VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vidović: Požurili smo sa usvajanjem novog budžeta zbog CIK-a

    Vidović: Požurili smo sa usvajanjem novog budžeta zbog CIK-a

    Zora Vidović, ministrica finansija RS, je na pres konferenciji rekla da je Vlada požurila da pripremi novi budžet i ekonomsku politiku na usvajanje Narodnoj skupštini RS iz predostrožnosti, jer se može očekivati problem kod potvrđivanja rezultata za predsjednika RS.

    “U RS smo uvijek brzo formirali vlast, i već u decembru, otkad sam u ministarstvu, uvijek smo budžet usvajali u novom sazivu. Da li će CIK proglasiti rezultate, mi to ne znamo. Ako se ne proglase rezultati mi nismo u prilici da usvojimo budžet. Ako nema predsjednika, nema ko potpisati stupanje na snagu. A neusvajanje budžeta dotiče svakog građanina RS”, rekla je ona i dodala da bi, naprimjer, penzije i plate automatski bile manje za 15 odsto, a pomoći majkama se ne bi mogle ni isplatiti.

    “Iskreno rečeno, vjerujem da će se na vrijeme konstituisati vlast, ali ništa ne znači da pokažemo oprez i budžet usvojimo na vrijeme”, rekla je ona.

  • Šmit: Zabrinut sam jer neki nisu bili u stanju da prihvate rezultate izbora

    Šmit: Zabrinut sam jer neki nisu bili u stanju da prihvate rezultate izbora

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika BiH obratio se danas ispred zgrade OHR u Sarajevu, a glavne teme bile su izborni rezultati i državna imovina, ali i nametanje izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH od 2. oktobra.

    Kako je rekao Šmit, u zdravim demokratijama izborne rezultate utvrđuje nezavisna izborna komisija, a ne stranke.

    – U ovoj zemlji CIK organizuje izbore i na kraju objavljuje rezultate. Pravo CIK je da istraži slučajeve ukoliko se pojave izborne nepravilnosti. Po tom shvatanju ne bi trebalo nikakvih prijetnji niti uvreda. Posao političkih stranaka je ne samo da kritikuju CIK, oni moraju saslušati njihove stvarne rezultate i prema tome brzo formirati vlasti na osnovu stvarnih izbornih rezultata – rekao je Šmit, dodavši da nedvosmisleno podržava izniman rad ove institucije.

    Riješiti na institucionalnom nivou

    Govoreći o državnoj imovini BiH, rekao je da je potrebno da BiH poduzme nekoliko reformi kako bi napredovala na putu pristupanja Evropskoj uniji.

    – BiH je jedina bivša republika bivše Jugoslavije koja nije riješila značajno pitanje vojne imovine. Na osnovu odluka moga prethodnika državna imovina se nalazi pod zabranom upravljanja koja traje 17 godina, u iščekivanju odluke parlamenta koja bi ovo pitanje riješila – rekao je Šmit.

    Šmit je istakao da Ustavni sud ovo mora riješiti na institucionalnom nivou.

    – Ništa se nije riješilo. Potičem državne i entitetske organe da sarađuju o ovom pitanju. Razočaravajuća je njihova inertnost, ali ja nisam ovdje da budem razočaran nego da radim. Moj stav je svima poznat. To sam preuzeo kao dio svog mandata. Parlament BiH mora konačno usvojiti zakon na državnom nivou koji se tiče državne imovine. Da budem sasvim jasan ovdje se ne radi o nekim poslovima iza kulisa. Radi se o tome da političari moraju da se pokrenu i rade svoj posao unutar državnih institucija – dodao je visoki predstavnik.

    Prihvatljivo – ni manje, ni više
    Obećavao je da će raditi na prihvatljivom rješenju, kako kaže “ništa manje ni više od toga”.

    – Odluke 2. oktobra morale su biti donesene i o njima je moralo biti govora detaljno i moram reći da sam i ja nezadovoljan. Bilo bi bolje da su se domaći političari angažovali u iskrenom dijalogu i riješili ovo pitanje, ali rezultat svih ovih diskusija bio je nula. Nije bilo čak ni spremnosti da se dogovore oko prvog koraka koji je finansiranje izbora. Morao sam intervenisati da bi građanima omogućio da izađu na izbore 2. oktobra – naglasio je Šmit.

    Dodao je da evropski standardi moraju postati norma u BiH i da ljudska i građanska prava moraju biti garantovana za sve građane, piše Kliks.

    – Ja sam se pobrinuo za funkcionalnost Federacije BiH. Nove sudije Ustavnog suda su imenovane. Preporučio bih svim političarima da pogledaju listu zadataka koje se pred njima nalaze. Suština je da ja nisam ovdje napravio revoluciju. Imao sam još ideja koje sam htio implementirati, ali sam morao poštovati Ustav -rekao je Šmit, naglasivši da, što se tiče Republike Srpske, mora nešto poduzeti i po tom pitanju, ali mu je cilj u tom trenutku bio “pobrinuti se za funkcionalnost Federacije”.

  • Velika Britanija dobila novog premijera

    Velika Britanija dobila novog premijera

    Riši Sunak proglašen je novim predsednikom Konzervativne stranke, čime postaje i premijer Velike Britanije.

    Podsećanja radi, Boris Džonson se ranije povukao iz trke. Džonson je rekao da je shvatio da, iako ima dovoljnu podršku za kandidaturu, Britaniji i Konzervativnoj stranci treba jedinstvo.

    On je iznenada prekinuo odmor na Karibima i vratio se u Britaniju kako bi pokušao da osigura podršku 100 predsatvnika kako bi učestvovao u trci za mesto Liz Tras, koja ga je nasledila u septembru nakon što je bio prisiljen da da ostavku zbog niza skandala.

    Rekao je da je osigurao podršku 102 predstavnika i da je mogao da se kandiduje, ali da nije uspeo da uveri ni Sunaka niti drugu kandidatkinju Peni Mordon da se ujedine zarad nacionalnog interesa.

    “Verujem da mogu mnogo toga da ponudim, ali bojim se da ovo jednostavno nije pravi trenutak”, rekao je tada Džonson.

  • Rusija: “Znamo za priče Ukrajine i Velike Britanije”

    Rusija: “Znamo za priče Ukrajine i Velike Britanije”

    Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da ima informacije da su Velika Britanija i Ukrajina imale kontakte u vezi sa nuklearnom tehnologijom.

  • Kremlj: O da, realno je

    Kremlj: O da, realno je

    Pretnja Kijeva da će upotrebiti “prljave bombe” je stvarna, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je dodao da je ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu tu informaciju preneo Zapadu, a njihova stvar je da li će u to verovati.”Činjenica je da njihovo nepoverenje u informacije koje je prenela ruska strana ne znači da pretnja upotrebe takve ‘prljave bombe’ prestaje da postoji. Pretnja je realna. Na ovu informaciju je sagovornicima skrenuo pažnju ministar odbrane (Sergej Šojgu), a na njima je da veruju ili ne veruju”, istakao je Peskov, komentarišući saopštenje američkog Stejt departmenta da SAD, Velika Britanija i Francuska ne veruju upozorenju ministra Šojgua o pretnji da će Kijev upotrebiti “prljavu bombu”.

    Ranije je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izrazio zabrinutost u razgovoru sa svojim kolegama iz SAD, Francuske i Turske zbog moguće upotrebe “prljave bombe” od strane Kijeva.

  • Svjetska banka: Rast u BiH prevazišao očekivanja, ali uslijedili šokovi

    Svjetska banka: Rast u BiH prevazišao očekivanja, ali uslijedili šokovi

    Ekonomski učinak svih šest ekonomija Zapadnog Balkana je i dalje pod uticajem rata u Ukrajini i posljedičnog naglog povećanja cijena energije i usporavanja globalnog rasta, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan.

    Kako se dodaje, te krize predstavljaju značajne otežavajuće okolnosti za regiju, uprkos rastu na početku godine, koji je bolji od očekivanog.

    “Ekonomski rast – predvođen potrošnjom i investicijama – se u prvoj polovini 2022, pokazao jakim, prevazilazeći očekivanja. Zaposlenost je, do sredine 2022, dostigla istorijski visoke nivoe u nekoliko zemalja, pa stopa zaposlenosti u regiji sada iznosi u prosjeku 46 odsto, što je povećanje od tri odsto poena od sredine 2021. Svi sektori su doprinijeli oporavku na tržišta rada, pri čemu su usluge (uključujući turizam) imale vodeću ulogu”, navode iz Svjetske banke u BiH.

    Međutim, kako se dodaje, zamah rasta se sada počinje usporavati u svjetlu rastućih izazova.

    Naglašeno je da veće cijene energije i hrane dovode inflaciju do nivoa koji nisu zabilježeni dugi niz godina, čime se smanjuje kupovna moć i povjerenje poslovne zajednice. Tržište rada se počinje usporavati, uz usporavanje zapošljavanja u uslovima visoke inflacije i sve veće neizvjesnosti.

    “Vlade na Zapadnom Balkanu provode neophodne mjere kao odgovor na rastuću inflaciju i energetsku krizu, ali njihova cijena je velika: javlja se značajno povećanje javnih rashoda”, kaže Xiaoqing Yu, direktorica za zemlje Zapadnog Balkana u Svjetskoj banci.

    Kako je dodala, od ključnog je značaja da te mjere ublaže uticaj krize na najranjivija domaćinstva i firme, a Svjetska banka je spremna da zemljama pruži podršku u tim nastojanjima.

    Iz Svjetske banke naveli su da pritisak fiskalne potrošnje nakon šokova rasta cijena hrane i energije anulira rast prihoda, koji je rezultat veće inflacije i zastoja u fiskalnoj konsolidaciji. Očekuje se da će se u 2022. javni i javno garantirani dug smanjiti, ali će i dalje ostati veći nego u periodu prije COVID-a, dok će se uslovi finansiranja pooštriti, kako globalna monetarna politika bude pokušavala obuzdati inflatorni šok.

    “Iako je rast u prvoj polovini 2022. prevazišao očekivanja za BiH, jasno je da prisutni šokovi na tržištu mogu uticati na izglede za zemlju u srednjoročnom periodu”, kaže Kristofer Šeldon, šef kancelarije Svjetske banke u BiH i Crnoj gori.

    Kako dodaje, na izglede u regiji utiče kombinacija šokova.

    “Čvrste veze BiH sa regijom i stroži globalni uslovi finansiranja, kao i očekivano usporavanje i domaće i vanjske potražnje, će takođe imati uticaje na izglede za BiH”, navodi.

    Pored pooštravanja uslova finansiranja, izvještaj ističe i da su prisutni rizici od rasplamsavanja COVID-19 u zimskom periodu, kao i dalji pritisak na globalne lance snabdijevanja.

    “Prema izvještaju, neophodne reforme bi trebale uključiti mjere za povećanje nivoa konkurencije na tržištu, uklanjanje barijera za pokretanje poslovne djelatnosti, veće zadržavanje profita stranih investitora u zemlji i reinvestiranje, unapređenje kvaliteta obrazovanja i podizanje standarda upravljanja, uključujući digitalizaciju. Tekuća kriza takođe naglašava značaj ubrzanja zelene tranzicije u regiji i napuštanje ugljikovodika, u pravcu proizvodnje čistije električne energije, kao i zelenijih modela proizvodnje i potrošnje”, navodi se u izvještaju.

  • Ursula fon der Lajen u petak dolazi u BiH

    Ursula fon der Lajen u petak dolazi u BiH

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen posjetiće od 26. do 29. oktobra zemlje zapadnog Balkana, a u Bosnu i Hercegovinu će stići u petak, 28.

    Njena posjeta je zvanično najavljena iz Evropske komisije.U saopštenju se navodi da će Lajenova u srijedu, 26. oktobra, doputovati u Skoplje.

    Ona će u četvrtak 27. oktobra boraviti u Prištini i Tirani pa potom u Sarajevu i Beogradu.

    Posljednji dan, predsjednica Evropske komisije otići će u Podgoricu.

    Jedna od tema razgovora sa zvaničnicima u Bosni i Hercegovini, sigurno će biti preporuka Evropske komisije za kandidatski status sa uslovima o kojem će se glasati u decembru.

  • Peskov: Rusija će zastititi svoju imovinu u inostranstvu

    Peskov: Rusija će zastititi svoju imovinu u inostranstvu

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopštio je danas da će Ruska Federacija zaštititi svoju imovinu u inostranstvu, komentarišući najave nekih zemalja da će zaplijeniti rusku imovinu i dodijeliti je Ukrajini.

    Kako je Peskov rekao, usvajanje takve odluka bi predstavljalo još jedan primjer kršenja normi međunarodnog prava, prenosi TAS S.

    “Naravno, tražićemo načine da se borimo protiv toga”, rekao je Peskov.

    Predstavnik Kremlja je skrenuo pažnju da su takve radnje nezakonite i da predstavljaju zadiranje u tuđu imovinu.

    “Mnogu rusku imovinu ukrale su određene zemlje koje pripadaju onome što nazivamo ‘kolektivnim Zapadom, uključujući naše zlato i devizne rezerve'”, rekao je on, naglašavajuči da su takvi postupci nezakoniti.

  • Mrkajić: “Nepravilnosti u Bratuncu nije bilo, manipulacije sa glasačkim vrećama u Sarajevu”

    Mrkajić: “Nepravilnosti u Bratuncu nije bilo, manipulacije sa glasačkim vrećama u Sarajevu”

    Nakon podvale da su naprasno otkriveni falsifikovani glasaški listići iz Bratunca na kojima je zaokružen Milorad Dodik, za ATV Marko Mrkajić, predsjednik OO SNSD Bratunac kaže da uz garancije tvrdi da nikakve nepravilnosti nije bilo u Bratuncu i da su se manipulacije sa glasačkim vrećama dogodile u Sarajevu.


    “Ja sam obavio razgovor sa predsjednikom biračkog odbora još juče, čovjek garantuje, spreman je da se podvrgne poligrafskom ispitivanju da apsolutno nijedne nepravilnosti nije bilo i njegova pretpostavka je, a i moja takođe, da je to neko namjerno uradio, s obzirom da je vreća rasječena. On garantuje sa druga dva člana da je apsolutno bilo sve sprovedeno sa zakonom. Nijedne zamjerke na to biračko mjesto (Kravice). Čak kaže da su tu bili prisutni i posmatrači OEBS-a”, kaže Mrkajić za ATV.

    Pretpostavka svih je da je to urađeno na putu do Sarajeva ili su Sarajevu kad je već stiglo u CIK.

    “Na putu je teško, to je policija transportovala. Postoji neka mogućnost da je takav listić došao, ali onda kad saznamo da listići nisu ovjereni i potpisani, onda to otada”, kaže Mrkajić.

    Riječ je o očiglednom pokušaju pravljenja incidenta kako bi se obezvrijedio izborni proces u Republici Srpskoj, što će opozicija iskoristiti kako bi tražila ponavljanje izbora.

    Kako nezvanično saznanjemo od izvora iz OEBS-a, u noći između 15. i 16. oktobra u Centru za prebrojavanje glasova došlo je do razrezivanja vreća sa izbornim materijalnom iz Bratunca i Šekovića i ubacivanja falsifikovanih listića.

    Nakon ove vijesti, mediji naklonjeni opoziciji pokušali su da podvale priču o izbornoj prevari u režiji SNSD,a objavljujući ove tvrdnje na udarnim pozicijama.

    Međutim, ubrzo su se predomislili te vijest sklonili sa glavnih pozicija, te je do nje na tim istim medijima teško doći. Vjerovatno su tako odlučili kada su saznali da su glasački listići stigli iz opština u kojima većinu ima opozicija.

    Nakon glasanja vreće sa glasačkim materijalnom trasportuju se u Opštinsku izbornu komisiju u ovom slučaju Bratunac i Šekovići, a nakon toga uz pratnju policije prevoze se u CIK.

    Mjesta u kojima su vreće mogle biti razrezane su Opštinska izborna komisija ili Centar za brojanje, a pošto čak i članovi Izborne komisije koji su predloženi od strane opozicije tvrde da su vreće neoštećene poslate u pratnji policije za Sarajevo.

    Članove izbornih komisija u Bratuncu čine DNS, SDA i nezavisni kandidat. U Šekovićima SDS, PDP i PDP.

  • Banjaluka uvodi moderne elektronske servise

    Banjaluka uvodi moderne elektronske servise

    Grad Banja Luka je započeo sa implementacijom projekta uvođenja modernih elektronskih servisa u sklopu ostvarivanja ciljeva eUprave, kako interne digitalne transformacije,, tako i uspostavljanja novih elektronskih servisa prema građanima i privredi, saopšteno je iz Gradske uprave.
    Riječ je o PIPLS projektu, kojeg primarno finansira Švedska, a sufinansira i implementira UNDP u saradnji sa partnerskim jedinicama lokalne samouprave.

    Kako je pojasnila savjetnica gradonačelnika za društvene djelatnosti, Milada Šukalo, aktuelna gradska administracija se odavno opredijelila da digitalizuje svoje usluge, a sada ovaj projekat kreće u realizaciju.

    “Nama je digitalizacija oduvijek bila jedan od prioriteta. Mi smo u proteklkom periodu intezivno radili na traženju donatora koji bi podržali jedan ovakav značajan projekat i imali smo sreću da smo kroz projekat PIPLS/TAF, koji realizuje UNDP, aplicirali i uspjeli da dobijemo finansijska sredstrva za projekat, koji u sebi sadrži i kompomentu koja se odnosi na elektronsko upravljanje dokumentima unutar Gradske uprave, bez papirologije”, pojasnila je savjetnica Šukalo.

    Poručila je kako gradska administracija detaljno analizira sve ono što je dosada urađeno, te da je cilj da se svi softveri uvežu u jedan kompaktan sistem.

    “Želimo da svim našim građanima omogućimo da sve usluge gradske administracije dobiju kroz digitalne resurse. Značajno je naglasiti da je ovo tek prva faza projekta, u kojoj stvaramo temelje jedne ozbiljne digitalne transformacije”, poručila je ona.

    Iskoristila je priliku da zahvali donatorima, te konsultantu koji je radio na pripremi samog projektnog zadatka.

    Konsultant angažovan od strane UNDP na projektu uspostavljanja digitalne transformacije u Gradu Banjoj Luci, Aleksandar Mastilović, poručio je da je implementacijska faza uvođenja modernih elektronskih servisa, kako dio i interne digitalne transformacije, tako i eksterne digitalne transformacije, a dalje će se kroz uspostavljanje novih elektronskih servisa prema građanima i privredi pokazati da je od velikog značaja za lokalnu zajednicu i vidljivo unapređenje kvaliteta usluga javne uprave.

    “Osnovni cilj ovog projekta jeste da Grad Banja Luka, kao organ uprave, bude sposoban da odgovori na agilan način na sve ubrzaniji tempo života ali i povećan obim potreba za uslugama, kako fizičkim licima, odnosno građanima, tako i privrednim subjektima, koji zahtijevaju servise visokog kvaliteta”, rekao je on.

    Poručio je kako je Grad prepoznao trendove, te je u saradnji sa međunarodnim organizacijama, ali i uz svoje resurse i podršku svojih zaposlenih, započeo nekoliko ključnih projekata.

    “Grad Banja Luka se priprema da u narednom periodu omogući postavljanje veb servisa, koji bi trebalo da budu dostupni na zvaničnoj interenet stranici Grada, pomoću kojih će građani i privreda moći da komuniciraju i na formalan način sa upravom, naravno uz primjenu elektronskih potpisa i pečata, te da podnose zahtjeve i da na taj način zaprimaju rješenja, odluke, mišljenja, da prate u realnom vremenu statuse svojih predmeta i fazu rješavanja. Na taj način će se uspostaviti jedan novi nivo dvosmjerne komunikacije između uprave i građana, što je od velikog značaja”, rekao je Mastilović.

    Dodao je kako ciljeva ima nekoliko, a efekt koji će se osjetiti u samom gradu jeste značajno ubrzavanje procesa i olakšavanje rada zaposlenik.

    “Mnogi procesi koji zahtijevaju manuelni rad, kao što su prekucavanje, prepisivanje istih podataka i informacija, biće zamijenjeni. Oni će biti automatizovani, a podaci koji se jednom prikupe biće dijeljeni, te zahvaljujući tome neće biti potrebe da se isti ponovo prikupljaju”, naglasio je konsultant na projektu, te dodao da će upravo ovo pomoći najviše prilikom dvosmjerne komunikacije, na zadovoljstvo svih.