VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kusturica: Skupili smo se da potvrdimo istinu, ne da odgonetamo tajne

    Kusturica: Skupili smo se da potvrdimo istinu, ne da odgonetamo tajne

    Nikada na jednom mjestu nije bilo ovoliko svijeta, a kako i ne bi kad ima razlog – kad pokušavaju da pokradu izbore, a sve miriše na državni udar, poručio je režiser Emir Kusturica okupljenima na Trgu Krajine.

    Kusturica je poručio da postoje stvari koje moraju da se brane.

    “Skupili smo se da srpiječimo ono što je od devedesetih godina tutnjalo Evropom i pomelo porodicu, tardiciju, domaćinstvo i sve ono što moramo da branimo da bismo opstali. Sve što brani Milorad Dodik je dovedeno u pitanje. Postoje stvari za koje čovjek mora da se bori. Zbog toga ovdje verčeras ima preko 50.000 ljudi. Nismo se skupili da odgonetamo tajne, nego da potvrdimo istinu. Onu koju smo čuli nakon izbora, kada je Dodik vodio preko 30.000 glasova, a ubrzo je sve dovedeno u pitanje ne bi li izveli državni udar jer nivo na kojem se odvija ovaj pokušaj krađe možemo da izravnamo sa tom namjerom”, rekao je Kusturica.

    Kusturica je poručio da ne smijemo dozvoliti da izgubimo “sa čela našeg naroda Milorada Dodika”.

    “Čovjeka koji devedesetih godina, kao velikodušni stric, poveo nas za ruku i poveo preko auto-puteva i bolnica, vrtića i svih gotiva u kojima uživamo. Živio Milorad Dodik. Živio njegov SNSD”, zaključio je Emir Kusturica.

    Kusturica je u svom govoru povukao paralelu sa situacijom nastalom nakon izbora u BiH sa poznatim filmom “Ko to tamo peva”. Kod okupljenih građana ova paralela izazvala je oduševljenje.

    Okupljeni građani iz svih krajeva Srpske skandirali su ime Milorada Dodika i aplauzom pozdravili Kusturicu.

  • Petrović o cijeni električne eneregije

    Petrović o cijeni električne eneregije

    Elektroprivreda Republike Srpske ostaće najpovoljniji snabdjevač električnom energijom u Evropi zato što posjeduje izvozni potencijal sa kojim će moći da nadomjesti prodaju struje na domaćem tržištu za domaćinstva i privredu po mnogo nižim cijenama od okruženja, izjavio je generalni direktor ERS-a Luka Petrović.
    Petrović je za Srnu rekao da Elektroprivreda Republike Srpske pravi različite programe energetske stabilnosti kroz program ušteda, ali i potrošnje električne energije.

    On je naglasio da treba zaštititi onoga koji štedi, ali i naplatiti onome koji troši više i istakao da to nije sistem poskupljenja, već sistem energetske stabilnosti.

    – Nadležno ministarstvo i Vlada Republike Srpske će analizirati prijedloge koje je dostavila Elektroprivreda Republike Srpske s ciljem da građani koji štede mogu imati popuste, a za one koji troše više nego u prethodnim godinama će to morati da bude fakturisano na drugi način – naveo je Petrović.

    On je napomenuo da nije riječ o klasičnim poskupljenjima, već da je to samo domaćinski odnos ERS-a prema domaćinstvima i privrednicima.

    – Moramo da zaštitimo onoga koji štedi, ali i da naplatimo onome koji troši više. Nije ovo sistem poskupljenja, već sistem energetske stabilnosti – rekao je Petrović.

    Napomenuo je da su mnoge države u okruženju povećale cijene električne energije koje su veće od cijene električne energije u Srpskoj tri ili četiri puta.

    – U sistemu kada je potrebno kupiti nedostajuću energiju kao što to Elektroprivreda radi kroz septembar i dio oktobra, morali smo kupiti 40 miliona KM električne energije zato što nam je Termoelektrana Ugljevik u remontu, van pogona, i zato što je hidrologija tako loša da smo došli na minimalnu kotu akumulacije Bileća i maltene nemamo toka rijeke Drine i Vrbasa – rekao je Petrović.

    On je ponovio da nedostaje električne energije u ERS-u, te da se u posljednjih mjesec i po dana stabilizuje sistem kupujući električnu energiju po znatno višim cijenama od onih koje postoje u domaćem sistemu.

    – Minimalno su od 10 do 15 puta skuplje cijene električne energije koje sada kupujemo i prodajemo našim građanima. Kupimo električnu energiju u iznosu od milion KM, da bi održali stabilnost privrede i domaćinstava, a to isto fakturišemo privredi i domaćinstvima u Srpskoj i naplatimo 200.000 KM, dakle ostvaren je gubitak na dnevnim nivoima po 800.000 KM – rekao je Petrović.

    Petrović je naglasio da Elektroprivreda Republike Srpske može to da iznese, jer su u prethodnom periodu imali viškove prihoda i usmjeravali ih u investicije i stabilnost rada proizvodnih preduzeća.

  • Vučić upozorio da dolaze teška vremena

    Vučić upozorio da dolaze teška vremena

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će zemlje Kvinte pustiti premijera samoproglašenog Kosova Aljbina Kurtija da uradi šta hoće u vezi sa preregistracijom srpskih vozila i da će se pri tome praviti da nisu bili za to.

    Države Kvinte će reći da su tražili odgađanje odluke o preregistraciji vozila, ali će podržati Kurtija šta god on odluči. Teško vrijeme predstoji za naš narod, a bilo bi sumanuto da ja sada predviđam bilo šta, rekao je Vučić novinarima u Vlasotincu.

    On je najavio da će, šta god da bude, država biti uz srpski narod na Kosovu i Metohiji koji je, kako kaže, pokazao da ne želi da sluša Kurtija ili bilo koga drugog, već sebe i svoju savjest, o čemu svjedoči i to što se ze preregistraciju vozila prijavilo dvoje ljudi.

    Na pitanje da li je tačno da se u Srbiji izvode najveće vojne vježbe u posljednjih nekoliko godina, za koje javnost ne zna, Vučić je odgovorio potvrdno, dodajući da se takvi manevri održavaju svake godine u ovo vrijeme, ali da je ove godine angažovano više ljudi nego ranije.

    On je objasnio da je u toku vojna vježba nazvana “Manevri 2022” o kojoj odgovorni u državi nisu željeli da pričaju.

    – U vježbu su uključeni svi rodovi vojske na prostoru od Sombora do Peštera i Pasuljanskih livada. Uključili smo više ljudi nego ranije jer želimo da vidimo šta sve imamo i da uvidimo naše slabosti – rekao je Vučić.

    On je najavio da će država uložiti velika sredstva u Vojsku Srbije i njenu modernizaciju, dodajući da u oružanim snagama predstoje ozbiljne tehnološke inovacije, ali i nabavka savremenih sredstava poput bespilotnih letjelica koje će Srbija kupiti od “dozvoljenih” prodavaca kako sebi ne bi pravila probleme.

    Govoreći o sukobu u Ukrajini, Vučić je rekao da nema nikakvih naznaka primirja i da sve što se dešava ukazuje na to da će situacija biti još teža zbog toga što niko ne želi kompromis već poraz druge strane.

    Vučić je danas u Vlasotincu prisustvovao svečanom otvaranju novog pogona njemačke kompanije “Gruner” u kojoj će posao dobiti oko 200 radnika.

    “Gruner” je jedan od najvećih proizvođača energetskih releja za strujomjere i automobilsku industriju, a u Srbiji je počeo da radi 2007. godine i od tada je zaposlio oko 750 ljudi, uloživši više od 22 miliona evra.

  • Tegeltija tvrdi: Podmetanjem falsifikovanih listića neko pokušava da iskompromituje izbore

    Tegeltija tvrdi: Podmetanjem falsifikovanih listića neko pokušava da iskompromituje izbore

    Milan Tegeltija, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, rekao je da neko naknadno podmetanjem falsifikovanih listića pokušava da iskompromituje izbore.
    „Interesantno kako se falsifikovani listići pronalaze pred kraj brojanja kad je skoro već sve prebrojano i kad je vidljivo da nisu nađene nepravilnosti koje mogu promijeniti rezultat. To znači da neko naknadno podmetanjem falsifikata pokušava da iskompromituje izbore“, izjavio je Tegeltija.

    On kaže da slučaj falsifikovanih listića ukazuju na ozbiljan kriminal protiv ustavnog poretka Republike Srpske

    „Međutim, očigledno je da broj od nekoliko desetina tih listića i broj vreća u kojima su pronađeni ukazuje da se sasvim sigurno ne radi o organizovanom i sistemskom pokušaju da se putem falsifikata kreiraju izborni rezultati, ali ukazuju na ozbiljan kriminal protiv ustavnog poretka Republike Srpske“, izjavio je Tegeltija.

  • Depot na sjednici optužio Grad

    Depot na sjednici optužio Grad

    Na sjednici Skupštine Grada Banjaluka, tehnički direktor JP ,,Depot” Milenko Jaćimović predložio je da sekretar preduzeća informiše odbornike i građane o trenutnom stanju u vezi sa problemima odlaganja smeća na deponiji Ramići i informacije da je Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banjaluka izbrisala iz svoje evidencije ,,Depot” kao nosioca prava vlasništva na zemljištu u Zalužanima koje je upisano u korist preduzeća “Čistoća”.
    ,,Mi smo primorani da podnesemo tužbu. Trenutno je aktivno pet postupaka, jedan je po tužbi Čistoće protiv Grada. Pretpostavlja se da će biti i šesta tužba”, rekao je sekretar “Depot”-a Slobodan Lepir.

    Odbornik Saša Lazić na to je rekao kako smatra da sve obaveze prema Gradu sama Čistoća ne može izvršiti, te da se o tome mora razgovarati. U tom smislu predložio je da za zajednički sto sjednu predstavnici Grada, Depota i Čistoće.

    Odbornik PDP-a Milko Grmuša dodaje da Grad sa oba preduzeća treba da se uključi u problem oko deponije.

    ,,Obaveza Grada je da organizuje hitan sastanak. Skupština Grada da obaveže sve strane da se to održi u hitnom roku i da se počnu tražiti rješenja”, naglasio je Grmuša.

    Njegova koleginica iz kluba, Smiljana Moravac Babić, smatra da treba voditi računa o interesu građana i, kako kaže, kao dugogodišnji pravnik želi da pomogne.

    Na to je reagovao odbornik SNSD-a Bojan Pećanac.

    “Džabe, Smiljo, što Vi želite da se uključite, kad Grad ne radi ništa. Kada je bio poslednji sastanak, pitam”, rekao je Pećanac i dodao da u vezi sa problemima Depota najveću odgovornost ima Grad, kao i da su na današnjoj sjednici trebali biti i predstavnici Čistoće.

    Marinko Umičević, odbornik SNSD-a kaže da strahuje da je slučaj Depota i Čistoće, kako kaže, svršen čin, naglašavajući da bi on najradije deponiju iselio iz Banjaluke.

    ,,Nije korektno što je Čistoća napisala da se u roku od 30 dana iseli Depot”, naglasio je Umičević.

    Odbornik Demosa, Slobodan Stanarević, smatra da je nemoguće braniti Čistoću, koja živi od Grada. Takođe dodaje da je žalosno što su Ramići poznati po smradu deponije.

    Tehnički direktor Depot-a uglavnom je saglasan sa takvim stavovima, ističući da postoji projekat za novu deponiju, kao i novac, ali se ne može graditi sanitarna kaseta, jer je zemljište upisano na Čistoću.

    ,,Mi smo kupili zemljište od Grada i to nas obavezuje da tužimo Grad. Prodali ste nam zemlju koja nije bila vaša. Nikom ovo nije u interesu, ali molimo da ovaj čvor raspetljamo. U protivnom ćemo stati”, naglasio je tehnički direktor Depot-a, Milenko Jaćimović.

  • Kurtinovićeva pred odbornicima o stanju u vrtićima

    Kurtinovićeva pred odbornicima o stanju u vrtićima

    Plate vaspitača u banjalučkim vrtićima treba da budu veće, ali se ne smije dozvoliti da svi kapaciteti stanu, saglasila se većina odbornika nakon današnje rasprave o poslovanju i planovima Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka.
    Direktorica Centra, Jelena Kurtinović, rekla je da je prethodna godina za ovu ustanovu bila finansijski stabilna.

    Saša Lazić, odbornik iz pokreta Banjaluka zove, naglasio je da treba ići u pravcu izjednačavanja cijena javnih i privatnih vrtića.

    ,,Građani nisu krivi što nema dovoljno mjesta u vrtićima. Velika bi većina išla ovamo zbog cijene. Pozdravljam što je pokrenuto to pitanje”, objasnio je Lazić i upitao koliko trenutno ima slobodnih radnih mjesta radnih, kao i da li se raspisuju konkursu ili se primaju radnici po nekim drugim linijama.

    “Što se tiče štrajka, naravno da pozdravljam povećanje plate, ali ne podržavam da se grad ostavi bez ikakvog kapaciteta”, rekao je Lazić.

    Na to se nadovezao i odbornik SNSD-a Marinko Umičević koji je upitao ima li Grad internog revizora.

    ,,Kolika je plata kad su taj dan napravili problem i našoj fabrici, ali i drugima, kada su štrajkovali zbog 50 maraka”, upitao je Umičević.

    ,Što se tiče prosječne plate, ona iznosi 910 maraka. Ona je izuzetno mala i sa razlogom predstavnici Sindikata traže ovo”, odgovorila je direktorica Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka.

    I odbornik SNSD-a Bojan Pećanac naglasio je da je šteta što plate vaspitača nisu povećavane u proteklih 12-13 godina i da Grad treba da nađe način kako bi se to riješilo.

    “Dobro je da zaposleni u vrtićima dobiju još po 50 KM, ali to nije dovoljno”, rekao je on, referišući se na realokaciju sredstava kako bi se ispoštovao dogovor o povećanju plata u vrtićima za 50 KM, što je, na prijedlog gradonačelnika, dodatno uvršteno u dnevni red današnje sjednice.

    Govoreći o dugim listama čekanja na gradske vrtiće, Kurtinovićeva je rekla da je potražnja ove godine bila rekordna i da se te liste mogu skratiti samo građenjem novih objekata.

    Ona je takođe naglasila da su, što se tiče konkursa za radna mjesta, prvi poništili zbog propusta, a na drugom je uočena greška.

  • Banjalučki odbornici o novim regulacionim planovima

    Banjalučki odbornici o novim regulacionim planovima

    Nakon kraće pauze, banjalučki odbornici nastavili su zasijedanje usvajanjem dopunjenog dnevnog reda. Na današnjoj sjednici banjalučke Skupštine tako će se naći prijedlog gradonačelnika Draška Stanivukovića o realokaciji sredstava kako bi se ispoštovao dogovor o povećanju plata u vrtićima za 50 KM, kao i dodatne odluke o regulacionim planovima.
    Nakon zasjedanja komisije, na dnevni red dodate tačke Realokacija budžetskih sredstava, dok su odbornici izglasali da se raspravlja i o izmjenu regulacionih planova “Centar Aleja” te “Centar zapad”.

    Četrtva tačka koju je predložio Milko Grmuša, odbornik PDP-a u Skupštini grada o osnivanju privremenog radnog tijela Odbora za ispitivanje propusta prilikom usvajanja regulacionih planova nakon glasanja nije uvrštena.

    Dnevni red je usvojen, a na njemu se nalazi 55 tačaka.

    Dopunu dnevnog reda sa novim tačkama o regulacionim planovima nisu podržali samo odbornici Milko Grmuša i Saša Lazić.

    Povodom primjedbi o izradi dijela regulacionog plana Centar sjever za područje kod Kina Kozara, Dragan Milanović, odbornik PDP-a poručio je da ne razumije u čemu je problem kada je u pitanju samo izrada, priznajući da je u Skupštinu stiglo i pismo stanara.

    Što se tiče Prijedloga odluke o izmjeni Odluke za izradu izmjene dijela Regulacionog plana centralnog područja Banjaluke gdje se nalazi i projekat “Bijeli dvor”, odbornici nisu bili zainteresovani za raspravu.

  • Brnabić: Njegovaćemo specijalne i posebne veze sa Republikom Srpskom

    Brnabić: Njegovaćemo specijalne i posebne veze sa Republikom Srpskom

    Srbija želi da postane članica EU i na tome će raditi, ali tražimo da svi pokažu poštovanje prema našem teritorijalnom integritetu kao međunarodno priznate države, na isti način kako se danas, potpuno ispravno, brani teritorijalni integritet drugih međunarodno priznatih država, poručila je danas mandatar za sastav nove vlade Ana Brnabić.
    Brnabić je, u svom ekspozeu pred Skupštinom, rekla da Srbija traži da se principi međunarodnog prava poštuju neselektivno, kao i Povelja UN, i da se dosljedno poštuju i primjenjuju sve rezolucije Savjeta bezbjednosti UN.

    “Ostajemo zemlja koja po ovim pitanjima ima principijelan i nepokolebljiv stav”, podvukla je ona.

    Istakla je i da Srbija ostaje posvećena dijalogu sa Prištinom, ali prije bilo kakvih dogovora o daljim sporazumima o normalizaciji, poručila je prirodno i logično je da Prvi sporazum o normalizaciji, Briselski sporazum, mora biti u potpunosti implementiran.

    Naglasila je da je po leđima Srbije, prvi put poslije Drugog svjetskog rata, na evropskom kontinentu, izvršena agresija na jednu suverenu državu, osnivača UN.

    “Na samom kraju 20. vijeka, 1999. godine, bombardovana je, bez odluke SB UN, zemlja koja nije kročila na teritoriju druge države. Počinjena je brutalna agresija, čista kao suza agresija, kojom je uveden princip prava jačeg na uštrb međunarodnog prava. Zatim je, u prvoj deceniji ovog vijeka, 2008. godine, jednostranim proglašenjem nezavisnosti od strane Prištine i priznanjem te nezavisnosti od strane nekih država, brutalno prekršena Rezolucija 1244 SB UN. Ove stvari su otvorile Pandorinu kutiju i stvorile presedane koji su doveli svijet u stanje u kom on danas jeste”, rekla je ona.

    Zato svi koji danas Srbiji spočitavaju kako treba da se ponaša, šta da misli i u šta da vjeruje, treba, ističe, da se zapitaju: “Da li smo mi, koji smo učestvovali u bombardovanju SRJ 1999. godine, imali pravo da napadnemo jednu međunarodno priznatu državu, bez konsultacija i odluke SB UN?”, “Da li mi, u slučaju Srbije, poštujemo osnovni princip međunarodnog javnog prava, a to je nepovredivost teritorijalnog integriteta međunarodno priznatih dražava?” i “Da li smo mi, u slučaju Srbije, poštovali relevantnu Rezoluciju SB UN, ili smo je jednostavno ignorisali?”.

    U odgovorima na ova pitanja će se možda, kaže, naći razumijevanje za trenutnu poziciju Srbije, koja samo traži da se principi međunarodnog prava ne tumače kako kome odgovara, i u zavisnosti od vremena, okolnosti i prilika, već apsolutno i neselektivno.

    I svi ministri u Vladi Republike Srbije moraju to da poštuju, i da na svakom koraku i u svakoj situaciji brane takav stav naše zemlje, poručila je.

    “Naše crvene linije su sasvim jasne. Svetinja su nam interes Srbije, puna samostalnost Srbije u odlučivanju o svim pitanjima unutrašnje i spoljne politike, u skladu sa sopstvenim nacionalnim interesima, ali i principima međunarodnog prava, neselektivno i apsolutno, i očuvanje vitalnih interesa i bezbjednost našeg naroda na KiM”, objasnila je ona dodajući da je to naša svetinja.

    Rekla je da će Srbija uložiti maksimalne napore da sačuva o mir, i da će dati sve od sebe da nastavi da gradi bolje povezan, ekonomski otvoren, stabilan i prosperitetan region.

    “Nastavićemo da radimo na inicijativi ‘Otvoreni Balkan’ i nadamo se da će nam se uskoro pridružiti i Crna Gora i BiH. Ponavljam da je incijativa otvorena i za Prištinu, jer će obezbijediti dijalog o najvažnijim temama za kvalitet života svih ljudi na ovim prostorima, a samim tim i bezbjednost Srba na KiM “, rekla je ona.

    Brnabić je istakla da ostajemo posvećeni dijalogu sa Prištinom, ali prije bilo kakvih dogovora o daljim sporazumima o normalizaciji, prirodno i logično je da Prvi sporazum o normalizaciji, Briselski sporazum, mora biti u potpunosti implementiran.

    “S punim pravom očekujemo od EU kao potpisnice Briselskog sporazuma i Prištine da bez daljeg odlaganja, jer prošlo je skoro već 10 godina od potpisivanja ovog sporazuma, obezbijede osnivanje Zajednice srpskih opština sa svim ovlašćenjima iz sporazuma. Nastavićemo svim snagama da podržavamo naš narod na KiM i ulažemo u njih. Nastavićemo da čuvamo jedinstvo srpskog naroda na KiM i da pružamo svu podršku Srpskoj pravoslavnoj crkvi i ulažemo u rekonstrukciju, obnavljanje i očuvanje našeg vjerskog i kulturnog naslijeđa na KiM”, dodala je ona.

    Brnabić je istakla da će se nastaviti borba za naš teritorijalni integritet i podsjetila da je u posljednje dvije godine, još osam zemalja uručilo zvaničnu notu o povlačenju priznanja jednostrano proglašene nezavisnosti od strane Prištine.

    Vlada Srbije će, najavila je, nastaviti da pomaže i podržava naš narod u zemljama regiona, a podrška će prije svega biti usmerena na očuvanje našeg jezika i pisma, što je od suštinskog značaja za očuvanje našeg nacionalnog identiteta, ali i na podizanje životnog standarda našeg naroda.

    Njegovaćemo, dodaje, specijalne i posebne veze sa Republikom Srpskom, poštujući Dejtonski sporazum čiji smo garant, i insistirajući na sve boljim odnosima sa BiH, a što pokazujemo i izgradnjom auto-puta između Beograda i Sarajeva.

    Brnabić je kazala da će nova vlada raditi još više na vraćanju naših ljudi iz inostranstva.

    “Tokom mandata prethodne Vlade, pomogli smo osnovanju organizacije ‘’Tačka povratka’, koja je svakodnevno u kontaktu sa stotinama naših ljudi iz dijaspore koji razmišljaju o povratku, započinjanju biznisa, ili ulaganju u svoju zemlju. Mnogi od njih su se prethodnih godina već vratili u Srbiju, pa smo tako na kraju 2021. zabilježili povratak od 29.000 naših ljudi u zemlju u odnosu na 2020. godinu. Sve su ovo stvari koje su važne za naš dalji napredak. U ovako teškim vremenima, ne postoji stvar koja nije važna i ne postoji dan koji imamo pravo da izgubimo uzalud “, dodala je ona.

  • Pokrenuta peticija o prelasku Ukrajine sa ćirilice na latinicu

    Pokrenuta peticija o prelasku Ukrajine sa ćirilice na latinicu

    Peticija za prelazak Ukrajine sa ćirilice na latinicu objavljena je na sajtu kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
    „Molimo da se razmotri mogućnost prelaska našeg ukrajinskog pisma na latinicu (u okviru savremenog engleskog alfabeta). Razloga za takav prelazak je dovoljno i oni su očigledni. Pored toga, ne mogu se sjetiti relevantnijeg trenutka u istoriji naše zemlje za takav prelazak, nego što je to sada“, navodi se u tekstu peticije na sajtu kabineta Zelenskog.
    Peticija je registrovana 24. oktobra i skupila je preko 20 od neophodnih 25 hiljada glasova, koji su potrebni kako bi je Zelenski razmotrio.

  • Ilić o novim Regulacionim planovima

    Ilić o novim Regulacionim planovima

    Nikome nije u interesu da Grad Banjaluka bude u lošim odnosima sa investitorima, istakao je predsjednik Skupštine Grada, Mladen Ilić, na konferenciji za novinare u pauzi redovne sjednice Skupštine.
    “Moramo biti svjesni da oni, iako ih ja sada ne branim, zapošljavaju veliki broj radnika”, objasnio je Ilić.
    Ustavni sud je prije nekoliko mjeseci neustavnim proglasio Regulacioni plan za centar grada, a Ilić kaže da je ta Odluka značila poništavanje svih građevinskih dozvola.
    “Ne možemo stvoriti ambijent koji blokira izgradnju svega, potrebno je razgovarati sa investitorima”, naglasio je on.
    Istakao je da se danas na dnevnom redu nalazi nekoliko tačaka o izmjeni i izradi novih regulacionih planova, ali je dodao da je to dug proces.
    “Regulacioni plan se ne može donijeti preko noći, on mora najmanje dva puta da se nađe na Skupštini Grada, pa onda idu javne rasprave. Želimo da svi budu uključeni u njegovo donošenje, razgovaraćemo sa svima”, zaključio je Ilić.