VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zelenski vapi za moćnom protivraketnom odbranom

    Zelenski vapi za moćnom protivraketnom odbranom

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebna moćna i efikasna protivraketna odbrana.

    Zelenski je u video obraćanju, nakon što je Rusija juče izvela raketne udare na niz lokacija u Ukrajini, rekao da su neki od projektila oboreni, ali da je Kijevu potrebna moćna protivvazdušna odbrana, prenosi Interfaks Ukrajina.

    “Moderna. Potpuno efikasna, koji može da pruži potpunu zaštitu od tih projektila. O tome razgovaramo svaki dan sa partnerima. Već postoje neki sporazumi. Partneri bi trebalo da budu brži ako su zaista partneri, a ne posmatrači”, naglasio je Zelenski.

    Prema njegovoj oceni, kašnjenje u transferu naoružanja Ukrajini je “poziv Rusiji da ponovo i ponovo napadne”.

  • Putin planira posetu Tadžikistanu i Turkmenistanu

    Putin planira posetu Tadžikistanu i Turkmenistanu

    Predsednik Rusije Vladimir Putin posetiće ove nedelje Tadžikistan i Turkmenistan, bivše sovjetske države u centralnoj Aziji, izvestila je ruska državna televizija.

    Biće to prvo putovanje ruskog lidera u inostranstvo otkako je naredio napad ruskih snaga na Ukrajinu.

    Dopisnik iz Kremlja državne televizije Rusija 1 Pavel Zarubin potvrdio je da će Putin posetiti Tadžikistan i Turkmenistan, a da će se zatim sastati sa indonežanskim predsednikom Džokom Vidodom u Moskvi.

    Zarubin je izvestio da će se Putin u Dušanbeu, glavnom gradu Tadžikistana sastati sa predsednikom Imomalijem Rahmonom, bliskim ruskim saveznikom i političarem koji najduže vlada ovom bivšom sovjetskom državom.

    Prema njegovim rečima, ruski predsednik će u Ašhabadu, glavnom gradu Turkmenistana prisustvovati samitu kaspijskih nacija sa liderima Azerbejdžana, Kazahstana, Irana i Turkmenistana.

    Agencija RIA Novosti prenela je izjavu predsednice gornjeg doma ruskog parlamenta Valentine Matvijenko datu beloruskoj državnoj televiziji da Putin planira da 30. juna i 1. jula boravi u poseti beloruskom gradu Grodno na međunarodnom forumu sa beloruskim predsednikom Aleksandrom Lukašenkom.

    Poslednje poznato Putinovo putovanje van Rusije bila je poseta Pekingu početkom februara, gde su on i kineski predsednik Si Ðinping potpisali sporazum o prijateljstvu “bez ograničenja”, a pre toga su prisustvovali ceremoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara.

  • “Republika Srpska bude ono što je bila 9. januara 1992. “

    “Republika Srpska bude ono što je bila 9. januara 1992. “

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da zbog situacije u međunarodnim odnosima sa nekim odlukama bitnim za srpski narod “mora sačekati neko vrijeme”, ali da on ne odustaje od toga da “Republika Srpska bude ono što je bila 9. januara 1992. “.

    Na obilježavanju 30. godišnjice operacije “Koridor”, Dodik je rekao, da svijet danas isti kao prije od 10 godina, jer je sve postalo kompleksno i problematično i svi se pitaju dokle će sve da traje.

    -Na zapadu je deficit lidera, jer je otišla Angela Merkel. Veliki moćni lideri na globalnom nivou su predsjednici Rusije i Kine Vladimir Putin i Si Đinping, a ostali pokušavaju da sa nedovršenim političarima grade energetsku i svaku drugu bezbjednost Evrope – istakao je Dodik.

    Napomenuo je da zbog loših evropskih političara trpe i građani u BiH, ali je govorio i o statusu Republike Srpske, zbog čega su ga u Sarajevu prozivali da se “opet otcjepljuje”.

    – Uvjeren da će veoma brzo doći vrijeme za bitnu odluku srpskog naroda. Nikada nisam odustao od toga da Republika Srpska bude ono što je bila 9. januara 1992. godine. Mi smo Republiku formirali kao svoju državu i to je ono što nam treba – rekao je Dodik, a prenosi N1.

    Dodik je poručio da su Srbi spremni da izdrže, trpe i dočekaju šta treba.

    – Nama je život neodrživ u BiH. U Republici Srpskoj trpimo zbog BiH svih ovih godina, a veliki su 1995. odlučili da kažu da moramo zajedno iako su samo nekoliko godina prije toga razbili Jugoslaviju u kojoj su dominantni bili Srbi, Hrvati i muslimani. Onda su nas sve strpali u BiH – poručio je Milorad Dodik.

  • Posvađali se oko reda ispred pekare, jedna osoba uhapšena

    Posvađali se oko reda ispred pekare, jedna osoba uhapšena

    Banjalučanin V.B. uhapšen je zbog sumnje da je sinoć napao i pretukao jednu osobu ispred pekare “Marčelo” u centru Banjaluke.

    UPU Banjaluka su rekli da im je sinoć oko 22.45 prijavljeno da je ispred pekare u Banjaluci narušen javni red i mir tučom, te da je jedna osoba zadobila tjelesne povrede.

    – Operativnim radom policijski službenici su došli do saznanja da je V.B., nakon verbalne rasprave oko čekanja u redu ispred pekare, fizički napao oštećenog, koje je tom prilikom zadobilo tjelesne povrede, te mu je ukazana ljekarska pomoć na Univerzitetsko – kliničkom centru Republike Srpske – istakli su u PU Banjaluka.

    Na licu mjesta obavljen je uviđaj i slijedi kriminalistička obrada osumnjičenog.

    Uhapšeni V.B. je podvrgnut ispitivanju na prisustvo alkohola, kojom prilikom je utvrđeno 1,47 promila alkohola u organizmu.

    O događaju je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

  • Turska se neće pridružiti sankcijama protiv Rusije

    Turska se neće pridružiti sankcijama protiv Rusije

    Turska se neće pridružiti sankcijama Zapada protiv Rusije, koje su uvedene zbog ukrajinske krize, izjavio je danas portparol turskog predsjednika Ibrahim Kalin.

    “Ne uvodimo sankcije i nećemo im se pridružiti. Moramo da gledamo naše interese. Ako svi ruše mostove, ko će onda razgovarati sa Rusijom”, rekao je Kalin u intervjuu za televiziju Haberturk, a prenosi TAS S.

    On je naglasio da su ekonomski odnosi Turske sa Rusijom takvi da će sankcije nanijeti više štete turskoj ekonomiji nego ruskoj.

    “Imamo jasan stav. Zapad to nije prihvatio”, rekao je Kalin.

  • Deset najvećih dužnika u Srpskoj duguje 322,93 miliona

    Deset najvećih dužnika u Srpskoj duguje 322,93 miliona

    Zbog neizmirenih poreskih obaveza, javne ustanove i preduzetnici u Republici Srpskoj duguju milione KM.

    Među najvećim poreskim dužnicima u Srpskoj su javne zdravstvene ustanove i firme kod kojih su pokrenuti postupci stečaja ili likvidacija.

    Deset najvećih dužnika, od kojih su sedam zdravstvene ustanove, zaključno sa 30. aprilom ove godine, duguju 322,93 miliona KM. Listu 10 najvećih dužnika, pored zdravstvenih ustanova, zatvaraju “Birač” iz Zvornika, koji je u stečaju, “Swisslion IAT” A.D. Trebinje i “UNIS fabrika cijevi” A.D. Derventa.

    Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, zbirni dug svih poreskih obveznika na kraju prošle godine premašio je 1,2 milijarde KM.

    “Ukupne dospjele, a neizmirene obaveze za poreze i doprinose na dan 31. decembra 2021. godine iznosile su 1,257 milijardi KM”, kazali su iz Poreske uprave za “Nezavisne novine”. Iz ove uprave, ipak, poručuju da je u posljednje tri godine djelimično zaustavljeno gomilanje poreskih dugovanja.

    “Ukupan dug na kraju prošle godine smanjen je za oko 50 miliona KM”, navode iz ove uprave.

    Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, u razgovoru za “Nezavisne novine” kaže da podaci Poreske uprave pokazuju da su zdravstvene ustanove u odnosu na prethodni period smanjile svoja dugovanja, ali da je to i dalje ogroman teret koji rukovodstvo tih ustanova ne može riješiti bez pomoći nadležnih.

    “To je nešto što budžet ako se vodi na transparentan i efikasan način može podnijeti. Imamo ovdje dva pitanja… Taj dug će se u jednom trenutku morati skinuti s leđa zdravstvenih ustanova zato što one objektivno nisu u stanju da ga vrate. A drugo pitanje koje treba postaviti je odgovornost menadžmenta tih ustanova i zašto su uopšte dozvolili da se generiše tako veliki dug”, naglašava Đogo.

    I kod javnih preduzeća, navodi on, je slična situacija po pitanju neisplaćenih poreskih obaveza.

    “Javna preduzeća u principu treba da postoje da pružaju neke usluge na tržištima gdje postoji tzv. prirodni monopol, dakle tamo gdje ne mogu nastupiti dvije ili više kompanija gdje bi jedna kompanija u privatnim rukama iskoristila monopolističku poziciju i nametnula neke cijene koje bi bile neopravdano visoke. Ovdje se postavlja pitanje da ako vam je neko dao monopolističku poziciju, kako je moguće da vi generišete dug. Prosto se to ne može očekivati”, smatra Đogo.

    Iz Poreske uprave RS ističu da je prinudna naplata jedan od mehanizama koji ima uprava kada pokušava da dođe do svojih potraživanja. Tom postupku, pojašnjavaju, prethodi slanje opomene poreskim obveznicima. Ukoliko i to ne pomogne, kreće se sa blokadom žiro računa, obustavom primanja obveznika, pljenidbom gotovine, kao i pokretnih ili nepokretnih stvari.

  • U BiH za pet mjeseci došlo alkohola vrijednog 74 miliona

    U BiH za pet mjeseci došlo alkohola vrijednog 74 miliona

    Tokom prvih pet mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu je od alkoholnih pića najviše uvezeno piva, dok je iz BiH u druge zemlje najviše plasirano rakije i žestokih pića.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tokom prvih pet mjeseci ove godine uvezeno je 62.707.948 kilograma alkohola vrijednosti 73.867.706 KM.

    Kako se navodi u ovim podacima, dominira uvoz piva i žestokih pića, poput rakije, likera i drugih.

    “U toku prvih pet mjeseci ove godine uvezena su 56.429.323 kilograma piva dobijenog od slada vrijednosti 45.249.852 KM. U istom periodu ove godine uvezeno je 2.712.710 kilograma vina od svježeg grožđa, uključujući pojačana vina i mošt od grožđa ukupne vrijednosti 12.164.124 KM. Ove godine je uvezeno nedenaturisanog etilnog alkohola sa volumenskim sadržajem alkohola manjim od 80 odsto, kao što su rakije, likeri i ostala alkoholna pića, i to 1.886.904 kilograma ukupne vrijednosti 13.847.889 KM”, stoji u podacima UIO BiH.

    Kako se ističe u ovim podacima, tokom ove godine najviše alkohola u Bosnu i Hercegovinu je došlo iz Srbije, i to za ukupno 28.681.455 KM.

    “Nakon Srbije, slijedi uvoz alkohola iz Hrvatske, i to za 18.810.051 KM”, rekli su za “Nezavisne novine” iz UIO BiH.

    S druge strane, u toku prvih pet mjeseci iz Bosne i Hercegovine je izvezeno ukupno 5.696.216 kilograma alkohola ukupne vrijednosti 13.496.236 KM.

    “Od ovog broja najviše je izvezeno rakije, likera i ostalih alkoholnih pića, i to 778.050 kilograma vrijednosti 7.648.461 KM. Zatim slijedi izvoz vina od svježeg grožđa, uključujući pojačana vina u iznosu od 3.256.538 KM, te izvoz piva za iznos od 2.587.549 KM”, kažu u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

    Najviše alkohola smo u toku ove godine izvezli u Srbiju, i to 4.534.969 KM.

    “Nakon Srbije, najviše alkohola je izvezeno u Hrvatsku za 3.627.429 KM, te Slovačku za 2.882.020 KM”, ističe se u ovim podacima.

    Ekonomista Slaviša Raković smatra da ovi podaci pokazuju da je uvoz alkohola iz Srbije i Hrvatske, ali i plasiranje ovih proizvoda u ove zemlje dokaz tradicije.

    “Pored tradicije da uvozimo, ali i izvozimo alkohol u Hrvatsku i Srbiju, dokaz je i to da jednostavno na ovom podneblju imamo isti ukus za ove vrste pića. Kada govorimo o pivu, normalno je da se pivo iz Hrvatske i Srbije pije kod nas, a tako isto da se naše domaće pivo pije u tim zemljama”, pojasnio je Raković.

    Na pitanje da li Bosna i Hercegovina ima potencijal za veći izvoz alkohola, s obzirom na to da je mnogo veći uvoz od izvoza, Raković odgovara da je moguće, ali veoma teško.

    “Možda bi se moglo nešto učiniti na tome da se više izvozi pivo i da se obogati ponuda u regionu. Što se tiče vina i žestokih pića, i tu ima potencijala, ali ne vjerujem da možemo nešto više učiniti kako bi se taj izvoz drastično povećao”, zaključio je Raković.

  • Japan pozvao 37 miliona stanovnika da ugase svjetla jer bi mogli ostati bez struje

    Japan pozvao 37 miliona stanovnika da ugase svjetla jer bi mogli ostati bez struje

    Japanska vlada pozvala je stanovnike Tokija i okolinih gradova da danas koriste manje struje. Vlati su upozorile da će snabdijevanje električnom energijom biti otežano jer se zemlja suočava sa toplotnim talasom.

    Ministarstvo ekonomije, trgovine i industrije očekuje da će potražnja za strujom biti veoma velika danas popodne po lokalnom vremenu, prenosi BBC.

    Rečeno je da bi ljudi trebali isključiti nepotrebna svjetla, ali i dalje koristiti klima-uređaj tokom velikih vrućina.

    Zvaničnici su sedmicama upozoravali na mogući nestanak struje kako temperatura raste.

    U saopćenju u nedjelju, ministarstvo je navelo da se očekuje da će višak proizvodnih kapaciteta za električnu energiju pasti na 3,7 posto u ponedjeljak popodne u Tokiju i osam okolnih prefektura.

    Vlada je zamolila ljude da isključe nepotrebna svjetla na tri sata od 15:00 po tokijskom vremenu uz “ispravno korištenje klima uređaja i hidratacije tokom vrućih sati”.

    Iako dobavljači električne energije rade na povećanju energije, ministarstvo kaže da je situacija nepredvidiva jer temperature rastu.

    “Ukoliko dođe do povećanja potražnje i iznenadnih problema sa snabdijevanjem, rezervna mreža će pasti ispod minimalno potrebnih od 3 posto”, navodi se.

    Snabdijevanje Japana električnom energijom je otežano otkako je potres u sjeveroistočnom dijelu u martu prisilio neke nuklearne elektrane da obustave rad.

    Zvaničnici su također zatvorili nekoliko zastarjelih tvornica fosilnih goriva u pokušaju da smanje emisije ugljičnog dioksida. Ovi problemi, zajedno sa porastom potražnje za električnom energijom, doveli su do nestašice struje.

    Ranije ovog mjeseca, japanska vlada pozvala je domaćinstva i kompanije da uštede što više električne energije tokom ljetne sezone od jula do septembra.

    Tokom vikenda, japanski grad Isesaki, koji se nalazi 85 kilometara sjeverozapadno od Tokija, zabilježio je najvišu temperaturu koju je zemlja ikada vidjela u junu.

    Japanska javna televizija NHK izvijestila je da je 46 osoba u Tokiju prebačeno u bolnicu zbog sumnje na toplotni udar, u nedjelju popodne.

    Vijest dolazi nakon što su australski zvaničnici pozvali domaćinstva u Novom Južnom Walesu, državi koja uključuje i najveći grad u zemlji Sydney, da ugase svjetla jer su suočeni s energetskom krizom. Ograničenja na australskom veleprodajnom tržištu energije ukinuta su krajem prošle sedmice.

  • Rusija ne može plaćati vanjski dug prvi put od Oktobarske revolucije 1917. godine

    Rusija ne može plaćati vanjski dug prvi put od Oktobarske revolucije 1917. godine

    Prema posljednjim izvještajima, Rusija po prvi put od Oktobarske revolucije iz 1917. godine ne plaća vanjski dug, čime je dodatno izolovana od globalnog finansijskog sistema nakon sankcija uvedenih zbog invazije na Ukrajinu.

    Zemlja je propustila rok u nedjelju navečer da ispuni 30-dnevni grejs period za otplatu kamata od 100 miliona dolara koje su prvobitno dospjele 27. maja, prenio je Bloomberg u ponedjeljak ujutro.

    Rusija svako neizvršenje obaveza naziva vještačkim jer ima novca da plati svoje dugove, ali kaže da su sankcije zamrznule njene devizne rezerve u inostranstvu.

    “To je vrlo, vrlo rijetka stvar, gdje vladu koja inače ima sredstva natjera vanjska vlada na bankrot”, rekao je Hassan Malik, viši analitičar u Loomis Saylesu za Bloomberg.

    “To će biti jedan od velikih prekretnica u historiji”, dodao je.

    Prošlog mjeseca, Ministarstvo finansija SAD-a je onemogućilo Rusiji da vrati svoje milijarde duga međunarodnim investitorima preko američkih banaka. Kao odgovor, rusko ministarstvo finansija je reklo da će platiti dugove denominirane u dolarima u rubljama i ponuditi “mogućnost naknadne konverzije u originalnu valutu”.

    “Postoji novac, a postoji i spremnost da se plati”, rekao je prošlog mjeseca ruski ministar finansija Anton Siluanov.

    “Ova situacija, vještački stvorena od neprijateljske zemlje, neće utjecati na kvalitet života Rusa”, dodao je.

    Rusija duguje oko 40 milijardi dolara u stranim obveznicama. Prije početka rata, Rusija je imala oko 640 milijardi dolara u stranoj valuti i zlatnim rezervama, od kojih se veliki dio držao u inostranstvu i sada je zamrznut.

    Rusija nije platila svoje međunarodne dugove još od revolucije prije više od jednog stoljeća, kada je propalo Rusko carstvo i stvoren Sovjetski Savez.

    Jednom kada zemlja ne ispuni obaveze, može biti odsječena od zaduživanja na tržištu obveznica sve dok se ne riješi neizvršenje obaveza i dok investitori ne steknu povjerenje u sposobnost i spremnost vlade da plati. Međutim, Rusija je već odsječena od zapadnih tržišta kapitala, tako da je svaki povratak zaduživanju ionako daleko.

  • Dodik poručio Šmitu: Od mene rakiju neće popiti

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, ponovio je danas da nije pozvao na rakiju Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika u BiH.

    “Apsolutno nisam bio u dodiru da mogu da ga pozovem”, precizirao je Dodik i dodao da taj poziv može da se odnosi na vrijeme kad je Šmit bio njemački ministar poljoprivrede i kada su se 2016. godine u Sarajevu sastali zbog mjera nametnutih da bi BiH izgubila svoj stočni fond i da bi se omogućilo da Njemačka ovamo izvozi meso.

    Dodik je istakao da stavljati to u kontekst kada je “Šmit lažni visoki predstavnik, govori koliko on nije realan”.

    “Ne znam šta se sa njim dešava, zašto mu je to potrebno”, rekao je Dodik i ocijenio da je to zbog toga da svojim partnerima u Republici Srpskoj da snagu da pričaju nešto što je laž.

    Srpski član Predsjedništva poručio je Šmitu da od njega rakiju neće popiti.

    “Evropski put BiH postao besmislen”
    Dodik je izjavio danas da je nakon prošlosedmičnog samita u Briselu evropski put u BiH potpuno besmislen, te da ga treba redefinisati i postaviti u realne okvire današnjeg vremena.

    Komentarišući odluku o dodjeljivanju statusa kandidata za članstvo u EU Moldaviji i Ukrajini, Dodik je rekao da ukoliko Unija ne prestane sa postavljanjem nekih iluzornih zahtjeva, BiH nema potrebe da radi na tome.

    “Oni misle da smo mi ovdje ljudi manje vrijednosti, oni misle da nas treba stalno pritiskati. Njima nije bio dovoljan rat ovdje i stradanje 94.000 ljudi, oni su napravili svoju odluku i smatraju je istorijskom”, rekao je Dodik novinarima u Bijeljini.

    On je dodao da istoriju konotira na neki drugi način i da je odluka o dodjeljivanju statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji nešto što je teško potpuno razumjeti.