Autor: INFO

  • Rama o saradnji sa Srbijom: Balkan je najranjivija karika u Evropi, ne smijemo upasti u zamku

    Rama o saradnji sa Srbijom: Balkan je najranjivija karika u Evropi, ne smijemo upasti u zamku

    Premijer Albanije Edi Rama je u intervjuu za “France 24” izjavio da Albanija pokušava da sarađuje sa Srbijom kako se ne bi ponovio sukob između dva naroda, a da je Rusija za njega daleka zemlja sa kojom Albanija ne sarađuje, prenosi Ekonomija onlajn.
    Rama je u ovom intervjuu govorio i o odnosima Albanije sa Rusijom, rekavši da je to “veoma udaljena zemlja” i da su odnosi između dvije zemlje minimalni.

    – Sa Rusijom imamo potpuno drugačiju istoriju, ekonomske i trgovinske veze. Za nas je ona veoma daleka zemlja. Naši odnosi su minimalni, čak ni u najljepšim trenucima nemamo trgovinske odnose – rekao je Rama.

    Što se Srbije tiče, on je rekao da treba da pokuša da sarađuje i da “ne upadne ponovo u zamku”.

    – Zato je važno da ne dozvolimo da ovaj rat utiče na Balkan, Balkan je najranjivija karika u Evropi, a mi pokušavamo da sarađujemo sa Srbijom. Pokušavamo da idemo zajedno ka budućnosti i da se ne vraćamo u zamku gdje smo uvijek padali na Balkanu i imali smo samo žrtve, mrtve i razaranja. Srbija je, sa druge strane, napravila važan korak glasanjem tri puta u UN protiv Rusije. Ja se slažem sa sankcijama, ali ne treba tražiti sve odmah jer može da pukne, čak da eksplodira – rekao je Rama.

  • I vaspitači u vrtićima traže povišicu

    I vaspitači u vrtićima traže povišicu

    Sindikat obrazovanja, nauke i kulture apeluje na sve lokalne zajednice da povećaju plate vaspitačima u vrtićima i zaposlenima u ustanovama kulture u Srpskoj čiji rad se finansira iz budžeta opština i gradova.

    Apelujemo i ovaj put na sve lokalne zajednice da pronađu način da povećaju plate, zbog galopirajuće inflacije. Mi smo kao sindikat preuzeli sve kako bi do toga i došlo, što je i preporuka Saveza opština i gradova. Međutim, ono što je bitno u ovom trenutku jeste da Ministarstvo prosvjete i kulture RS, odnosno Vlada RS i Sindikat obrazovanja, nauke i kulture RS, moraju i trebaju da potpišu posebne kolektivne ugovore, kako bismo na kvalitetan način definisali početne koeficijente i početne cijene rada i kako bi učinili prvi korak u ujednačavanju ovih ljudi u cijeloj Republici Srpskoj. Takvi kolektivni ugovori već postoje i ne tražimo ništa više – poručio je Dragan Gnjatić, predsjednik ovog Sindikata.

    Članovi Regionalnog odbora i Sindikat obrazovanja, nauke i kulture RS traže od Natalije Trivić, ministra prosvjete i kulture u Vladi RS, da što prije potpiše Posebne kolektivne ugovore za zaposlene u predškolskim ustanovama Republike Srpske i ustanovama kulture, koje se finansiraju iz budžeta lokalnih zajednica.

    Poručuju da im je jasno da Vlada, odnosno resorno ministarstvo ne može nametnuti lokalnoj zajednici koeficijente i primanja, ali “takvi kolektivni ugovori postoje i zato je važno načiniti prvi korak, jer je situacija zaista teška.”

    Gnjatić podsjeća da se o ovoj temi konstantno priča već šest mjeseci.

    Draginja Bradašević, predsjednica Sindikalne organizacije JPU „Naša radost“ Modriča, poručuje da su radnici nezadovoljni.

    – Želim da istaknem nezadovoljstvo radnika u predškolskim ustanovama, jer nama plate nisu povećane. Svi ostali su dobili kakvo-takvo povećanje, a mi smo pali na dno. Zato očekujemo da se u kratkom roku riješi i naše pitanje i da dobijemo povećanje plata – poručuje ona.

  • Rusija pokrenula serijsku proizvodnju “sarmata”: Poznato gde će biti raspoređen prvi puk

    Rusija pokrenula serijsku proizvodnju “sarmata”: Poznato gde će biti raspoređen prvi puk

    Preduzeća ruske državne korporacije “Roskosmos“ pokrenula su serijsku proizvodnju interkontinentalnih balističkih raketa “sarmat”.

    Prvi raketni puk biće na borbenom dežurstvu do kraja 2022. godine, saopštio je generalni direktor “Roskosmosa“ Dmitrij Rogozin.

    “Već smo pokrenuli serijsku proizvodnju raketa. Polazimo od toga da do kraja godine treba da stavimo na borbeno dežurstvo prvi puk u Užuru, u Krasnojarskom kraju“, rekao je Rogozin za televizijski kanal „Rusija 24“.

    Kako je istakao, trenutno se „Roskosmos“ priprema za drugo testiranje “sarmata“.

    Ranije je predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio da će prva raketa „sarmat“ biti na raspolaganju vojsci do kraja godine, prenosi Sputnjik koji navodi da

    po svojim karakteristikama, dometu i brzini leta, raketa „sarmat“ nema pandan u svetu.

    Može da napada ciljeve i kroz Severni i Južni pol, savladavajući sisteme protivraketne odbrane, i takođe može da pogodi mete bilo gde u svetu, navode ruski eksperti.

    Prvo lansiranje rakete izvedeno je u aprilu.

  • Erdogan postavio uslove Švedskoj za podršku prijema u NATO: Izručite određene osobe

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je jučer Stoltenbergu da Švedska i Finska tek trebaju poduzeti “konkretne i iskrene” korake da se ublaži zabrinutost Turske prije njihovog predloženog ulaska u NATO.

    Turska je trenutno jedina članica NATO-a koja je javno blokirala početak procesa primanja Švedske i Finske u ovaj blok, navodeći kao razlog navodnu podršku tih zemalja zabranjenoj Kurdistanskoj radničkoj stranci (PKK), što ove zemlje kategorično odbijaju.

    Do samita NATO-a u Madridu ostalo je manje od sedmicu, a Turska još uvijek očekuje da će Švedska i Finska “promijeniti svoj stav” u vezi s PKK-om.

    Jedan od Erdoganovih uslova za podršku NATO aspiracijama dviju zemalja je da garantuju da će ukinuti embargo na oružje i obećaju da neće pribjegavati sličnim taktikama u budućnosti.

    U odvojenom telefonskom razgovoru sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson u subotu, Erdogan je ponovio svoj zahtjev za izručenje ili deportaciju određenih osoba, no nije poznato o kojim se osobama radi.

  • Očekuje li BiH nestašica nafte i drugih proizvoda?

    Očekuje li BiH nestašica nafte i drugih proizvoda?

    Prije nekoliko dana mnoga mjesta u Sloveniji ostala su bez goriva. Nadležni u zemljama regije smatraju da se nestašice mogu pojaviti jer građani na rast cijena reagiraju gomilanjem. Kakva je situacija u našoj državi pitali smo institucije.

    U BiH pitanje zaliha robnih rezervi entiteti Federacija BiH i Republika Srpska različito rješavaju. U FBiH Direkcija robnih rezervi vrši poslove formiranja, nabavki, teroritorijalnog razmještaja, smještaja i čuvanja roba, obnavljanja i korištenja robnih rezervi, dok je u Republici Srpskoj za te poslove zaduženo Ministarstvo trgovine i turizma jer su Robne rezeve RS-a društvo u stečaju.

    Rezerve nafte u Federaciji BiH

    “Prije 15-tak dana je projekat koji je 30. godina bio imovinsko-pravno neriješen, dočekao da se riješi. Radovi su u dobro odmakloj fazi. Radi se o 50 miliona litara koji će naredne godine biti spremni za pripremu prijema obavezujućih rezervi. Da sam ih ranije imao, sad bih ih imao zapunjene. Što se tiče Živinica i otvaranja terminala tečnih tereta prije 15 mjeseci, tamo imamo nekih 7,8 miliona litara za ne daj Bože prvi udar, kao dovoljni ali ni blizu onoga što bismo trebali imati sukladno zakonu o naftnim derivatima”, kazao je za Klix.ba predsjednik uprave Operator Terminali Federacije BiH, Hermedin Zornić.

    U Bihaću su, navodi Zornić, u problemima sa tenderima zbog žalbi i tužbi na proces javnih nabavki jer se određene kompanije bave “obaranjem tendera”, čime smatra da bi bilo dobro da se pozabave nadležne institucije.

    “I ovu robu koju imamo, znate koliko je tender trajao, godinu i šest mjeseci. Firme koje se žale, apelujem, neka institucije traže ko su i neka se radi revizija žalbe, odgovorno tvrdim da tako reketiraju, ništa drugo ne rade”, ističe Zornić.

    Na posljednjoj sjednici Naftnih terminali Federacije su dobili instrukciju od Vlade FBiH da 52 miliona litara nafte iz terminala Ploče spreme i povuku u Federaciju BiH u slučaju većeg udara na ekonomiju ili nestašica.

    “Imamo nalog Vlade Federacije, da ako se ovo nastavi, u prioritetu imamo sporazum, odmah povučemo 80 miliona litara. Nama je problem još par mjeseci da stavimo Blažuj na mjesto gdje pripada, sa količinom od 50 miliona litara”, ističe Zornić.

    Podsjeća da je cijena barela nafte tokom 2012. godine bila identična sadašnjoj na svjetskom i evropskom tržištu.

    “Cijena maloprodajna je bila 2,15 KM. Odakle sad cijena 2,60 KM. Ovo je fizirano i nije ok. Najveći problem je Zakon o slobodnom formiranju cijena, dakle ljudi uzimaju maržu koliko smatraju da trebaju”, kazao je predsjednik uprave NTF-a.

    Projekcija je da bi zalihe nafte za unutrašnju potrošnju u Federaciji BiH mogle trajati mjesec dana, a za naftu iz NTF Ploče bilo bi potrebno 10 dana da se prebaci iz Hrvatske u FBiH, te bi bila dostatna za 2 do 3 mjeseca upotrebe. U to nije uključena nafta iz Robnih rezervi FBiH.

    “Oni imaju svoju robu i mogli bi izaći u susret u ovoj priči, njihova roba je namjenska i koristi se kroz aspekte plavog dizela i šta je već potrebno za poljoprivredu, ali ja bih je svakako planirao”, zaključio je Zornić.

    Robne rezerve Republike Srpske

    Zakonom o interventnim nabavkama Republike Srpske uređuje se način interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu Republike Srpske.

    “Predmetnim Zakonom definisano je da ozbiljni poremećaji na tržištu podrazumijevaju poremećaje na tržištu koji nastaju u slučaju velikih prirodnih nepogoda, tehničko-tehnoloških, ekoloških katastrofa, ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti i drugih vanrednih prilika koje dovode do nestašice dobara za potrebe privrede i snabdijevanja stanovništva”, istakli su iz Ministarstva trgovine i turizma RS-a za naš portal.

    Proizvodi, robe i sredstva interventne nabavke su:

    osnovni poljoprivredni proizvodi (uključujući i rezerve mesa u živoj stoci),
    industrijsko-prehrambeni proizvodi neophodni za ishranu stanovništva,
    određeni industrijsko-neprehrambeni proizvodi, sirovine, reprodukcioni materijal,
    energetski proizvodi, derivati nafte i druga sredstva potrebna za proizvodnju i transport robe.
    “Takođe, odredbama Zakona o interventnim nabavkama Vlada Republike Srpske jednom godišnje, na prijedlog Ministarstva trgovine i turizma, najkasnije do 30. novembra tekuće godine, donosi Plan interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava, kojim se definišu vrsta, količina i vrijednost proizvoda, robe i sredstava, kao i nosioci snabdijevanja u jedinicama lokalne samouprave”, ističu.

    Ministarstvo trgovine i turizma u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave sačinjava listu nosilaca snabdijevanja, a nosioci snabdijevanja su kompanije i osobe koje su u mogućnosti da na najbolji način, blagovremeno i efikasno, učine dostupnim proizvode, robu i sredstva.

    Robe koje su predmet interventnih nabavki mogu se podijeliti u tri osnovne grupe:

    Industrijsko prehrambeni i neprehrambeni proizvodi za potrebe stanovništva,
    Roba za potrebe privrede,
    Nafta i naftni derivati.
    Planom interventnih nabavki za 2022. godinu, sačinjena je lista od 856 dobavljača u 51 lokalnoj zajednici u Republici Srpskoj, a opštine Kupres, Oštra Luka, Rudo, Istočni Drvar, Kalinovik, Petrovac, Vukosavlje, Kneževo, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Krupa na Uni i Srebrenica izjasnile su se da nemaju registriranih privrednih društava, pravnih i fizičkih lica koja su osposobljena, da vrše ulogu nosioca snabdijevanja.

    “Interventno snabdijevanje u ovim lokalnim zajednicama će se, u slučaju potrebe, sprovoditi u skladu sa odredbama zakona”, objasnili su iz ministarstva.

    U slučaju uočenih poremećaja, Vlada RS-a će donijeti Odluku kojom proglašava postojanje ozbiljnih poremećaja na tržištu, a finansijska sredstva za interventne nabavke proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja obezbjeđuju se u budžetom.

    Kada nastupe elementarne nepogode i drugi ozbiljni poremećaji na tržištu, industrijsko prehrambeni i neprehrambeni proizvodi su osnovne životne namirnice neophodne za ishranu (ulje, brašno, šećer, riža, so, palenta, konzerve hrane) i ličnu higijenu (prašak za veš, šampon za kosu, sapun, četkica za zube, pasta za zube, peškir, sredstvo za pranje suđa, toalet papir i po potrebi pelene za odrasle).

  • SZO o majmunskim boginjama: Da li su globalna opasnost?

    SZO o majmunskim boginjama: Da li su globalna opasnost?

    Majmunske boginje još nisu globalna zdravstvena opasnost, presudila je, poslije dvodnevne rasprave Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), iako je generalni direktor Tedros Adhanom Gebrejesus rekao da je duboko zabrinut zbog izbijanja zaraze.

    “Duboko sam zabrinut jer je ovo je očigledno evoluirajuća zdravstvena prijetnja koju moje kolege i ja u Sekretarijatu SZO izuzetno pažljivo pratimo”, poručio je Tedros u subotu, prenosi Rojters.

    Oznaka “globalno vanredno stanje” trenutno se odnosi samo na pandemiju virusa korona i tekuće napore da se iskorijeni poliomijelitis, a zdravstvena agencija UN je, nakon rasprave međunarodnih stručnjaka, odustala od primjene ovih mjera na epidemiju majmunskih boginja.

    Ranije je proglašeno samo šest takvih vanrednih situacija: zbog kovida-19 (2020.), izbijanje ebole u Demokratskoj Republici Kongo (2019.), širenja virusa Zika (2016.), poliomijelitisa ili dječija paraliza (2014.), zbog epidemije ebole u Zapadnoj Africi (2014.) i širenja H1N1 virusa ili svinjskog gripa koji je izazvao pandemiju (2009.).

    U slučaju proglašenja globalne zdravstvene opasnosti bilo bi moguće aktivirati mehanizme međunarodne saradnje s ciljem da se ograniči dalje širenje bolesti, što bi istovremeno bio signal pojedinačnim zemljama da budu u pripravnosti, odnosno da ojačaju kapacitete svojih zdravstvenih službi.

    SZO definiše vanrednu situaciju u sferi javnog zdravlja od međunarodnog značaja, kao “vanredni događaj za koji je utvrđeno da predstavlja rizik za javno zdravlje drugih država usled globalnog širenja bolesti koje potencijalno zahteva koordinisan međunarodni odgovor”.

    Direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus je ukazao ranije da je “jasno da postoji neobična situacija” jer se virus ponaša drugačije, a majmunske boginje se pojavljuju u sve većem broju država što zahteva koordinisan međunarodni odgovor.

  • Danas samit lidera G7

    Danas samit lidera G7

    Lideri Grupe sedam najbogatijih demokratija (G7) počeće danas trodnevni samit u njemačkom gradu Elmau, u Bavarskim Alpima, s ciljem da, kako se najavljuje, povećaju pritisak na Rusiju čije su akcije u Ukrajini stvorile nestašice hrane i energenata širom svijeta.

    Sankcije na ruske energente imale su neželjeni efekat – povećanje cijena energenata, što je dovelo do toga da Rusija zarađuje više od izvoza, uprkos opadanju.

    Samitu će prisustvovati lideri Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Francuske, Britanije, Italije, Kanade i Japana.

    U Minhenu su juče povodom održavanja samita održati protesti protivnika globalizma koje je sponzorisalo više od 15 organizacija, među kojima su i VVF Nemačka, Okfam, Grinpis i Hleb za svet.

    Demonstranti su zahtijevali da se okonča zavisnost od ruskih fosilnih goriva, traže od G7 da izdvoji više sredstava za prevenciju kriza, upravljanje građanskim sukobima, ekonomski razvoj, zaštitu životne sredine i očuvanje životinjskog i biljnog diverziteta i očekuju da G7 preduzmu akcije protiv siromaštva, klimatskih promena i gladi u svijetu, prenio je ranije Rojters.

  • “Ako ovo ne slomi Putina, ništa neće”

    “Ako ovo ne slomi Putina, ništa neće”

    U sklopu protestne šetnje za Ukrajinu na Cetinju održana je akcija u kojoj su se prodavale knjige za Ukrajinu.

    Kasnije je objavljeno da su “Cetinjani skupili 245 evra pomoći Ukrajini”.

    Ova vest odmah je izazvala i podsmeh na društvenim mrežama.

    “Oni ne znaju da Zelenski ne računa ništa ispod milijarde dolara”, jedan je od komentara.

    Neki su ironično poručili da je “konačno svanulo u Ukrajini”.

    “Ako ovo ne slomi Putina, ništa neće. Kad se ja sit isplakah, mogu misliti kako je njemu”, nizali su se komentari.

    Knjige za akciju donirane su od strane “Fakulteta za crnogorski jezik i književnost”.

  • Gradonačelnik potvrdio: Severodonjeck je pao

    Gradonačelnik potvrdio: Severodonjeck je pao

    Gradonačelnik Severodonjecka rekao je da su ruske snage u potpunosti zauzele ovaj strateski važan grad na istoku Ukrajine posle više nedelja bombardovanja.

    “Grad je sada pod potpunom kontrolom Rusije. Oni sada pokušavaju da uspostave svoj poredak i imenovali su svog komandanta”, rekao je gradonačelnik Severodonjecka Oleksandr Strjuk, prenosi Rojters.

    Ruske snage i snage samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR) ušle su i u Lisičansk, a borba se trenutno vodi unutar grada, izjavio je danas za TAŠ izvor blizak Narodnoj miliciji LNR.

    “Napredovanje u Lisičansku se nastavlja. Borbe su već u toku unutar naselja. Prerano je reći koliki je deo grada ovog trenutka pod našom kontrolom, ali zajedničke snage unutar grada prilično brzo napreduju“, naveo je neimenovani izvor, prenosi TAS S.

    Oficir Narodne milicije samoproglašene LNR Andrej Maročko naveo je ranije danas da je nekoliko gradskih preduzeća pod kontrolom ruskih snaga i snaga LNR-a, preneo je TAS S.

  • “Ukrajina će vratiti sve”

    “Ukrajina će vratiti sve”

    “Ukrajina će Rusiji vratiti gradove koje je izgubila, uključujući Severodonjeck”, rekao je Volodimir Zelenski u svom poslednjem obraćanju. On je dodao da je Ukrajina u poslednja 24 sata pogođena sa 45 ruskih projektila i projektila.

    On je napade opisao kao “ciničan pokušaj da se slomi duh ukrajinskog naroda”.

    Severodonjeck, na istoku zemlje, pao je ranije danas u ruke ruskih snaga posle višenedeljnih žestokih borbi.