VRBAS Media

Autor: INFO

  • Glavaš odgovorio lideru PDP

    Nosiocu kompenzacione liste PDP za PS BiH Branislavu Borenoviću najpametnije bi bilo da se pozabavi svojom partijom i režimlijama u svojoj partiji, umjesto što sije primitivne i neduhovite opaske na račun DNS.

    Poručio je ovo član Predsjedništva DNS Aleksandar Glavaš, odgovarajući na Borenovićeve optužbe da je predsjednik DNS Nenad Nešić ”režimlija kojem čitanje ne ide najbolje”.

    Glavaš ističe da nije Nešić 2006. godine ustoličio Milorada Dodika u premijersku fotelju, nego PDP.

    Nije Nenad Nešić bio Dodikov ministar nego Branislav Borenović. Кome ide čitanje, a kome ne ide, vidjelo se u Briselu – naveo je Glavaš. On dodaje da je Borenović čitao dokument rekao bi da ga ne prihvata jer je štetan za Republiku Srpsku.

    – Očito je kao polaznik britanskih političkih škola naučio da prihvata sve što ponude stranci. Tako su i u decembru 2005. godine prihvatili zahtjev stranaca da sruše vladu SDS i ustoliče Milorada Dodika – kaže Glavaš.

    Za razliku od Borenovićevog dugog koalicionog staža sa SNSD, kako navodi Glavaš, Nešić je izveo DNS u opoziciju čim je došao na čelo partije.

    – I sada, PDP svjesno ili nesvjesno, igra za SNSD, jer oni su ti koji su razvalili širok opozicioni front i otjerali DNS, odbijajući pozive za razgovor – zaključio je Glavaš.

  • NASA optužila Kinu da želi preuzeti Mjesec kao dio vojnog programa

    NASA optužila Kinu da želi preuzeti Mjesec kao dio vojnog programa

    Kina je u ponedjeljak odbacila kao neodgovornu optužbu direktora NASA-e da bi Kina mogla “preuzeti” Mjesec kao dio vojnog programa, rekavši da je uvijek pozivala na izgradnju zajednice nacija u svemiru.

    Kina je pojačala tempo svog svemirskog programa u protekloj deceniji, s fokusom na istraživanje Mjeseca. Prvo je sletjela na Mjesec bez posade 2013. i očekuje da će lansirati rakete dovoljno moćne da pošalju astronaute na Mjesec krajem ove decenije.

    “Moramo biti veoma zabrinuti što Kina slijeće na Mjesec i govori: ‘Sada je naše, a vi se sklonite'”, rekao je administrator NASA-e Bill Nelson za njemački list Bild u intervjuu objavljenom u subotu.

    Šef američke svemirske agencije rekao je da je kineski svemirski program vojni program i da je Kina ukrala ideje i tehnologiju od drugih.

    “Ovo nije prvi put da je šef američke Nacionalne uprave za aeronautiku i svemir ignorisao činjenice i neodgovorno govorio o Kini”, rekao je Zhao Lijian, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova.

    “Američka strana je konstantno konstruisala klevetničku kampanju protiv normalnih i razumnih napora Kine u svemiru, a Kina se odlučno protivi takvim neodgovornim primjedbama.”

    Kina je uvijek promovisala izgradnju zajedničke budućnosti za čovječanstvo u svemiru i protivila se njenoj naoružavanju i svakoj trci u naoružanju u svemiru, rekao je on.

    NASA, u okviru svog programa Artemis, planira poslati misiju s posadom u orbitu Mjeseca 2024. godine i sletjeti s posadom u blizini južnog pola Mjeseca do 2025. godine.

    Kina planira misije bez posade do južnog pola Mjeseca ove decenije.

  • Sve više ljudi na ivici gladi

    Sve više ljudi na ivici gladi

    “Ako govorimo o katastrofalnom scenariju koji bi podrazumijevao da dođe do globalne nestašice hrane, on nije realan”, rekla je za “N1“u emisiji Global fokus profesorka Poljoprivrednog fakulteta Natalija Bogdanov.
    Radmilo Pešić, profesor Poljoprivrednog fakulteta u penziji, dodaje da kada sa tržišta izađe jedan tako veliki ponuđač kao što je Ukrajina, onda mora doći do cjenovnih problema. Član tima Svjetskog programa za hranu, koji je 2020. dobio Nobelovu nagradu za mir, Nenad Grković, upozorava da se povećava broj ljudi koji je na ivici umiranja od gladi.

    Bogdanov navodi da su u sukobu dvije zemlje koje su najveći izvoznici hljebnih žita, ulja i mineralnih đubriva. Podsjeća da smo već imali prehrambene krize – 2008. kada je počinjala ekonomska kriza, kao i za vrijeme pandemije.

    „U ovom momentu broj zemalja koji ima različite tipove restrikcija uvoza i izvoza nije toliko veliki, ali ono što se prvi put desilo u aprilu, 17 odsto ukupnog izvoza kalorija je pod embargom. To je strašno mnogo. U posljednjih nekoliko nedjelja taj procenat je manji, zemlje relaksiraju politike, ali je i dalje veći nego 2008. i znatno veći kada je bila kovid kriza. Mi smo u trećoj godini prehrambene nestabilnosti, počelo je sa kovidom. Očekivali smo, kako je kriza počela da popušta, da će 2022. biti prilika da zemlje obnove zalihe, da se uspostave nova tržišta“, kaže ona.

    Profesor Pešić naglašava da nije dobro širiti paniku, jer ona utiče na inflatorna očekivanja.

    „Trudimo se da budemo oprezni, ali je činjenica da je jedan veliki učesnik otišao s tržišta, što će uticati na cijene. Postoji opravdani strah da će doći do stagflacije. Kada izađe sa tržišta veliki ponuđač, kao šo je Ukrajina, koja je 42 odsto zejtina nudila 2019, koja je 16 odsto kukuruza izvozila, 9,5 odsto pšenice, kada tako veliki igrač izađe mora doći do cjenovnih problema. Imaćemo šok na strani ponude“, objasnio je.

    Na pitanje koliko klimatske promjene utiču, Pešić kaže – mnogo i dodaje da su to dugoročni problemi. Kako kaže, u Ukrajini se rat nadovezao na problem koji već postoji.

    „Ukrajina ima problema sa nedostatkom vode. Vodostaji glavnih tokova su mali, a količina otpadnih voda čak i raste, što znači da je koncentracija zagađenih materija i prije rata rasla. Ima problem sa zemljištem, nažalost, Ukrajina je imala problema sa kontaminacinjom, erozijama. Na to se nadovezao rat. Sada ćemo imati zagađenje zbog ratnih dejstava, imate pogotke u petrohemijske kapacitete, industrijske kapacitete, curenje toksičnih materija, zagađenje vazduha. Ovo je problem koji će se dugo osjećati. Sada da rat stane, mislim da će problem ostati, jer su resursi ozbiljno ugroženi. Oko 35 odsto obradivih površina je kontaminirano“, rekao je profesor.

    Natalija Bogdanov je dodala da iako rastu cijene hrane, cijene sirovina padaju.

    „Padaju cijene sirove pšenice, ali, što se tiče cijene hrane, nema povratka na staro zbog energenata i logistike. Države imaju strah, neke su istrošile zalihe za vrijeme kovida. nema države, koliko god bila bogata, sa dobrim ili gorim uslovima za proizvodnju, da svoj stepen samodovoljnosti u hrani poveća“, rekla je.

    Napominje da je u toku žetva u Ukrajini i da se ne zna sa kojih će površina rod biti skinut.

    „Posljednja procjena, očekuje se da će ukrajinski izvoz biti manji za dvije trećine. Ne znamo kakvo je stane u crnomorskim lukama, logistika ima novi izazov, nema vagona za ovoliku količinu da bi transport išao kopnenim putem. Do Konstance postoji nekakav put, ali samo se otvaraju nova pitanja. U Ukrajini je četvrtina najkvalitetnijeg svjetskog poljoprivrednog zemljišta, Ukrajina je „korpa za hljeb Evrope“. Evropa će ući s velikim fondovima u Ukrajinu, ali ključno za zemlju je pitanje hoće li se zemljišne reforme dogoditi ili ne, hoće li prodati to strancima ili ne, šta će biti sa zemljištem“, rekla je Bogdanov.

    Član tima Svjetskog programa za hranu koji je 2020. dobio Nobelovu nagradu za mir, Nenad Grković, upozorio je da se povećava broj ljudi koji je na ivici umiranja od gladi.

    „Prije pandemije na svijetu je bilo 135 miliona ljudi na rubu gladi. Nakon pandemije ta brojka se duplirala, naše procjene su 270 miliona ljudi. Otkada je rat počeo, ako se nešto ne uradi, do kraja godine će biti 345 miliona ljudi na ivici umiranja od gladi. To je efekat koji će zahvatiti najsiromašnije države. Cijene hrane, goriva, đubriva skaču. Tu cijenu će neki moći da plate, ali najsiromašniji neće. U Južnom Sudanu 7,8 miliona ljudi ne zna da li će imati hranu svakog dana. Svjetski program hrane je alarmirao svijet da se nešto mora uraditi, da se raspodjeli hrana i da najsiromašniji ne budu ostavljeni da umru od gladi“, kaže Grković.

    Dodaje da je Svjetski fond ima akciju u kojoj su tražili da se dozvoli izvoz žita, koje je u silosima.

    „Logistika je jako skupa ako bi moralo da ide vozovima do Antverpa pa brodovima do Afrike. Radimo sa donatorima i ekspertima za kupovinu hrane, probaćemo da nadomjestimo nedostatak i zamolićemo donatore da nam daju žito umjesto novca“, rekao je Grković.

  • Neprihvatljivo osnivanje zavoda za sudsku medicinu na nivou BiH

    Za porodice poginulih i nestalih iz Republike Srpske neprihvatljivo je osnivanje zavoda sudske medicine na nivou BiH jer bi to bilo još jedno prenošenje nadležnosti na BiH na štetu Srpske, izjavio je Srni predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Veljko Lazić.
    “Republika Srpska ima svoj Zavod za sudsku medicinu. Proces traženja nestalih Srba je u potpunom zastoju od 2008. godine, odnosno formiranja Instituta za nestala lica BiH zbog čega smatramo potpuno neprihvatljivim osnivanje ovakve institucije na nivou BiH, jer bi to bilo još jedno prenošnjenje nadležnosti na nivo BiH na štetu Republike Srpske”, ociejnio je Lazić.
    On je naglasio da porodice poginulih i nestakih iz Republike Srpske traže da se rasformira Institut za nestala lica BiH ili da se proces traženja nestalih Srba vrati na nivo Republike Srpske.
    Predsjedavajući Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Mujo Hadžiomerović izjavio je ranije da je došlo vrijeme kada bi trebalo osnovati zavod sudske medicine na nivou BiH.

  • “Treći svijetski rat je počeo – mir je iluzija”

    “Treći svijetski rat je počeo – mir je iluzija”

    Nade u mirovni sporazum s Vladimirom Putinom su “puke iluzije” rekla je za britanski Telegraf Julija Timošenko, vođa Narandžaste revolucije u Ukrajini 2004.

    Timošenko, koja je došla na vlast kao premijerka za vreme prve ukrajinske pobune protiv Kremlja, upozorila je da bi svaki dogovor kojim bi se Vladimiru Putinu prepustio deo teritorije Ukrajine, ruskog predsednika samo podstakao na dalje otimanje zemlje.

    Jedino rešenje, smatra Timošenko, je “dokrajčiti” ga potpunim uništenjem ruske vojske, usprkos evidentnom rastu broja poginulih ukrajinskih vojnika, piše Telegraf.

    Kako navodi britanski list, njene primedve su neka vrsta ukora zapadnim liderima koji su nagovestili da bi odustajanje od delova Donbasa bio kompromis neophodan za mir.

    Francuska i Nemačka su otvorene prema ideji prepuštanja Rusiji dela ukrajinske teritorije, uprkos oštrim komentarima posle samita G7 kada je francuski predsednik Emanuel Makron rekao da “Rusija ne može i ne sme da pobedi”.

    Timošenko strahuje da će, kako ekonomska cena sukoba za Evropu raste, sve popularnija biti inicijativa da se Kijev gurne prema mirovnom sporazumu.

    “Iznenađena sam da neke zemlje nastavljaju da zastupaju politiku popuštanja Putinu. To je neprihvatljivo za celu Ukrajinu. Mirovni sporazum je iluzija, jedini izlaz je pobeda u borbi. Svaki mirovni sporazum biće prvi korak prema sledećem ratu”, poručila je ona.

    Timošenko je dodala da, uprkos gubicima, Putin želi da produži rat u nadi da će se na kraju pojaviti podele unutar NATO. Ona je podržala apele ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog da Zapad Ukrajini pošalje što više projektila kako bi se odnos snaga u Donbasu donekle uravnotežio.

    Ovih dana u Donbasu ukrajinske snage navodno gube do 100 vojnika dnevno.


    Politička karijera Julije Timošenko vrlo dobro ocrtava nestabilni postsovjetski put Ukrajine, razdoblje razdeljeno unutrašnjim sukobima, kao i intervencijama Moskve, piše Telegraf.

    Godine 2004. Timošenko je učestvovala u Narandžastoj revoluciji, koja je dovela do masovnih uličnih protesta kojima su poništeni izbori namešteni u korist proruskog kandidata Viktora Janukoviča.

    Timošenko je tada prozvana slovenskom “Jovankom Orleankom”, a njene pletenice kopirane su na svetskim modnim pistama.

    Međutim, Narandžasta revolucija brzo je prerasla u unutrašnje sukobe, omogućivši Janukoviču da preuzme vlast 2010. godine.

    Timošenko je tada osuđena na sedam godina zatvora pod optužbom za zloupotrebu položaja. Za optužbe je rekla da su politički motivisane, a oslobođena je nakon druge prozapadne pobune u Ukrajini 2014. godine, kada je Janukovič pobegao u Rusiju.

    Timošenko je izgubila od Zelenskog na izborima 2019. godine, ali mu je pružila podršku nakon ruske invazije u februaru.

    Bivša ukrajinska premijerka smatra da je vrlo verovatno da će Rusija pokušati da zauzme i druge susedne države, pre svega Moldaviju, Belorusiju, Gruziju, Kazahstan kao i skandinavske i baltičke zemlje.

    “Moj savet tim zemljama bio bi da ne gube vreme i da počnu da grade jake oružane snage i postanu članice NATO-a ako već nisu”, rekla je ona.

    Timošenko takođe veruje da je Putin spreman da upotrevi nuklearno oružje.

    “Spreman je da pređe sve linije i igra protiv svih pravila, to je izvor njegove snage”, poručila je Timošenko.

  • “Krećemo… “

    “Krećemo… “

    Guverner Luganske oblasti izjavio da, nakon pada te oblasti u ruke ruske vojske, Ukrajina planira kontraofanzivu.

    Prema njegovim rečima, ukrajinske snage su sada zauzele nove odbrambene položaje u regionu Donjeck, u kojoj i dalje kontrolišu velike gradove. Uz to, planiraju i da pokrenu kontraofanzivu na jugu zemlje.

    Guverner Luganska Serhij Hajdaj je nakon višenedeljne bitke za Lisičansk, grad čijim je osvajanjem Rusija preuzela kontrolu nad Lugansom regijom, rekao da je ta bitka omogućila ukrajinskim snagama da utvrde položaje u Donjecku kako bi “tamo otežali Rusima situaciju”.

    Hajdaj je još jednom zamolio ukrajinske saveznike na Zapadu da pošalju još oružja, dodavši da će ukrajinska vojska pokrenuti kontranapad čim bude imala dovoljno oružja velikog dometa.

    “Ruska taktika će biti ista. Prvo će pucati na sve artiljerijom, ali biće im teško da osvojr teritoriju”, rekao je Hajdaj.

    Oleksij Arestovič, savetnik ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, rekao je da se Ukrajina nada da će pokrenuti ofanzivu na jugu zemlje.

    “Ovo je zadnja pobeda Rusa na ukrajinskoj teritoriji. Ovo su bili gradovi srednje veličine (Severodonjeck i Lisičansk, op.a.), a za to im je trebalo vreme od 4. aprila do 4. jula, to je 90 dana. Toliko gubitaka…”, rekao je Arestovič.

    “Zauzimanje gradova na istoku znači da je 60% ruskih snaga sad skoncentrirano tamo i biće im teško da ih preusmere na jug, a više nema snaga koje mogu dovesti iz Rusije. Platili su visoku cenu za Severodonjeck i Lisičansk”, rekao je savetnik Zelenskog.

    A predsednik Zelenski sinoć je rekao da ukrajinske snage nastavljaju da se bore usprkos povlačenju iz Lisičanska. “Naše oružane snage odgovaraju, uzvraćaju udarce i uništavaju ofanzivni potencijal okupatora iz dana u dan. Moramo ih slomiti. To će biti težak zadatak koji iziskuje vreme i nadljudske napore. Ali nemamo alternative”, rekao je Zelenski.

  • Evroparlamentarci podržali ulazak Hrvatske u evrozonu, Ilčić kritičan

    Evroparlamentarci podržali ulazak Hrvatske u evrozonu, Ilčić kritičan

    U Evropskom parlamentu se juče raspravljalo o uvođenju eura u Hrvatskoj od 1. januara 2023. godine.

    Lideri država članica EU-a 24. juna su podržali preporuku o ulasku Hrvatske u eurozonu. Prije pristupanja Komisija o tome objavljuje preporuku, Evropski parlament o preporuci daje svoje mišljenje, a nakon toga konačnu odluku donose države članice.

    U raspravi održanoj na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strazburu, kao i na glasanju na Odboru EP-a ekonomsku i monetarnu politiku u junu, pokazalo se da pristupanje Hrvatske eurozoni podržavaju najveći zastupnički klubovi. Negativno se tome izjašnjavaju samo dva desna kluba, Identitet i demokratija (ID) te Evropski konzervativci i reformisti (ECR), tradicionalno skeptični prema europskim integracijama.

    Kako piše Hina, rumunski eurozastupnik Siegfried Muresan je otvarajući raspravu rekao da se gotovo niko u parlamentu ne protivi ulasku Hrvatske u eurozonu. Međutim, jeste bilo nekih protivljenja.

    Istaknuo je kako će uvođenjem eura u Hrvatskoj i Evropska unija biti jača te da će biti jednostavnije putovati, poslovati i investirati.

    Povjerenik Evropske komisije za privredu Paolo Gentiloni također je pozvao eurozastupnike da pruže “političku podršku za uvođenje eura u Hrvatskoj” i nazvao to “historijskim korakom za Hrvatsku, koja je još do prije 30 godina bila u ratu”.

    S Gentilonijem se složila Margarida Markes (Marques) u ime kluba socijaldemokrata S&D, zatim i Georgios Kirtsos (Kyrtsos), iz kluba liberala Renew.

    Podsjetivši na rastuću inflaciju i pad privrede u EU-u, predstavnica desničarskog kluba ID France Jamet je, međutim, postavila pitanje “zašto se usred ovih teškoća, ukrajinske krize i covida dozvoljava Hrvatskoj da usvoji jedinstvenu valutu?”.

    • Ta zemlja nije ispunila niti jednu od 17 preporuka radne grupe za sprečavanje korupcije Vijeća Evrope – tvrdi Jamet.
    • Samo će pridonijeti ogromnoj ekonomskoj rupi koja je sve veća usred EU. Prve žrtve bit će mala i srednja poduzeća koje ćete odbaciti bez oklijevanja. Treba stati na kraj tom euru za koji se pokazuje da radi protiv naroda. Ne znam je li hrvatski narod dobio priliku nešto reći o tome – rekla je ona u raspravi.

    U kritici širenja eura zatim joj se pridružio hrvatski europarlamentarac Ladislav Ilčić (ECR) rekavši da vladajući u Hrvatskoj nisu o tome željeli raspravljati niti provesti referendum.

    Ustvrdio je da uvođenje eura nije “puno dobra donijelo” južnim članicama Unije.

    • Nismo ikada koristili prednost vlastite valute jer je za federaliste svih boja jedini politički cilj integracija Hrvatske u neku evropsku superdržavu – rekao je Ilčić.
  • Banjalučani proslavili Borčev 96. rođendan

    Banjalučani proslavili Borčev 96. rođendan

    Banjalučki Borac danas slavi 96. rođendan.
    “Velikan iz Platonove” polako se približava vijeku postojanja, a riječi narodnog heroja Veselina Masleše “Ako se borite, ukoliko ćete se boriti za svoja prava, zašto da vam se klub ne zove Borac” i danas odzvanjaju Banjalukom.

    Svečano je bilo u večernjim satima na ulicama najvećeg grada u Republici Srpskoj. Banjalučani i svi onima kojima su crveno-plave boje u srcu napravili su feštu, te pjesmom, bakljama i vatrometom uljepšali rođendan svog kluba, javlja “Mondo” portal.

  • Počinje izgradnja nebodera u centru Banjaluke

    Počinje izgradnja nebodera u centru Banjaluke

    Firma “Cinema Tower” kao investitor saopštila je da su riješene sve nesuglasice u vezi gradnje stambeno-poslovnog kompleksa na mjestu nekadašnjeg kina “Kozara” u centru Banjaluke.
    Ako je suditi po tabli koja je postavljena na toj lokaciji, uskoro počinje izgradnja nebodera koji će imati 13 spratova i dvije podzemne etaže.

    Investitor tvrdi da su dobijene sve prethodno potrebne dozvole i saglasnosti, uključujući i građevinsku dozvolu.

    Kada je u pitanju plan gradnje, investitor kaže da čekaju da se otvori priključna saobraćajnica kako bi se mogli trenutno izdvojiti radovi koji idu iz Ulice Sime Šolaje prema Aleji Svetog Save.

    “Ovih dana bi trebali da krenu prvi zemljani radovi. Početak radova možda će se desiti već sljedeće sedmice”, napomenuo je investitor, piše Srpskainfo.

    Očigledno da mnogi stanari okolnih zgrada ne gledaju blagonaklono na ove najave. Još u petak, 1. jula mještani banjalučkog naselja Centar 1 okupili su se ispred nekadašnjeg kina “Kozara” kako bi mirnim protestom iskazali nezadovoljstvo zbog planirane izgradnje nebodera u komšiluku.

    Građani su stali pred građevinske mašine i nisu dali da se započne bilo kakav rad. Sa protesta su poručili da od svojih namjera neće odustati, te da će se uz pravnu borbu ako treba ponovo okupljati, kao što su to činili i ranije.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je u jesen 2020. godine, u finišu predizborne kampanje, obećao da će se umjesto nebodera na toj lokaciji izgraditi amfiteatar na otvorenom. Prošle godine, po preuzimanju funkcije gradonačelnika, izjavljivao je da se nalazi u “pat poziciji”, jer investitor ima svu potrebnu dokumentaciju za građevinsku dozvolu, dok postoji dio mještana koji se protive najavljenoj izgradnji višespratnice na lokaciji nekadašnjeg kina “Kozara”.

  • Uhapšen napadač koji je ubio šest osoba na proslavi Dana nezavisnosti u SAD-u

    Uhapšen napadač koji je ubio šest osoba na proslavi Dana nezavisnosti u SAD-u

    Američka policija uhapsila je osumnjičenog za pucnjavu na proslavi Dana nezavisnosti u čikaškom predgrađu Highland Park, prilikom čega je najmanje šest osoba ubijeno.

    Nakon kratke potjere priveden je Robert E Crimo III, star 22 godine. Prvo se govorilo kako je osoba od interesa u istrazi pucnjave, a zatim je istaknuto i kako vjeruju da je riječ o počiniocu.

    Napadač je inače otvorio vatru na paradi oko 10:15 po lokalnom vremenu, samo nekoliko minuta nakon što je počela proslava Dana nezavisnosti SAD-a. On je iz puške pucao sa krova na okupljene na paradi.

    Tom prilikom je ubio šest osoba, a povrijedio više desetina ljudi.


    Ne postoje nikakve naznake o motivu pucnjave, a kompanije poput Facebooka i YouTubea su uklonile sve naloge napadača s obzirom na to da je putem njih objavljivao i promovisao svoju rep muziku.

    Ovaj fizički prepoznatljivi mršavi bradati muškarac sa tetovažama na tijelu, ranije je snimao vlastitu muziku pod umjetničkim imenom “Awake the Rapper”.

    Prvu pjesmu je objavio 2016. godine, međutim privremeno je prestao zbog toga što su se navodno pojavili brojni profili sa takvim imenom. Zatim je 2020. objavio pjesmu naziva “In my Honda” što mnogi povezuju s tim da je uhapšen dok je vozio srebrnu Hondu.

    On je također objavljivao videosnimke uz svoje pjesme na kojima je nasilje u fokusu. Na jednom od animiranih snimaka nacrtan je muškarac sa puškom u ruci i pancirkom, a ilustracija aludira i na ubistvo druge osobe.

    Uznemirujuće ilustracije koje je objavljivao Crimo, na Twitteru je objavila novinarka USA Todaya Monique O. Madam, a snimci su obrisani nakon što je reper uhapšen, odnosno postojali su na Twitteru sve donedavno uprkos nasilnom sadržaju.

    Masovne pucnjave su ogroman problem u SAD-u, a od početka ove godine se vjeruje da je svake sedmice bila po jedna. Posljednja u nizu je ova u Ilinoisu.

    Guverner Ilinoisa Jay Robert Pritzker upozorio je da masovna pucnjava postaju “američka tradicija”.

    “Biće ljudi koji će reći da danas nije taj dan, da sada nije vrijeme da se priča o oružju. Kažem vam da nema boljeg dana i boljeg vremena od sada i ovdje “, rekao je demokratski guverner.

    Predsjednik Biden obećao je da će se nastaviti boriti protiv “epidemije nasilja oružjem” u zemlji. Prošle sedmice, predsjednik je potpisao prvi značajan savezni zakon o sigurnosti oružja u gotovo 30 godina.