VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šolcova stranka gubi pristalice, pala na 3. poziciju

    Šolcova stranka gubi pristalice, pala na 3. poziciju

    Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD) kancelara Olafa Šolca u najnovijem istraživanju javnog mnjenja prvi put je pala iza koalicionog partnera Zelenih.

    CDU/CSU trenutno mogu da računaju na 27 odsto glasova i time su jasno na prvoj poziciji, pokazuje istraživanje Instituta “Insa”, koje je objavio dnevnik “Bild”.

    Na drugom mjestu su sada Zeleni sa 21 odsto mogućih glasova, a SPD je pao na treću poziciju sa 20 odsto, što mu je najgori rejting od avgusta prošle godine.

    Kod ostalih stranaka nije bilo promjene, pa je četvrta desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) sa 10 odsto, slijede liberali FDP sa devet procenata i Ljevica sa četiri odsto.

    Povjerenje građana u njegove sposobnosti generalno, kao šefa Vlade, i ranije je bilo drastično smanjeno.

    Prije saveznih izbora 2021. jasna većina je vjerovala da bi Šolc mogao dobro da vodi zemlju kroz neku krizu.

    Situacija se preokrenula već poslije skoro pet mjeseci na čelu Vlade, kada su istraživanja pokazala da skoro polovina Nijemaca nema povjerenja u njega kao kriznog menadžera.

    Anketa, koja je sprovedena u maju, pokazala je da je samo polovina anketiranih ocijenila pozitivnim odgovor Šolca, koji predvodi koaliciju sa Zelenima i liberalima FDP, na rat u Ukrajini i svrstala ga na treće mjesto.

    I ta anketa pokazala je da su konzervativci bivše kancelarke Angele Merkel, koji su pobijedili na izborima u dvije regije, najjača stranka sa 26 odsto.

    Rezultati ovog istraživanja, u kombinaciji sa porazom SPDa na izborima u Sjevernoj Rajni Vestfaliji (NRV), najmnogoljudnijoj njemačkoj državi, bili su veliki pritisak na kancelara.

    Uspon Zelenih, koji su imali ključnu ulogu u pregovorima o saveznoj koaliciji, djelimično je posljedica popularnosti bivših stranačkih lidera Roberta Habeka i Analene Berbok, koji su na prvom i drugom mjestu po kvalitetu rada, prema ocjeni građana, pokazala su istraživanja u maju.

    Oko tri četvrtine, odnosno 74 procenata ispitanika u istom istraživanju bilo je zadovoljno angažmanom Berbokove kao šefice diplomatije, prije svega u vezi sa ukrajinskom krizom, dok je 67 odsto smatralo da Habek, ministar ekonomije, radi dobar posao.

  • Sijarto: Rusija obećala da će nastaviti s isporukama gasa

    Sijarto: Rusija obećala da će nastaviti s isporukama gasa

    Rusija je obećala da će nastaviti sa isporukama gasa Mađarskoj i da će “Gasprom” ispuniti svoje ugovorne obaveze prema Budimpešti, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    Sijarto je u intervjuu za javni radio rekao da su ga izvršni direktor “Gasproma” Aleksej Miler i zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak uvjerili tokom telefonskog razgovora da će ta kompanija ispuniti obaveze prema Mađarskoj, koje su predviđene ugovorom.

    On nije precizirao kada je obavljen telefonski razgovor, ukazuje Rojters.

    Sijarto je naglasio da je energetska bezbjednost Mađarske, uključujući isporuke gasa, stabilna i da se isporuke ovog energenta vrše svakodnevno i na vrijeme, bez ikakvih ometanja, kao što je predviđeno ugovorom.

    Prema ugovoru koji je potpisan sa “Gaspromom” prošle godine, Mađarska dobija 3,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje preko Bugarske i Srbije u okviru dugoročnog ugovora sa Rusijom i još milijardu kubnih metara gasa preko gasovoda iz Austrije.

    Ugovor važi 15 godina, uz mogućnost izmjena kupljenih količina nakon deset godina.

    Gasprom je nedavno, kao odgovor na zapadne sankcije Moskvi, obustavio isporuke gasa danskom “Orstedu” i “Šel enerdžiju” za njihov ugovor o snabdijevanju Njemačke gasom.

    Ruska kompanija je prekinula i isporuke gasa holandskoj kompaniji “Gas Tera”, kao i Bugarskoj, Poljskoj i Finskoj zbog odbjanja da plate za gas u ruskim rubljama.

  • Nestašica goriva na pumpama u Sloveniji

    Nestašica goriva na pumpama u Sloveniji

    U mnogim mjestima u Sloveniji građani danas nisu mogli da natoče gorivo na pumpama, a problemi postoje kod svih dobavljača.

    Nestanak goriva je prijavljen na benzinskim pumpama “OVM-a”, “Petrola” i “MOL-a”, prenose slovenački mediji.

    Štajerska, Pomurje, Prekmurje, Gornja Savinjska dolina, Ilirska Bistrica, Velenje, Jesenice, Kamnik, Nova Gorica, Goriška brda samo su neka od mjesta u kojima nema goriva.

    Građani po dolasku na pumpu dobijaju poruku da goriva trenutno nema na zalihama zbog povećane potražnje.

    U “Petrolu” uvjeravaju građane da je panika nepotrebna, jer imaju dovoljne zalihe i da nema straha od nestašice.

    “Problemi se javljaju širom Slovenije”, rekla je Brigita Zorec iz “Petrola” i dodala da je panika nepotrebna i da su prekidi u snabdijevanju građana samo kratkotrajni.

    Ona je navela da su zbog povećane prodaje već povećali zalihe na prodajnim mjestima, a snabdijevanje je zbog vikenda logistički otežano, što dovodi do kašnjenja u isporuci.

    Nadležni smatraju da građani reaguje na najavljeno povećanje cijena goriva i gomilaju zalihe.

    Osim toga, povećana potražnja je zbog vikenda i povećanog tranzita kroz Sloveniju.

    Premijer Slovenije Robert Golob iznio je prošle nedjelje prve prijedloge za ublažavanje krize, što je jedan od prioriteta nove vlade na početku mandata.

    Vlada će, kako je rekao, ponovo uvesti regulaciju marži trgovaca na benzinskim pumpama van autoputeva i objaviti marže i cijene na autoputevima. Režim će stupiti na snagu 21. juna i trajaće 12 mjeseci.

    “Novim mjerama će cijene goriva u Sloveniji biti slične cijenama u Hrvatskoj van autoputeva”, rekao je Golob i dodao da će biti niže od cijena u Austriji i Italiji.

    Mediji su prenijeli da će, prema ulaznim parametrima, cijena benzina od 95 oktana narednog utorka dostići oko 1,74 evra po litru, a cijena dizela 1,81 evra.

  • Italija dobija 50-65 odsto manje gasa od Gasproma

    Italija dobija 50-65 odsto manje gasa od Gasproma

    Italijanska energetska kompanija Eni saopštila je danas da nastavlja da dobija količine gasa od Gasproma u smanjenim količinama.

    “Gasprom je najavio da će danas isporučiti količine gasa u skladu sa količinama isporučenim poslednjih dana”, navodi se u saopštenju kompanije, prenosi agencija TAS.

    Poslednjih dana, Italija je dobila manje količine gasa od traženih, u rasponu od 50 do 65 odsto.

    Izvršni direktor kompanije Eni Klaudio Deskalci rekao je juče da snabdevanje gasom u Italiji sada premašuje potražnju.

    Prema mišljenju stručnjaka, postoji problem punjenja skladišta, koja su trenutno popunjena 54 odsto, dok bi do nove grejne sezone trebalo da budu popunjena najmanje 80-90 odsto.

    Predstavnici industrije ukazuju na opasnost od pada proizvodnje u uslovima visokih cena, čiji rast olakšava nestašica ruskog gasa u Evropi.

    Gasprom je u utorak saopštio da je morao da smanji isporuke prirodnog gasa preko gasovoda Severni tok, a u odnosu na raspored, zbog neblagovremenog vraćanja pumpnih jedinica sa popravke i identifikovanih kvarova na motorima.

    Italijanski premijer Mario Dragi nazvao je smanjenje zaliha “političkim uticajem” iz Rusije, a objašnjenje smanjenja zbog tehničkih poteškoća, rekao je da je “laž”.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u četvrtak da nije bilo namernih akcija Gasproma na smanjenju isporuka gasa Evropi i dodao da je postojao problem sa turbinama.

  • Sutra postavljanje kamena temeljca za školu u Adi

    Mještani Ade konačno će dobiti školu, a sutra će u 12.00 časova biti postavljen kamen temeljac, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Postavljanju kamena temeljca prisustvovaće gradonačelnik Draško Stanivuković.

    Inače, nova škola u Adi gradi se na lokaciji preko puta restorana “Stara Ada”.

    Izgradnja ove škole, u čijoj blizini se ili gradi ili će početi izgradnja većeg broja stambenih blokova, jedan je od kapitalnih projekata u našem gradu.

    Škola u Adi gradi se uz pomoć sredstava Srbije, a procijenjena vrijednost radova iznosi oko četiri miliona KM.

    Petorazredna škola u Adi kao područno odjeljenje OŠ “Vuk Stefanović Karadžić” projektovana je za 300 učenika, sa deset učionica, a od sadržaja, imaće fiskulturnu salu sa pratećim prostorijama i igralište u dvorištu škole oko kojeg su planirane tribine.

    Inače, radovi na izgradnji škole su počeli prije mjesec dana.

  • Kružni tok na Obilićevu postavljen eksperimentalno

    Kružni tok na Obilićevu postavljen eksperimentalno

    Odjeljenje za saobraćaj i puteve obavještava građane da je trenutni izgled kružnog toka na postojećoj semaforizovanoj raskrsnici između Ulice cara Lazara i Bulevara vojvode Stepe Stepanovića privremenog karaktera, jer je formiran eksperimentalno.
    Naime, kako bi se ispitalo da li je kružno odvijanje saobraćaja na predmetnoj raskrsnici funkcionalnije, na postojećoj semaforizovanoj raskrsnici postavljeni su elementi kružnog toka privremenog karaktera na period od 20 dana, saopšteno je iz Gradske uprave.
    Nakon što se ispita da li kružna raskrsnica obezbjeđuje bolji protok saobraćaja, pristupiće se izgradnji kružne raskrsnice, a u suprotnom na ovu lokaciju biće vraćen semafor.

  • Mirosnik potvrdio predaju militanata bataljona Ajdar

    Ambasador samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR) u Rusiji Rodion Mirošnik potvrdio je predaju militanata pripadnika nacionalističkog bataljona Ajdar zajedno sa njihovim vođama u predgrađu Severodonjecka.

    “U predgrađu Severodonjecka, u Metelkinu, potvrđena je predaja militanata Ajdara zajedno sa njihovim vođama”, napisao je on na Telegramu, preneo je TAS S.

    Mirošnik je dodao da je selo potpuno očišćeno od militanata i da “donedavno nepobedivi nacisti” sada svedoče o svojim delima i crtaju na mapama lokaciju svojih “saradnika” u Lisičansku i njegovim predgrađima.

    Prema njegovim rečima, aktivisti skriveni u fabrici Azot su signalizirali da su spremni za nastavak pregovora.

    On je, takođe, naveo da se predgrađu Lisičanska nanose veoma ozbiljni udarci.

    “Grupe terorista trpe gubitke u Berestovu, Spornom, Volčejarovki i u industrijskoj zoni Rafinerije nafte Lisičansk”, rekao je Mirošnik i dodao da su ruske snage značajno napredovale prema Artemovsku, gde su zauzele nekoliko uporišta Oružanih snaga Ukrajine i sada su na udaljenosti od oko sedam kilometara od grada.

  • Mediji: Sve brutalniji napadi na Vučića

    Mediji: Sve brutalniji napadi na Vučića

    Napadi na Srbiju zbog samostalne i nezavisne politike u vezi sa Kosovom i neuvođenjem sankcija Rusiji postaju sve brutalniji i perfidniji, prenose mediji.

    Najnoviji klevetnički udar izveden je preko Dževada Galijaševića, bivšeg borca Alije Izetbegovića, koji se u medijima u Srbiji i regionu više od 10 godina promoviše kao nezavisni, ali navodno objektivni tumač političkih i bezbednosnih prilika na Balkanu, piše NS uživo, prenosi 24sedam.

    Međutim, u trenutku kada se Srbija nalazi ne meti zapadnih supersila, kao jedina država u Evropi koja odbija da uvede sankcije Rusiji, i kada odbija ultimatume za priznavanje Kosova, bivši Alijin borac se pridužio neprijateljima Srbije, iznoseći niz od preko 15 besmislica i neistina protiv predsednika Aleksandra Vučića, prenose mediji.

    Njegove optužbe protiv Vučića i Srbije, nisu objavljene slučajno, baš u trenutku kada sve najmoćnije države Zapada sprovode kampanju prisiljavanja Srbije da uvede sankcije Rusiji i prizna Kosovo. Sve optužbe, od Otvorenog Balkana, preko odnosa sa Crnom Gorom, Republikom Srpskom, statusom Kosova i Rusijom, sračunate su s ciljem da naruše stabilnu poziciju Srbije, kako u odnosu na sankcije, tako i u odnosu na pitanje Kosova, i zaštitu Srba u regionu, prenosi 24sedam.

    Srbija izdvaja ogromna sredstva za pomoć lokalnim samoupravama
    Optužbe da se Srbija ne bori za Kosovo i da ne pomaže Crnoj Gori i Republici Srpskoj kada Srbija izdvaja ogromna sredstva za pomoć njihovim lokalnim samupravama, kada im gradi škole, vrtiće, mostove, i kada uprkos svetskoj krizi, zbog sukoba u Ukrajini nastavlja da jača i da se razvija nisu slučajne. Može se zaključiti da je upravo jačanje Srbije od dolaska Vučića na vlast, i njegova beskompromisna borba za interese Srba na Kosovu i u celom regionu trn u oku, mnogim liderima iz okruženja, ali i njihovim zapadnim patronima. Najnoviji napadi nisu neočekivani, oni su deo dublje strategije, koja je pripremana godinama. Optužbe su perfidne i usklađene su sa strategijom vođenja širokopojasne kampanje protiv Vučića u kojoj učestvuju mnogi igrači, koji naizgled imaju različite poglede, ali imaju iste uloge, prenose mediji.

    Postavlja se pitanje na osnovu kojih argumenata Alijin mudžahedin optužuje Srbiju, kada je Srbija jedina zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji, mada je najveće svetske supersile na to primoravaju svakog dana, a istovremeno ignoriše činjenicu da se među državama koje su uvele sankcije nalazi i Bosna i Hercegovina?

    Najmanje pet lidera u regionu kojima ne odgovara uspon Srbije
    Kada se sve to ima u vidu, postavlja se pitanje ko naručuje takve tekstove i da li je zaista moguće da su Srbi narod bez imalo pameti, bez imalo svesti i razuma kada Alijin mudžahedin ide po našim televizijma i piše tekstove po našim portalima, i drži nam predavanja iz patriotizma, vođenju države i zaštiti državnih i nacionalanih interesa, i određuju kakvo državnu politiku treba da vodimo?

    Spisak mogućih naručilaca je širok. Pored međunarodnog, antisrpskog faktora, ima najmanje pet lidera u regionu kojima ne odgovara ekonomski i politički uspon Srbije, i koji žele da je destabilizuju i oslabe, i da oslabe Vučića, prenosi 24sedam.

  • Šefovi diplomatija članica EU-a u četvrtak u Briselu

    Šefovi diplomatija članica EU-a u četvrtak u Briselu

    Ministri vanjskih poslova Evropske unije sastat će se u Briselu 23. i 24. juna kako bi uoči samita lidera EU-a razgovarali o posljedicama rata u Ukrajini po prehrambenu i energetsku sigurnost.

    Iz Vijeća EU-a saopšteno je da će Savjet za vanjske poslove EU-a biti obaviješteno o aktuelnim dešavanjima, a ministri će moći razmjenjivati ​​mišljenja o nedavnim događajima i najnovijim dešavanjima u vanjskim odnosima. Vijeće će potom raspravljati o najnovijim dešavanjima na Rogu Afrike, kao i o odnosima EU sa Egiptom.

    • Savjet će razmijeniti mišljenja o agresorskom ratu Rusije protiv Ukrajine, u svjetlu posebnog sastanka Evropskog vijeća 30. i 31. maja 2022. i usvajanja šestog paketa ekonomskih i individualnih sankcija Rusiji – navodi se u saopštenju.

    Za vrijeme neformalnog ručka ministri vanjskih poslova EU-a imaće priliku da razgovaraju sa ministrom vanjskih poslova Egipta Samehom Hassanom Shoukryjem, koji će tim povodom doputovati u Brisel. Neimenovani visoki zvaničnik EU-a danas je takođe rekao da će dnevni red sastanka uključivati ​​i ukrajinski rat u smislu njegovih globalnih implikacija, posebno na prehrambenu i energetsku sigurnost.

    Ministri će razgovarati i o šestom paketu sankcija Rusiji, koji je prihvaćen na prošlom samitu, a neće raditi na pripremi novog paketa.

  • Slovenija traži da BiH dobije status kandidata, ovo je njihov prijedlog

    Slovenija traži da BiH dobije status kandidata, ovo je njihov prijedlog

    N1 je u posjedu dokumenta koji su pripremili slovenski diplomati, a kojim se traži da se Bosni i Hercegovini bez odlaganja dodijeli status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Ovaj prijedlog Slovenije će biti predstavljen sutra na sastanku ministara vanjskih poslova EU, a u susret samitu čelnika EU u Briselu u četvrtak i petak.

    U dokumentu se navodi da prije otvaranja pristupnih pregovora Bosna i Hercegovina mora usvojiti zakone navedene u Političkom sporazumu koji su prihvatili predstavnici bh. političkih stranaka u Briselu prošle sedmice.

    U dokumentu u koji je N1 imala uvid navodi se:

    “Cilj prijedloga Slovenije da se Bosni i Hercegovini bez odlaganja dodjeli status kandidata za članstvo u EU je da se odmah pošalje pozitivan signal prema BiH i cijeloj regiji Zapadnog Balkana. Takav signal za BiH, otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kao i vizna liberalizacija za Kosovo, ponovo bi potvrdili opredijeljenost EU prema Zapadnom Balkanu.”

    Slovenački prijedlog je zasnovan na “Političkom sporazumu o načelima osiguravanja funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu”, a koji su podržali predstavnici 12 bh. političkih stranaka na sastanku u Briselu prošle sedmice.

    Kako N1 saznaje, cilj prijedloga je “da se povećaju šanse za otvaranje pristupnih pregovora vezanih za poglavlja 23 i 24 u vezi sa vladavinom prava”.

    “Budući da su problemi u oblasti vladavine prava u BiH postali fokus angažmana EU, bilo bi važno stvoriti poseban prostor za otvaranje pregovaračkih poglavlja o vladavini prava (čime bi se spriječilo da pitanja koja nisu s tim u vezi određuju napredak po ovom pitanju)”, navodi se.

    Prijedlog Slovenije glasi:

    1. Bosni i Hercegovini se odmah dodjeljuje status kandidata za članstvo u EU na sastanku Evropskog vijeća u junu 2022. godine
    2. Prije otvaranja pristupnih pregovora, Bosna i Hercegovina mora usvojiti sljedeće zakone, navedene u Političkom sporazumu o načelima osiguravanja funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu od 12. juna 2022. godine:

    a) Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV) i Zakon o sudovima;

    b) Zakon o sprečavanju sukoba interesa;

    c) Zakon o javnim nabavkama.

    1. Implementacija ovih zakona dovesće do otvaranja pristupnih pregovora o poglavljima 23. (Pravosuđe i osnovna prava) i 24. (Pravda, sloboda i bezbijednost).
    2. Ostala pregovaračka poglavlja bi se otvorila nakon što Bosna i Hercegovina završi izbornu reformu i relevantne kriterije, kako je navedeno u Političkom sporazumu od 12. juna 2022. godine. Ovi kriteriji isključuju spomenute zakone u vezi s vladavinom prava koji ostaju uslov za pregovaračka poglavlja 23 i 24.

    Ovaj dokument bit će predstavljen sutra u Luksemburgu na sastanku ministara vanjskih poslova Evropske unije, a u Briselu naredne sedmice će ga predstaviti diplomati, slovenski ministri i predsjednik Vlade Republike Slovenije Robert Golob.