VRBAS Media

Autor: INFO

  • Potražnja za cisternama i vozačima nikada nije bila veća

    Potražnja za cisternama i vozačima nikada nije bila veća

    Potražnja za cisternama za naftu u BiH, ali i vozačima za njihov prevoz nikada nije bila veća, a upućeni tvrde da je razlog tome transport goriva u Ukrajinu, gdje za jednu turu prevoznik uzima i do 10.000 maraka.
    U jednoj od firmi u Tešnju koja u svojoj ponudi ima i cisterne za gorivo navode da su u roku od mjesec prodali čak tri kapaciteta od po 9.000 litara.

    “To se nikada nije desilo. Najčešće se za cisterne raspituju firme. Oni nama ne govore za šta im trebaju, a mi ih i ne pitamo. Te naše cisterne što smo prodali koštale su po 9.000 maraka plus PDV”, naveli su u toj firmi, ali nisu željeli da navodimo naziv preduzeća.

    Isto kažu i u jednoj firmi u Jelahu, gdje navode da im se svakodnevno javljaju pojedina preduzeća i raspituju za cisterne za gorivo.

    “Ne znamo za šta im trebaju, ali čisto sumnjamo da ih kupuju da stvaraju zalihe. To im služi samo za transport goriva ili pak za neku dalju preprodaju u ovo današnje vrijeme”, ističu u tom preduzeću.

    I predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS potvrđuje da potražnja za cisternama za transport goriva Nikola Grbić, ali i vozačima, nikada nije bila veća.

    “Sve te cisterne idu prema Ukrajini. Naime, sve češće naši prevoznici sklapaju ugovor sa nekim firmama iz Hrvatske, kako bi iz Ploča, gdje nafta stiže brodovima, pretočili gorivo u cisterne i transportovali ga preko Mađarske, odakle dalje ulaze u međuzonu sa Ukrajinom. Tu gorivo pretakaju u njihove cisterne. Zatim se prevoznici vraćaju u BiH i Hrvatsku. Za samo tu jednu turu uzimaju 10.000 maraka”, rekao je “Glasu Srpske” Grbić.

    Navodi da je skoro pa nemoguće naći cisterne za gorivo na domaćem tržištu, te da oni koji znaju svoj posao te iste cisterne koje kupe kod nas za nekih 25.000 maraka u Ukrajini mogu prodati za čak 30.000 evra.

    “Na našem tržištu gotovo je nemoguće kupiti cisternu, jer su skoro sve koje smo imali završile u Ukrajini”, naveo je Grbić.

    Ove informacije potvrđuju i zaposleni u naftnom sektoru. Neki od domaćih distributera goriva kažu da su cisterne koje nisu uspjeli prodati ranije, izbijanjem sukoba u Ukrajini, rasprodali.

    “Sve te cisterne idu za Ukrajinu. Oni tamo nemaju drugi način da transportuju gorivo, ne mogu morskim putem niti željeznicom. Blokirani su sa svih strana. Transport goriva cisternama im je jedina opcija”, navode naftaši.

    Zalihe
    Nikola Grbić ističe i da određeni broj ljudi stvara kućne zalihe goriva zbog enormnog rasta cijene, ali i priče da bi moglo doći do nestašice.

    “U kojim količinama oni stvaraju te zalihe ne znam. To ne može biti više od nekih 200 do 300 litara. Mi kao firma ne možemo praviti zalihe jer na mjesečnom nivou trošimo od 30 do 40 hiljada litara goriva”, naveo je Grbić.

  • Izvoznici nafte od Saudijske Arabije do Alžira neće podržati Zapad?

    Izvoznici nafte od Saudijske Arabije do Alžira neće podržati Zapad?

    Saudijska Arabija i njeni partneri u Savetu Persijskog zaliva za saradnju (GCC) neće podržati namjeru Zapada da ograniči cijene ruske nafte na globalnom tržištu.

    To je izjavio za Tas Mohamed Dijab, stručnjak za svetsku ekonomiju na Libanskom institutu za ekonomske studije.”Epoha kada su naftne monarhije bile spremne da ispune svaki zahtev Sjedinjenih Država i Zapada je prošlo. Moderna politička elita u zemljama GCC-a vodi izbalansiranu politiku i zainteresovana je za očuvanje partnerskih odnosa s Rusijom, tako da će reakcija arapskih izvoznika nafte od Saudijske Arabije do Alžira na tu odluku biti negativna“, rekao je Dijab.

    Prema njegovim rečima, teško je zamisliti kako će učesnici samita G7 u Elmauu moći da sprovedu svoj plan da Rusiju liše dela izvoznih profita.

    “Očigledno je da je za Organizaciju zemalja izoznica nafte (OPEK), koja s Rusijom ima zajedničku strategiju za stabilizaciju situacije na svetskim tržištima, ova inicijativa neisplativa“, naglasio je Dijab.

    Dodao je da tim korakom Zapad preti da izazove haos i da je usmeren na razaranje mehanizma prilagođavanja cena nafte u okviru grupe OPEK+.

    Libanski analitičar je takođe ocenio da Indija i Kina, koje kupuju velike količine sirove nafte i naftnih derivata od Rusije, neće pozdraviti nastojanja G7 da prisili Rusiju da prodaje svoju naftu po nižim cenama.

    “Sve u svemu, možemo očekivati da će SAD i Zapad izvršiti snažan pritisak na Indiju, kao i na zemlje GCC-a, uoči arapsko-američkog samita u DŽedi 16. jula, kojem će prisustvovati i američki predsednik Džo Bajden“, napomenuo je Dijab.

    On je primetio, takođe, da zemlje G7 žure da “otkinu” deo izvoznih prihoda Rusije kako bi do jesenjih izbora u Sjedinjenim Državama oborile svetske cene nafte.

    “Cena benzina u Americi postala je političko pitanje, a rasprodaja američkih rezervi nafte radi obaranja svetskih cena do sada je imala mali efekat”, zaključio je Dijab.

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel najavili su planove za ograničenje cena ruske nafte na samitu G7 u Elmauu.

    Prema Mišelu, za to je potrebna šira koalicija koja bi uključila i druge zemlje, a ne samo EU i SAD.

  • Bajden gomila vojsku

    Bajden gomila vojsku

    Najavljujem da će SAD poboljšati položaj naših snaga u Evropi, odgovoriti na promenu bezbednosnog okruženja i ojačati našu kolektivnu bezbednost.

    SAD dugoročno jačaju vojno prisustvo u Evropi, uključujući Veliku Britaniju, Španiju, Poljsku i baltičke zemlje, na osnovu pretnji koje dolaze iz Rusije.Ova objava američkog predsednika DŽozefa Bajdena u Madridu, na Samitu NATO, bila je konkretan izraz najava generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga o raspoređivanju više borbenih formacija i opreme na istoku Evrope.

    Domaćin samita, španski premijer Pedro Sančes precizirao je da će Rusija biti identifikovana kao glavna pretnja u novom strateškom konceptu Alijanse, dok je Stoltenberg, najavljujući “istorijski samit izrazitih promena”, poručio da i Kina predstavlja izazov za vrednosti i interese Alijanse koja mora da uzme u obzir posledice po svoju bezbednost ulaganja Pekinga u moderno oružje dugog dometa.

    Bajden je potvrdio je da će SAD povećati broj razarača u Španiji sa četiri na šest, poslati dve dodatne eskadrile F-35 u Britaniju i uspostaviti štab 5. armije u Poljskoj, što je Varšava odmah pozdravila. Potvrdio je i da će SAD ojačati vazdušnu odbranu i druge kapacitete u Nemačkoj i Italiji, te pojačavati rotaciono raspoređivanje vojnika u baltičkom regionu.

    Nemački kancelar Olaf Šolc tvrdi da će NATO nastaviti da snabdeva Ukrajinu oružjem koliko je potrebno, dok je ministarka odbrane ove zemlje Kristina Lambreht najavila da će Berlin učestvovati sa dodatnih 15.000 vojnika u jačanju jedinice za brze intervencije NATO i dati doprinos u opremi, sa 35 borbenih aviona i 20 brodova.

    Reakcije Moskve i Pekinga na strateške planove NATO govorile su o produbljivanju sukoba između Alijanse i Rusije i Kine. Moskva negativno gleda na jučerašnji zvanični poziv da se Švedska i Finska priključe NATO i ocenjuje da je širenje Alijanse destabilizujuće. U Moskvi žale i zbog “razgovora o evroatlantskoj solidarnosti, koji se koriste kao paravan za agresivne planove NATO u odnosu na Rusiju”.

    I Kina je duboko zabrinuta zbog implikacija novog strateškog koncepta NATO:

    “Pojedini lideri NATO su u poslednje vreme prikazali druge zemlje kao pretnju. Ali činjenica je da je sam NATO napravio probleme u različitim delovima sveta – rekao je stalni predstavnik Kine pri UN DŽang Đun i pozvao NATO i da “ne koristi ukrajinsku krizu kao izgovor za podsticanje konfrontacije u celom svetu ili novog Hladnog rata”.

    U međuvremenu se oglasila i Severna Koreja ocenom da zajedničke vežbe SAD, Južne Koreje i Japana predstavljaju uvod u “azijsku verziju NATO”.

    O napetosti u samom Madridu govorilo je i oko 10.000 pripadnika bezbednosnih snaga u okviru najveće bezbednosne operacije u novijoj istoriji Španije. Policajci patroliraju gradom, vazdušni prostor štiti više desetina helikoptera, a u visokom stanju pripravnosti su borbeni avioni i protivvazdušna odbrana.

    Ruska salata
    Zvaničnici i novinari bili su iznenađeni kada su pronašli rusku salatu na meniju u jednom od restorana gde su ručali učesnici samita, prenosi Rojters.

    Salata od graška, krompira, šargarepe i majoneza često je na jelovnicima španskih restorana, i dok se očekivalo da će Rusija biti označena kao bezbednosna pretnja u novom strateškom konceptu Alijanse, ruska salata na meniju bila je pravi šok.

    “Da je Putin žensko”
    Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov izjavio je, povodom navoda britanskog premijera Borisa DŽonsona da Vladimir Putin ne bi napao Ukrajinu da je žena, ironično izjavio da bi Sigmund Frojd bio zainteresovan da proučava njegov slučaj.

    “Stari Frojd bi tokom svog života sanjao o takvom objektu za istraživanje”, izjavio je.

    DŽonson je ocenio i da je ono što Putin radi u Ukrajini “savršen primer toksične muškosti”, dodavši da se zalaže za veće učešće žena na pozicijama u vlasti.

  • Brnabić: Vučić objasnio suštinu licemjerja koje trpimo

    Brnabić: Vučić objasnio suštinu licemjerja koje trpimo

    Premijerka Srbije Ana Brnabić je nakon razgovora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa specijalnim izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom na svom Tviter nalogu napisala da je Vučić objasnio suštinu licemjerja koje Srbija trpi svaki dan.

    Poštujemo UN rezolucije – ili ne? Implementiramo međunarodne sporazume – ili ne? Teritorijalni integritet međunarodno priznatih država je nepovrediv – ili nije? Međunarodno pravo poštujemo – uvijek ili kako nam odgovara? Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objasnio suštinu licemjerja koje trpimo svaki dan – napisala je Brnabić na Tviteru.

  • Američki obavještajci misle da postoje tri scenarija za kraj rata

    Američki obavještajci misle da postoje tri scenarija za kraj rata

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje želi zauzeti veći dio Ukrajine, ali njegove su snage toliko iscrpljene borbama da u bliskoj budućnosti vjerojatno mogu samo postupno napredovati, rekla je u srijedu čelnica američkih obavještajnih službi.

    Ravnateljica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines, izlažući trenutnu procjenu američkih obavještajnih službi o ratu koji traje više od četiri mjeseca, rekla je da je konsenzus američkih obavještajnih agencija da će se on nastaviti još “dugo vrijeme”. “Ukratko, slika je i dalje prilično mračna, a stav Rusije prema Zapadu postaje sve tvrđi”, rekla je Haines na konferenciji ministarstva trgovine.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ovog je tjedna rekao američkom predsjedniku Joeu Bidenu i drugim čelnicima skupine G7 da želi da se rat završi do kraja godine.

    No komentari Avril Haines sugeriraju da milijarde dolara modernog oružja koje Sjedinjene Države i druge zemlje isporučuju ukrajinskim snagama možda neće omogućiti da one u skorije vrijeme preokrenu stanje.

    Rekla je da Putin i dalje namjerava zauzeti veći dio Ukrajine iako su ukrajinske snage u veljači odbile pokušaj Rusije da zauzme glavni grad Kijev, prisiljavajući Moskvu da reducira svoj cilj na zauzimanje cijele istočne regije Donbas. “Mislimo da zapravo ima iste političke ciljeve kao i ranije, što znači da želi zauzeti veći dio Ukrajine”, rekla je Haines.

    Ruske su snage, međutim, toliko oslabljene u više od četiri mjeseca borbe da je malo vjerojatno da će u skorije vrijeme postići Putinov cilj, rekla je Haines u svojoj prvoj javnoj ocjeni rata od svibnja. “Uočavamo nepovezanost između Putinovih kratkoročnih vojnih ciljeva na ovom području i sposobnosti njegove vojske, svojevrsnu neusklađenost između njegovih ambicija i onoga što vojska može postići”, rekla je.

    Haines je rekla da američke obavještajne agencije vide tri moguća scenarija, a najvjerojatniji je žestoki sukob u kojem ruske snage “ostvaruju postupne dobitke, bez proboja”.

    Drugi scenariji su veliki ruski proboj ili uspješna ukrajinska stabilizacija bojišnice uz postizanje manjih napredovanja, možda u blizini grada Hersona pod kontrolom Rusije i drugim područjima južne Ukrajine.

    Rusiji će trebati godine da obnovi svoje snage, ocijenila je. “Tokom ovog razdoblja očekujemo da će se više oslanjati na asimetrična sredstva koja imaju, kao što su kiber-napadi, kontrolu energenata, čak i nuklearna oružja kako bi pokušali upravljati stanjem i projicirati moć i utjecaj na globalnoj razini”, rekla je Haines.

    “U međuvremenu, malo je vjerojatno da će ruske trupe moći voditi više operacija istovremeno”, nastavila je. Putinov prioritet je sada, osvajanje u regiji Donbasa i slom ukrajinskih snaga, što će, procjenjuje Moskva, “prouzročiti slabljenje otpora iznutra”, rekla je Haines.

  • Odgovor Srpske: Formiranje Agencije za lijekove nije antiustavno

    Odgovor Srpske: Formiranje Agencije za lijekove nije antiustavno

    Formiranje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske nije antiustavno djelovanje nego iznuđena aktivnost republičkih institucija. Ovo je odgovor zvaničnika Srpske na novu sarajevsku apelaciju Ustavnom sudu, sada za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima.

    Iz Srpske podsjećanje – agenciju formiramo nakon zločina ravnog terorizmu, lažnih i nedokazanih optužbi Agencije na nivou BiH o neispravnom kiseoniku u bolnicama.

    Donošenje Zakona i formiranje Agencije za lijekove i medicinska sredstva posljedica su nedokazanih optužbi o neispravnom kiseoniku i dokazanog političkog ataka na institucije Srpske. Sve je urađeno po Ustavu.

    Zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića o ispitivanju ustavnosti još je jedan pokušaj ostvarivanja političkih ciljeva preko Ustavnog suda BiH, smatraju zvaničnici Srpske.

    • Ovo je bila iznuđena aktivnost institucija Republike Srpske u vrijeme kada se neko preko Agencije za lijekove BiH obračunavao sa pacijentima i zdravstvenim radnicima, a i sam je zdravstveni radnik, da bi pokazao kako neka politika valja ili neka druga ne valja. Praviti priču o kiseoniku na taj način, dovesti do toga da cijelo stanovništvo bude u panici, do očaja zdravstvene radnike koji znaju šta treba uraditi, a ne znaju da li smiju ili trebaju da urade – mislim da je nedopustivo – izjavila je predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović.
    • Atak koji se može uporediti sa terorizmom. Mi nismo mogli dozvoliti ono što je tada uradila agencija na nivou BiH i zato smo osnovali svoju. I ići ćemo dalje u realizaciju svih akata na tom planu, svidjelo se nekome ili ne – poručio je premijer Srpske Radovan Višković.

    Podsjećaju da Republika Srpska ima nadležnosti u oblasti zdravstvene zaštite.

    Interesantno je da Džaferović nije pokrenuo pitanje ustavnosti zakona iz 2001. godine kojim je predviđeno formiranje agencije za lijekove Republike Srpske koja je funkcionisala do 2008. kao ni zakona koji je od tada bio važeći do 2021. godine – rekao je ministar zdravlja i socijalne zaštite Srpske Alen Šeranić.

    Višković navodi da se UKC Srpske, kada se desila zabrana uvoza zbog lažnih optužbi, mjesec i po dana snabdijevao kiseonikom iz donacija predsjednika Vlade Srpske.

    • Dok sam na ovoj poziciji nikada neću dozvoliti da bilo koja institucija sa zajedničkog nivoa vlasti učini nešto loše prema Srpskoj, a pogotovo prema pacijentima koji su se upravo zahvaljujući tom kiseoniku liječili od virusa. A pokazali smo i dokazali da je taj kiseonik koji je korišten u zdravstvenom sektoru Srpske boljeg kvaliteta nego ono što se zvalo “medicinski” kiseonik – naglasio je Višković.

    Kakva će biti odluka suda na zahtjev Džaferovića ne bi trebalo da bude dileme, ali neujednačeno postupanje odavno je praksa Ustavnog suda BiH.

    Kada im ne odgovara proglase se nenadležnim, a kada je u cilju neke politike onda su nadležni, smatra predsjednica Srpske.

    Kaže, iznenađuje činjenica da se bave političkim dokumentima – izjašnjavaju o deklaraciji koju je donijela Narodna skupština.

    • Tamo su sadržani politički stavovi, opredjeljenja određenih politika ili političkih partija i zaista je nedopustivo da uopšte živimo u takvom ambijentu u kojem jedan isti sud danas može da postupi na jedan, a sutra na neki drugi način. Brine to što se stiče utisak da je taj sud politički i da radi mnoge stvari prema naredbi ili diktatu političkog Sarajeva ili određenih stranih centara – istakla je Cvijanović.

    Nakon što je Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske stupio na snagu Džaferović je pokrenuo zahtjev Ustavnom sudu BiH za ispitivanje nadležnosti.

    Ovakvi potezi političkog Sarajeva, smatra predsjednica Srpske, udaljavaju BiH od iskrenog dijaloga kojeg već odavno nema, pa ni o životnim pitanjima svih građana.

  • Putin: Ako infrastruktura NATO-a bude raspoređena u Švedskoj i Finskoj ─ Rusija će odgovoriti

    Putin: Ako infrastruktura NATO-a bude raspoređena u Švedskoj i Finskoj ─ Rusija će odgovoriti

    U slučaju da vojna infrastruktura NATO-a bude raspoređena u Finskoj i Švedskoj, Rusija će morati da odgovori recipročno, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na Kaspijskom samitu.

    „Nemamo o čemu da brinemo u pogledu članstva Finske i Švedske u NATO-u. Ako žele (u NATO), samo naprijed. Ali moraju jasno da shvate da za njih ranije nije bilo prijetnji, a sada, ako se tamo rasporede vojni kontigenti i infrastruktura, bićemo prinuđeni da recipročno reagujemo i stvaramo iste prijetnje za teritorije sa kojih se nama stvaraju prijetnje“, objasnio je Putin odgovarajući na pitanja novinara.

    „To su očigledne stvari. Zar ne shvataju? Sve je bilo u redu, a sad će biti nekih tenzija, to je očigledno, naravno, bez toga se ne može. Ponavljam, ako se budu stvarale prijetnje“, rekao je ruski predsjednik.

    Ranije je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg saopštio da Alijansa planira da ojača borbene grupe na svojim istočnim granicama, kao i da poveća brojnost Snaga za brzo reagovanje sa sadašnjih 40 na više od 300 hiljada, dok je pomoćnik generalnog sekretara NATO-a Kamil Gran rekao da NATO neće dati Rusiji garancije da neće raspoređivati nuklearno oružje u Švedskoj i Finskoj ukoliko postanu članice Alijanse.

  • Džaferović: Potreba Milanovića da se bavi BiH poprimila patološke oblike

    Džaferović: Potreba Milanovića da se bavi BiH poprimila patološke oblike

    Da je potreba predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića da se bavi Bosnom i Hercegovinom poprimila patološke oblike pokazuje i njegovo priznanje da je na zasjedanju u Madridu sve vrijeme posvetio Bosni i Hercegovini, ocijenio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

    U izjavi za Fenu, Džaferović je naglasio da su poruke podrške BiH sa samita NATO-a u Madridu dobre, posebno uzimajući u obzir promijenjenu bezbjednosnu arhitekturu u Evropi, nakon agresije na Ukrajinu, NATO je jasno pokazao svijest da je BiH izložena rizicima, te se obavezao na podršku BiH na jačanju otpornosti, integriteta i političke nezavisnosti.

    “Očekujemo razvijanje saradnje odbrambenih struktura BiH sa NATO savezom, te nastavak našeg NATO puta”, kazao je Džaferović.

    Džaferović je dodao da je dobro što je NATO iskazao podršku BiH, uz druge ugrožene države poput Gruzije i Moldavije, nakon agresije na Ukrajinu, jer to pokazuje da je neuspješno završio pokušaj vlasti bh. entiteta Republika Srpska da uvjere relevantne aktere da stanje u BiH nije narušeno onim što se zbiva u Ukrajini.

    “Rat u Ukrajini treba da bude lekcija šta se može desiti u BiH, ako se bude tolerisalo širenje malignog ruskog utjecaja i ako susjedne države pomisle da mogu prisvajati sebi pravo na BiH”, dodao je.

    Komentirajući izlaganje predsjednika Hrvatske o BiH Džaferović je kazao da se radi o nekoj vrsti opsesije i Milanovićeva ocjena da su unutrašnje stvari BiH zapravo “pitanje ponosa i kredibiliteta Hrvatske” otkriva izopačeno gledanje.

    “Evidentno je da je Milanović parodija diktatora, koji gleda na BiH kao na nekakvu svoju Sudetsku oblast, banovinu ili Donbas nesvjestan da je prošlo vrijeme kada se o zakonima u BiH odlučivalo u Zagrebu. To je pokazao i fijasko njegovo inicijative kojom je pristup Finske NATO-u pokušao povezati sa Izbornim zakonom u BiH”, kazao je Džaferović.

    Ocijenio je da Milanović svjesno iskrivljava realnost, navodeći primjer glasanja za nacionalne manjine u Hrvatskoj, kao obrazac za Izborni zakon u BiH.

    “Hrvati u BiH nisu nacionalna manjina, već konstitutivan narod, koji ima daleko veći uticaj na donošenje odluka institucija vlasti, nego bilo koja nacionalna manjina u Hrvatskoj. Tako da se radi o besmislenoj analogiji”, podvukao je Džaferović.

    Sarkastičnom je nazvao Milanovićevu tvrdnju da je BiH bezbjednosni problem, “dok istovremeno sam Milanović pruža otvorenu podršku generatoru bezbjednosnog problema i produženoj ruci ruske politike na Balkanu – članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku”.

  • NATO jača odbrambeni koncept, u vizuri i BiH

    Na madridskom samitu NATO-a, a zbog rusko-ukrajinskog rata, usvajanjem novog strateškog koncepta očekuje se značajnije povećanje prisustva Alijanse u regionu zapadnog Balkana, što će uticaja imati i na BiH.

    Na jučerašnjem dijelu samita otklonjene su formalne prepreke prijemu Švedske i Finske u Alijansu, koje je postavila Turska, pa se očekuje da će već na ovom samitu ove dvije zemlje krenuti ka statusu pridruženih članica, dok u narednih nekoliko mjeseci do godinu dana 30 parlamenata zemalja članica ne ratifikuje formalan prijem dvije nove članice.

    Jens Stoltenberg, generalni sekretar Alijanse, juče je izjavio da će na ovom samitu NATO donijeti dalekosežne odluke koje će transformisati Sjevernoatlantsku vojnopolitičku alijansu.

    “To će uključivati novi strateški koncept kako da NATO pripremimo za budućnost u konkurentnijem i opasnijem svijetu. To je fundamentalna promjena u odvraćanju i odbrani NATO-a, kao i snažna dugoročna podrška Ukrajini uz još tješnju saradnju s našim partnerima”, rekao je Stoltenberg.

    Osim toga, Alijansa je najavila slanje vojnih pojačanja na istočne granice prema Rusiji, što znači da će dio trupa biti raspoređen i na Balkanu, odnosno biće obezbijeđene rezervne snage u matičnim zemljama koje će u kratkom periodu, ukoliko bude bilo potrebe, moći biti poslate na istočne granice prema Rusiji. Osim toga, i SAD su najavile da će pojačati svoj kontingent u Evropi, što je potpuni obrat u odnosu na politiku započetu tokom predsjedavanja SAD Baraka Obame, povlačenjem američkih snaga s evropske teritorije i jačanje vojnog prisustva u azijsko-pacifičkom regionu.

    Đuro Kozar, vojnopolitički analitičar iz Sarajeva, za “Nezavisne novine” kaže da u narednom periodu očekuje najavu o jačanju kontingenta EUFOR-a u BiH i kada su vojnici u pitanju, ali i naoružanje i oprema. S obzirom na to da, kako ističe, već sada većinu kontingenta čine NATO članice, on ne očekuje veće probleme u realizaciji ovih odluka. Osim toga, kako ističe, predviđa da će u najskorije vrijeme biti održana vojna vježba vojski Srbije i BiH, koja je bila odgođena, a za koju tvrdi da bi NATO želio da bude održana što je prije moguće.

    “Očito je da se teži jačanju međusobnog povjerenja u regionu, a posebno kad su u pitanju vojske. Tako će se pomoći smanjivanju tenzija u regionu i jačati saradnja na svim poljima”, ocjenjuje on.

    Što se tiče jačanje saradnje, smatra da će ona prvo ići ka jačanju partnerstva, dok se ne donese konačna odluka o ulasku BiH u NATO. Kozar očekuje da će narednih godina doći do jačanja dijaloga unutar BiH, što je neophodan uslov da dođe do konačne odluke.

    S druge, pak, strane, Miloš Šolaja, profesor na banjalučkom Fakultetu političkih nauka, za “Nezavisne novine” ocjenjuje da je stabilnost unutar BiH uslovljena spoljnopolitičkim balansom.

    “Zato mislim da treba imati razumijevanja da bi svaki pritisak, bilo NATO-a, bilo Rusije, na BiH poremetio unutrašnji balans, što nikom nije potrebno, a ponajmanje BiH”, smatra Šolaja. On, međutim, ipak ističe da rusko-ukrajinski rat mijenja geopolitičke odnose i da su zemlje prinuđene da se opredjeljuju, te da s te strane očekuje jačanje pritiska i na BiH.

    Šolaja smatra da je proteklih godina NATO izgubio mehanizme direktnog uticaja u regionu, dijelom i zbog gubitka orijentacije ka stvaranju zajedničke kolektivne bezbjednosti, ali da nova geopolitička i geostrateška orijentacija značajno utiče na zemlje da se svrstavaju na jednu ili drugu stranu.

    “Šta će uraditi svaka od zemalja pojedinačno, zavisi najviše od njihovih geopolitičkih orijentacija, ali meni se čini da ni Srbija ni BiH neće tako skoro u NATO, posebno nakon posljednje odluke Evropskog savjeta da ne dodijeli status kandidata BiH. Većina zemalja Evropskog savjeta su ujedno i članice NATO-a”, ističe on.

    Od predstavnika BiH na samitu je prisutan ministar odbrane Sifet Podžić, koji učestvuje na partnerskoj sesiji samita, na kojoj će BiH dobiti značajno mjesto.

  • Vučić: Još jedna zemlja povukla priznanje nezavisnosti Kosova

    Vučić: Još jedna zemlja povukla priznanje nezavisnosti Kosova

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je večeras da je i još jedna, peta zemlja, povukla priznanje jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, ali nije precizirao o kojoj zemlji je riječ.

    “Imamo i petu zemlju koja je je povukla priznanje Kosova i čekam da krenu u neku porecuduru za ulazak u neku međunarodnu organizaciju pa da vam pokažem sve papire koje imamo”, rekao je Vučić večeras na konferenciji za novinare.

    On je poručio Prištini da se zaustavi i istakao da Srbija traži samo pošten pristup, kompromise, a ne primoravanje.

    “Držim konferenciju samo da bih izneo upozoravajuću molbu jer ne znam sta drugo da učinim i kazem. Samo da im kazem – zaustavite se ljudi”, poručio je Vučić.