VRBAS Media

Autor: INFO

  • U Srpskoj registrovano 29 zaraženih

    U Srpskoj registrovano 29 zaraženih

    Kod 29 osoba u Republici Srpskoj utvrđeno je prisustvo virusa korona, 25. 10. 2022. u 9 časova

    Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 145 laboratorijskih uzoraka, a novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 29 osoba.

    Radi se o 14 muškaraca i 15 žena, od kojih je 2 mlađe, 18 srednje i 9 starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, 11 osoba je iz Bijeljine, devet iz Banjaluke, po jedna iz Kneževa, Laktaša, Mrkonjić Grada, Novog Grada, Prijedora, Foče, Čelinca, Šamca i Šipova.

    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljen je jedan smrtni slučaj. Radi se o muškarcu, starije životne dobi iz Broda.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 119.619 sučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 6.566 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.

    U Republici Srpskoj, testirano je ukupno 444.940 osoba.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 92, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 71, a u ostalim bolnicama 21. Na respiratoru su tri osobe (Univerzitetsko klinički centar Republike Srpske).

  • Građani Srbije protiv uvođenja sankcija Rusiji

    Građani Srbije protiv uvođenja sankcija Rusiji

    Eventualno uvođenje sankcija Rusiji ne bi podržalo 64 odsto građana Srbije dok je 16 odsto ispitanika za usaglašavanje sa EU po tom pitanju, prenosi Blic.

    Anketa koju je sproveo Faktor plus pokazuje i da petina ispitanika nema stav o tom pitanju što po rečima direktora te agencije Vladimira Pejića ukazuje da protivljenje sankcijama “nije bezuslovno”, navodi list.

    “Često se govori da je 80 odsto gradjana protiv uvođenja sankcija Rusiji ali moramo biti precizni. Postoje nijanse u odgovorima. Čak 20 odsto građana nije za ali nije ni protiv i na njihovo mišljenje bi mogle da utiču određene okolnosti”, naveo je Pejić.

    Istraživanje pokazuje i da 30 gradjana smatra da nova Vlada Srbije neće uvoditi sankcije Rusiji, 20 odsto smatra da je takva odluka izvesna, a 18 odsto da je “malo verovatna”, dok skoro trećina očekuje da će novi kabinet “ozbiljno” razmisliti o uvodjenju sankcija Rusiji.

  • Stanivuković traži izmjenu dijela regulacionog plana za Čajavec

    Stanivuković traži izmjenu dijela regulacionog plana za Čajavec

    Tokom aktuelnog časa današnjeg zasjedanja gradskog parlamenta Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke predložio je da se na sjednici nađe izmjena dijela regulacionig plana za prostor Čajaveca na kojem bi grad Banjaluka i Vlada RS zajedno gradili multifunkcionalnu dvoranu.

    Kako je kazao, ovo je tek najava, te ne bi želio o ovome više govoriti.

    “Grad Banjaluka i Vlada RS rade na ogromnom projketu, a to je multifunkcionalna dvorana. Potrebno je ući u inicijativu izmjene regulacionog plana. Ovo je važan projekat, koji trebamo zajedničkim snagama podržati”, rekao je Stanivuković.

    Dodaje da su sudovi sve završili, te da je sada sve kako treba.

    Predloženo je da se sa dnevnog reda sjednice skine tačka 46. Prijedlog odluke o dodjeli javnih površina radi privremenog zauzimanja Turističkoj organizaciji grada Banjaluka, dok je Stanivuković predložio da se uvrste tačke relokacija budžetskih sredstava te izmjene regulacionih planova “Aleja Centar” i “Centar Zapad 1”.

    Nakon zasjedanja komisije na dnevni red je dodana tačka Relokacija budžetskih sredstava, dok su odbornici izglasali da se raspravlja i o izmjenu regulacionih planova “Centar Aleja” te “Centar zapad”.

    Četrtva tačka koju je predložio Milko Grmuša, odbornik PDP-a u Skupštini grada o osnivanju privremenog radnog tijela Odbora za ispitivanje propusta prilikom usvajanja regulacionih planova nakon glasanja nije uvrštena.

    Dnevni red je usvojen, a na njemu se nalazi 55 tačaka.

  • Zelenski se obratio na samitu u Zagrebu: Ukrajinska zastava vijoriće se na Krimu

    Zelenski se obratio na samitu u Zagrebu: Ukrajinska zastava vijoriće se na Krimu

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski obratio se video-vezom Krimskom samitu u Zagrebu.
    “Hvala vam svima. Hvala što podržavate Ukrajinu i Krim. Naše zajedničke vrijednosti su nas ujedinile na prošlom samitu. To je izostalo 2014, kada je Rusija počela sa svojom suludom agresijom. I nakon gotovo osam godina sve zemlje osjećaju posljedice te agresije. Svi trpe, svijet gubi. Svemu tome je uzrok okupacija Krima 2014.

    Rusija može izazvati glad u svijetu.

    Krim je strateška utvrda, a svijet je postao mjesto ucjene. Rusija sada ucjenjuje cijeli svijet. Rusija tvrdi da je Krim njihov od 2014, ali mi smo sada ovdje kako bismo pokazali da je ono što se dogodilo na Krimu privremeno, okupacija.

    Ukrajinska zastava ponovno će se vijoriti na Krimu. Krim će biti oslobođen, tek tada će svijet osjetiti da je siguran i da je rat gotov.

    Kad se naša zastava ponovo zavijori, znaće se da će se ponovno vratiti ljudska prava.

    Bio sam na Berlinskoj konferenciji o obnovi Ukrajine. Nakon što pobijedimo, obnovićemo svoju Ukrajinu, cijelu Ukrajinu, njenu infrastrukturu, njenu kulturnu baštinu. Potrebne su nam tri stvari u ovim teškim vremenima: vojna podrška, finansijska podrška i sankcije. Ja vas molim da to radite, što jače, to je temelj za budući mir. Kasnije, kad vratimo Krim, trebaće nam vaše iskustvo kako bi Krim bio normalno mjesto za život. Naša saradnja se mora održati nakon što vratimo teritoriju.

    Hvala na gostoprimstvu. Slava Ukrajini”, zaključio je Zelenski, prenosi Index.

  • Novaković Bursać o ubačenim falsifikatima

    Novaković Bursać o ubačenim falsifikatima

    Falsifikovani listići u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu pronađeni su u nedjelju, 23. oktobra, ali su “vidovnjaci” Nebojša Vukanović i Jelena Trivić taj pronalazak najavili na konferenciji za novinare dva dana ranije, rekla je član Predsjedništva SNSD-a Snježana Novaković Bursać.
    “U istrazi o ubačenim falsifikatima prvo saslušati ‘vidovnjake’!”, objavila je Bursaćeva na Tviteru.
    Na konferenciji za novinare održanoj u petak Trivićeva i Vukanović su “najavili” da će biti pronađeni “falsifikovani i kopirani, nanovo štampani listići”.

  • Grmuša pita, gradonačelnik se pravda: Ne vidim smisao nove komisije

    Odbornik PDP-a u Skupštini Banjaluke, Milko Grmuša, upitao je na današnjem skupštinskom zasijedanju zbog čega je Kolegijum na prijedlog gradonačelnika sa dnevnog reda sjednice gradskog parlamenta skinuo njegov prijedlog odluke o osnivanju radnog tijela Odbora za ispitivanje propusta prilikom usvajanja regulacionih planova.
    Grmuša je poručio da je ograničavanja predlaganje opštih akata nezakonito i da sve gubi smisao ako Kolegijum sebi da za pravo da određuje dnevni red.

    „To su imperativne i naređivačke pravne norme, i u tom slučaju džabe trošimo resurse i ovdje nam treba svega nekoliko ljudi, a ne ovoliko odbornika. Apelujem kao pravnik na vas, jer ćete doći u situaciju kad će vam ta procedura biti jedino uporište“, rekao je Grmuša, obraćajući se predsjedniku gradske Skupštine Mladenu Iliću.

    Ilić je uzvratio da se ne sjeća da se Grmuša bunio oko drugih regulacionih planova i tačaka, kao i da je njegov prijedlog prvi povukao gradonačelnik Banjaluke, jer nije u skladu sa zakonom.

    ,,Ja poštujem Vaše želje da stvari u gradu unaprijedite. Ako je neko izlazio u susret Vama i incijativama, to sam bio ja. Ovdje mene pozivate, a kolege iz vlastite partije Vas nisu podržale”, rekao je Ilić te dodao da Grmuša treba veću podršku odbornika.

    Zašto Grmušin prijedlog za njega nije prihvatljiv, prvi put je obrazložio i gradonačelnik Draško Stanivuković.

    “Ne vidim smisao te komisiije koju je predložio. Ako nešto nije u skladu sa zakonom, podnesite krivične prijave. To vam je isto kao da osnujete komisiju za utvrđivanje brzine automobila u gradu, a za to već imate nadležna tijela. Ja ne idem na ruku takozvanoj betonizaciji Banjaluke i nije istina sve ono zašta me optužuju. Ustavni sud nije oborio Regulacioni zato što on betonizuje Banjaluku, već zbog niza propusta koji je napravila prethodna administracija. Svakako neću podržati nijedan regulacioni plan prije Urbanističkog”, rekao je Stanivuković.

    Kakve veze sa Grmušinim prijedlogom ima podrške partije, čovjek vas pita zašto on nije prošao, upitao je odbornik pokreta Banjaluka zove Saša Lazić.

    „To nije logično, čovjek je nešto konstruktivno predložio, ispoštvano je sve i cirkus je kako se to obara na kolegijumu“, rekao je Lazić i upitao zbog čega je skinut rebalans i kako Banjaluka može da funkcioniše bez budžeta kad ni Vlada ne može.

    „Grad treba da živi. Ako ćete ovako, što ne pokrenete opoziv? Naravno da ga nećete pokrenuti, već ćete ovako mrcvariti“, rekao je Lazić.

    Odbornik Ujedinjene Srpske Neven Stanić poručio je da će njegov klub podržati Grmušin prijedlog ako ponovo dođe na dnevni red i naglasio da je tačka dnevnog reda koja se ticala Rebalansa budžeta skinuta s razlogom.

    „Ne radi se ni o kakvom kasapljenju budžeta, samo sam zamolio da se vrate sredstva za most u Docu, a gradonačelnik ih je ukinuo i prebacio na neke druge stavke. Tražili smo da se određena sredstva vrate i da se krene sa radovima u Docu. Sve ovo bespotrebno razvlačimo i zato predlažem da promijenimo pristup da bismo izbjegli silne amandmane“, rekao je Stanić.

    On je naglasio da svi klubovi treba da sjednu i porazgovaraju kako bi se sagledala šira slika i kako bi se došlo do konkretnih prijedloga u vezi sa rebalansom koji bi svima bili prihvatljivi.

  • Putin pokreće “sjeverni front”?

    Putin pokreće “sjeverni front”?

    Predsednik Rusije Vladimir Putin mogao bi da pokrene očajnički napad na Ukrajinu iz Bjelorusije, ocenjuju stručnjaci. Postoje strahovi da bi Putin mogao da pokrene novi, sjeverni front, kako ukrajinske snage stežu obruč oko njegove armije na jugu. Ruski predsednik već je koristio susednu Bjelorusiju kao teren za invaziju na Ukrajinu. S druge strane, predsednik Bjelorusije Aleksander Lukašenko do sada se opirao pritiscima da se više uključi u razorni sukob.

    Ali, Ukrajina je upozorila da verovatnoća od novog napada sa severa sada raste jer Putin, kako piše “San”, gomila 9.000 vojnika na bjeloruskoj granici.

    Prošle nedelje je Lukašenko rekao da su on i Putin formirali nove vojne snage od 70.000 bjeloruskih vojnika i do 15.000 ruskih. Skoro 170 borbenih tenkova, 200 oklopnih transportera, artiljerije i aviona pristiže u njegovu zemlju u okviru “udruženih snaga”.

    Do eskalacije je došlo u trenutku kad Putin pokušava da povrati kontrolu nad svojom invazijom dok se njegova vojska potiskuje na svim frontovima pred ukrajinskim snagama. Kako ukrajinske snage nastavljaju svoju kontraofanzivu, započetu u septembru, sve su bliže crnomorskom gradu dok su Rusi potisnuti nazad – za poslednjih nekoliko nedelja čak do 30 kilometara, navodi “Blic”.

    Penzionisani američki general Majk Lajons izjavio je da bi otvaranje novog fronta na sjeveru primoralo Kijev da prerasporedi vojnike da brane granicu a Putinu dalo prostora da uzvrati na jugu i istoku.

    Lajons je upozorio da bi novi front na severu Ukrajine mogao da otvori i novu borbu za prestonicu Kijev, iz čije su se okoline Rusi povukli još u aprilu, nakon neuspeha da je zauzmu, i preusmerili se na istok.

    “Otvaranje tog drugog fronta bilo bi važno jer bi primoralo ukrajinsku vojsku da odgovori nekim nivoom snaga”, rekao je Lajons CNN-u.

    “Govori se o zajedničkoj operativnoj grupi između beloruskih i ruskih snaga, pa ako uzmete 15.000 ruskih vojnika i dovedete ih u Belorusiju i kombinujete sa njihovom vojskom od 20-25.000, dobijate tamo ogromnih 40.000 vojnika”, istakao je on.

    Britansko Ministarstvo odbrane ocenilo je da je komešanje vojnih aktivnosti u Belorusiji “verovatno pokušaj demonstracije rusko-beloruske solidarnosti” čiji je cilj da se Ukrajina ubedi da preusmeri svoje snage da čuvaju severnu granicu. Ali Lajons je upozorio da bi Lukašenko mogao da se suoči sa pobunom ako se njegova vojska uključi u rusku invaziju.

    “Lukašenko podržava Putina, ali bjeloruski narod ne podržava ovaj rat. Mogli bi da imaju iste unutrašnje probleme i lako dođe do svrgavanja (vlasti) u toj zemlji”, istakao je on.

    Sem Lajonsa, mnogi drugi zvaničnici i stručnjaci su upozorili da bi takav potez Lukašenka predstavljao veliki rizik.

    “To bi bilo samoubilački, veoma loša ideja, ali ko zna šta bi mogli da urade”, rekao je “Njujork tajmsu” Valerij Kavaleuski, bivši beloruski diplomata.

    Ministar odbrane Letonije Artis Pabriks ocenio je da Lukašenko “pokušava da manevriše u sve užem prostoru”.

    “Putin očigledno pokušava da više uvuče Bjelorusiju u svoj rat protiv Ukrajine, ali Lukašenko razume da bi to bio kraj njegovog vremena ako bi to uradio”, istakao je Pabriks.

  • Banjalučani će danas prvi moći vidjeti pomračenje Sunca

    Banjalučani će danas prvi moći vidjeti pomračenje Sunca

    Pomračenje Sunca, fenomen koji se rijetko bilježi, danas će se moći vidjeti iz svih dijelova regiona, a prvi će u tom prizoru moći uživati Banjalučani.

    Naime, Sunce, Mjesec i Zemlja danas će se naći na istoj ravni, a maksimum pomračenja prvo će biti najvidljiviji u Banjaluci, i to u 12.25, potom u Novom Sadu u 12.29, a minut kasnije u Beogradu.

    Ovaj fenomen privlači veliku pažnju, ali je bitno da posmatrači vode računa, te da, zbog bezbjednosti očiju, gledaju kroz specijalne naočare koje su namijenjene za ovu svrhu.

  • Muškarca usmrtila tanjirača

    Muškarca usmrtila tanjirača

    Srednjovječni muškarac iz Amajlija poginuo je kada ga je pregazila tanjirača, potvrđeno je za “Nezavisne”.

    Nakon što ga je pregazio traktorski priključak, ovaj muškarac je prevezen u Službu hitne medicinske pomoći, a preminuo je u bolnici od zadobijenih povreda.

    Nesreća se desila u nedjelju.

    O slučaju je obaviještena policija kao i dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Bijeljina.

  • Ukrajini dodatnih 500 miliona dolara pomoći

    Ukrajini dodatnih 500 miliona dolara pomoći

    Svjetska banka saopštila je danas da je isplatila dodatnih 500 miliona dolara kako bi pomogla Ukrajini da ispuni hitne potrebe za potrošnjom, koje su nastale zbog rata koji je u toku.
    Kako se navodi, finansiranje od Međunarodne banke za obnovu i razvoj, glavnog ogranka banke, podržano je sa 500 miliona dolara garancija zajma iz Velike Britanije koje je objavljeno 30. septembra, prenio je Rojters.

    “Ruska invazija nastavlja da izaziva masovno uništavanje infrastrukture Ukrajine – uključujući vodovodne, kanalizacione i električne mreže, baš kada se približava zima, dodatno ugrožavajući ukrajinski narod”, saopštio je predsjednik Svjetske banke Dejvid Malpas.

    Kako se navodi, novi dio finansiranja koji je danas isplaćen biće iskorišćen za održavanje državnih usluga.

    “Čvrsto podržavamo ukrajinski narod dok se suočava sa ovom krizom bez premca”, navodi se u saopštenju.

    Svjetska banka je mobilisala ukupno 13 milijardi dolara za hitno finansiranje za Ukrajinu, od čega je 11,4 milijarde dolara u potpunosti isplaćeno.

    U izvještaju koji su u septembru objavili Svjetska banka, Evropska komisija i vlada u Kijevu, navodi se da je ruski napad prouzrokovao preko 97 milijardi dolara direktne štete do 1. juna, te da bi obnova Ukrajine mogla da košta skoro 350 milijardi dolara.