VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pasarele u veoma lošem stanju

    Pasarele u veoma lošem stanju

    Mještani banjalučkih naselja zabrinuti su jer su pasarele kojim svakodnevno prolaze u veoma lošem stanju, dok iz grada poručuju da se svake godine ulažu određena sredstva za njihovo održavanje.

    Mimo ulaganja o kojima govore, sa druge strane realnost je drugačija, čemu svjedoče prizori oronulih i oštećenih pasarela širom grada na Vrbasu. Primjer takve je i pasarela pored Osnovne škole “Branko Radičević” , u naselju Starčevica, koja se nalazi u veoma lošem stanju u koju je do sada uloženo 1.800.000 KM.

    To govore i fotografije, na kojima se jasno vidi da su pojedini dijelovi otpali što pali dodatni alarm, jer njome za vrijeme školske godine đaci svakodnevno prelaze.

    Iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve rekli su za “Glas Srpske” da svake godine grad Banjaluka ulaže određena sredstva u svaku pasarelu na području grada.

    – Da bi konstrukcije pasarela bile bezbjedne za prolazak pješaka, grad je rebalansom budžeta 2021. godine izdvojio sredstva za sanaciju pasarele kod “Kamela” 115.000 KM i za sanaciju pasarele na Starčevici 50.000 konvertibilnih maraka – kazali su iz grada.

    Nakon brojnih dopisa nadležnim službama mještani banjalučkog naselja Pobrđe još očekuju adekvatno rješenje za često dugogodišnje zagušenje u saobraćaju i problem sa prelazom pješaka u Omladinskoj ulici, a ovaj problem datira još iz davne 2010. godine.

    – Potrebno je pribaviti lokacijske uslove, tehničku dokumentaciju i sprovesti proceduru dobijanja građevinske dozvole. Izradom glavnog projekta biće poznato koliko je sredstava potrebno za ovu investiciju i za njeno planiranje u narednom periodu – rekli su iz odjeljenja.

    Kako kažu, postoji idejno rješenje denivelisanog pješačkog prelaza kod ukrštanja sa ulicom braće Mažar i Majke Marije.

    – U tri varijante predviđa se izgradnja pasarele na istoj lokaciji, osnovne razlike se odnose na konstruktivni sistem i izgled same pasarele, a samim tim i kotu u odnosu na okolni teren, iz čega proizlaze različita rješenja rampi za osobe sa ograničenom mogućnošću kretanja i stepeništa – navode iz grada.

  • Brnabić: Skandalozna odluka Prištine i reakcija EU

    Brnabić: Skandalozna odluka Prištine i reakcija EU

    Premijerka Srbije Ana Brnabić nazvala je skandaloznom, kako odluku Prištine u vezi sa srpskim registarskim tablicama i ličnim dokumentima, tako i reakciju EU tim povodom, i istakla da suština cijele priče nisu tablice, već “nastavak pritiska, terora i stalnog maltretiranja” Srba na KiM.

    • Ovo je skandalozna odluka Prištine i reakcija EU, a Stano je izgovorio stvari koje su zvanična reakcija Brisela na ovo. To je strašno – rekla je Brnabić u emisiji Hit tvit na TV Pink kometarišući to što je portparol EU rekao da, prema sporazumima iz dijaloga o slobodi kretanja iz 2011. i 2016. godine, Priština ima pravo da postepeno ukine KM tablice.

    Ona je istakla da se Peter Stano “nije ni udostojio da kaže nešto o Zajednici srpskih opština, ali je našao za shodno da kaže nešto o tablicama”.

    • To je skandal i sramota – ocijenila je Brnaabić.

    Upitana da prokomentariše reakciju opozicije nakon nedavne konferencije predsjednika Srbije Aleksandra Vucića da “Beograd pretjeruje kad podiže temperaturu zbog ove situacije i pominje Bljesak, Oluju i etnička čišćenja”, Brnabić je rekla da je to bila najotvorenija konferencija Vucića i da je bio brutalno iskren, da je u pitanju bila sama srž istine i svega što se dešava po pitanju KiM godinama i decenijama.

    • I kako se Srbi na KiM tretiraju, ne samo od strane Prištine, rukovodstva u Prištini, privremenih institucija u Prištini, Albanaca na KiM, već i od strane najvećeg broja zemalja na zapadu – EU, zemalja Kvinte, što uključuje SAD – rekla je Brnabić i istakla da SAD čak imaju najkonstruktivniji, najpragmatičniji i najviše fer pristup, iako se njihov stav razlikuje od stava Srbije kada je u pitanju KiM.

    Ona je istakla da suština cijele priče “nisu tablice i da svako ko misli da su suština tablice grdno se vara”.

    • Suština je da se nastavlja pritisak nad Srbima na KiM, da se nastavlja teror nad njima i stalno malteretiranje i to u godini koja je počela time što su im na kraju oduzeli i pravo glasa, što je do 2022. godine bilo nezamislivo. I to pravo glasa za referendum u oblasti vladavine prava, a nakon što su garantovali da se to neće ponoviti za izbore 3. aprila, zemlje Kvinte, pa ni EU, nisu ništa mogle da urade, pa je Kurti bio toliko jak da uskrati to osnovno pravo Srbima na KiM – rekla je Brnabić.

    Ona je ocijenila da su tablice samo još jedan vid pritiska i da u Prištini govore i da će oduzeti vozila i upitala da li će onda Srbi na KiM biti primorani da napuste svoje domove.

    • To je suština. Zato predsjednik Srbije Aleksandar Vučić priča da nećemo dozvoliti ni novi Bljesak ni novu Oluju, kao vid brutalnog etničkog čišćenja, da se ponovi na KiM. Sve ono što je Vučić pricao na pres konferenciji i taj odnos prema Srbima na KiM i prema Srbiji Stano je potvrdio svojom konferencijom dan kasnije jer Stano nijednom rječju nije pomenuo ZSO, ni zajednica, ni srpskih, ni opština. On je pričao o sporazumu o tablicama koje nisu u Briselskom sporazumu – ukazala je Brnabić.

    Ona je istakla da Briselski sporazum ima 15 tačaka, od kojih se prvih šest odnosi na ZSO.

    Brnabić je istakla da se sve to dešava nakon što je postignut energetski sporazum koji je, kako je podvukla, izuzetno važan jer obezbeđuje energetsku bezbedost Srbima, posebno na severu KiM, i kontrolu nad Gazivodama i Valačom.

    Brnabić je ukazala i da je preduslov u Briselskom sporazumu za taj energetski sporazum bilo da se osnuje ZSO, pa da ZSO onda registruje Elektroserver.

    • Onda su svi koji su garant Briselskog sporazuma rekli da, pošto još nemamo ZSO, hajde da najdemo neki drugi način da to uradimo. Toliko se Srbija testira – navela je Brnabić.

    Brnabić nije želela da komentariše to što je specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak rekao da odluka Prištine o registarskim tablicama i ličnim dokumentima menja njegovu agendu, iako je Stano rekao da je Brisel “bio obavješten, ali ne i konsultovan” o planovima vlasti u Prištini.

    • Šta god da kažem može da stavi Srbe na KiM i Srbiju u još teži položaj – rekla je Brnabić.

    Ona je naglasila da je za Srbiju crvena linija da se ne ponovi neka nova Oluja, neko novo etničko čišćenje i istakla da je “istina naše najjače oružje”.

    Ona je naglasila da dok je Vučić predsjednik Srbije “nikada se neće odustati od pregovora” sa Prištinom jer su pregovori na najbolji način garantuju da su Srbi na KiM bezbjedni.

    Kada je u pitanju nedavna posjeta premijera Crne Gore Dritana Abazovića, Brnabić je rekla da je to bila važna posejta i da je osjetila i kod Abazovića veliku dozu pragmatizma.

    • Priča se otvoreno, ne priča se uvijeno, i postoji želja da se te stvari riješe – rekla je Brnabić i ocijenila da je Abazović mnogo pragmatičniji od bivšeg premijera.

    Ona je ocijenila da je Abazović delovao potpuno iskren u tome da krenemo da zatvaramo otvorena pitanja i resetujemo odnose Srbije i Crne Gore.

    • Јako dobra posjeta i nadam se da će se tako nastaviti. Želimo što bolje odnose sa svima u regionu, što obezbjeđuje da Srbija nastavi da prosperira i da u svakom smislu imamo bolje rezultate – rekla je Brnabić.

    Ona je dodala da bi volela da vidi Crnu Goru u inicijativi Otvoreni Balkan, ali je naglasila da je to njihova odluka, a da će Srbija pružiti sve potrebne informacije.

    Brnabić je, govoreći o protokolu dočeka kada se napravi paralela sa dočekom bivšeg premijera Zdravka Krivokapića i sadašnjeg Abazovića, istakla da tu nema razlike.

  • Cijena peleta snižena

    Cijena peleta snižena

    Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je 15. juna donijelo odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta. Cilj donošenja ove odluke je bio da se smanje cijene u Bosni i Hercegovini.

    Prema odluci koju je donijelo Vijeće ministara ograničen je izvoz određenih vrsta neobrađenog drveta čije su dimenzija poprečenog presjeka najmanje 15 centimetara. Ovakva odluka je ostavila mogućnost da se izvoze proizvodi čije su dimenzije poprečnog presjeka ispod 15 cm.

    Prema podacima Vanjskotrgovinske komore za prva četiri mjeseca 2022. godine 90,1 posto izvoza je otpadalo na proizvode čiji je izvoz zabranjen odlukom Vijeća ministara. U principu to znači da će iz Bosne i Hercegovine nastaviti izvoz određenih drvnih proizvoda. Prema informacijama koje je Klix.ba dobio određeni broj izvoznika će izvoz nastaviti prilagođavajući se ovim pravilima.

    Iz kompanije Drvosječa su za Klix.ba su potvrdili da će doći do sniženja cijene peleta, tako će umjesto 640 KM tona peleta kod ovog trgovca koštati 590 KM, također i cijena drva će biti manja za 10 KM. Iz ove kompanije očekuju da će u budućim sedmicama uspjeti dogovoriti daljnje snižavanje cijena.

    Ipak, mnogi izvoznici su nezadovoljni odlukom i tvrde da im je ugrožen opstanak i vrše pritisak na vlasti da ukinu zabrane. Kako Klix.ba saznaje jedna od kompanija u Mrkonjić Gradu je 300 radnika poslala na Zavod za zapošljavanje. U Vanjskotrgovinskoj komori kažu da će kompanije koje imaju godišnje ugovore osjetiti negativne posljedice, ali intenzitet negativnih posljedica zavisi i od vrste sklopljenih ugovora.

    “Kompanije koje su isključivo izvozile šumske sortimente (ogrijevno drvo i pelete) imat će probleme ukoliko ne budu u mogućnosti da te količine prodaju na domaćem tržištu. Poseban problem su cijene, tako da je i pitanje da li će doći do smanjenja cijena energenata ( ogrijevno drvo i pelet), kako bi i kupovina na domaćem tržištu bila veća. Pilane ovom odlukom ne bi trebale biti ugrožene, jer nije zabranjen izvoz rezane građe,” pojašnjavaju iz VTK BiH.

    U kompaniji Euroholz kažu da proizvode dasku i od ostatka materijala briket. Kao najveći problem navode to što imaju ugovore sa firmama u Njemačkoj i Austriji i da ne znaju šta ih čeka jer ne mogu ispoštovati ugovore. Kako je glavna djelatnost pravljenje daske kažu da nije ugrožen opstanak ove kompanije.

  • Ustanak holandskih farmera, blokade zbog đubriva i stoke

    Ustanak holandskih farmera, blokade zbog đubriva i stoke

    Holandski poljoprivrednici, ljuti zbog planova Vlade koja od njih može da zahtijeva da koriste manje đubriva i smanje stočni fond, počeli su danas proteste blokiranjem distributivnih centara supermarketa u nekoliko gradova.

    Amsterdamski aerodrom Shiphol i KLM, holandski ogranak Er Fransa, savjetovali su putnicima da koriste javni prevoz, a ne automobile, da dođu do aerodroma, jer su grupe aktivista poljoprivrednika na društvenim mrežama navele da planiraju da traktorima blokiraju puteve, prenio je Rojters.

    Manja saobraćajna gužva registrovana je na auto-putevima na istoku zemlje i na trajektnim rutama na sjeveru, ali u blizini Shipfola nije bilo gužve.

    U središtu protesta su ciljevi doneseni prošlog mjeseca koji se odnose na smanjenje štetnih azotnih jedinjenja do 2030. godine, što je najnoviji pokušaj rješavanja problema koji muči zemlju godinama.

    Vlada je navela da je neophodno smanjiti emisiju azotnih oksida iz đubriva na poljoprivrednim gazdinstvima i upotrebu amonijaka u đubrivu, kao i smanjiti stočni fond za 30 odsto.

    Uzgoj krava, svinja i drugih životinja učinio je Holandiju vodećim emiterom štetnih supstanci u Evropi.

    Građevinska izgradnja i saobraćaj, takođe, doprinose emisiji štetnih supstanci.

    Holandski i evropski sudovi naložili su holandskoj vladi da riješi problem.

    Poljoprivrednici navode da su nepravedno izdvojeni, zbog čega kritikuju pristup Vlade.

    Današnji protest podržavaju brojne grupe poljoprivrednika, ali on nije centralno organizovan, prenosi Tanjug.

    Stvar je otišla dotle da je policija najavila da će svim sredstvima razbiti blokade, i da je i vojska u pripravnosti. “Reći ću vrlo jasno: nećemo tolerisati traktore oko Shiphola”, kazala je ministarka odbrane Kasja Olongren, prenosi DW.

    Napetost u zemlji može da se siječe nožem nakon više sedmica protesta farmera. Već su bivali blokirani auto-putevi, na ulicama i pred vladinim zgradama u Hagu su traktori i krave, paljene su bale sijena, pred kućama političara prskano stajsko đubrivo.

    Prošlog utorka su bijesni demonstranti stigli ispred stana Kristijane van der Val, ministarke nadležne samo za temu “prirode i nitrata”.

    To mjesto je i uvedeno početkom godine kako bi se uhvatilo u koštac s problemom koji mori ovu poljoprivrednu naciju – previše azotnih jedinjenja koja truju prirodu. Sedamdeset odsto njih potiče upravo od stočarstva, a Vlada jedino rješenje vidi u radikalnom smanjenju stočnog fonda – što seljake izvodi na ulice.

    Između dva zla
    “Znam kakve ovo ogromne posljedice ima za farmere”, rekla je Van der Val, predstavljajući plan u parlamentu sredinom juna. “To je užasno. Ali nemamo izbora. Priroda ne može da čeka.”

    Vlada premijera Marka Rutea ima jasnu većinu u parlamentu da progura planove i čini se da od njih ne odustaje. Karoline van der Plas, poslanica koja zastupa interese poljoprivrednika, oštro kritikuje: “Na korak smo od toga da se agrarni sektor počisti iz Holandije. To će naravno imati posljedica po građane.”

    Ova površinom mala zemlja spada u poljoprivredne kolose, gdje je u južnim dijelovima recimo broj svinja po kvadratnom kilometru daleko najviši u svijetu. Samo Sjedinjene Države izvoze više agrarnih proizvoda od Holandije, gledano po vrijednosti.

    Zato su i poljoprivredni lobiji dugo sprečavali promjene, a onda su one došle gotovo naprečac.

    Jer, Holandiju pritiskaju ne samo problemi zatrovanog zemljišta i narušenog biodiverziteta zbog masovne upotrebe nitrata i amonijaka, već i odluke evropskih (2018) i domaćih sudova (2019) prema kojima upotreba mora da se ograniči.

    Ko je tu žrtveni jarac?
    Prema planu Vlade, do 2030. emisija azota mora da se smanji i za po 70 odsto u pojedinim provincijama, posebno u regionima koji su u EU priznati kao oblasti zaštićene prirode. Stručnjaci kažu da za stočare to znači smanjenje emisija od barem pedeset odsto.

    Odavno je jasno da to može samo sa manje stočnog fonda, što bi uništilo egzistenciju mnogih seljaka. Vlasti još nisu precizirale plan niti da li će recimo isplaćivati odštete onima koji odustanu od stočarstva ili riješe da presele imanja u druge regione.

    Kako piše Zidojče cajtung, seljaci misle da su žrtveni jarci. “Pitaju se šta je s potrošačima koji hoće što jeftinije meso? Šta je s trgovcima stočnom hranom, proizvođačima đubriva i pesticida, klanicama, bankama, svima koji zarađuju u sistemu?”

    Kako navodi ovaj list, to nalazi odjeka u medijima dok se u komentarima upozorava da društvo ne bi trebalo da povjeruje kako ima jednostavnih rješenja.

    “Napustite ove katastrofalne planove, razgovarajte sa nama o fundamentalno drukčijoj politici”, zahtijeva Bart Kemp, jedan od najpoznatijih vođa protesta. “Nemojte da mirne akcije farmera prerastu u pobunu farmera.”

    Doduše, prema opisu holandske policije, protesti odavno više nisu mirni. “Vidimo da akcije više nisu organizovane”, kaže šef policije Viljem Velders. “Udruženja poljoprivrednika kažu: svašta može da se desi, ali mi za to nismo odgovorni.”

    Problem i drugdje u EU?
    U jednom komentaru lista Noje rur cajtung iz Esena podsjeća se da presuda Evropskog suda o zaštićenim oblastima prirode važi za cijelu EU, ali da to kao da u Njemačkoj i drugdje još nisu shvatili. Komentator upozorava da će odnos poljoprivrede i zaštite prirode definisati naš život u budućnosti.

    U tom slučaju, piše list, nije od pomoći ako se problem prvo ignoriše, da bi se onda poljoprivrednici stavljali pred svršen čin.

    “Satjerani su u ćošak sa svojim imanjima: uzmi ili ostavi! Uzmi pare koje nudi Vlada i ugasi proizvodnju ili umri sporo. Poljoprivrednici neće ni jedno, ni drugo. Takav grubijanski pristup problemu nije primjeren”, zaključuje se u komentaru.

  • Za njemačke kupovine zaliha gasa 15 milijardi evra nedovoljno

    Za njemačke kupovine zaliha gasa 15 milijardi evra nedovoljno

    Klaus Miler, šef njemačkog energetskog regulatora Bundesnecagenture, upozorio je da kreditne linije od 15 milijardi evra (15,64 milijarde dolara) koje je vlada obezbijedila za kupovinu zaliha gasa možda neće biti dovoljne da se do zime napune skladišta.

    Njemačka je uključila alarmno zvono povodom potencijalne nestašice gasa reagujući na sve manje isporuke iz Rusije, usljed eskalacije energetskog sukoba između Zapada i Moskve nakon ruskog napada na Ukrajinu u februaru.

    Miler je, u intervjuu za magazin VirtšaftsVoše objavljenom danas, naveo da bi cijene gasa zbog smanjene ponude mogle da porastu u međuvremenu, zbog čega bi 15 milijardi evra moglo da bude nedovoljno da se skladišta napune do zime.

    Njemačka je na saveznom nivou uvela obavezu da se skladišta gasa popune 80 posto do oktobra i do 90 procenata do novembra. Trenutni nivoi zaliha u skladištima su oko 61 odsto.

    “Što cijena gasa više raste, to je skuplje da se dostignu zakonski ciljevi popunjenosti skladišta predviđeni za oktobar i novembar”, rekao je Miler, prenosi Rojters.

    Najveća evropska privreda takođe bi mogla da se suoči sa nestašicom gasa narednih mjeseci ukoliko dotok ruskog gasa gasovodom Sjeverni tok 1, koji treba da bude obustavljen u julu radi redovnog održavanja, ne bude nastavljen, dodao je Miler.

    “Na osnovu našeg nedavnog iskustva sa Rusijom, bilo bi neodgovorno da pretpostavimo da će sve biti u redu samo od sebe”, ocijenio je on.

    Njemačka je prošlog mjeseca aktiviala drugu fazu svog trodelnog plana za vanredne situacije s gasom nakon što je Rusija smanjila isporuke gasovodom Sjeverni tok 1. Posljednja treća faza kriznog plana predviđa da država uvede racionisanje potrošnje goriva.

    Njemački ministar ekonomije Robert Habek izjavio je u subotu da bi Rusija mogla da nastavi obustavu isporuka gasa Sjevernim tokom 1 i po isteku roka utvrđenog za redovan remont gasovoda.

  • Austrijanci se žale: Nije dovoljno

    Austrijanci se žale: Nije dovoljno

    Austrijanci smatraju da paket koji je Vlada usvojila s ciljem rasterećenja građana usljed poskupljenja nije dovoljan.

    Vlada je usvojila paket mjera u ukupnoj vrijednosti od 28 milijardi evra, koji predviđa finansijsku pomoć građanima.

    Istraživanje javnog mnjenja instituta “Lacarsfeld” pokazuje da 58 odsto Austrijanaca smatra da taj paket mjera nije dovoljan.

    Dvije trećine, to jest 64 odsto, kaže da snažno osjećaju posljedice poskupljenja i da sada manje kupuju.

    Upitani o konkretnim mjerama, 68 odsto želi da Vlada zamrzne cijene gasa, struje i ostalih energenata.

    Od početka godine Austrija bilježi rekordne inflacije, koja je u junu dostigla 8,7 odsto, što je najveća vrijednost od 1975. godine.

    Eksperti ističu da se još ne nazire kraj talasu poskupljenja.

    Predsjednik Udruženja trgovaca Rajner Vil najavljuje da će narednih nedjelja cijene namirnica dalje rasti.

    On kaže da je uzrok visoka cijena energenata, te i rastući troškovi ambalaže i logistike.

    “Vrhunac inflacije očekujemo krajem godine”, rekao je Vil.

  • Egzodus konobara iz BiH na vrhuncu

    Egzodus konobara iz BiH na vrhuncu

    Oglasi u kojima se traže konobarica ili konobar, sa iskustvom ili bez njega, sve su češća pojava u ugostiteljskim objektima u Republici Srpskoj i BiH, a takvo stanje traje već mjesecima, tvrde poslodavci, koji kažu da gotovo ne postoji ugostitelj koji nije ostao bez radnika, ali da problem predstavlja i činjenica da radno sposobni u BiH ne žele raditi ove poslove, za šta je, kažu, kriva i država.

    U ovom trenutku, niko od nadležnih u BiH ne može sa sigurnošću odgovoriti na pitanje koliko radnika nedostaje u ugostiteljstvu.

    “Bukvalno od početka marta ljudi odlaze na Hrvatsko primorje. Nema nekog efikasnog rješenja, jedino da zapošljavamo djecu koja sada završavaju srednju školu. Nema nijednog lokala da ne traži konobara”, priča za “Nezavisne novine” Zlatan Tatić, predsjednik Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma “Horeca RS”.

    Sa istim problemom suočeni su i sarajevski ugostitelji, iako nude solidne uslove.

    “Nedostaje radne snage, meni su tri konobara i jedan kuvar otišli sezonski. Mi nudimo platu 1.200 KM, pa i 1.500 KM, što je često više od plate u državnoj službi “, kaže za “Nezavisne novine” Amar Trbović, potpredsjednik Udruženja ugostitelja Sarajevo.

    S obzirom na to da je ljetna sezona, egzodus radne snage u sektoru ugostiteljstva je na vrhuncu, a najčešće destinacije su Crna Gora, Hrvatska, Slovenija pa zemlje Evrope. Radnici odlaze zbog bolje zarade, a plata koju konobari imaju, npr. u Hrvatskoj je i do 1.000 evra, što je duplo više od prosjeka u BiH, u kojoj se zarade kreću u prosjeku između 600 i 1.000 KM.

    “Bez obzira na to što je došlo do jednog ozbiljnijeg povećanja plata kod nas u ovom sektoru, ne možemo da kažemo da je to ono što je dovoljno čovjeku da živi. Jer oni koji odu, imaju mogućnost da za dva-tri mjeseca zarade maltene toliko da mogu od toga živjeti godinu dana”, pojašnjava za “Nezavisne novine” Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva i turizma Republike Srpske.

    Međutim, osim manjka radnika u ugostiteljstvu, poslodavci tvrde da dodatan problem predstavlja i to što oni koji ostaju u BiH ne žele da rade ove poslove.

    “Dosta njih i država štiti. Mi, kad se javimo na biro, tražimo konobare i kuvare, a biro neće da ih pošalje. Ili oni nam daju listu, mi ih zovemo, a oni neće da rade ili hoće da rade na crno, zato što su na birou i imaju neke benefite”, kategoričan je Trbović. Po njegovom mišljenju, postoji jedno rješenje za ovakve stvari.

    “Mi bismo riješili taj problem kada bi na federalnom nivou bio izglasan zakon koji bi predvidio sljedeće: kad tri puta biro pošalje nekog, ako ne želi da radi, sljeduje mu skidanje sa biroa. I onda, kada ode doktoru, mora da platiti. Vjerujte da bi onda svi radili”, poručio je Trbović.

    Mersiha Ferhatović Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da nedostatak radnika nije samo karakterističan za BiH.

    “Mislim da čak i susjedna Hrvatska i Crnogorsko primorje vape za radnicima”, kaže Ferhatović Beširovićeva.

    Njene tvrdnje potkrjepljuju se i nedavnom objavom da je dio vlasnika ugostiteljskih objekata u Dubrovniku stavio svoje usluge na čekanje.

    Takođe, iz sindikata su mišljenja da, osim visine primanja, postoje i drugi razlozi sve većeg odliva radne snage iz BiH.

    “Rekla bih da i nedostatak perspektive i politička nestabilnost tjeraju radnike izvan granica ove zemlje, pa čak i ove regije”, kazala je Ferhatović Beširovićeva.

  • “Jelena Trivić predstavlja sve ono pozitivno što Dodik nije, niti ikada može predstavljati”

    “Jelena Trivić predstavlja sve ono pozitivno što Dodik nije, niti ikada može predstavljati”

    Četiri godine „srpske reprezentacije“, kako ih je SNSD slavodobitno nazvao početkom mandata, nanijele su nemjerljivu štetu Republici Srpskoj, kaže narodni poslanik i potpredsjednik PDP, Igor Crnadak.

    Nosanje zastave Republike Srpske iz hodnika u kabinet i obrnuto. Najave da će se na sjednice Predsjedništva BiH javljati video-linkom. Prihvatanje formiranja Savjeta ministara bez jednog srpskog ministra oko čega su mjesecima kasnije bošnjačke političke elite ucjenjivale. Prihvatanja nastavka puta BiH u NATO, a u isto vrijeme donošenje falsifikovanog dokumenta u Narodnu skupštinu Republike Srpske. Potpuno prepuštanje vanjske politike Džaferoviću, Komšiću, Turkovićevoj i Alkalaju, što je dovelo Republiku Srpsku na najniže grane na međunarodnoj sceni od kada postoji, ali i masovno vraćanje srpskih diplomata iz diplomatsko-konzularnih predstavništava. Pokunjeno vraćanje u Sarajevo iako nije riješeno pitanje nametnute Inckove odluke. Fijasko sa vraćanjem nadležnosti. Petljanje u sve i svašta, pa i u medicinska pitanja tokom pandemije korona virusa u kojoj smo bili na vrhu svjetske liste po smrtnosti. Afera „respiratori“ koji su se nabavljali iz njegovog kabineta, a prodavali Republici Srpskoj po deset puta višim cijenama. Mnogo galame, svađe, tenzija, sve to, i još mnogo toga, obilježilo je promašeni mandat Milorada Dodika na mjestu srpskog člana Predsjedništva BiH, rekao je Crndak.

    – Iako su mnogi očekivali da će Dodik u Sarajevu pokazati zube, pokazao je samo slabost, nemoć, neznanje i sada se, kandidaturom za predsjednika, poražen pokušava vratiti u institucije Republike Srpske. Pokušava, ali to će biti njegov konačni poraz – ističe Igor Crnadak.

    Ako je Dodik, dodaje on, koji istini za volju ima preko trideset godina političkog iskustva i to na najvišim pozicijama i koji je neprikosnoveni šef režima, ovako diletantski postupao u Sarajevu i srozao Republiku Srpsku, šta onda tek očekivati od Željke Cvijanović?

    – Uz dužno poštovanje, gospođa Cvijanović je ipak neko ko samo lojalno sluša Dodika, koga je on tokom čitave njene karijere instalirao na političke pozicije i koja nikada nije bila u prilici da se bori sa ozbiljnim „igračima“ ni u BiH, niti u inostranstvu. Član Predsjedništva BiH, što g-đa Cvijanović pokušava postati, zadužen je za vođenje vanjske politike, a njeni najveći “uspjesi” na tom polju su stajanje u publici na inauguraciji predsjednika Trampa, sastanak sa otpuštenim Trampovim savjetnikom koji je zbog prevara završio u zatvoru i prijem za prevaranta kojeg je, zajedno sa Dodikom, primila i predstavila kao velikog investitora iz Vijetnama – rekao je Crnadak.

    On kaže da opozicija u izbore ide sa mnogo ozbiljnijom ponudom narodu Republike Srpske.

    – Mi smo još krajem prošle godine, svjesni svih njenih kvaliteta, kandidovali Jelenu Trivić za poziciju predsjednika Republike Srpske. Doktor ekonomskih nauka, univerzitetski profesor, osoba koja je u političkim borbama pokazala hrabrost i umjeće. Gospođa Trivić je neko kome je zakon iznad svega, ko politiku ne vidi kao priliku za ostvarivanje ličnih interesa i bogaćenje, neko ko poštuje Ustav i odredbu da predsjednik odražava jedinstvo naroda. Ona nije neko ko će da galami bez podloge i osnova, ko će da dijeli i svađa narod. Nije neko ko je ikada u životu radio bilo šta bez da iza sebe ostavi izuzetne rezultate. Jelena Trivić zna šta je čast, dostojanstvo i ljubav prema svojoj zemlji i narodu. Ona predstavlja sve ono pozitivno što Milorad Dodik nije, niti ikada može predstavljati. Pored nje, imamo gospodina Šarovića, čovjeka koji je prošao golgotu, proganjan, zatvaran od strane predstavnika međunarodne zajednice sa kojima je Dodik tada sarađivao, ali koji se uvijek vraćao i uspješno obavljao svaku poziciju koja mu je povjerena. Ne moramo ići u dalju prošlost, neka se samo uporede rezultati gospodina Šarovića kao ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u prethodnom mandatu Savjeta ministara sa ukupnim rezultatima svih ministara iz čitave „reprezentacije“ u ovom mandatu i sve će biti jasno. Oni nude tandem za sebe i svoj režim, mi nudimo ljude za jaču Republiku Srpsku – poručio je Crnadak.

  • Kandidature za Predsjedništvo BiH i rodna ravnopravnost

    Kandidature za Predsjedništvo BiH i rodna ravnopravnost

    Da li će u oktobru 2022. po prvi put u istoriji BiH na poziciju člana, odnosno članice Predsedništva BiH, zasjesti jedna žena političarka? Realne su šanse da se to desi veće su nego ikad, jer su i HDZ BiH i SNSD za ovu poziciju kandidovali žene: Borjanu Krišto, odnosno Željku Cvijanović.

    Radi se o iskusnim političarkama, koje su već godinama na vodećim pozicijama u svojim strankama. Željka Cvijanović, aktuelna predsjednica Republike Srpske i nekadašnja predsjednica Vlade RS, potpredsjednica je SNSD.

    Tijesan poraz
    Željki Cvijanović ovo nije prva kandidatura za članicu Predsjedništva BiH. Na izborima 2014. godine osvojila je više od 310.000 glasova i za samo jedan procenat izgubila trku protiv Mladena Ivanića.

    Željka Cvijanović

    Borjana Krišto, zamjenica predsednika HDZ BiH, aktuelna je poslanica u Parlamentu BiH, a ranije je obavljala i funkcije predsjednice Federacije BiH i federalne ministarke pravde.

    Otkako su objavljene kandidature ne prestaju nagađanja zbog čega se Milorad Dodik i Dragan Čović nisu kandidovali za Predsjedništvo BiH i zašto su na prvu borbenu liniju isturili svoje partijske drugarice.

    Milorad Dodik se odlučio za kandidaturu za još jedan mandat predsjednika Republike Srpske. Za tu poziciju lider SNSD će se boriti sa kandidatkinjom opozicije Jelenom Trivić, koja će pokušati da učini ono što mnogim muškarcima nije pošlo za rukom: da pobijedi Dodika u RS.

    Za razliku od Dodika, njegov stari saveznik, lider HDZ BiH Dragan Čović nije se kandidovao ni za jednu poziciju i neće učestvovati na izborima 2022.

    Žrtvovanje
    Znači li sve ovo da žene političarke u BiH, konačno, preuzimaju kormilo? Da li je u pitanju promjena politike, računica ili možda pritisak stranaca?

    Politička analitičarka Ivana Marić smatra da je, nakon Šefika Džaferovića, sada došao red i na Borjanu Krišto i Željku Cvijanović da se „žrtvuju za predsjednika stranke“.

    Dodik i Čović su za Predsjedništvo BiH kandidovali upravo ove dvije političarke, jer su sigurni u njihovu apsolutnu lojalnost – rekla je Marićeva za Srpskainfo.

    Sličnog je stava i politička analitičarka Tanja Topić.

    – Dodik i Čović su isturili žene na prvu liniju, pa ako one budu poražene, prinijeće ih na politički oltar kao žrtve. Čović nije isturio kandidata “jačeg” od sebe, tako da će on, čak i ako Borjana Krišto izgubi, i dalje ostati neokrunjeni gospodar na hrvatskom političkom nebu u BiH – ocjenjuje Tanja Topić za Srpskainfo.

    Svakako na dobitku
    Kad je u pitanju SNSD, dodaje ona, Dodik će biti na dobitku bilo da Cvijanovićeva pobijedi ili izgubi.

    – Kakav god bio rezultat trke za Predsjedništvo BiH, Dodik će, kao neprikosnoveni gospodar SNSD, kao i do sada kontrolisati sve funkcije koje nakon izbora pripadnu njegovoj partiji – kaže Topićeva.

    Ona podsjeća da je Dodik je pod sankcijama SAD i Velike Britanije i da su njegovi međunarodni kontakti svedeni na minimum, što je sigurno doprinijelo da odluči da se ne vraća u Predsjedništvo BiH. I Čoviću su „preporučili“ da se okane kandidature.

    – Unazad nekoliko mjeseci Čoviću je sugerisano da se ne kandiduje, dijelom i zato da bi relaksirao situaciju oko izbora za Predsjedništvo. Nije to bila samo sugestija iz ambasada zapadnih velikih sila, nego i iz Zagreba, od hrvatskih zvaničnika – ističe Tanja Topić.

  • Britanci tvrde: Ovo je vjerovatno naredni ruski cilj

    Britanci tvrde: Ovo je vjerovatno naredni ruski cilj

    Britansko ministarstvo odbrane objavilo je najnoviji izvještaj svojih vojnih obavještajaca.

    U izvještaju se navodi da će sad, kad su se ukrajinske snage povukle iz Lisičanska, posljednjeg većeg grada u regiji Lugansk koji je bio pod kontrolom Kijeva, “gotovo sigurno” prebaciti na pokušaj osvajanja regije Donjeck, prenosi “Index.hr”.

    Velik dio Donjecka je i dalje pod kontrolom ukrajinskih snaga.

    “Borba za Donbas bila je teška i iscrpljujuća te je vrlo vjerovatno da će tako ostati i u narednim sedmicama”, navodi se u izvještaju.

    Britanski obavještajci ističu da ruska invazija i dalje ima “razarajući učinak” na ukrajinski poljoprivredni sektor te da je uzrokovala značajne poremećaje u lancima snabdijevanja sjemenom i gnojivom.