VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zatražen pritvor osumjičenom za zelenaštvo nad radnicom banjalučke kladionice

    Zatražen pritvor osumjičenom za zelenaštvo nad radnicom banjalučke kladionice

    Okružno javno tužilaštvo Banjaluka zatražilo je da bude određen pritvor Miši Petkoviću (42) iz Doboja, koji se sumnjiči za zelenaštvo i iznudu nad radnicom banjalučke sportske kladionice.

    Terete ga da je od 23. septembra do 21. oktobra, u Ulici carice Milice u Banjaluci, iskoristio povjerenje R.V.B., radnice u kladionici i njenu materijalnu situaciju, te joj dao novac na zajam, a sebi ugovorio nesrazmjernu imovinsku korist.

    “Osumnjičeni je potom prijetio njenom maloljetnom djetetu, a upotrebom oružja prijetio njoj, te joj ukrao ključ od kladionice i šifru sefa a potom iz sefa uzeo 7.809 KM, cigarete u vrijednosti od 1.657 KM i novac od vaučera u iznosu 3.165 KM”, naveli su iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

    Tužilac je predložio pritvor zbog opasnosti od bjekstva osumnjičenog, bojazni da bi boravkom na slobodi mogao ometati krivični postupak uticajem na svjedoke, te zbog bojazni da bi boravkom na slobodi mogao ponoviti krivično djelo.

    O prijedlogu za određivanje pritvora odlučiće sudija za prethodni postupak Okružnog suda u Banjaluci.

  • Objavljeni konačni rezultati: Nakon 24 godine Đukanović izgubio u Podgorici

    Objavljeni konačni rezultati: Nakon 24 godine Đukanović izgubio u Podgorici

    Podaci koje je objavio Centar za demokratsku tranziciju (CDT) na osnovu obrađenih 100 odsto biračkih mjesta u Podgorici pokazuju da lista „Svi za naš grad“ čiji je glavni činilac DPS ima ukupno 38,1 odsto glasova, odnosno 24 mandata. Ovu listu je na izborima predvodio aktuelni gradonačelnik Ivan Vuković.

    Na drugom mjestu nalazi se najjača opoziciona opcija – pokret Evropa sad, koji je predvodio Jakov Milatović, osvojila je 21, 7 odsto, odnosno 13 mandata.

    Slijedi lista „Za budućnost Podgorice“ čija je okosnica Demokratski front (DF), a koju predvodi Jelena Borovinić Bojović sa osvojenih 18,2 odsto, odnosno 11 mandata.

    Na četvrtom mjestu nalazi se lista „Idemo ljudi“ koju prevodi Danilo Šaranović ispred Demokratske Crne Gore. Ova lista osvojila je 10,8 odsto glasova, odnosno 6 mandata.

    SNP, Pokret Preokret i Svetosavska su bez mandata

    Partije opozicije već su najavile da će zajednički formirati vlast u Podgorici, što znači da će imati ukupno 34 mandata, a DPS 24.

    Pored Podgorice, građani su birali lokalnu vlast u Bijelom Polju, Baru, Budvi, Danilovgradu, Žabljaku, Zeti, Kolašinu, Pljevljima, Plavu, Plužinama, Rožajama, Tivtu i Šavniku, prenosi Blic.

    DF osvojio Budvu, Pljevlja i Zetu
    Demokratski front osvojio je apsolutnu većinu na lokalnim izborima u Budvi i imaće 18 odbornika, a sve ostale partije 15, saopštio je Centar za demokratsku tranziciju. Prema tim podacima, Demokratska partija socijalista imaće 9 odbornika, Demokrate 4, a Socijalistička narodna partija i pokret URA po jednog.

    Demokratski front je saopštio da je takođe pobijedio i na izborima u Pljevljima i da je na osnovu 50 odsto obrađenih glasova osvojio 36 odsto, Demokratska Crna Gora 22, DPS 21, a Evropa sad 12 odsto. Na osnovu toga, DF bi trebalo da ima 13 mandata, Demokratska Crna Gora osam, DPS 7, Evropa sad 4, a URA-SNP 2.

    Predsjednik Nove srpske demokratije i jedan od lidera Demorkatskog fronta Andrija Mandić izjavio je večeras da je velika istorijska pravda da je sa Demokratskom partijom socijalista u Crnoj Gori “završeno za sva vremena”.

    Što se tiče Bara, kako prenose Vijesti, prvi podaci pokazuju da je koalicija DPS-SDP-LP osvojila 36,3 odsto, Koalicija Demokrate, Evropa sad i Ujedinjena Crna Gora 18,5 odsto, Demokratski front 12 odsto, koalicija koju predvodi URA 9,2 odsto, “Socijaldemokrate” 9,8 odsto, Lista “Biram Bar-Biram Crnu Goru” 5,5 odsto, “Bošnjačka stranka” 4,1 odsto, “Prava Crna Gora” 1,9 odsto, Socijalistička narodna partija 2 odsto i Stranka Pravde i pomirenja 0,6 odsto.

    U Kolašinu je na osnovu polovine prebrojanih glasova DPS osvojila 28 odsto, Demokrate 26, Demokratski front 13, a Evropa sad 11 odsto.

    Prema podacima Demokratske Crne Gore, na Žabljaku na oko polovine prebrojanih glasova “DPS i partneri” imaju 30 odsto, Demokrate 19, DF takođe 19, a Durmitorska inicijativa 17 odsto glasova.

    Opštinska izborna komisija saopštila je da je u Tivtu do 20 časova izlaznost 64,74 odsto birača. Prema nezvaničnim podacima bliskim stranačkim izbornim štabovima, na 45 odsto obrađenog biračkog materijala, vodi koalicija DPS-SD-SDP-LP koja ima 36 odsto ispred Koalicije “Da zapečatimo” koja ima 29 odsto.

    Inače, birački dan je protekao bez većih neregularnosti, ali je ipak bilo nekih incidenata. Kako je prenio portal RTCG, jedna članica biračkog odbora lakše je ovređena u incidentu tokom glasanja na lokalnim izborima na biračkom mjestu broj 22, u OŠ ”Risto Manojlović” u Kolašinu.

    Do incidenta je došlo nakon što je birač javno izrazio svoju izbornu volju, a članovi biračkog odbora ga informisali da će mu listić biti proglašen nevažecim. Glasač je nakon toga odgurnuo biračku kutiju, koja je lakše povredila članicu biračkog odbora.

    Prvi izbori poslije smjene DPS
    Takođe, zamjenica programske direktorke CDT Milena Gvozdenović je rekla da u Šavniku na 4 biračka mjesta glasanje nije ni počelo, ili su zatvorena zbog sukoba u biračkim odborima.

    Bili su ovo prvi izbori nakon smjene Demokratske partije socijalista sa vlasti, i ujedno prvi test za stranke koje su tada uspjele da smijene DPS poslije 30 godina vlasti, ali i da se suoče sa ocenom birača nakon pada 2 vlade.

    Iako su nakon izborne pobjede stranke podržale vladu takozvanih eksperata, kojom je rukovodio Zdravko Krivokapić, dotadašnji profesor Mašinskog fakulteta, vlada je pala zbog toga što je izgubila podršku skupštinske većine.

    Istu sudbinu doživjela je i vlada lidera GP URA Dritana Abazovića formirana uz podršku DPS, a koja je izgubila povjerenje te stranke nakon potpisanog Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

    Ovo je, dakle, bio prvi izborni test za sve političke aktere u Crnoj Gori koja je doživjela velike političke promjene, a koja je i dalje u turbulentnom političkom procesu, budući da vlada radi u tehničkom mandatu, a 2b ministra smijenjena su petak veče, tik pred izbornu tišinu. U subotu je stigla vijest da je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.

  • Napad u blizini granice Sjeverne i Južne Koreje

    Napad u blizini granice Sjeverne i Južne Koreje

    Južna i Severna Koreja razmenile su hice upozorenja u blizini granice na moru oko koje se spore, saopštile su danas vojske obe zemlje.

    Štab Združenih snaga Južne Koreje saopštio je da je ratna mornarica ispalila hice upozorenja kako bi odvratila severnokorejski trgovački brod za koji kažu da je prešao granicu rano ujutro po lokalnom vremenu, preneo je AP.

    Vojska Severne Koreje navela je da je odgovorila tako što je ispalila deset artiljerijskih granata kao upozorenje Južnoj Koreji i optužila rivalsku mornaricu da je upala u vode Severne Koreje.

    Slabo označena morska granica kod zapadne obale Korejskog poluostrva uzrok je dugotrajnih neprijateljstava između dve zemlje, navodi AP.

    Kako dodaje američka agencija, to mesto je bilo poprište nekoliko krvavih međukorejskih pomorskih okršaja poslednjih godina, uključujući dva napada 2010. godine, u kojima je ubijeno 50 Južnokorejaca.

  • Svjetska banka predstavlja ekonomski izvještaj za zapadni Balkan

    Svjetska banka predstavlja ekonomski izvještaj za zapadni Balkan

    Svjetska banka predstaviće u Sarajevu redovni ekonomski izvještaj za zemlje zapadnog Balkana.
    Riječ je o 22. u nizu izvještaja o nedavnim ekonomskim kretanjima u BiH, Srbiji, samoproglašenom Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, saopšteno je iz Svjetske banke.

    Izvještaj će u Sarajevu predstaviti šef Kancelarije Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori Kristofer Šeldon i viši ekonomista Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak, koji će ukratko izložiti pitanja istaknuta u izvještaju koja su od posebnog značaja za BiH.

    Predstavljanje izvještaja pod nazivom “Nakon krize” zakazano je za 10.00 časova u Kancelariji Svjetske banke za BiH.

  • Samit Berlinskog procesa prilika da se vidi iskrenost EU prema zapadnom Balkanu

    Samit Berlinskog procesa prilika da se vidi iskrenost EU prema zapadnom Balkanu

    Predstojeći dugo najavljivani samit Berlinskog procesa, koji 3. novembra organizuje Olaf Šolc, njemački kancelar, zajedno sa Saveznom vladom te zemlje, biće prva prilika da se vidi iskrenost EU za evropske integracije zapadnog Balkana.

    Naime, “Nezavisne novine” su odmah nakon izbora Vlade u Njemačkoj i najavile da će Šolc oživjeti zamrli Berlinski proces i pokušati ga pozicionirati povoljnije u odnosu na “Otvoreni Balkan”, alternativnu regionalnu inicijativu koju su, uz ohrabrenje SAD, pokrenuli Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, dijelom kao odgovor na odugovlačenje Evropskog savjeta zbog makedonskog blokiranja od strane Bugarske.

    Ukoliko Berlinski proces uspije da se nametne, “Otvoreni Balkan” će biti suočen s izborom ili da se uklopi u ovu njemačku inicijativu ili da se od njega odvoji i time oteža pristup ovih zemalja evropskim pravnim, političkim, ekonomskim i regulativnim tokovima.

    Kako je rečeno “Nezavisnim novinama”, jedna od najinteresantnijih novih inicijativa, koja će biti predstavljena na berlinskom samitu, je pomoć zapadnom Balkanu u prevazilaženju energetske krize.

    O tome je u nedavnom intervjuu “Nezavisnim novinama” govorio i Oliver Varheji, evropski komesar za proširenje, komentarišući odluku Evropske komisije da kroz izvještaj o napretku preporuči dobijanje kandidature za BiH.

    “Nadam se da kroz ove izvještaje koje smo objavili možemo pojačati našu relevantnost na zapadnom Balkanu. To dopunjavamo našim planom o pomoći u energetici za zapadni Balkan. Nadam se da ćemo to isporučiti u prvim danima sljedećeg mjeseca na samitu Berlinskog procesa i želimo pružiti trenutnu pomoć zapadnom Balkanu u suočavanju s energetskom krizom”, rekao je tada Varheji.

    Zapaženu izjavu je u intervjuu za “Deutsche Welle” dala Suzane Šuc, direktorica Direkcije za jugoistočnu Evropu i Tursku u Ministarstvu spoljnih poslova Njemačke, koja je najavila ne samo nove inicijative, nego je poslala i poruku za “Otvoreni Balkan”, ustvrdivši da ne treba praviti paralelizme.

    “‘Otvoreni Balkan’ je zasad inicijativa koja ima samo tri zemlje, a mi smatramo da je uključivost procesa važna. Ne bi trebalo da bude dupliciranja, nego bi to trebalo da bude posao ruku pod ruku. Takođe je jako važno da svi aranžmani koji se finaliziraju pod ‘Otvorenim Balkanom’ budu usklađeni s pravnom stečevinom EU, jer će inače kasnije biti teže da ih se uskladi s evropskim standardima i regulativama”, naglasila je ona.

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, koja već neko vrijeme zagovara pristup koji je konačno usvojila Evropska komisija u vezi sa davanjem kandidature BiH, smatra da su posljednje Šolcove izjave o potrebi proširenja EU dobrodošle, ali iskazuje i dozu opreza.

    “Kancelarov govor za vikend je dobio i jednu novu narativnu vrijednost. Naime, dosad je govorio kako EU mora održati obećanje i kako je to važna geopolitička odluka. Ovaj put Šolc je rekao i da bi članstvo šest zapadnobalkanskih i tri istočnoeuropske zemlje ojačalo EU u svijetu od osam do deset milijardi ljudi. Međutim, ono što nedostaje je konkretniji okvir u kome ovih šest zemalja mogu, na osnovu reformi i prilagođavanja, da se nadaju članstvu u EU. Ne mislim samo vremenski već i način. Punopravno članstvo? Integrisanje u jedinstveno tržište? Za to je, naravno, potrebna saglasnost svih 27 zemaja članica, koje u ovom trenutku, jasno je, nema. Sve do tada će svima u regionu ovakve izjave zvučati kao nastavak divnih riječi bez konkretizacije”, rekao je Ćerimagić za “Nezavisne novine”.

    Osim toga, Ćerimagić ukazuje i na izjave iz Berlina o tome da bi za kandidatski status trebalo ispuniti određene prethodne uslove.

    Podsjećanja radi, o tome je govorio i novoimenovani njemački ambasador u BiH Tomas Fičen.

    “S obzirom na to da je Evropska komisija u svojoj preporuci pratila formulu za Ukrajinu i Moldaviju i da je kazala kako, što se tiče nje, nikakve dodatne reforme nisu nužne, ostaje da se vidi da li će Njemačka da prati preporuku Komisije ili da postavi svoje i dodatne uslove”, rekao je on.

  • Uskoro će zaploviti najveći kruzer na svijetu

    Uskoro će zaploviti najveći kruzer na svijetu

    Royal Caribbean otkrio je detalje o svom najvećem kruzeru na svijetu Icon of the Seas. Objavili su video na YouTubeu, u kojem pokazuju kako će kruzer izgledati i što će sve biti na njemu.

    “Icon of the Seas tvrtke Royal Caribbean bit će najveći brod za krstarenje na svijetu i nudit će nevjerojatne nove značajke, uključujući vodeni park, infinity bazene i dio broda namijenjen za obitelji”, stoji u opisu videa, prenosi Index.hr.

    Ogromni vodeni park i infinity bazen
    Prvo plovilo Icon Class isplovit će u siječnju 2024. godine. Na njemu će biti najveći vodeni park i prvi infinity bazen na kruzeru. Sadržavat će vodopad od 16 metara visine, bar u kojem će se moći plivati te vlastiti Central Park, koji je inspiriran urbanim njujorškim parkom. Luksuzni megabrod primat će rezervacije od sljedećeg tjedna.

    Kruzer je težak 250.800 tona i ima pet posto veći obujam od plovila Oasis, što ga čini najvećim brodom za krstarenje na svijetu. Prostire se na 365 metara u dužinu te je tri metra duži od Wonder of the Seas, trenutno najvećeg broda na svijetu.

    Može primiti 7600 putnika
    Sadrži 2805 kabina te mu je fokus na obiteljskom odmoru. Kruzer može primiti 7600 putnika i 2350 članova posade. Posjetitelji će moći uživati u luksuznim obiteljskim kabinama i apartmanima. Između ostalog, kruzer ima tobogan, kino, karaoke i ogromnu terasu.

    Na vrhu kruzera nalazi se AquaDome, koji će po danu imati vlastiti vodopad i pogled na ocean, a noću će se pretvoriti u društveno središte s restoranima, barovima i aqua predstavama. Sadržavat će modernu robotiku i vrhunsku tehnologiju.

    “Svakim novim brodom podižemo ljestvicu u turizmu i putovanjima te unapređujemo ono što naši gosti znaju i vole. Od trenutka kada kroče na brod, svako iskustvo je posebno osmišljeno kako bi im pružilo najbolji odmor bilo gdje, na kopnu i na moru. S Icon of the Seas podigli smo ovo na novu razinu i napravili sve za ultimativni obiteljski odmor”, rekao je Jason Liberty, predsjednik i izvršni direktor Royal Caribbean Groupa.

  • Jakov Milatović novi gradonačelnik Podgorice

    Jakov Milatović novi gradonačelnik Podgorice

    U Podgorici će Jakov Milatović biti novi gradonačelnik, kazao je Boris Pejović iz pokreta “Evropa sad”.

    Kaže da u Podgorici očekuju i preko 20 odstopodrške birača.

    “Ovo je stabilan trend i ne očekujemo znajačne promjene”, naveo je Pejović.

    Imaće poručuje on i gradonačelnika u Danilovgradu, kao i na Žabljaku i Tivtu.

    Pejović je saopštio i da u Pljevljima i Kolašinu DPS neće biti više biti vlast te da je i u tim opštinama “Evropa sad” dala značajan doprinos.

  • Boris Johnson se povukao iz utrke za novog britanskog premijera

    Boris Johnson se povukao iz utrke za novog britanskog premijera

    Boris Johnson povukao se iz utrke za vodstvo konzervativaca i samim tim novog premijera, rekavši da je imao potrebnu podršku, ali “to jednostavno ne bi bila prava stvar”.

    Bivši ministri Rishi Sunak i Penny Mordaunt ostaju u utrci koja se zatvara u ponedjeljak u 14 sati. Prema istraživanju BBC-ja, Sunak ima podršku 147 zastupnika, dok Mordaunt ima tek 24.

    Kandidati trebaju podršku najmanje 100 zastupnika kako bi prošli dalje na glasanju.

    U izjavi, Johnson je rekao da ga je utrka privukla jer je “odveo stranku u veliku izbornu pobjedu prije manje od tri godine” i da vjeruje da je stoga sada u jedinstvenoj poziciji da spriječi opće izbore.

    Rekao je da ima mnogo za ponuditi ali da sada nije pravo vrijeme.

  • Makron: Postoji šansa za mir u Ukrajini

    Makron: Postoji šansa za mir u Ukrajini

    Predsednik Francuske Emanuel Makron izjavio je u nedelju da veruje da postoji šansa za mir u Ukrajini.

    “Postoje izgledi za mir, do njega će doći u jednom trenutku”, rekao je Makron na konferenciji u Rimu koja je imala za cilj traženje načina za promovisanje mira u svetu, preneo je Rojters.

    “I u određenom trenutku, s obzirom na to kako se stvari razvijaju i kada će ukrajinski narod i njegovi lideri odlučiti o uslovima, može se postići mirovni sporazum sa drugom stranom”, istakao je Makron.

    Francuska je u više navrata, otkako su ruske snage napale Ukrajinu 24. februara, naglašavala da je važno da zapadni diplomatski kanali ka Moskvi budu otvoreni, navodi Rojters.

  • Amerika pokušala da svrgne Orbana, milioni potrošeni na mađarsku opoziciju

    Amerika pokušala da svrgne Orbana, milioni potrošeni na mađarsku opoziciju

    Budimpešta je više puta digla glas protiv sankcija protiv Rusije, naglašavajući da Mađarska neće podržati nikakve mjere koje štete njenoj ekonomiji.

    hemofram
    Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da je Vašington podstakao pokret protiv mađarskog premijera Viktora Orbana, pošto SAD ne smatraju tu zemlju dovoljno poslušnom, prenosi Sputnjik internešenel.

    • Sada se ispostavlja da je finansirana i opozicija u Budimpešti. Mađarski list “Mađarska nacija” objavio je istragu o finansiranju liberalno-lijeve koalicije protivnika Viktora Orbana od strane američke nevladine organizacije Akcija za demokratiju. Istražitelji i specijalne službe će ispitati sve okolnosti pokušaja stranog miješanja u politički život zemlje, ali je već sada očigledno da se račun približava milionima dolara – rekla je Zaharova.

    Prema ovom izvještaju, fondacija, osnovana neposredno prije februarskih izbora, imala je bliske veze sa Evropskim savjetom za spoljne odnose (ECFR).

    U izvještaju se takođe navodi da je Akcija za demokratiju povezana sa milijarderom rođenim u Mađarskoj, DŽordžom Sorošem, koji finansira Fondacije za otvoreno društvo, koje je Mađarska zabranila prije nekoliko godina.

    Zaharova je podsjetila i da je rukovodstvo EU nezadovoljno nezavisnim stavom Budimpešte i da Mađarskoj prijeti kaznama i sankcijama.

    Mađarska se odlučno protivila sankcijama EU protiv Rusije. Budimpešta je više puta upozoravala da će odluka Brisela da pošalje vojnu pomoć Kijevu usred tamošnje ruske specijalne vojne operacije i uvede ograničenja protiv Moskve rezultirati velikim ekonomskim kolapsom evropskog bloka.

    Sankcije, koje su podržale SAD, Britanija i EU, pogoršale su probleme tržišta goriva, što je rezultiralo velikom energetskom krizom širom Evrope, sa rekordno visokom inflacijom i naglo rastućim troškovima života.