VRBAS Media

Autor: INFO

  • Poslanici usvojili više zakona

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas Zakon o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, čiji je cilj podsticanje cjelovitog i harmoničnog razvoja učenika u skladu sa sposobnostima sticanjem operativnih i funkcionalnih znanja.
    U danu za glasanje usvojen je i Zakon o geološkim istraživanjima čiji su razlozi za donošenje sadržani u potrebi preciznijeg propisivanja pojedinih odredaba, te stvaranja uslova za kvalitetnije uređenje te oblasti.

    Usvojene su i izmjene i dopune Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, kao i izmjene i dopune Zakona o investicionim fondovima.

    Poslanici su usvojili i izmjene i dopune Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

    Poslanici su usvojili izmjene i dopune Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju.

    Nacrt zakona o političkim strankama Republike Srpske – prijedlog poslanika Perice Bundala, nije dobio poslaničku podršku.

    Poslanici su podržali nacrte porodičnog zakona i zakona o privremenom izdržavanju djece Republike Srpske.

    Poslanici su usvojili i Nacrt zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, te Nacrt zakona o metrologiji u Republici Srpskoj.

    Usvojeni su i nacrti zakona o standardizaciji u Republici Srpskoj i zakona o izmjeni i dopuni Zakona o obezbjeđenju kvaliteta u visokom obrazovanju Srpske.

    Poslanici su usvojili Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici.

    Poslaničku podršku dobio je i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turizmu.

    Poslanici su usvojili informaciju o dugu sa stanjem na dan 31. decembra 2021. godine i konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta Republike Srpske za prošlu godinu.

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić zaključio je prvi nastavak 22. redovne sjednice, a zasjedanje će biti nastavljeno 5. jula u 10.00 časova.

  • “Sasvim normalno da se Trivićeva sastane sa Šmitom”

    “Sasvim normalno da se Trivićeva sastane sa Šmitom”

    Šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Miladin Stanić rekao je da je sasvim normalno što će se danas potpredsjednik PDP-a Jelena Trivić sastati sa Kristijanom Šmitom, visokim predstavnikom u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske.
    Stanić je rekao da su i zvaničnici Srbije razgovarali sa Šmitom i da je sasvim normalno razgovarati sa svima.
    Na pitanje kako komentariše činjenicu da je Dragan Mektić kupio stan od Bojana Cvijetića osumnjičenog za trgovinu narkoticima i da li zbog toga treba da bude isključen iz SDS-a, Stanić kaže da se kupovinom stana od osumnjičenog lica šalje ružna poruka i da pravosudne institucije treba da utvrde istinu, te da o isključenju Mektića iz SDS-a još nije razgovarano.
    On smatra da je nedopustivo što je današnje skupštinsko zasjedanje bilo kraće od pola sata ako se uzme u obzir koliko novca treba izdvojiti za sjednicu.
    “Da li je normalno da danas u Narodnoj skupštini radimo manje od pola časa, a u ovoj instituciji svake godine je sve više zaposlenih”, rekao je Stanić novinarima u Narodnoj skupštini Republike Srpske i tvrdi da je za ovo odgovorno skupštinsko rukovodstvo.
    Vlasti Republike Srpske ne priznaju Šmita na poziciji visokog predstavnika u BiH jer nije izabran uz saglasnost Savjeta bezbjednosti UN. Legitimitet Šmitu spore i Rusija i Kina.
    Prvi prvi političar iz Republike Srpske koji se prošlog mjeseca sastao sa Šmitom je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

  • Dodik: BiH je zbog međunarodnog intervencionizma neželjena i iznutra i izvana

    Dodik: BiH je zbog međunarodnog intervencionizma neželjena i iznutra i izvana

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je BiH zbog međunarodnog intervencionizma neželjena i iznutra, a sad je jasno i izvana.

    “Urušavanje procedura predviđenih zakonima i Ustavom devastiralo je BiH da od nje danas peru ruke i oni koji su svesrdno hrabrili jedne u BiH, a osporavali druge”, napisao je Dodik na Twitteru.

    On je istakao da će tako neželjena nastaviti da tavori dok jednog dana svi ne shvate da ona ne postoji.

  • Ðukanović: Važan nastavak dijaloga EU i Zapadnog Balkana

    Ðukanović: Važan nastavak dijaloga EU i Zapadnog Balkana

    Predsjednik Crne Gore Milo Ðukanović istakao je danas u Briselu da je dobro da se nastavlja kontinuitet dijaloga na najvišem nivou između EU i Zapadnog Balkana.

    “Posebno je važno da se na tu temu ne zaboravlja u svijetlu novih geopolitičkih okolnosti, a to je agresija na Ukrajinu. Taj momenat je dodatno ukazao na značaj dalje integracije zemalja regiona”, poručio je Ðukanović pred Samit EU.

    On je kazao da je sada dobar momenat da zemlje Zapadnog Balkana čuju ponovljeno opredljenje EU da nastavi proces ujedinjenja Evrope i stvori pretpostavke dogledne integracije zemalja regiona u Uniju.

    “Jako je važno da se na Zapadnom Balkanu vratimo ranijoj dobroj dinamici realizaciji reformi, prije svega vladavine prava, i stvorimo uslove da Unija ima argument za nastavak politike proširenja”, naglasio je Ðukanović.

  • Milanović o kandidaturi BiH u EU: Plenkoviću, čovječe, pitam te za koga radiš

    Milanović o kandidaturi BiH u EU: Plenkoviću, čovječe, pitam te za koga radiš

    U nama nema nikakve želje za osvetom ili revanšem, nego interes da se urede stvari i da BiH postane članica EU. I sada prije nekoliko dana se ukazala prilika, obaveza je da se to iskoristi, rekao je Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, na konferenciji za medije.

    “Čujemo da će Ukrajina dobiti status kandidata, i Moldavija. To je simbolička stvar, iza toga ide mukotrpan proces. Odjednom, govori se da te države dobivaju status kandidata, tome su se žestoko protivile neke članice prije nekoliko mjeseci. U redu, neka Ukrajina dobije status kandidata, ali ona, kao i Moldavija, ima neke goleme probleme. I EU komisija odjednom on board, eto i njih”, rekao je Milanović.

    Om je rekao da je to prilika da se “jadnoj, rastresenoj BiH” daje status kandidata.

    “Samo status kandidata, kao čin povjerenja, nade. Vidimo da se tamo ne želi donijeti izborni zakon. Najveći politički segment BiH to ne želi, uz pomoć dementora, onih likova iz Harryja Pottera, to su oni koji vam sišu energiju. Sad imamo priliku BiH dati palac gore – ‘budete jednog dana pregovorali’. Dug postupak, trajat će to. I računaš, to je to. Sad ne moraš blokirati Finsku i Švedsku, nego ajmo dati BiH status kandidata. Tko može biti protiv toga”, rekao je hrvatski predsjednik, prenosi Index.hr.

    “Postoje dvije stvari, prvo je promjena Izbornog zakona, najviše zahvaljujući Plenkoviću. Radi se sve da se to zatuče. Hrvati ne mogu dobiti ni na sreću. BiH, odnosno Hrvati u BiH bi prihvatili s najvećom radošću vijest da je promijenjen Izborni zakon, da je implementirana odluka Ustavnog suda kojom bi Hrvatima bila vraćena oteta prava. U skali prioriteta status kandidata BiH za EU je za Hrvate isto veliki. Vidjeli smo prekjučer da je žurno parlamentarna skupština BiH donijela jednoglasnu odluku kojom traži da se BiH što prije da status kandidata. Za to su glasali svi, i Bošnjaci, i Srbi, i Hrvati. Kompletna politička volja predstavničke demokracije stoje iza toga. Istovremeno, slovenski predsjednik Borut Pahor koji u kordinaciji sa slovenskoj vladi također traži da BiH dobije status kandidata”, kaže Milanović.

    Dodao je da je još ranije tražio status kandidata za BiH kad se počelo govoriti o statusu kandidata za Ukrajinu. Kaže da ni Ukrajina ni Moldavija ne ispunjavaju nijedan zahtjev.

    “Plenkoviću, čovječe, pitam te za koga radiš”
    “Ovakvo ponašanje očekujem od briselskih neradnika, ali ne i od hrvatske politike. Ne od hrvatskog premijera. Pozivam i hadezeovce da se priberu, da se umiju malo. Koji su tu interesi? Ja se moram sramotiti da ovakva pisma piše slovenski predsjednik, a ne hrvatski premijer”, rekao je Milanović.

    On je rekao da čak i da su sami, imaju pravo da se postave kao Hrvatska.

    “Može Ukrajina? Ruše se svi kriteriji. Ajmo dati BiH najviše što možemo dati u ovome trenutku. Tko su ti koji su protiv? Njemačka diplomacija? Neka kažu. Godinama rade protiv BiH. Nisam slučajno spominjao dementore iz Harryja Pottera. BiH je zemlja koja je prepuštena sama sebi. I još moram slušati da sudjelujemo u komadanju BiH. Hrvatska je u ratu spasila BiH. Za nagradu čekali smo sto godina da uđemo u EU. Čije smo mi budale”, rekao je.

    Potom se ponovo vratio na Plenkovića.

    “To je privatna politika. Plenković opstruira izbor ambasadore. Imenovali smo jednog ambasadora, na Plenkovićevu molbu. Nisam postavljao pitanja”, kaže.

    Kako je rekao, s Plenkovićem se ne može razgovarati.

    “Baca frazetine. Pitam te, čovječe, za koga radiš. Ako kažeš da je uvjet za kandidaturu BiH za članstvo u EU promjena Izbornog zakona koji vlasti u BiH ne žele promijeniti”, rekao je.

    “Previše je Hrvatska u 30 godina napravila, mučila se, trplila… U nama nema nikakve osvete za revanšem, nego naprosto za jednim sređivanjem stanja u BiH i da Bosna i Hercegovina postane članica Europske unije”, dodao je.

    “Dakle, dame i gospodo, običan balkanski privatluk”, rekao je Milanović. “Evo, ovo je nova epizoda. Sad želim komadati BiH tako da uđe u EU”, kaže.

  • Mišel: Zapadni Balkan je prioritet EU

    Mišel: Zapadni Balkan je prioritet EU

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel istakao je danas, pred Samit EU, da se Unija nalazi pred odlučujućim trenutkom, geopolitički važnim, pošto će biti donesene odluke u korist stabilnosti i prosperiteta.

    Izrazio je uverenje da će na Samitu EU biti donesena odluka o statusu kandidata za Ukrajinu i Modlaviju, kao i jasna evropska perspektiva za te dvije zemlje i Gruziju.

    “Imamo važan sastanak sa liderima Zapadnog Balkana, i postoji želja da unesemo novu energiju u naš proces. Imamo trenutno problem u Bugarskoj i pokušavamo da stavimo prijedloge na sto da bi bili u mogućnosti da što prije otpočnemo pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. To nam je sada glavni prioritet i učinićemo sve da u tome napredujemo”, rekao je Mišel novinarima.

    Kazao je i da su svi napori koje je BiH preduzela na putu u EU imali pozitivne efekte na smanjenje tenzija i da će EU učiniti sve da institucije te zemlje budu funkcionalne.

    “Ovaj samit je od geopolitičkog značaja, jer ćemo donijeti odluke u korist stabilnosti i prosperiteta. Zapadni Balkan je prioritet za nas i angažovaćemo se da unesemo novu energiju u proces integracije“, naglasio je Miše

  • SZO procjenjuje proglašavanje vanredne situacije zbog majmunskih boginja

    SZO procjenjuje proglašavanje vanredne situacije zbog majmunskih boginja

    Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) sastaju se danas kako bi procijenili da li epidemiju majmunskih boginja treba proglasiti za vanrednu situaciju po javno zdravlje od međunarodnog značaja, kao što je to bio slučaj sa pandemijom kovid-19, prenosi Rojters.

    Ranije je proglašeno samo šest takvih vanrednih situacija: kovid-19 (2020), izbijanje ebole u Demokratskoj Republici Kongo (2019), virus zika (2016), poliomijelitis ili dečja paraliza (2014), epidemija ebole u Zapadnoj Africi (2014) i H1N1 virus ili svinjski grip koji je izazvao pandemiju (2009).

    Ako bi se to desilo, bilo bi moguće aktivirati mehanizme međunarodne saradnje čiji je cilj da se ograniči dalje širenje bolesti, a to bi istovremeno bio signal i pojedinačnim zemljama da budu u pripravnosti, odnosno da ojačaju kapacitete svojih zdravstvenih službi, navodi britanska agencija.

    SZO definiše vanrednu situaciju po javno zdravlje od međunarodnog značaja, kao “vanredni događaj za koji je utvrđeno da predstavlja rizik za javno zdravlje drugih država usljed međunarodnog širenja bolesti i da potencijalno zahtijeva koordinisan međunarodni odgovor”.

    Direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus izjavio je ranije da je jasno da postoji neobična situacija, jer se virus sada ponaša drugačije i da se majmunske boginje pojavljuju u sve većem broju država, zbog čega je potreban koordinisan odgovor.

    Ovo proglašenje u velikoj mjeri služi da skrene pažnju i ne otvara zvanično finansiranje ili nove mjere, iako može dati veću težinu savjetima SZO i akcijama koje preduzimaju zemlje.

    Stručni komitet daje preporuku, ali konačnu odluku o proglašenju vanredne situacije po javno zdravlje od međunarodnog značaja, donosi generalni direktor Tedros Adhanom Gebrejesus, navodi Rojters.

  • Poziv na bojkot pumpi za vikend zbog nekontrolisanog rasta cijena goriva

    Poziv na bojkot pumpi za vikend zbog nekontrolisanog rasta cijena goriva

    Po društvenim mrežama širi se poziv građanima za organizovani bojkot sipanja goriva na benzinskim pumpama u znak protesta zbog nekontrolisanog rasta cijena nafte i naftnih derivata.

    U pozivu se ističe da tokom narednog vikenda građani ne sipaju gorivo, i na taj način ukažu na neprihvatljiv rast cijena.

    “Dok cijena nafte na svjetskom tržištu pada, cijene goriva u BiH rastu”, navedeno je u pozivu, uz napomenu da trenutno cijena nafte na svjetskom tržištu pada i na dan 22. jun iznosila je 106 dolara po barelu, dok cijene na benzinskim pumpama rastu i već prelaze tri i po marke po litru.

  • Mišel nakon sastanka sa Džaferovićem: Učiniće se sve da BiH bude dodijeljen kandidatski status

    Mišel nakon sastanka sa Džaferovićem: Učiniće se sve da BiH bude dodijeljen kandidatski status

    Uoči dvodnevnog samita EU-Zapadni Balkan, ključno pitanje je da li će Bosni i Hercegovini biti dodijeljen kandidatski status, nakon inicijative pojedinih zemalja, naročito Slovenije koja je uputila prijedlog Evropskoj uniji da BiH dobije kandidatski status uz određene uslove.

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, već se sastao sa Šarl Mišelom, predsjedavajućim Evropskog savjeta koji je uoči samita rekao da se mora učiniti sve po pitanju BiH.

    – Imamo pozitivne napore na razbijanju političkih tenzija u zemlji. Moramo osigurati da institucije rade u BiH – rekao je Mišel, prenosi N1.

    Inače, nakon prijedloga Evropske komisije, izvjesno je da će Ukrajina i Moldavija dobiti kandidatski status, dok je Gruzija još nesigurna po tom pitanju.


    Iako su pojedine zemlje Zapadnog Balkana mnogo više odmakle u ispunjavanju kriterijuma EU da dobiju kandidatski status, poput Sjeverne Makedonije, analitičari predviđaju da su male šanse da neka od zemalja dobije kandidatski status.

    Prethodnih dana, pa i sedmica, mnoge zemlje pružaju podršku BiH po ovom pitanju. Slovenija je naistaknutija u lobiranju, a podršku BiH pružili su i Austrija, odnosno Mađarska.

  • Vučić: Slobodne i nezavisne države ne može neko da ucjenjuje pritiscima

    Vučić: Slobodne i nezavisne države ne može neko da ucjenjuje pritiscima

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je uoči današnjeg Samita EU – Balkan u Briselu da su prošla vremena u kojima je neko mogao da slobodne i nezavisne države ucjenjuje pritiscima.

    Vučić je izjavio da vjeruje u evropsku budućnost Srbije i regiona za koju će se boriti zajedno, ali poštujući sebe i vjerujući da zemlje Balkana zajednički mogu mnogo toga da urade.

    “To da smo uplašeni i da smo mnogo mali, a neki mnogo veliki ostavite nekom drugom, jer su to su priče za malu decu”, rekao je Vučić novinarima.

    Na pitanje da li očekuje kritike zbog neuvođenja sankcija Rusiji, Vučić je odgovorio da ima spreman odgovor na te kritike i poručio da Srbija ne sjedi na dvije stolice, već na svojoj stolici.

    On je objasnio da je sa premijerima Sjeverne Makedonije i Albanije, Dimitrom Kovačevskim i Edijem Ramom, uoči odluke o dolasku u Brisel razgovarao o odnosima Sjeverne Makedonije i Bugarske, jer neke zemlje u EU žele da blokiraju početak pregovora Skoplju i Tirani.

    “To je bio razlog, o tome smo razgovarali. Ali, došli smo ovde da razgovaramo o evropskoj budućnosti i verujemo da će biti dobrih zaključaka za Zapadni Balkan”, rekao je Vučić.

    Govoreći o sukobu u Ukrajini, on je ocijenio da je to veoma komplikovano pitanje, dodajući da nema sumnje da će o njemu biti riječi i na današnjem samitu u Briselu.

    “Mi poštujemo sebe, barem mislimo da poštujemo sebe malo više od nekih drugih”, rekao je Vučić.