VRBAS Media

Autor: INFO

  • Hil: “Spor oko tablica neće riješiti ključna pitanja između Beograda i Prištine”

    Hil: “Spor oko tablica neće riješiti ključna pitanja između Beograda i Prištine”

    Ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil izjavio je večeras da prevazilaženje spora oko preregistracije vozila neće doprinijeti rješavanju ključnih pitanja između Beograda i Prištine.

    Hil je rekao da se prištinske vlasti osjećaju kao da su u sivoj zoni kada je u pitanju članstvo u međunarodnim organizacijama, uključujući i UN, a da Srbija ima pravo da postavlja pitanje šta će biti sa srpskom zajednicom na KiM.

    – Srbija ima pravo da postavlja pitanje šta će biti sa srpskom zajednicom na Kosovu, mogu li se Srbi osjećati komforno na Kosovu, da li mogu osjećati podršku i zaštitu zakona, da li mogu očuvati svoj identitet. To su pitanja od ključnog značaja i to u tom smislu da kosovsko pitanje bude internacionalizovano, a da srpska zajednica neće biti zaboravljena – naveo je Hil.

    Ističući da su to ključna pitanja, Hil kaže da se umjesto toga “vrtimo oko pitanja registarskih tablica”.Ad

    – Kako god da se završi to pitanje, ne mislim da će riješiti ključne zabrinutosti obje strane – članstvo u međunarodnim organizacijama Kosova i pitanje budućnosti srpske zajednice. Registarske tablice to neće riješiti – ističe on.

    Navodeći da nije pregovarač u dijalogu, Hil je ukazao na to da je, kako je naveo, “EU radila naporno i dugo na tom pitanju”.

    Smatra i da rješenje treba da proizađe iz Briselskog dijaloga i da Beograd i Priština treba da sarađuju u rješavanju otvorenih pitanja.

    – Ne želimo da se dijalog pretvori u rješavanje sporova, želimo da se dijalogom rješavaju i veća pitanja – kaže Hil.

  • Vučević o stavu Srbije pred istek kritičnog roka u ponoć na Kosovu

    Vučević o stavu Srbije pred istek kritičnog roka u ponoć na Kosovu

    Naše crvene linije su: nema Bljeska i Oluje, nema 2004. godine. Bude li nastao pogrom Srba, Srbija će adekvatno reagovati.

    Izjavio je ovo novi ministar odbrane Srbije Miloš Vučević večeras na Blic televiziji, na manje od dva sata uoči još jedne kritične tačke kosovske krize: isteka roka za preregistraciju vozila, večeras u ponoć.

    – Srbija ne želi destabilizaciju regiona. Ne želi, ne daj bože, sukobe ili ratove. Mi smo ratovali i više nego što je trebalo u 20. vijeku. Ali administracija u Prištini treba da zna da naša želja za mirom, dijalogom i kompromisom nije znak slabosti. I to nije prijetnja nikome, mi se ne igramo tih stvari. Ovo nisu ratne igre! Ovo je poruka odgovorne države. Ovo je poziv da se vratimo za pregovarački sto. Srbija neće biti džak za udaranje – izjavio je ministar Vučević.

    Vučević je kazao da kao ministar odbrane nema pravo da bude uplašen zbog situacije na Kosovu i Metohiji, ali da je zabrinut zbog moguće eskalacije.

    – A šta Srbija može ako dođe da eskalacije, rasplamsavanja, podizanja tenzija, nereda? Ne možemo ništa da uradimo? – upitala je Vučevića autorka emisije Ivana Mastilović Jasnić.

    – Pustite to, da ne možemo. Možemo! Ne želimo da idemo u eskalaciju, ali Srbija ima pripremljen odgovor na sve moguće scenarije – odgovorio je ministar Vučević, piše Blic.

  • Mazalica: Stanje očaja opozicije postaje veliki problem za Srpsku

    Mazalica: Stanje očaja opozicije postaje veliki problem za Srpsku

    Ne vidim razlog zašto je opozicija najavila protest ispred Javnog servisa Republike Srpske budući da je njima javni servis nudio i ustupao prostor za izlaganje njihovih političkih stavova koji oni uglavnom nisu koristili.
    Rekao je ovo Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji je gostujući u Temi dana ATV komentarisao posljednje poteze opozicije u Srpskoj. Što se tiče najavljenog protesta ispred RTRS, Mazalica kaže da ne vidi nijedan razlog kojim bi predstavnici opozicije bili oštećeni djelovanjem Javnog servisa

    „Što se tiče protesta, oni vjerovatno pokušavaju mijenjati lokacije računajući da će dobiti nešto novo. Vjerovatno sada, nakon odluke Centralne izborne komisije (CIK), pokušavaju izvršiti politički pritisak da CIK promijeni svoj stav. Malo je targikomično vidjeti Crnatka (član PDP-a) koji je do prije par dana govorio da moraju poštovati odluke CIK-a, sada se te odluke osporavaju“, rekao je Mazalica za ATV.

    Podsjetio je i na veliki skup koji je organizovao SNSD u Banjaluci na kojem se, tvrdi Mazalica, okupio najveći broj građana u istoriji Banjaluke, odakle je poslata važna poruka. Skup je pokazao, kaže Mazalica, kako bi narod reagovao kad bi se ponavljali izbori i kolika je spremnost da se izborna volja odbrani.

    „Treba reći da nije bilo nepravilnosti, nije bilo toliko problematičnih biračkih mjesta da bi se izborni proces za predsjednika Republike Srpske mogao tako kontaminirati da bi on eventualno mogao dati drugačiji ishod. Ta razlika koja je bila između Milorada Dodika (SNSD) i Jelene Trivić (PDP) od 30.000 je manje-više ostala. Jasno je da je nemoguće bilo, čak ni ovim pokušajima podmetenja falsifikovanih listića, da se ponove izbori. Jasno je da toga nema, jasno je da je Milorad Dodik predsjednik Republike Srpske. Jasno je i da su građani izašli na naš veliki miting i da su pružili podršku Miloradu Dodiku“, poručio je Mazalica.

    Ovo što opozicija sada pokušava je možda i opravdavanje stvari koje su radili, smatra Mazalica i očekuje da će moguće dalje opravdavanje nastupiti u slučaju njihovog ulaska u Savjet ministara BiH bez srpskog legitimiteta.

    „SNSD je u ovih 16 godina znao izgubiti izbore na nekim nivoima, pa smo mi opet nastavili borbu političkim sredstvima protiv naših političkih protivnika. Ono što radi opozicija je ugrožavanje nekih osnovnih principa demokratije i političke kulture, gdje umjesto da prizanju poraz i čestitaju pobjednicima, oni izazivaju ulicu, idu na pritisak na institucije koje su zarobili svojim nelegalnim izborom i nelegitimnim CIK-om. Onda pokušavaju da ospore pobjedu ili da negiraju svoj ubjedljiv poraz na izborima i to je nešto što govori samo o njima i njihovoj frustraciji. Nakon toliko godina ne mogu da shvate da nisu u pravu, da su izgubili izbore. Njihovo stanje očaja postaje veliki problem za Republiku Srpsku upravo zato što se oni uzurpiranjem bh. institucija obračunaju sa vlasti u Republici Srpskoj, praktično štete i samoj Republici Srpskoj. Srpska je oštećena time što se o predsjedniku odlučivalo u ponovnom kontrolnom brojanju u Sarajevu“, izjavio je Mazalica dodavši da opozicija pribjegava izdaji Republike Srpske kada ne mogu da na normalan način dođu do vlasti.

  • Borenović objavio 20 razloga zbog kojih ne prihvata rezultate CIK

    Neki od razloga su fizički napadi na članove biračkih odbora i na posmatrače, kandidovanje ljudi iz SNSD u biračke odbore umjesto “fiktivnih” kandidata, nedostatak 62 vreće sa neiskorištenim biračkim materijalom, nedostatak 23 izvoda sa Centralnog biračkog spiska, podatak da 80 odsto glasačkih listića nije spakovano kako treba…– Meni nije ni odgovorno, ni opravdano i ja ovo ne mogu prihvatiti. Zbog naroda, zbog društva, zbog generacija kojima hoćemo da ostavimo uređen sistem, normalnu i slobodnu zemlju, a ne ovakvu, okovanu kriminalom i korupcijom koja počinje od izbora. Jer ko krade na izborima, krašće i na pozicijama na koje dođe nakon takve “pobjede”. Krade i krašće od naroda. Ne mogu prihvatiti ni da je “sloboda medija” tolika da javni servis ima “slobodu” da u svojim informativnim emisijama iznosi najbrutalnije laži, etiketira predstavnike opozicije, optužuje za gnusne radnje, jer im se vijesti spremaju u partijskom komitetu. Zato, vidimo se u srijedu u 18 časova ispred RTRS – poručio je Borenović.

  • Opozicija treći put izvodi građane na proteste u mjesec dana

    Opozicija treći put izvodi građane na proteste u mjesec dana

    Opozicione partije SDS, PDP i pokret Za pravdu i red izvode građane na proteste po treći put u zadnjih mjesec dana u najvećem gradu Srpske, ali ovaj put ne zbog izbornih krađa već zbog uređivačke politike RTRS.

    Kandidatkinja za predsjednika Republike Srpske i poslanica PDP u parlamentu RS, Jelena Trivić, najavila je da će novi, “narodni protest” biti održan u srijedu od 18 časova, na Trg Republike Srpske u Banjaluci, gdje se nalazi sjedište RTRS.

    – Pozivam građane da zajedno u srijedu ispred RTRS pošaljemo poruke koje se, nažalost, ne mogu čuti kroz program javnog servisa, koji je zarobljen. RTRS kao jedan od stubova naše Republike, nažalost, odavno je u službi jedne partije i jednog režima. Vidimo se u srijedu, nema stajanja! Stop tiraniji i diktaturi – navela je Trivićeva na društvenim mrežama.

    Najava novih poteza
    Ona je dodala da će doći pravda za sve one ljude koji su željeli promjene, jer je njihova izborna volja pokradena.

    Trivićeva je ponovila da ne prihvata izborne rezultate koji su “tačan zbir netačnih podataka” i da neće čestitati Miloradu Dodiku pobjedu.

    Predsjednik pokreta Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, potvrdio je da će doći na protest ispred zgrade RTRS zbog, kako navodi, sramnog izvještavanja.

    – Pored toga, protestovaćemo zbog rada i kampanje RTRS u korist režima ove partijske televizije, koja je sve samo ne javni servis svih građana. Ovo je najava poteza koje ćemo povlačiti. Nemamo namjeru da ustuknemo pred pravnim nasiljem zarobljenih institucija i kriminalom koji se dešava – istakao je Vukanović.

    S druge strane, partije vladajuće većine osuđuju najavljeni protest ističući da opozicija na ovaj način želi da destabilizuje Republiku Srpsku.

    Imaju li protesti kod nas ikakvu svrhu i da li se njima išta mijenja?

    Socijalni bunt
    Sociolog Vladimir Vasić ističe za Srpskainfo da u BiH nedostaje socijalni bunt koji bi bio van političkih okvira i nezavisan od stranaka.

    Dodaje da su protesti u BiH uglavnom politički obojeni, a građani se iskorištavaju u svrhu ličnih i političkih interesa.

    – Nama nedostaje protest koji će da bude opozicija i vlasti i opoziciji u političkom smislu. Ovi protesti koje smo do sada vidjeli u BiH su klasične političke predstave, bilo da su ih organizovali vlast ili opozicija. Građani koji nisu politički opredijeljeni već su na neki način zasićeni tim što vide – ocjenjuje Vasić.

    On ističe da se tom političkom konotacijom protesta na neki način ubija građanski aktivizam i čista namjera građana da izađu na ulice i izraze svoj bunt, kao što to čine u Zapadnoj Evropi, gdje ljudi izlaze na ulice iz socijalnih razloga.

    Za razliku od Zapadne Evrope, kako kaže Vasić, protesti u BiH imaju uskopolitičku konotaciju i nema jasnog socijalnog bunta.

    – Nedostaje mladih ljudi na protestima, nedostaje studenata. Ne možemo tražiti promjene od ljudi u nekoj trećoj dekadi života. Mislim da totalno pogrešno percipiramo tu potrebu za protestima i u totalno pogrešnom pravcu se kreću ovi protesti građana – smatra Vasić.

    Konkretni zahtjevi
    Kada bi se analizirala struktura stanovništva koja dolazi na proteste, kako ističe Vasić, vidjelo bi se da su to isključivo građani koji su tu došli po partijskoj liniji.

    Smatra da sasvim mali broj građana tu dolazi svojom slobodnom voljom.

    Komentarišući proteste ispred RTRS, Vasić kaže da se na taj način ne može uticati na nečiju uređivačku politiku.

    Dodaje da svaka vlast na neki način ima na svojoj strani medije.

    – Mislim da nije korektno i da je opasno uvlačiti medije, pogotovo javni servis Srpske, u te neke uskopolitičke strukture. Mediji su, takođe, jedna od važnijih institucija Srpske i može im se na drugi način prići u smislu korigovanja njihove uređivačke politike, a ne protestima – ističe Vasić.

    On kaže da, ako se već organizuju protesti, onda treba decidno navesti šta, kako i na koji način nešto treba da se promijeni.

    – Ne može se doći i reći “hoćemo da promijenimo uređivačku politiku”. Na protestima trebaju da se kažu konkretni zahtjevi šta se želi promijeniti i ponuditi mehanizme kako to da se riješi. Kod nas nedostaju konkretni prijedlozi na protestima kako nešto promijeniti. Čujemo samo “ajmo da rušimo institucije”. Ne možemo to da radimo, to prosto ne stoji – zaključuje Vasić.

  • Jermenija i Azerbejdžan potpisali dokument o Nagorno-Karabahu: Može li biti uvod u konačni mir?

    Jermenija i Azerbejdžan potpisali dokument o Nagorno-Karabahu: Može li biti uvod u konačni mir?

    Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev i premijer Jermenije Nikola Pašinjan potpisali su u Sočiju, pod posredstvom Vladimira Putina važan dokument o Nagorno-Karabahu koji bi mogao doprinijeti smanjenju tenzija.

    U zajedničkoj izjavi iza koje stoje Azerbejdžan, Armenija i Rusija, strane u sukobu su obećale da će se posvetiti normalizaciji odnosa.

    “Alijev i Pašinjan su pozdravili spremnost Rusije da pomogne u normalizaciji odnosa između dvije države. Strane su konstatovale ključni doprinos ruskih mirovnih snaga obezbjeđivanju sigurnosti u ovoj regiji”, navodi se u izjavi.

    Također, strane su obećale kako u budućnosti neće koristiti silu za rješavanje sukoba.

    “Lideri Armenije i Azerbejdžana složili su se da se odreknu upotrebe sile i da rješavaju pitanja na osnovu priznavanja suvereniteta. Putin, Pašinjan i Alijev su istakli važnost aktivnih priprema za sklapanje mirovnog sporazuma između Jrmenije i Azerbejdžana”, ističu strane.

    Na kraju, u zajedničkoj izjavi se navodi kako će Moskva i u budućnosti pružiti svu potrebnu pomoć za postizanje mira.

    “Strane su ponovo potvrdile svoju posvećenost poštovanju sporazuma za sveobuhvatnu normalizaciju odnosa između Erevana i Bakua”, zaključuje se.

    Podsjetimo, nakon sukoba u Nagorno-Karabahu 2020. godine, Azerbejdžan i Jermenija su potpisali primirje, ali je ono i tokom 2021., a naročito u 2022. godini nekoliko puta prekršeno te su borbe intenzivirane na nekoliko područja kako teritorije Nagorno-Karabaha, tako i same Jermenije.

  • Putin: “To nije sve što bismo mogli da uradimo”

    Putin: “To nije sve što bismo mogli da uradimo”

    Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da su udari delom odgovor na napad na Crnomorsku flotu u Sevastopolju koji je izveden u subotu.

    “Delimično jeste“, rekao je Putin odgovarajući na pitanje da li se jučerašnji masovni napadi na energetske objekte u Ukrajini mogu smatrati odgovorom na nedavne događaje u Sevastopolju.

    “Ali to nije sve što bismo mogli da uradimo”, kazao je Putin, prenosi Interfaks.

    Prema njegovim rečima, napad na brodove Crnomorske flote Rusije stvorio je pretnju vojnim i civilnim brodovima, koji učestvuju u sporazumu o izvozu žita, pošto su, prema njegovim rečima, dronovi, i podvodni i vazdušni, kojima je izvršen napad, delimično koristili koridor kojim se žito izvozi iz Ukrajine.

  • Lukašenko odobrio udruženje

    Lukašenko odobrio udruženje

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko odobrio je nacrt sporazuma o osnivanju centara za vojnu obuku sa Rusijom.

    Tu informaciju objavila je BelTA pozivajući se na pres-službu šefa države.

    “Lukašenko je odobrio nacrt sporazuma sa Ruskom Federacijom o stvaranju i radu centara za borbenu obuku za zajedničku obuku vojnog osoblja oružanih snaga”, prenosi agencija.

    Nacrt sporazuma je odobren kao osnova za pregovore, navodi se u izveštaju.

    U Bjelorusiji je takođe primećeno da bjeloruska i ruska strana razvijaju novi saveznički program za unapređenje vojnih objekata koji može da koristi regionalna grupa snaga.

  • Kamate nastavljaju da rastu, Centralna banka BiH sprema nove odluke

    Kamate nastavljaju da rastu, Centralna banka BiH sprema nove odluke

    U cilju obuzdavanja inflacije i postepenog povratka na nivo od dva odsto, Evropska centralna banka (ECB) podigla je referentnu kamatnu stopu sa 1,25 na dva odsto, što će uticati i na Bosnu i Hercegovinu u smislu rasta tržišnih kamatnih stopa uključujući i one na kredite, međutim po mišljenju stručnjaka to neće riješiti problem jer uzroke inflacije treba tražiti na drugom mjestu.

    “I na sljedećim sastancima očekujemo dalje podizanje kamatnih stopa, a sve zato da se osigura što brži povratak inflacije na ciljani nivo od dva odsto. Ekonomska aktivnost u evrozoni usporila je znatno u trećem kvartalu ove godine, očekujemo dalje slabljenje do kraja ove te na početku iduće godine”, rekla je Kristin Lagard, predsjednica ECB-a.

    Inače, odluka ECB-a uslijedila je nedugo nakon što su i američke Federalne rezerve krajem septembra podigle referentnu kamatnu stopu, takođe za 0,75 odsto. Ovo povećanje kamatne stope od strane ECB-a najveće je pojedinačno povećanje u istoriji evrozone, a osim referentne kamatne stope povećana je i stopa na prekoračene depozite banaka, zatim refinansiranje banaka, kao i na prekoračene pozajmice banaka.

    “Rast kamatnih stopa samo produbljuje ekonomske probleme. Suština inflacije u SAD i Evropi je potpuno drugačija. Očekivan je odgovor da se na monetarne poteze FED-a stvari kreću u ovom pravcu, to samo produbljuje problem i inflacija se ne smiruje. Podatak da je u SAD ekonomski rast u trećem kvartalu iznad očekivanja situaciju dodatno komplikuje i to znači dalji rast kamatnih stopa jer smo udaljeniji od recesije, a inflacija se ne smiruje jer se ne smiruju tenzije koje stvaraju inflaciju”, rekao je ekonomista Saša Stevanović, dodajući da su cijene gasa negativne te da centralne banke nastoje da povrate izgubljeni kredibilitet te da se monetarnim instrumentima nastoje riješiti problemi koji nisu monetarne prirode.

    Inače, mnogi ekonomisti smatraju da uzrok inflacije nije velika količina novca na tržištu, već rast cijena energenata pa i hrane, tako da uzroke problema treba tražiti u tome, a ne podizati kamatne stope jer se inflacija na taj način sasvim sigurno neće smiriti, posebno ne dovesti na nivo od dva odsto. Istovremeno, zbog povećanja referentne kamatne stope ECB-a može se očekivati i rast kamata u Bosni i Hercegovini, međutim to je stvar poslovne politike samih banaka, a po ovom pitanju već su reagovale entitetske agencije za bankarstvo koje su donijele odluke s ciljem “zaštite korisnika finansijskih usluga”.

    Kada je riječ o kamatama koje se odnose na banke, a koje su takođe povećane odlukom ECB-a, zanimljivo je, recimo, da je kamatna stopa koju banke u Evropi plaćaju na viškove iznad obaveznih rezervi 1,5 odsto, dok je ta kamatna stopa u BiH još na nivou od minus 0,25 odsto. U suštini, banke na novac iznad obaveznih rezervi u Bosni i Hercegovini imaju trošak, a u Evropi prinos. Zbog ovoga, kako saznajemo, i Centralna banka Bosne i Hercegovine planira da reaguje u smislu podizanja kamatne stope na viškove iznad obaveznih rezervi.

    “Preduzeli smo aktivnosti po tom pitanju. Čekali smo odluku Evropske centralne banke i trenutno radimo analize. Očekujemo da ćemo uskoro donijeti odluku kako bismo se uskladili sa potezima Evropske centralne banke i svjetskih banaka i povećali te stope. Razmatramo i mogućnost da se donese odluka da se bankama nešto i plaća po tom osnovu i o tome ćemo svakako odlučivati do kraja godine”, rekao je Dragan Kulina, član Upravnog odbora Centralne banke BiH.

    Kako nezvanično saznajemo, u ovom trenutku sasvim sigurno je da kamata na obaveze iznad obaveznih rezervi neće biti negativna, a izvjesno je da će za početak ona iznositi nula odsto.

  • Srpska nema planove za otcjepljenje, Dejton ključ stabilnosti

    Srpska nema planove za otcjepljenje, Dejton ključ stabilnosti

    Republika Srpska nema planove za otcjepljenje od BiH, posvećena je Dejtonskom sporazumu, a neophodno je da međunarodna zajednica i bošnjačko rukovodstvo prestanu da napadaju Dejton i prihvate ga kao ključ održivosti BiH.

    Ovo se, između ostalog, navodi u 28. izvještaju Republike Srpske, koji je Vlada Republike Srpske dostavila Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN).

    Kroz izvještaj, napisan u pet dijelova, izvršna vlast u Srpskoj na početku se osvrnula na izbore održane 2. oktobra, a u dokumentu se navodi da je nastavljen uspješan niz slobodnih i fer izbora tokom više od 26 godina od Dejtonskog sporazuma, kao i da je to zajednička ocjena međunarodnih posmatrača (OEBS-a, Savjeta Evrope, NATO-a i Evropskog parlamenta).

    “Birači iz RS ponovo su izabrali aktuelnu vladajuću koaliciju na čelu sa SNSD-om, koja će formirati novu Vladu RS i predvoditi Narodnu skupštinu”, piše u izvještaju.

    Ostajući na tematici izbora, iz Vlade RS kažu da je međunarodni faktor pokušao napraviti razdor u Srpskoj, podržavajući preuranjene i neopravdane pozive na ponavljanje brojanja, i to prije nego što je Centralna izborna komisija (CIK) uopšte objavila preliminarne rezultate, a na osnovu tvrdnji o velikom broju nepravilnosti, za koje je naknadno utvrđeno da su potpuno neosnovane.

    Takođe, iz Vlade su stava da su bošnjački birači izabrali u Predsjedništvo BiH dva političara (Željko Komšić i Denis Bećirević), koja su posvećena rasturanju Dejtonskog sporazuma i odbacivanju dejtonskog kompromisa.

    “SDA je u zvaničnoj platformi pozvala na ukidanje dejtonske strukture BiH. Hrvatima u BiH ponovo je uskraćeno legitimno predstavljanje u Predsjedništvu BiH”, stoji u dokumentu.

    A poštovanje i primjena Dejtona su, poručuju iz Vlade RS, od suštinskog značaja.

    “Dejtonski sporazum je kamen temeljac regionalnog mira više od četvrt vijeka. Napadi na Sporazum unutar i izvan BiH su nepromišljeni, kratkovidi i opasni”, piše u izvještaju Vlade RS.

    Dalje se naglašava da je ovim sporazumom definisano da institucije na nivou BiH imaju samo nekoliko nadležnosti, te da je Ustavom BiH definisano da ostalo pripada entitetima. Traže da to poštuju i međunarodna zajednica i bošnjačko rukovodstvo.

    “Nažalost, neki članovi međunarodne zajednice sa arogancijom gledaju na sporazum. Njihovi nepromišljeni stavovi ugrožavaju stabilnost i budućnost”, kažu iz Vlade RS, poručujući da bezbjednost BiH nije ugrožena uprkos turbulentnoj politici, te da su lažni pozivi na uzbunu i reakciju stranaca neiskren politički trik.

    “U toku je usaglašena kampanja da je BiH na ivici rata. Neki članovi međunarodnog komentarijata namjerno preuveličavaju rizike po stabilnost BiH u nadi da će to dovesti do kraja dejtonskog Ustava BiH. Sanjaju o ‘Dejtonu II’, koji će BiH zamijeniti centralizovanom ‘građanskom’ državom bez zaštite srpske i hrvatske zajednice. Ti snovi su krajnje nerealni – a takvi su, srećom, i izgledi da BiH ponovo ogrezne u rat”, naveli su iz Vlade RS.

    Izvršna vlast takođe isključuje i svaku moguću vrstu eventualnog nasilja u BiH.

    U četvrtom dijelu izvještaja navodi se da je djelovanje Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) pogubnije nego ikada, te da su prisvojena diktatorska ovlašćenja OHR-a flagrantno nelegalna visokom predstavniku kao funkciji.

    “Odluke Kristijana Šmita su pravno ništavne. Nije ga imenovao Savjet bezbjednosti UN, te njegov rad nema podršku ni bošnjačkih partija u BiH. Podrška za ukidanje OHR-a i dalje raste. Sve više pažljivih posmatrača stanja u BiH zaključuje da OHR mora biti ukinut”, kažu iz Vlade Srpske.

    Konačno, u petom dijelu pozdravlja se nedavna odluka Evropske komisije kojom se preporučuje da BiH dobije status kandidata za članstvo u EU i naglašava podrška Republike Srpske evropskim integracijama BiH.