Danas je istekao rok za podnošenje kandidatskih lista za opšte izbore u BiH zakazane za 2. oktobar.
Iz CIK-a je precizirano da je, u skladu sa uputstvom o rokovima i redosljedu izbornih aktivnosti, rok za podnošenje kandidatskih lista istekao danas u 16 časova.
U saopštenju je navedeno da će CIK kandidatske liste objaviti u službenim glasilima i sredstvima javnog informisanja do 18. avgusta.
Vlada Italije saopštila je danas da će proglasiti vanredno stanje u oblastima koje su najteže pogođene sušom.
Sjednica Vlade sa ovom tačkom dnevnog reda zakazana je za 18.00 časova, dodaje se u saopštenju.
Proglašavanje vanrednog stanja omogućava Vladi da brže donosi odluke i da skraćuje uobičajene zakonske procedure.
Nekoliko italijanskih regiona već je proglasilo vanredno stanje s namjerom da upotrijebi finansijska sredstva zbog krize sa vodom, pošto udruženja poljoprivrednika navode da će proizvodnja ove godine značajno podbaciti u ključnim oblastima.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekonstruisao je danas Vladu u pokušaju da se prilagodi novoj političkoj relanosti poslije parlamentarnih izbora na kojima njegov centristički savez nije osvojio većinu u parlamentu.
Kristof Bešu je novi ministar za okolinu, a Fransoa Braun je novi ministar zdravstva.
Zamijenjen je i ministar za politiku o licima sa invaliditetom Damijen Abad, koji je pod istragom zbog sumnje da je počinio silovanje i nedolično se seksualno ponašao.
Makron je prije izbora rekao da će u Vladi ostati samo ministri koji budu zadržali svoje mandate u parlamentu.
Dva od 15 ministara nisu ponovo izabrani u parlament u dva kruga izbora prošlog mjeseca i danas su zamijenjeni, prenosi AP.
Vlada će tokom dana održati prvu sjednicu u novom sastavu.
Optužbe protiv Abada iznesene su samo nekoliko dana nakon što je premijer Elisabet Borne, prva žena na ovoj poziciji u Francuskoj, objavila sastav svog kabineta 22. maja.
Makronova koalicija Zajedno osvojila je najviše mjesta u parlamentu – 44, ali nema većinu pošto su dosta glasova dobili ljevičarska koalicija i Nacionalni skup na čijem je čelu Marin Le Pen.
Kancelarija disciplinskog tužioca podnijela je disciplinsku tužbu protiv tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić zbog tvrdnje da je na nju vršen pritisak tokom sastanka nosilaca najviših pravosudnih funkcija u kompleksu pravosudnih institucija.
Tužba protiv Tadićeve podnesena je zbog disciplinskog prekršaja “ponašanje u sudu ili tužilaštvu i izvan suda i tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije”, potvrđeno je za Birn iz Kancelarije disciplinskog tužioca.
Iz ove pravosudne institucije navode da se tužba odnosi na navode iznesene u javnoj objavi Tadićeve iz aprila ove godine o sadržaju razgovora i povodu održavanja sastanka u prostorijama Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) iz januara prošle godine.
Tadićeva je u objavi navela kako je početkom 2021. godine prisustvovala sastanku sa članovima VSTS-a i s predsjednikom Suda BiH Rankom Debevcom, da je na sastanku sačinjen tonski zapis, te iznijela i niz navoda prema kojima su se članovi Savjeta miješali u tužilačke odluke.
“O ovom pozivu, 20. januara 2021. godine, predmeti Ranka Debevca i Osmana Mehmedagića pod pritiskom VSTS-a su trebali biti prenijeti na Kantonalno tužilaštvo Sarajevo i ne bi bilo postupka protiv mene”, navela je Tadićeva u objavi u kojoj je sa izrezanom fotografijom naslovne stranice “Dnevnog avaza”, na kojoj je napisano da je predsjednik VSTS-a Halil Lagumdžija rekao da ko nije grešan nema čega da se boji.
O ovom sastanku ni jedna od tri institucije nije izvijestila javnost.
Tadićeva je u oktobru premještena s pozicije glavnog tužioca na mjesto tužioca Tužilaštva BiH.
Disciplinskom tužbom iz aprila 2021. godine, Tadićeva je prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTS-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele predmeta TCMS u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.
Na teret joj je stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Savjeta, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH, primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka, osigura pokretanje postupka personalnih bezbjednosnih provjera osoblja ove institucije koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga VSTS-a da sve pravosudne institucije u BiH sprovedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.
Ona se teretila i za ponašanje u Tužilaštvu ili izvan njega, ali je kancelarija disciplinskog tužioca na pripremnom ročištu odustala od ove optužbe, koja se odnosila na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana, dok je za preostale tačke sproveden postupak.
Zbog podrivanja demokratskih procesa na zapadnom Balkanu, SAD su Tadićevoj uvele sankcije.
Onlajn registracija mladih za jednokratnu novčanu pomoć od 100 maraka počinje sutra, potvrđeno je iz Ministarstva finansija Srpske.
Naveli su da je cilj dodjele jednokratne novčane pomoći poboljšanje materijalnog položaja mladih u Republici Srpskoj i ublažavanja posljedica djelovanja inflacije.
– Jednokratnu novčanu pomoć prijavom na aplikaciju inp.vladars.net mogu da ostvare mladi sa prebivalištem u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu sa državljanstvom BiH/Republike Srpske, rođeni od 1. jula 1993. do 1. jula 2006. godine – podvukli su u Ministarstvu finansija RS.
Prilikom podnošenja prijave u aplikaciju je potrebno unijeti lične podatke: ime i prezime, matični broj, broj tekućeg računa, naziv banke u kojoj je račun, te označiti mjesto prebivališta.
Ko može da dobije ovu pomoć definisano je Odlukom Vlade Republike Srpske o isplati jednokratne novčane pomoći mladima u Republici Srpskoj koja je donesena na sjednici održanoj 23. juna, a objavljena u Službenom glasniku u četvrtak, 30. juna.
Podaci će biti tretirani u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka, te kao takvi neće biti korišteni u druge svrhe.
Novac za isplatu jednokatne novčane pomoći obezbijeđen je rebalansom budžeta za 2022. godinu, a isplata će početi sukcesivno po zaprimanju prijava.
Nedopustivo je da se na nivou BiH osnuje “zavod za sudsku medicinu”, jer neće doprinijeti traženju nestalih Srba, stradalih u proteklom ratu, izjavila je Srni predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković-Rajilić.
Komentarišući izjavu predsjedavajućeg Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Muje Hadžiomerovića da je došlo vrijeme kada bi trebalo osnovati “zavod sudske medicine na nivou BiH”, Rajilićeva je istakla da sve što ide na nivo BiH donosi štetu Srpskoj i neće doprinijeti traženju nestalih Srba.
On je napomenula da Srpska ima Zavod za sudsku medicinu, te da ne vjeruje u takav zavod na nivou BiH.
“Rješenje je da sve institucije koje se bave traženjem nestalih i identifikacijom budu na nivou entiteta i da razmjenjuju informacije jer bi sve bilo mnogo efikasnije i bolje. A da se ugasi ono što je na nivou BiH”, ocijenila je Rajilićeva.
Prema njenim riječima, Institut za nestala lica BiH nanio je toliko zla i štete kada je u pitanju traženje nestalih Srba.
“Ljudi 30 godina nakon rata traže svoje i uglavnom su se ekshumirale bošnjačke žrtve, dok je bio zanemariv broj Srba. Traži se još više od 1.600 Srba, što je strašno nakon toliko vremena. Mi smo za to da se na nivou Srpske osnuje institut za traženje nestalih ili slična organizacija koja bi taj posao dovršila”, rekla je Rajilićeva.
Ona je negativno ocijenila izjavu Hadžiomerovića i da Institut za nestala lica BiH sve vrijeme radi, da se bez diskriminacije traže i pronalaze Bošnjaci, Srbi i Hrvati.
“Sve informacije koje dobijemo na terenu, mi procesuiramo, preispitujemo, izlazimo na teren. Posljednjih dana obilazimo mrtvačnice u BiH, između ostalog bili smo i u Banjaluci. Ono što je za mene bilo iznenađenje, informacije koje sam dobio koliko je identifikovanih lica, a ne obavljaju se sahrane da bi se taj broj i dalje vodio u evidencijama”, rekao je Hadžiomerović.
U narednom periodu, kaže, nastojaće da “čiste” mrtvačnice, te dodaje da ima 3.000 NN lica i veliki broj lica sa nekompletnim ostacima gdje traže saglasnost porodica da to obave.
Situacija u Ukrajini uzavrela je do tačke ključanja. Dok Moskva polako osvaja istok Ukrajine, Zapad konsoliduje svoje redove kako bi odgovorio na rusku prijetnju dok Kijevu polako pristiže oružje koje bi moglo da označi prekretnicu u ratu i prelazak čuvenih Putinovih “crvenih linija”.
Dok bi Ukrajinci zahvaljujući novopristiglom oružju mogli da preokrenu tok rata na svoju stranu, ta prekretnica bi takođe mogla da dovede do prelivanja konflikta u vrijeme kad direktan sukob između Rusije i Amerike nikad nije bio bliži. Krajem prošle godine “crvene linije” su bile najčešće pominjana riječ u retorici Moskve, dok su se njene snage gomilale na granici sa Ukrajinom, a stanje bilo na tik do invazije. Ali od tada su mnogi pragovi pređeni zapadno oružje i strani borci uvelike pristižu u Ukrajinu dok se blokovi šire i mijenjaju strategije u novonastaloj situaciji. Moguće je da Rusija pomjera svoje pragove u oklijevanju da eskalira konflikt, plašeći se novih gubitaka u ratu koji se razvukao na već peti mjesec.
Ali, moguće je i da su u pitanju nijanse crvenog i da su neke stvari crvenije od drugih.
“Izuzetno crvene linije”
Pitanje crvenih linija ruskog predsjednika Vladimira Putina postalo je prava misterija, nakon što ga je njegova omiljena propagandistkinja, glavna urednica RT Margarita Simonjan, na tajnim sastancima upitala za iste.
Ad
– Ne želim da kažem koje su to crvene liniji, ali oni znaju za njih. Neću ih imenovati zbog vojne taktike. Zašto bismo im pokazivali svoje karte unapred? – prenijela je ona šta je Putin odgovorio.
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIERFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Putin je, međutim, krajem septembra 2021. sam rekao šta je kritični prag. On je tada, kako je preneo portparol Kremlja Dmitrij Peskov, ukazao da bi širenje infrastrukture NATO u Ukrajinu značilo za Moskvu da je “izuzetno” crvena linija pređena. U novembru iste godine Putin je ponovo objasnio šta bi Moskva smatrala “okidačem” i naveo da će Rusija biti primorana da reaguje ukoliko NATO pređe “crvene linije” u Ukrajini, upirući na raspoređivanje određenih ofanzivnih raketnih kapaciteta na teritoriji te zemlje.
– Ukoliko se neka vrsta udarnih sistema pojavi na teritoriji Ukrajine, vrijeme ljeta do Moskve je između sedam i 10 minuta, odnosno pet minuta kada je to hipersonično oružje. Zamislite samo tu mogućnost – naveo je on, dodajući da bi Moskva u tom slučaju morala da formira nekakav odgovor na tu vrstu prijetnje.
Nekoliko dana kasnije oglasio se američki predsjednik Džo Bajden.
– Ne prihvatam ničije crvene linije – rekao je on.
Rusija je nakon toga izašla sa listom od osam zahtjeva upućenoj Zapadu, koji uključuju obećanje da će se odreći bilo kakvog vojnog djelovanja u Ukrajini i istočnoj Evropi i da se NATO više neće širiti, te da neće raspoređivati projektile srednjeg i kratkog dometa na mjestima odakle mogu gađati teritorije druge strane. Ali, sada je takvo oružje stiglo u Ukrajinu, a njegova upotreba u skladu sa ruskim “crvenim linijama” svela se na obećanje Ukrajine da ga neće koristiti da gađa mete na ruskoj teritoriji.
Rast tenzija
Rat se uvelike razvukao na peti mjesec usled nesposobnosti Rusije da zauzme Kijev u ranim fazama, što ju je natjeralo da se povuče i fokusira na istočni region Donbas, gdje su sukobi na vrhuncu. Kijev se i dalje sporadično bombarduje ali se posljednji napad dogodio istog dana kad je Bajden stigao u Njemačku radi samita G7, a ruski ministar odbrane Sergej Šojgi prvi put obišao front.
Tek što je dvodnevni samit G7 okončan – sa izražavanjem podrške vojne i finansijske podrške Ukrajini “koliko god bude potrebno” – u Madridu je započeo sastanak NATO. Bajden je, kako piše Politiko, stigao u Evropu u nadi da će sačuvati koaliciju, a glavna tema samita bio je novi strateški koncept koji je definisao Rusiju kao direktnu bezbjednosnu opasnost za NATO.
Tenzije vezane sa konflikt nedavno su porasle nakon što su Finska i Švedska zvanično podnijele zahtjev za prijem u NATO, a Ukrajina zajedno sa Moldavijom, koja se takođe plaši ruske agresije, dobila status kandidata za EU, čime je blok načinio zaokret na istok uprkos ruskog protivljenja kijevskim evroatlantskim integracijama. U međuvremenu je Litvanija zabranila prevoz robe obuhvaćene sankcijama EU preko svoje teritorije ka ruskoj enklavi Kaljiningrad. Tu Moskva drži stacionirane trupe, a do enklave ima kopneni pristup jedino preko Litvanije i Bjelorusije, kojoj je već poslala svoje “iskandere”, sposobne da nose nuklearne bojeve glave.
Dok se lista “nesvrstanih” zemalja u Evropi skraćuje, zabrinutosti od prelivanja konflikta skočile nakon što je obećano američko napredno oružje – kako kažu ukrajinske vlasti – konačno stiglo u Ukrajinu.
“Ljeto će biti vruće”
Ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznjikov saopštio je prošle nedjelje da su stigli američki artiljerijski raketni sistemi visoke pokretljivosti (HIMARS).
Hvala mom američkom kolegi i prijatelju ministru odbrane Lojdu Ostinu na ovim moćnim sistemima! Ljeto će biti vruće za ruske okupatore. I posljednje za neke od njih – objavio je on na Tviteru, ne navodeći kako su ti raketni sistemi stigli u zemlju.
Bajden je početkom juna odobrio novu isporuku raketnih sistema Ukrajini, koji mogu precizno da pogađaju ruske ciljeve dugog dometa.
O odluci da se obezbjedi HIMARS, proizveden u SAD, navodno se raspravljalo nedjeljama prije nego što je Bajden odlučio da pošalje oružje, a čak i tada je želio višestruka uvjeravanja Ukrajine, uključujući i samog predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da će se sistem koristiti isključivo kao odbrambeno oružje, a ne da se gađa ruska teritorija.
Kao zaštitu, rakete imaju maksimalni domet od oko 77 kilometara, umjesto naprednije HIMARS municije od kojih neke mogu da putuju i do 482 km. Ovo je razbjesnilo Putina, koji je zaprijetio novim napadima i rekao da Rusija ima informacije da se planira isporuka raketa dometa od 45-70 kilometara.
– Ako (Kijev) bude snabdijeven ovim raketama, mi ćemo iz toga izvući odgovarajuće zaključke i upotrebiti naše oružje kojeg imamo dovoljno da gađamo one objekte koje još nismo pogodili – rekao je Putin.
Medvedev o crvenim linijama
Zaprijetio je tada i Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Saveta bezbjednosti Rusije. On je početkom juna upozorio da bi Moskva mogla da gađa zapadne gradove ako Ukrajina upotrebi američke raketne sisteme za izvođenje udara na rusku teritoriju. Medvedev je u utorak, međutim, objasnio koji potez Rusija ne bi oćutala i koji bi mogao da pokrene Treći svjetski rat, prenosi Blic.
– Svaki pokušaj posezanja za Krimom smatraće se objavom rata Rusiji… Ako to učini država koja je deo NATO to će značiti sukob sa cijelom Sjevernoatlantskom alijansom, to će zapravo biti Treći svjetski rat – rekao je.
Medvedev je istakao da je ulazak Ukrajine u NATO mnogo opasniji za Rusiju od ulaska Finske i Švedske.
– Ukrajina u NATO je opasnija za našu zemlju. I to zbog onoga što je Putin više puta rekao. Prisustvo neriješenih teritorijalnih sporova, kao i drugačije shvatanje statusa regiona. Za nas je Krim dio Rusije. I to je – zauvijek… Ulazak Švedske i Finske u NATO ne prijeti Rusiji ničim novim, ali će Rusija biti prinuđena da ojača svoje granice, a izgledi da ruske iskandere dobiju na kućnom pragu i plaćaju poreze u odbrambene svrhe pod okriljem NATO teško da će oduševiti građane dve zemlje kandidata – zaključio je Medvedev.
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara uputilo je u proceduru inicijativu za zaključivanje međunarodnih sporazuma o izgradnji istočne gasne interkonekcije sa Srbijom i južne sa Hrvatskom, što su projekti od strateškog značaja.
Resorni ministar Staša Košarac očekuje da će se ovo pitanje u najkraćem roku naći na dnevnom redu Savjeta ministara, budući da će istočna i južna interkonekcija imati ključnu ulogu za dugoročnu energetsku stabilnost u Republici Srpskoj i FBiH.
On je objasnio da su nadležne institucije Republike Srpske i Brčko distrikta dostavile pozitivna mišljenja, te da isto očekuje u najkraćem roku od FBiH, saopšteno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.
On je ponovio stav da svi nivoi vlasti u BiH treba prioritetno da podrže projekte koji će kao rezultat imati povećanje bezbjednosti snabdijevanja potrošača prirodnim gasom.
On je posebno pozdravio aktivnosti institucija i predstavnika Republike Srpske na svim nivoima vlasti kada je u pitanju realizacija energetskih projekata, sa fokusom na omogućavanje dovoljnih količina gasa za stanovništvo i privredu Republike Srpske i FBiH.
Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler izrazio je danas zadovoljstvo što i od političkih strana u BiH vidi jasnu podršku nastavku misije EUFOR, za koju je uvjeren da će nastaviti da pomaže održavanju stabilnosti u BiH.
Satler se danas sastao sa predstavnicima Ministarstva odbrane u Savjetu ministara, a razgovarano je o aktualnoj bezbjednosno-političkoj situaciji u Evropi, te stavovima EU o napretku BiH na području evroatlantskih integracija.
Na sastanku su bili ministar odbrane u Savjetu ministara Sifet Podžić, zamjenici Mirko Okolić i Mijo Krešić, pomoćnici ministra Borislav Jezeraškić, DŽenan Redžo i Mišo Božičković sa saradnicima, kao i komandant EUFOR-a u BiH general Antoni Veseli.
Podžić je Satleru zahvalio za podršku BiH na evroatlantskom putu, te naporima da se realizuje donacija visokovrijedne opreme za uklanjanje mina za Oružane snage BiH.
Podžić je posebno istakao značaj posjete Vojnog odbora i Političko-bezbjednosnog odbora EU BiH, koji je planiran za sutra, te zahvalio što će ovako važna i visoka delegacija EU održati zvaničan sastanak s predstavnicima Ministarstva obrane u Savjetu ministara i Oružanih snaga BiH.
Guverner Kalinjingrada Anton Alihanov kaže da Rusija ima kapacitet da efikasno okonča transportni sektor svog suseda.
Moskva bi mogla da sruši polovinu litvanske privrede kao odgovor na delimičnu trgovinsku blokadu Kalinjingradske oblasti u Rusiji, rekao je njen guverner, prenosi RT.
“Transportni sektor baltičkih država mogao bi biti uništen ako Rusija primeni kontrasankcije na robu koja ulazi i izlazi iz baltičkih država”, rekao je guverner Kalinjingradske oblasti Anton Alihanov za ruski list Vedomosti u ponedeljak.
“Rusija bi mogla da učini da polovina litvanske ekonomije nestane”, rekao je on.
“Stiče se utisak da Litvanija ne razume da je Kalinjingradska oblast deo Rusije i da imamo nekog da pritekne u pomoć. Nismo sami suočeni sa problemom”, dodao je.
Kalinjingradska oblast je mala ruska eksklava smeštena između Litvanije i Poljske, obe članice EU.
Prošlog meseca Vilnjus je zabranio tranzit određene robe između tog regiona i ostatka Rusije, navodeći kao razlog sankcije EU Moskvi zbog rata u Ukrajini. Rusija je rekla da je taj potez nezakonit po međunarodnom pravu i obećala da će uzvratiti.
Alihanov je rekao da “blokada” šteti regionu, koji se, između ostalog, oslanja na slobodan protok građevinskog materijala.
“Da, zabrana ne uključuje hranu, ali bez betona ne možemo da gradimo škole ili bolnice. Dakle, to je problem koji može da utiče na normalno postojanje više od milion ljudi i za privredu našeg regiona.”
Dok su vlasti u Kalinjingradu uspele da preusmere tok robe za koju su uvedene sankcije ka Baltičkom moru, spor sa Litvanijom mora da se reši što je pre moguće, rekao je Alihanov.
Prošle nedelje je Rojters izvestio da je EU blizu kompromisa koji bi omogućio da se trgovina Kalinjingrada preko Litvanije nastavi.