritisak da se osudi Moskva.
“Kakve to veze ima sa mirom i bezbednošću ili pokušajem rešavanja sukoba? To je još jedan korak ka podeli i eskalaciji, što siguran sam da nije nešto potrebno apsolutnoj većini država u ovoj prostoriji”, kazao je Nebenzja.
Nakon što je Generalna skupština sinoć odlučila da održi javno glasanje o nacrtu rezolucije, Rusija je odmah pokušala da natera telo da ponovo razmotri to pitanje, ali je to u velikoj većini bilo neuspešno.
Moskva je prešla na aneksiju četiri delimično okupirana regiona u Ukrajini – Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje, nakon što je organizovala, kako je nazvala, referendume.
Ukrajina i saveznici proglasili su glasanje nezakonitim i prinudnim. Nacrt rezolucije Generalne skupštine UN poziva države da ne priznaju potez Rusije i potvrđuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
Ruski dobavljači uglja mogli bi da preusmere trgovinske tokove negde drugde nakon što je EU obustavila kupovinu uglja iz zemlje.
To je napisao zamenik premijera Aleksandar Novak u članku objavljenom u ponedeljak u časopisu Enerdži Polisi (Energy Policy), prenosi Raša tudej (RT).
“Razmatra se mogućnost povećanja isporuka u azijsko-pacifičke zemlje, deo obima sa evropskog tržišta može se poslati železnicom do istočnih luka i graničnih prelaza”, napisao je Novak i dodao: “Tako se oko 25 miliona tona može preusmeriti sa zapada na istok, uključujući putem luka Azovsko-crnomorskog basena”.
On je dodao da će ruska vlada, zajedno sa Ministarstvom saobraćaja, raditi na povećanju železničkog kapaciteta na Dalekom istoku i dostupnosti pomorskog transporta, kao i da će nastojati da se ubrza razvoj terminala za ugalj u perspektivnim izvoznim pravcima. Takođe će nastojati da smanji troškove i vreme transporta.
Prema podacima Federalne carinske službe, kako navodi Novak, Rusija je prošle godine u EU izvezla 46,8 miliona tona termalnog uglja i 3,6 miliona tona koksnog uglja, što je predstavljalo približno 35% ukupnog uvoza bloka. On je ukazao da je u poslednjih deset godina taj udeo značajno porastao, a uprkos deklarisanju smanjenja zavisnosti od ruskih energenata, zemlje EU su zapravo samo povećale svoje oslanjanje.
“Zbog toga su danas potrošači kako u EU tako i u drugim zemljama prinuđeni da hitno traže nove dobavljače uglja, narušavajući postojeću ravnotežu i razbijajući trajne lance snabdevanja, što dovodi do dodatnih finansijskih troškova za transport, povećane potražnje, haosa na tržištu i rasta cena”, naveo je Novak u svom članku pod naslovom: “Industrija uglja 21. veka: pad ili renesansa”.
Premijer Ukrajine Denis Šmigalj izjavio je da je snabdevanje električnom energijom prekinuto skoro u celoj zemlji.
On je dodao da su planirana hitna isključenja u četiri oblasti, uključujući Kijevskoj.
“Desetine raketa pogodile su objekte energetske infrastrukture u 11 oblasti i Kijevu. Snabdevanje električnom energijom je prekidu u gotovo celoj zemlji. U osam regiona postoje problemi sa vodosnabdevanjem… Raspored havarijskih isključenja uveden je u Kijevu, Kijevskoj, Černigovskoj, Čerkaskoj i Žitomirskoj oblasti”, napisao je Šmigalj na svom Telegram kanalu.
Prema podacima Nacionalne policije Ukrajine, u napadu je oštećeno 29 kritičnih infrastrukturnih objekata.
Nakon što je u eksploziji u subotu uništen deo Kerčkog mosta, Rusija je krenula u osvetu.
U ponedeljak su ukrajinsku prestonicu Kijev pogodile najmanje četiri rakete, što je prvi napad na Kijev za nekoliko meseci.
U napadu na Ševčenkovski okrug u Kijevu poginulo je desetak osoba, a oko 60 je povređeno.
Rad metroa u Kijevu je obustavljen na svim linijama, a podzemne stanice rade kao skloništa.
Takođe, već u noći sa subote na nedelju je u snažnom granatiranju jugoistočnog ukrajinskog grada Zaporožja ubijeno najmanje 17 civila, a nekoliko desetina je povređeno.
Napad u ponedeljak na Kijev i niz drugih većih gradova viđen je kao ruska odmazda za napad na Krimski odnosno Kerčki most.
Kerčki most je ključna putna i železnička ruta koja spaja Krim sa kopnenom Rusijom. Iako Ukrajina nije direktno preuzela odgovornost za eksploziju na mostu, ruski nacionalisti su već zatražili osvetu, što je potvrdio i guverner Kima Sergej Aksjonov.
“Situacija je neugodna, ali nije fatalna. Naravno, emocije su proradile i postoji zdrava želja za osvetom”, rekao je on.
Ruski predsednik Vladimir Putin u subotu je potpisao dekret o pojačanim bezbednosnim merama na mostu i infrastrukturi koja opskrbljuje Krim strujom i gasom i naredio istragu.
Na sastanku sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u nedelju uveče, šef Istražnog komiteta Rusije Aleksandar Bastrjukin rekao je da ukrajinske specijalne snage stoje iza terorističkog napada, a za saučešnike su imali ruske državljane i strance. Bastrjukin je dodao da je kriminalna istraga pokrenuta, a da su identifikovani osumnjičeni uz operativnu podršku Federalne službe bezbednosti (FSB).
Putin je rekao da je napad izveo kijevski režim i da je cilj bio da se uništi vitalna ruska civilna infrastruktura.
Pojedini ruski zvaničnici upozoravaju da Moskva mora da reaguje brzo i ekstremno oštro jer će u suprotnom pokazati slabost dok se suočava sa stalnim gubicima na bojnom polju i sve glasnijim kritikama, piše “Jutarnji list”.
Propagandisti Kremlja i ruski vojni blogeri mesecima predlažu “totalni rat” koji bi uključivao uništavanje ukrajinskih elektrana, vodovodnih i transportnih sistema koji se koriste za uvoz zapadnog naoružanja.
“Ukrajina mora da bude bačena u mračni srednji vek. Mostovi, brane, železnice, elektrane i drugi slični infrastrukturni objekti moraju da budu uništeni”, poručio je Vladimir Solovjev, jedan od najistaknutijih Putinovih propagandista.
Oglasio se i Dmitrij Medvedev.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije izjavio je u ponedeljak da Moskva mora da odgovori na teroristički napad na Krimski most tako što će likvidirati odgovorne teroriste “kao što je to slučaj u celom svetu”, preneo je TASS.
“To očekuju ruski građani”, rekao je Medvedev, koji je napad u kojem su poginule tri osobe pripisao “propaloj ukrajinskoj državi”.
Napadi na civile
Iako je Kremlj rekao da ne targetira civile, Putin je upozorio da bi napadi na kritičnu infrastrukturu mogli da postanu norma.
Nekoliko sati nakon eksplozije Kremlj je imenovao novog generala, Sergeja Surovikina, za komandanta ruskih snaga u Ukrajini. On je poznat kao nemilosrdan vođa kratkog fitilja, brutalan čak i za standarde ruske vojske, pa je malo verovatno da će pokazati puno milosti prema civilima, ukazuje “Jutarnji list”.
Taktički preokret
Rusi su tokom subote i nedelje granatirali stambene zgrade i civilnu infrastrukturu u Zaporožju, oko 120 kilometara od istoimene najveće evropske nuklearne elektrane pod ruskom kontrolom u gradu Energodaru. Taj napad, u kojem su ubijene i povređene desetine ljudi, označava veliki preokret u taktici Moskve.
Nakon što su ukrajinske snage početkom septembra počele ponovno da zauzimaju delove okupirane teritorije, Moskva je odgovorila napadima na kritičnu civilnu infrastrukturu.
Udari označavaju novu fazu u ratu, u kojoj Rusija targetira civile daleko od prve linije, seje strah i paniku kako se približava zima, a građani se bore sa poplavama i hladnim noćima. Tokom proteklog meseca rusko topništvo pogodilo je elektrane u Harkovu, Zmijovu, Pavlogradu i Kremenčuku, zbog čega su stotine hiljada ljudi u istočnim i središnjim delovima Ukrajine ostale bez struje.
Ruske trupe takođe su uništile branu u Krivom Rogu, rodnom gradu ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, te su u više navrata ostavile celu severoistočnu regiju Harkov bez struje i vode.
U napadima na civilne ciljeve uključili su se i dronovi-kamikaze koje je Rusija kupila od Irana.
Napadi na infrastrukturu
Od početka rata krajem februara Rusija je izvršila oko 4.000 napada na ukrajinsku infrastrukturu. Međutim, većina ih je imala neku vojnu svrhu, navodi ukrajinsko ministarstvo infrastrukture.
Rusija u poslednjih mjesec dana gađa civilnu infrastrukturu što ukazuje na taktičku promenu pokrenutu nakon niza poraza, piše “Jutarnji list”.
“Moskva očito nije u stanju, u dogledno vreme, da porazi ukrajinsku vojsku. To im je dalo dodatni razlog da zagorčaju život Ukrajincima uništavajući kritičnu infrastrukturu. Ti napadi imaju malu vojnu vrednost”, rekao je Džon Herbst, bivši američki ambasador u Ukrajini.
Širom Ukrajine radnici na kritičnim infrastrukturnim objektima sada sprovode vežbe o tome kako se nositi sa napadima raznih vrsta. Kako se zima približava, ukrajinski zvaničnici pripremaju građane za slučaj da gasovodi budu pogođeni i snabdevaju skloništa generatorima.