Autor: INFO

  • Stevandić: “Građanima je do mira i stabilnosti, a ne do mitinga”

    Stevandić: “Građanima je do mira i stabilnosti, a ne do mitinga”

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izjavio je Srni da ne odobrava poziv opozicije za protestni skup ispred RTRS, siguran da je građanima do mira i stabilnosti, a ne do mitinga.

    Mi nećemo da osuđujemo građane kada ih neko pozove, ali u svakom slučaju nećemo unaprijed da odobravamo nešto što je potpuno ilegalno, protivzakonito, nešto iza čega stoje pozivi o ubistvima, nemirima – dodao je Stevandić.

    Stevandić je rekao da je opozicija u Republici Srpskoj za sedam dana potpuno promijenila razmišljanje.

    Dosadašnji skupovi opozicije bili su da se moraju slušati, poštovati odluke Centralne izborne komisije /CIK/, a sada da se ne moraju poštovati – konstatovao je Stevandić.

    On je ocijenio da treba sačekati sutrašnji dan, navodeći da svi koji dođu na taj skup pripadaju jednoj politici.

    – Potpuno smo sigurni da je građanima na vrh glave svega – politike i izbora, i da je njima do mira i stabilnosti, a ne do mitinga – zaključio je Stevandić.

    Opozicija je za sutra najavila protest ispred sjedišta RTRS u Banjaluci.

  • “Izvještaji Srpske balans lažnim informacijama visokih predstavnika”

    “Izvještaji Srpske balans lažnim informacijama visokih predstavnika”

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da izvještaji Vlade Republike Srpske koji su upućivani Savjetu bezbjednosti UN predstavljaju balans lažnim informacijama o BiH koje godinama iznose visoki predstavnici u BiH.
    Cvijanovićeva je naglasila da Srpska u kontinuitetu šalje izvještaje i da će to raditi dok ne bude ukinuta pozicija visokog predstavnika.

    “Ne govorim ovdje o Kristijanu Šmitu kojeg Republika Srpska ne priznaje kao legitimnog visokog predstavnika. Govorim generalno zato što je to prevaziđena kategorija koja jeste dejtonska, ali uveliko je taj mandat prethodnih godina prekoračen akcijama ili djelovanjem visokih predstavnika bez pravnog uporišta i obaveze koju je, prema međunarodnom pravu, trebalo da imaju”, rekla je Cvijanovićeva novinarima.

    Ona je ocijenila da su visoki predstavnici nanosili više štete BiH nego što su donosili koristi.

    “Ne postoji razlog zbog čega bi bili mjerodavni da saopštavaju određene stvari o BiH kada tamo nađemo toliko falsifikata, pogrešno definisanih, lažnih informacija i politički obojenih ili nekorektnih teza”, istakla je Cvijanovićeva.

    Ona je dodala da 28. izvještaj Vlade Republike Srpske koji je upućen Savjetu bezbjednosti UN sadrži pitanja koja se odnose na potrebu Srpske da brani decentralizovanu strukturu BiH, o dešavanjima u izbornoj godini, potrebi odeđenih entitetskih struktura da rade na unapređenju u ekonomskoj sferi, ali i potrebama ostalih konstitutivnih naroda, poput Hrvata da imaju legitimno izabranog predstavnika.

    Cvijanovićeva je uvjerena da svi u Savjetu bezbjednosti UN čitaju izvještaje Vlade Republike Srpske, samo što to neki neće javno da pokažu.

    Vlada Republike Srpske poslala je 28. Izvještaj Savjetu bezbjednosti UN koji se odnosi na period maj-oktobar ove godine i u njemu izražava svoja viđenja o ključnim pitanjima i problemima sa kojima se suočava BiH, s ciljem razjašnjavanja svojih stanovišta članovima Savjeta bezbjednosti i međunarodne zajednice.

  • Komšić se žalio generalnom sekretaru NATO

    Komšić se žalio generalnom sekretaru NATO

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se pismom generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu nakon što je Vlada Republike Hrvatske zatražila prisustvo svojih vojnih pripadnika na teritoriji Bosne i Hercegovine.

    “U vezi s razmatranjem mogućnosti produženja misije EUFOR Operacija Althea, kao i mogućih drugačijih rješenja koja uključuju angažman NATO saveza, želim vas obavijestiti da smo upoznati sa sadržajem pisma iz Vlade Republike Hrvatske oko njihovog eventualnog uključivanja i slanja vojnih snaga u Bosnu i Hercegovinu kroz NATO ili EUFOR misije”, kazao je Komšić.

    On tvrdi da u pismu Vlade Republike Hrvatske postoji određeni broj krucijalnih neistina, podsjećajući da je Opći okvirni sporazum za mir u BiH ili Dejtonski mirovni sporazum potpada u kategoriju međunarodnih mirovnih sporazuma kojeg potpisuju države učesnice u ratu.

    “Takvu definiciju, kasnije je potvrdio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju iz Haga, koji je rat u Bosni i Hercegovini utvrdio kao međudržavni oružani sukob”, kaže Komšić.

    Dodaje da je takva činjenica, pravna i istorijska, bila povodom odredbe člana 3. Aneksa 1A Dejtonskog mirovnog sporazuma (Povlačenje stranih snaga) s trajnim karakterom, a nikako privremenom ili jednokratnom (one-time) obavezom, saopšteno je iz Kabineta člana Predsjedništva BiH.

    “Potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma prestale su važiti odredbe Splitskog sporazuma na kojeg se Vlada Republike Hrvatske poziva. Posebno je važno istaći da Splitski sporazum nema karakter međunarodnog sporazuma, jer se radi o jednokratnom dogovoru o vojnom djelovanju u specifičnim ratnim okolnostima”, stava je Komšić.

    On smatra da bi stoga bilo veoma neprimjereno da NATO savez u svoju misiju u Bosni i Hercegovini ili da kroz misiju EUFOR Operacija Althea uključuje snage Republike Hrvatske, odnosno zemlje čije je vojno i političko rukovodstvo presuđeno u Međunarodnom krivičnim sudu u Hagu “kao dijelom udruženog zločinačkog poduhvata koji je za cilj imao stvaranje etnički očišćenih dijelova BiH pod vojnom i političkom upravom susjedne Hrvatske”.

    “Takve političke ambicije Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, suverenoj i nezavisnoj državi, postoje i danas, koje se nastoje ojačati i vojnim snagama. Čvrsto vjerujem kako razumijete razloge moga obraćanja te da će NATO savez donijeti jedinu moguću ispravnu odluku”, napisao je Komšić u pismu upućenom Stoltenbergu.

    Kako su juče objavili mediji, Hrvatska namjerava poslati svoje vojnike u mirovnu misiju u Bosnu i Hercegovinu. Ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman poslao je pismo Stoltenbergu kojim ga “upozorava” da bi jedinstvo NATO-a moglo biti ugroženo ukoliko Hrvatskoj bude uskraćeno da pošalje svoje vojnike u mirovnu misiju u BiH.

    Hrvatski ministar navodi da ne postoje bilo kakve pravne i političke prepreke ili zabrinutosti za učešće Hrvatske u bilo kojoj misiji ili operaciji NATO-a. Osim toga, ističe Grlić-Radman, moguće isključenje Hrvatske ne bi bilo samo diskriminatorno za saveznika, već bi saveznika stavilo u nepovoljan položaj u odnosu na moguće operativne partnere, prenijeli su mediji pisanje portala istraga.ba.

  • Uhapšen osumnjičeni za ubistvo starice (91): Preživljavala od humanitarnih donacija

    Uhapšen osumnjičeni za ubistvo starice (91): Preživljavala od humanitarnih donacija

    Policijski službenici uhapsili su osobu koja je osumnjičena za ubistvo starice u živiničkom naselju Ciljuge, javljaju federalni mediji.
    Tijelo starice (91) N.J. pronađeno je juče u jutarnjim satima, u njenoj porodičnoj kući u naselju Ciljuge u Živinicama, a već u prvim aktivnostima istražioci su posumnjali da je riječ o ubistvu.

    To se na kraju i potvrdilo, a kako su ranije tokom dana naveli iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona, pozivajući se na usmeni dokaz obducenta, starici je naneseno više povreda u gornjem dijelu tijela.

    “Smrt devedesetjednogodišnje starice, koja je juče pronađena u porodičnoj kući u mjestu Ciljuge kod Živinica, je nasilna, što je Tužilaštvu usmeno potvrdio vještak obducent. Dakle, radi se o ubistvu”, precizirano je iz Kantonalnog tužilaštva u Tuzli.

    Tokom svog rada na ovom predmetu, službenici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona locirali su osobu koja se sumnjiči za ubistvo, a ona je već uhapšena, potvrđeno je za Klix.ba.

    Prema trenutnim informacijama, uhapšena muška osoba će nakon kriminalističke obrade biti predata u nadležnost Kantonalnog tužilaštva u Tuzli.

    Prema tvrdnjama mještana, nesretna starica boravila je sama, a preživljavala je od humanitarnih donacija dobrih ljudi.

  • Dačić: Uvijek sam govorio da je nas i Kineza milijardu i po

    Dačić: Uvijek sam govorio da je nas i Kineza milijardu i po

    Srbija je najveći prijatelj Kine u Evropi, izjavio je u Beogradu srbijanski ministar spoljnih poslova Ivica Dačić.

    Dačić je ovo izjavio tokom skupa „Novi svjetski trendovi u odrazu 20. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine“.

    Pored toga, Dačić je dao i jednu zanimljivu izjavu:

    „Uvijek sam govorio da je nas i Kineza milijardu i po“, rekao Dačić.

  • “Događaji u Ukrajini su dio borbe SAD”

    “Događaji u Ukrajini su dio borbe SAD”

    Događaji u Ukrajini su deo borbe SAD protiv multipolarnog svjetskog poretka rekao je ministra inostranih poslova Rusije Sergeja Lavrova.

    SAD i njeni saveznici ne prestaju sa borbom protiv formiranja multipolarnog svetskog poretka, događaji u Ukrajini su postali deo ovog sukoba, navodi se u saopštenju Lavrova na konferenciji posvećenoj ruskim državljanima koji žive u inostranstvu.”Događaji u Ukrajini, to nije neki novi regionalni sukob, već deo borbe koja se odvija za budućnost svetskog poretka. Svedoci smo neprekidnih napora SAD i zapadne manjine koju predvode da se zakoči objektivni proces formiranja multipolarnog svetskog poretka, uključujući kroz promovisanje koncepcije poretka koji je zasnovan na pravilima. Danas zapadni lideri otvoreno to priznaju, trabunjaju o sopstvenoj ekskluzivnosti i superiornosti nad drugim civilizacijama“, istakao je Lavrov. On je podvukao, da je trenutno geopolitička situacija neverovatno eskalirala: nakon početka specijalne vojne operacije u Ukrajini neprijateljske zemlje su protiv Rusije pokrenule hibridni rat. “Cilj tog rata je da se nanese poraz na bojnom polju, potkopa ruska ekonomija, oslabi unutarpolitička stabilnost, da se Rusija pomeri sa pozicije jedne od vodećih svetskih sila“, zaključio je ministar inostranih poslova Rusije. Sergej Lavrov se obratio na konferenciji “Ekonomska saradnja: sunarodnici i regioni Rusije. Odgovarajući na izazove vremena“.

  • U Hagu nemaju komentar na Karadžićev tretman u Britaniji

    U Hagu nemaju komentar na Karadžićev tretman u Britaniji

    Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove nije želio da komentariše činjenicu da su prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću ugrožena ljudska prava u zatvoru na britanskom ostrvu Vajt.

    “Hvala vam za vaše pitanje. Mehanizam nema komentar”, odgovoreno je danas Srni iz ove pravosudne institucije, koja je naslijedila Haški tribunal, na pitanje da li će iskoristiti svoj autoritet i zatražiti da budu poštovana Karadžićeva ljudska prava.

    Prethodno je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zatražio od predsjednika Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Grasiele Gati Santana da u okviru svojih nadležnosti interveniše kod Vlade Velike Britanije da odmah preduzmu potrebne mjere da se zaustavi zatvorski teror nad haškim osuđenikom Radovanom Karadžićem koji izdržava kaznu doživotnog zatvora na britanskom ostrvu Vajt.

    Advokat Goran Petronijević, pravni zastupnik prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, izjavio je Srni da je došlo do strahovitih narušavanja Karadžićevih osnovnih ljudskih i zatvorskih prava u Velikoj Britaniji, te poručio da će, ukoliko mu se išta desi, za to direktno biti odgovorna britanska vlada.

    Grupa intelektualaca iz Srbije i Republike Srpske uputila je generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu otvoreno pismo zbog nehumanog postupanja prema Karadžiću koji služi kaznu u zatvoru na britanskom ostrvu Vajt.

    U pismu, u kojem se ističe da su Karadžiću uskraćena čak i prava koja je ima u zatvorskoj jedinici u Hagu, sa pratećim “Apelom za pomoć i akciju spasavanja Karadžićevog života i dostojanstva”, oni tvrde da u Karadžićevom slučaju postoji mogućnost njegovog tragičnog ishoda i traže da se ukine odluka o izdržavanju kazne u Engleskoj.

  • Kontraudar Srbije 3. novembra

    Kontraudar Srbije 3. novembra

    Na pokušaje Prištine da uz pomoć Zapada “udarom” na članstvo u međunarodnim institucijama, zaokruži nezavisnost lažne države, Srbija neće sedeti skrštenih ruku.

    Jedan od prvih odgovora mogao bi da bude aktiviranje novih povlačenja priznavanja Kosova, i to već od četvrtka, 3. novembra, ukoliko u Savetu Evrope bude pokrenuta procedura za prijem kvazitvorevine.

    Naša strana u fioci ima note devet država koje su preinačile odluku o priznavanju Kosova koje u svakom trenutku može da obelodani, a “na čekanju” je i opsežna diplomatska akcija lobiranja za novim povlačenjima priznavanja, koja je bila zamrznuta nakon obavezivanja na moratorijum u Vašingtonskom sporazumu.

    Novi pritisci na Srbiju neće ići samo iz pravca Strazbura i Saveta Evrope, već je izvesno da će se predsednik Aleksandar Vučić i u nemačkoj prestonici, na samitu u okviru Berlinskog procesa koji je tako planiran za 3. novembar, suočiti i sa otvorenim zahtevima za ubrzanim rešavanjem pitanja KiM i hitnog uvođenja sankcija Rusiji, navode “Novosti”.

    Članstvo Kosova u SE otvoreno je pitanje otkako je Priština u maju predala zahtev za pristupanje toj instituciji, ali taj prvi pokušaj da ova tema bude “progurana” na dnevni red nije uspeo.

    Sada se sprema drugi, odnosno da se na ovonedeljnoj sednici Komiteta ministara SE zvanično pokrene proces koji bi trebalo da kulminira prijemom Kosova.

    Navodno se čeka da Komitet napusti mađarski član, a dođe litvanski.

    Prema informacijama, sutra bi trebalo da bude poznato da li će se Priština sa svojim saveznicima upustiti u ovu “opasnu avanturu”. Naime, tada se održava sastanak Biroa koji predlaže dnevni red za sednicu Komiteta ministara.

    Šef diplomatije Ivica Dačić tvrdi da se na Srbiju i članice EU koje nisu priznale Kosovo vrši pritisak da pomenutoj sednici i ne prisustvuju. Time bi se “odsutne” države “tiho” saglasile sa onim što je na dnevnom redu, a Dačić ukazuje da je ključno to što trenutno SE predsedava Irska, koja je tzv. Kosovu navodno i obećala da će pokrenuti proceduru za članstvo.

    “Odnos snaga u SE je takav da odluka može i da prođe. Osnovna smetnja toj njihovoj želji je da se do sada nikada nije desilo da neka zemlja bude primljena bez konsenzusa i zato se na nas i na zemlje koje ne priznaju Kosovo vrši pritisak”, objasnio je Dačić.

    Od 46 članica Saveta Evrope, nezavisnost Kosova priznalo je njih 34
    Učlanjenje u SE samo je deo paketa prištinskih planova kada je reč o međunarodnim institucijama i organizacijama.

    Prethodnih dana iz Prištine su najavljivali i kandidaturu za članstvo u EU, a stolica u Ujedinjenim nacijama odavno im je nedosanjani san, kojim bi zaokružili nezavisnost nelegalne države.

    Dačić ne krije da Srbiju čeka “težak diplomatski hod”, ali i navodi da je Srbija promenila odnos snaga u UN kada je reč o broju zemalja koje priznaju nezavisnost Kosova.

    Od 46 članica Saveta Evrope, nezavisnost Kosova priznalo je njih 34. I naš ambasador u Vašingtonu Marko Đurić kaže da Srbija neće prva kršiti moratorijum iz Vašingtonskog sporazuma, ali i da onog trenutka kada Priština zaista pokrene inicijative za prijem u SE, onda ono što se nalazi “u fioci” predsednika Vučića izlazi na svetlost dana, a i Srbija još jačim tempom nastavlja svoju aktivnost.

    On je naveo da je tokom prethodnog mandata Dačića na mestu šefa diplomatije i Nikole Selakovića između 20 i 26 država povuklo priznanje nezavisnosti KiM.

  • Dignuta borbena gotovost Vojske Srbije

    Dignuta borbena gotovost Vojske Srbije

    Ministar odbrane Miloš Vučević prokomentarisao je aktuelnu situaciju na KiM.

    “Predsednik Republike (Aleksandar Vučić) kao vrhovni komandat je izdao naredbu Vojsci Srbije da bude u pripravnosti, da podigne nivo borbene gotovosti na onaj nivo da može da odgovori na svaki zadatak. Srbija je ozbiljna država, preduzima odgovornost za sve moguće probleme”, rekao je Vučević gostojući na TV Hepi.

    “Ne bih rekao da je ovo rešeno, sa Kurtijem ne možete biti načisto jer se nikad ne zna. Jutros su izdali prvu opomenu Srbinu za tablice. Ne mogu da verujem da Kvinta nema uticaj na Aljbina Kurtija i administraciju. Deluje da ne žele nikakvu eskalacuju, da ide u formi dijaloga, mi ne možemo biti opušteni, ali želimo dijalog. Vojska Srbija je spremna da izvrši svaki zadatak vrhovnog komandanta. Nikome se sada ne ratuje. Izginuli smo i više nešto je bio i biološki kapcitet – rekao je Vučević.

    Ministar odbrane poručio je da je Vojska Srbije jača nego što je bila.

    “Kad Srbija priča o miru i stablinosti to ne znači da smo mi slabi, da mogu da nas malteritraju i ponižavaju. Ono što treba da se zna narod jeste da je vojska Srbije mnogostruko jača nego što je bila, zaslužuje respekt i postupa u skladu na državnih vrhom. Treba da radimo na većoj popunjenosti, jačem naoružanju, obuke rezervnog sastava. Mi se ne spremamo za rat, ali ne možemo biti potpuno nepripremljeni za sve što se dešava. Vojska je prva na udaru kad su smetovi, požari, poplave, elementarne nepogode. Plate u vojsci treba da se povećaju za 20 odsto. Moramo dalje o tome da pregovaramo sa predsednikom, njihove porodice treba da se stimulišu, da lakše dolaze do posla. Ako ne ulažemo u našu vojsku, imam strah šta će se dešavati, moramo razumeti zbog čega vojska treba da se osnaži”, kazao je Vučević.

    “Čekamo iz Francuske novo naoružanje, ali i iz mediteranske države helikoptere. To je pametna strateška odluka, da se nabavlja najbolje naoružanje sa najjačih meridijana. Namenska proizvodnja je strašan potencijal kada govorimo o našoj municiji. Da pokrene snažnu ekomonsku promenu u Srbiji”, dodao je on.

  • Banjaluka oborila rekord po broju turista

    Banjaluka oborila rekord po broju turista

    Banjaluka je, od kada se mjeri turistički promet, ove godine dostigla najveći broj dolazaka za devet mjeseci – 66.691 dolazak ili 79,7 odsto više nego u istom periodu lani kada je evidentirano 37.120 dolazaka, izjavila je Srni stručni saradnik za odnose sa javnošću gradske Turističke organizacije Branka Branković.

    Brankovićeva je navela da su za devet mjeseci ove godine evidentirana 103.374 noćenja ili 77,8 odsto više u odnosu na prošlu godinu, kada je bilo 58.702 noćenja.

    Ona je pojasnila da su u pitanju statistički pokazatelji, broj dolazaka i noćenja kada je riječ o hotelima, motelima i hostelima, ali da u ovom slučaju nije obuhvaćen “stan na dan”.

    “Statistika u ovom slučaju ne obuhvata apartmanske smještaje i kuće za odmor, seoska domaćinstva i vikendice, tako da su podaci o broju noćenja i dolazaka sigurno mnogo veći nego što je statistika i pokazala”, istakla je Brankovićeva.

    Ona je ukazala da se dešava da ni svi registrovani smještajni kapaciteti nisu ažurirani, niti prijavljuju tačan broj gostiju, te navela da Banjaluku u sve većem broju posjećuju turisti iz zemalja koje su sa ovim gradom povezane avio-linijama.

    Kada je riječ o broju noćenja, Brankovićeva je ocijenila da je ta brojka barem 2,5 puta veća nego što statistika prikazuje.

    Ona je zaključila da je Banjaluka po broju dolazaka i dalje prvi grad u Srpskoj, a četvrta turistička destinacija po broju noćenja.