Rusija treba da pomogne u nadoknadi štete koju je nanela Ukrajini tokom “užasnog rata”, a zvaničnom Kijevu je takođe potrebna pomoć da oživi svoju narušenu ekonomiju, izjavila je danas britanska ministarka spoljnih poslova Liz Tras na marginama konferencije o oporavku Ukrajine, koja se održava u Luganu, prenosi Rojters.
Autor: INFO
-
Kijev pregovara sa Turskom
Ukrajina vodi razgovore sa Turskom i Ujedinjenim nacijama (UN) kako bi obezbedila garancije za izvoz žitarica iz ukrajinskih luka, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
“Sada se vode razgovori sa Turskom i UN o bezbednosti žitarica koje napuštaju naše luke”, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare sa premijerkom Švedske Magdalenom Anderson, prenosi Rojters
On je istakao da veoma važno da neko, osim Rusije u koju Kijev nema poverenja, garantuje sigurnost brodova koji transportuju žitarice u neku zemlju.
Zelenski je rekao da po tom pitanju Ukrajina sarađuje “direktno” sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterešom i naglasio da ta organizacija “igra vodeću ulogu, ali ne kao moderator”.
-
Zapad gaji iluzije
Veliki otpor ukrajinskog naroda izazvao je divljenje celog sveta, ali Zapad ne sme da gaji iluzije.
Bez jasne promene u politici SAD, NATO-a i EU, Ukrajina neće pobediti, piše američki stručnjak za nacionalnu bezbednost Ričard Huker u svojoj analizi.Svaka strategija počinje jednostavnim pitanjem: šta je politički cilj? Ovde je odgovor jasan. Ukrajina nastoji da povrati svoju nacionalnu teritoriju i nanese odlučujući poraz ruskoj vojsci koji će okončati agresiju te zemlje i obezbediti ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet.
“Politički ciljevi SAD, NATO-a i EU su, međutim, daleko manje jasni. Ukrajini nisu potrebne strane trupe da bi pobedila. Ono što joj je potrebno je ekonomska, politička i vojna pomoć Zapada, a do sada joj nije obezbeđeno ono što joj je obećano”, piše Huker.
Na ekonomskom planu, Ukrajina je praktično ostala bez izlaza na more zbog ruske kontrole Crnog mora. Zemlja nije u mogućnosti da izvozi pšenicu i druge proizvode od kojih zavisi njena privreda.
Amerika i Evropa su uvele sankcije Rusiji, ali zbog zavisnosti od ruskog gasa EU nastavlja da Moskvi svake nedelje šalje milijardi dolara. Sve dok Evropa nastavi da finansira rusku agresiju, rat će se nastaviti.
Ukrajina hitno želi da se integriše sa Zapadom kako bi izbegla apsorpciju u Rusku Federaciju.
Lideri EU su Ukrajini nedavno dali status zvaničnog kandidata, ali Francuska i Nemačka odlažu “brzo” članstvo u EU iz straha da će naljutiti ruskog lidera Vladimira Putina.
Sa svoje strane, SAD su objavile dugačku listu mera koje neće preduzeti u sukobu, umirujući Putina i olakšavajući Rusiji planiranje sledećih koraka. Od početka o ukrajinskom članstvu u NATO-u nije bilo govora. Politički lideri su ostvarili veliki deo “jedinstva” koje je transatlantska zajednica pokazala u suprotstavljanju Putinu od početka rata, ali stvarnost u Кijevu mora izgledati sasvim drugačije.
U vojnom smislu, Zapad je učinio mnogo da ojača odbranu Ukrajine, obezbeđujući količine protivtenkovskih i protivvazdušnih raketa, kao i artiljerijske haubice i municiju. Značajna finansijska pomoć, dronovi i navodna razmena obaveštajnih podataka ojačali su odbranu Ukrajine od Кijeva i Harkova.
Istovremeno, Bajdenova administracija i ključni evropski lideri povukli su čvrstu liniju odbijanjem da pošalju borbene avione, tenkove i raketnu artiljeriju velikog dometa osim u nominalnim količinama. Posledica toga je da je Ukrajini uskraćena mogućnost da vodi prave ofanzivne operacije ili čak da uspešno brani svoju teritoriju.
Ukrajina ne može da pobedi sve dok joj nedostaju ove sposobnosti, smatra analitičar i saradnik Atlantskog saveta. Savremeni rat visokog intenziteta zahteva vazdušnu snagu i vatrenu moć velikog dometa. Bez njih, Ukrajina je osuđena na zamrznuti konflikt i verovatan gubitak Luganske i Donjecke oblasti zajedno sa okupiranom teritorijom na jugu zemlje koja je povezana sa Кrimom.
Dosadašnji sukob je razotkrio iznenađujuće nedostatke ruskih snaga u kombinovanom ratovanju, logistici, obaveštajnim i vazdušnim operacijama. Međutim, takvi nedostaci nisu trajni. Naprotiv, Rusija već pokazuje sposobnost da uči i prilagođava se.
Zapadne nade da će Putin pasti ili odustati su takođe iluzorne. Njegov rejting je i dalje visok i nedavno je potvrdio ambiciju Rusije da povrati bivše teritorije koje su nekada pripadale Ruskoj imperiji.
Barem od svog čuvenog govora 2007. na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, Putin je bio jasan i dosledan u svom neprijateljstvu prema Zapadu i svojoj ambiciji da povrati rusku “veličinu”. Posle Gruzije, Кrima, Donbasa, Sirije, a sada i Ukrajine, treba mu verovati na reč.
U svom javnom diskursu, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je u više navrata potvrdio da Ukrajina neće dozvoliti drugim silama da je primoraju na dogovoreno rešenje kojim bi Rusiji ustupili kontrolu nad okupiranim teritorijama. Time bi Ukrajina ostala ekonomski osakaćena država.
Ali realnost je da Ukrajina ne može da preživi bez jake spoljne podrške. Uskraćujući Ukrajini ono što joj je potrebno da pobedi, Zapad će primorati Zelenskog da sedne za pregovarački sto i da Putinu teritorijalne dobiti koje su mu potrebne da bi pobedio. Tako se ovo završava.
Mnogi tvrde da će strah od NATO-a odvratiti Putina od dalje agresije. Ali Putinovi sopstveni postupci i retorika pobijaju tu pretpostavku.
Iznad svega, rat u Ukrajini je naučio Putina da će NATO i EU učiniti sve da izbegnu suočavanje sa njim. U tome leži prava opasnost.
-
“Dodikov potrčko, ni čitanje mu ne ide najbolje”
Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović uputio je oštre riječi lideru Demokratskog narodnog saveza (DNS) i donedavnom “kolegi opozicionaru” Nenadu Nešiću.
Borenović se na društvenoj mreži Tviter osvrnuo na izjave koje je banjalučkim medijima rekao Nešić i u kojima on navodi “da je Dodika 2006. godine na vlast doveo PDP i Mladen Ivanić”.
Borenović je na ovo Nešića nazvao “običnim režimlijom kojem ni čitanje ne ide baš najbolje”.
Čuj ovog Dodikovog potrčka. Trčao za njim po briselskim hodnicima, dok ga nije otjerao ‘ma marš tamo, prati Borenovića, vidiš da nas je provalio, budi protiv, glumi opozicionara i nemoj da me smaraš – napisao je u svom komentaru Nešićevih izjava Borenović, prenosi Kliks.
Nešić je bio jedan od glavnih koalicionih partnera Dodikovog SNSD sve do 2020. godine. Nakon toga priklanja se opoziciji, no kako su se Opšti izbori približavali dolazilo je do sve većih nesuglasica između njega, Borenovića i Nebojše Vukanovića.
Nešić je jedan od kandidata za Predsjedništvo BiH iz reda srpskog naroda.
-
“U Sarajevu samo žele da spriječe Srbe da nešto izgrade”
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da u Sarajevu samo žele da spriječe Srbe da nešto naprave i da zato opstruišu izgradnju hidroelektrane “Buk Bijela” i aerodroma u Trebinju.
Dodik je rekao da je on davao saglasnosti, ali da ga ne zanimaju ni Federacija BiH ni Sarajevo.
– Kada bi sada propala BiH, jedina bi ostala Republika Srpska – ocijenio je Dodik za Televiziju Hepi.
Dodik je rekao da je danas političar, ali da će uvijek biti čovjek, da ima empatiju da pomogne, ali ne i prema onome šta radi Sarajevo koje “hoće da ukine Republiku Srpsku”.
– Ako Srbi nemaju svoju državu, onda će proći kao što se prošli u Drugom svjetskom ratu u Jasenovcu – smatra Dodik i dodaje kako se on bori za Republiku Srpsku, ali da nikoga ne mrzi.
Govoreći o odnosu Zapada prema regionu, Dodik je rekao da ga drže stalno rovitim, da se na njega nije smanjio pritisak, već se proširio i na porodicu.
-
Švedska i Finska završile pregovore o pristupanju NATO
Švedska i Finska završile su danas pregovore o pristupanju NATO u sjedištu Alijanse u Briselu, kao što je i bilo dogovoreno prošle nedjelje na samitu lidera NATO u Madridu.
Kako se navodi u saopštenju na sajtu NATO, sutra bi u sjedištu Alijanse trebalo da budu potpisani protokoli o pristupanju Finske i Švedske vojnom savezu, a koji bi zatim trebalo da ratifikuju sve članice.
Obje zemlje su zvanično potvrdile spremnost i mogućnost da ispune političke, pravne i vojne obaveze, koje proizlaze iz članstva u NATO.
Razgovori su vođeni između zvaničnika NATO i predstavnika iz Finske i Švedske.
Finsku delegaciju predvodili su ministar spoljnih poslova Peka Havisto i ministar odbrane Anti Kaikonen, a švedsku ministarka spoljnih poslova An Linde.
-
Restrikcija struje zasad nije opcija za BiH
Nezahvalno je prognozirati da li će BiH do kraja ove godine poput pojedinih zemalja Evrope, ali i svijeta, biti prinuđena na uvođenje određenih restrikcija i mjera štednje po pitanju potrošnje energenata, prije svih, električne energije.
Ovo je mišljenje stručnjaka iz oblasti energetike, koji za “Nezavisne novine” poručuju da se o tome ne bi smjelo ni razmišljati jer, kako kažu, bar kada je u pitanju proizvodnja struje BiH nema nikakvih problema.
Kalendarsko ljeto najjače evropske ekonomije koriste da se zbog neizvjesne situacije u Ukrajini spreme za zimu, a pojedine nedostatak gasa već pokušavaju nadomjestiti štednjom u potrošnji električne energije. Ide se do toga da se čak šalju poruke stanovništvu da smanje “nepotrebnu” potrošnju struje, poput paljenja klimauređaja ili stvari neophodnih za ličnu higijenu.
Teško da je iko mogao predvidjeti da će se svijet od februara suočiti s ukrajinskom krizom, pa se zato ne može predvidjeti ni šta čeka građane BiH do kraja 2022. godine, kaže Edin Berberović, vanredni profesor na Politehničkom i Mašinskom fakultetu Univerziteta u Zenici.
U razgovoru za “Nezavisne novine” prvo na šta Berberović podsjeća jeste da se zemlje Evrope ponovo vraćaju procesu proizvodnje električne energije putem uglja u termoelektranama, a sve kako bi izbjegle dodatne probleme zbog smanjene isporuke ruskog gasa.
On pojašnjava koliko je gas važan i za BiH.
“Mi ne znamo kakva nas zima čeka. Mi u Zenici imamo gradsku toplanu koja takođe zavisi od ruskog gasa. Jednim dijelom se spaljuje prirodni gas, drugim dijelom koksni gas iz njihovih tehnoloških postrojenja”, kaže Berberović.
Ekonomista Zoran Borović poručuje da nadležni u BiH ni u kom slučaju ne bi trebalo da dozvole scenario u kome se građani pozivaju na ekonomičniju potrošnju električne energije ili bilo kog drugog energenta jer je izvoz, prije svega struje, na visokom nivou.
“Uvijek možemo reći da taj dio koji izvozimo ostavimo našem stanovništvu, bez obzira na to da li je u pitanju grijanje ili nešto drugo. Ne bi trebalo da bude problema jer dok god izvozimo znači da imamo viška iznad onoga koliko se troši”, navodi Borović za “Nezavisne novine”.
Ipak, Borović kaže da je jedna stvar što nadležni ne bi smjeli dopustiti da se uvedu restrikcije, a sasvim druga da li će tako i postupiti ukoliko dođe do ovog problema…
“Zavisno od vlasti kako se u tom trenutku postave i odluče, ali oni mogu reći: ‘Mi izvozimo bez obzira na to što će biti problema ovdje na domaćem tržištu’. Oni mogu reći građanima da se ne griju na struju. Vidjećemo šta ćemo dalje”, ističe Borović.
U sjenci priče o potrošnji za kućne potrebe ne smije ostati pitanje da li građani u Republici Srpskoj i BiH mogu očekivati i poskupljenje struje za domaćinstva do kraja ove godine… Prema riječima naših sagovornika, ni to ne bi trebalo da se desi. Međutim, Berberović ističe da se ne smije zaboraviti da od 1. januara 2023. godine počinje da se primjenjuje mehanizam prilagođavanja karbona na granicama, odnosno CBAM mehanizam (Carbon Border Adjustment Mechanism), koji podrazumijeva uvođenje taksa na izvoz CO2, koje će se početi naplaćivati od strane svih izvoznika proizvoda i električne energije, odnosno uvoznika u EU.
“To bi značilo da bismo od 1. januara sljedeće godine mogli da očekujemo da će oni proizvodi i usluge, a time i električna energija koja se dobija iz fosilnih goriva, morati biti dodatno plaćani prilikom izvoza u zemlje EU. Zanima me kako će se tada sve naše elektroprivrede postaviti. Da li će moći biti električna energija jeftina kao što je sada ili neće”, pojašnjava Berberović za “Nezavisne novine” i očekuje da navedeno neće biti u potpunosti u primjeni odmah od sljedeće godine, ali da će biti uvedeno do 2026. godine, do kada je krajnji rok.
-
Šmit: Stopirana pomoć Srpskoj, moguć i razgovor o sankcijama
Njemački diplomata Kristijan Šmit izjavio je danas da je njemačka vlada zaustavila 120 miliona evra pomoći Republici Srpskoj zbog “secesionističkog ponašanja”.
Dodao je da se ne može isključiti da će se prije ili kasnije razgovarati i o sankcijama.
Šmit je za N1 BiH rekao da se očekuje da će u srijedu Ustavni sud BiH donijeti odluku u vezi sa formiranjem agencije za lijekove Republike Srpske i najavio da će tek tada “djelovati”.
On je naglasio da će nakon odluke Ustavnog suda o tome da li Republika Srpska ima pravo da osniva sopstvenu Agenciju ta odluka biti i sprovedena.
“Oni koji su mislili da će nastaviti da se ponašaju onako kako su navikli do sada malo su razočarani. Istina je da ne želim da plašim ljude, ali sasvim jasno ću da ponovim da je Dejtonski mirovni sporazum crvena linija za mene. Nadam se da su shvatili da sam spreman da primjenim i bonska ovlašćenja, iako to ne želim. Dakle, sačekajmo šta će sud odlučiti, a onda ćemo djelovati, ali budite sigurni da ćemo omogućiti građanima da imaju pristup lijekovima”, poručio je Šmit.
-
Dodik: Pričom o secesiji samo se pokušava ukazati kako je neko “loš momak”
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je večeras da će se stimulisati upotreba ćirilice.
Dodik je rekao da se zajedno sa Srbijom rade ozbiljne stvari kada je riječ o zaštiti ćirilici.
On je za Televiziju Hepi ukazao na to kako smeta da su Srbi homogenizovani, te istakao kako veliki značaj ima krilatica “Samo sloga Srbina spašava”, što je dobro razumio tek kada je došao na ovu funkciju, prenosi Srna.
Dodik je rekao da se pričom o sececiji samo pokušava ukazati kako je neko “loš momak”, ali je naveo kako bi sve bilo bolje da su Srbi, ono što su držali 1995. godine, prisjedinili Srbiji.
“Smatram da treba pokušati i boriti se za ono što smo dobili Dejtonskim sporazumom”, rekao je Dodik.
On je ponovio kako u Savjetu za implementaciju mira (PIK) nema ni Srbije ni Hrvatske, iako su potpisnice, dok ima Turska, a podsjetio je i kako je u BiH prije godinu i po dana stigao Kristijan Šmit koji se, kako je naveo, predstavlja kao visoki predstavnik, a za to nema saglasnost Savjeta bezbjednosti.
Dodik je rekao da je Šmit uspio da podnese izvještaj Savjetu bezbjednosti zahvaljujući Americi, ali da on nije visoki predstavnik.
Dodik je naveo i kako Amerika smatra da će pokušati da održi uticaj na način da će disciplinovati male, među kojima su Republika Srpska i Srbija, tako što će uvesti sankcije Rusiji.
“Ova kriza svijeta je kriza lidera”, rekao je Dodik i upitao ko je lider američke, britanske nacije, istakavši da su dva neprikosnovena ruski i kineski predsjednik.
On je istakao da “nema nikakve svađe sa Beogradom, da je sve u pitanju lažni spin BN Televizije” za koju je rekao da se “stavila na stranu opozicije u Republici Srpskoj”.
Tokom gostovanja je ispričao i kako stranci reaguju kada im kaže da nešto ne može, o raznim susretima, pristicima tokom svog političkog rada, te istakao da “stameni ljudi treba da brane nacionalne interese”.
“Svi smo mi tamo pod pritiskom, ali nisu uspjeli da sruše Republiku Srpsku”, istakao je Dodik.
On je naglasio da Srbi nikada nisu htjeli da izgube slobodu, od Kosova do danas, napomenuvši da su digli 147 buna od dolaska Otomanskog carstvo.
Dodik je ponovio da “nije Bosanac već Srbin iz Republike Srpske”, podsjetivši da se nameće nacionalni identit, “da su od 1993. godine muslimani postali Bošnjaci a govore tzv. “bosanskim jezikom”, pa i njemu na pojedinim skupovima daju prevode na tom jeziku, ali da on traži da to bude srpski”.
“Mi smo Srbi, nismo Bosanci, naš jezik je srpski jezik, pismo ćirilica, mi smo hrišćani, pravoslavci, imamo krsnu slavu”, istakao je Dodik.
-
Interesovanje za školu dajaka nikad veće
Na novoizgrađenom dajak pristaništu na plaži Abaciji, u ponedjeljak, 4. jula, počinje škola dajakaštva, a interesovanje za učenje ove vještine nikad nije bilo veće, sa već prijavljenih 20 polaznika, i to svih starosnih dobi.
Kazao je ovo za “Nezavisne” Andrej Zamolo, predsjednik Dajak kluba, koji je dodao da su odmah po objavi mjesta popunjena u rekordnom roku.
“Škola će biti organizovana u dvije grupe sa po 20 polaznika, a zanimljivo je što imamo zainteresovanih sugrađana svih starosnih grupa”, kazao je Zamolo.
Naime, ima zainteresovanih mališana od 10 godina, a sa druge strane i građana starijih od 40 godina.
“Pozitivno smo iznenađeni odzivom i velikim interesovanjem građana za našu školu”, kazao je Zamolo.
Objasnio je da je razlog ograničenog broja njihov individualni pristup svakom polazniku, te zbog toga ih, nažalost, ne može biti više.
“Prvo polaznike učimo držanje dajak štapa u ruci. On nije težak, ali se treba navići. Sve ove vježbe se rade na obali, pa se tek onda ulazi u čamac i savladava naredna etapa”, kaže Zamolo.
Prema njegovim riječima, polaznike potom uče kako ostvariti ravnotežu dok su u čamcu, što predstavlja prve korake i temelje daljeg učenja.
“Prvo ih učimo samo da guraju čamac, onda kako da njim upravljaju. Sve ovo traje nekoliko dana, jer je veoma važno da steknu osjećaj”, kaže Zamolo.
Škola dajakaštva traje čitavo ljeto, odnosno jednu sezonu, koliko je i potrebno da se ova vještina savlada, potom polaznici polažu završni ispit.
“Na kraju škole imamo i završni ispit, gdje ih testiramo na jednom manjem brzaku na rijecu, te ako to mogu da savladaju, smatramo da je obuka bila uspješna”, kazao je Zamolo, dodavši da polaznici po završetku škole dobiju i diplomu.
Prema njegovim riječima, nekome je potrebno više vremena da savlada tehniku, nekome manje, ali kako kaže, polaznici im se najčešće nakon škole priključe u daljim aktivnostima i treninzima.
Upis druge grupe polaznika vršiće se već krajem jula, kada očekuju, kao i za prvu grupu, veliki broj polaznika.
Podsjećamo da je sezona na dajak pristaništu zvanično i svečano otvorena 18. juna, kada su odziv i oduševljenje građana ovim prvim pristaništem u gradu bili veliki.