VRBAS Media

Autor: INFO

  • U Srpskoj 22 nova slučaja korone

    U Srpskoj 22 nova slučaja korone

    Кod 22 osobe u Republici Srpskoj utvrđeno je prisustvo virusa korona u posljednja 24 časa, saopšteno je iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

    U posljednja 24 časa u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 104 laboratorijska uzorka.

    Radi se o 10 muškarca i 12 žena, od kojih je šest mlađe, 11 srednje i pet starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, 13 osoba je iz Banjaluke, po dvije iz Bijeljine i Dervente i po jedna iz Doboja, Кneževa, Laktaš, Teslića i Ugljevika.

    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske nije prijavljen nijedan smrtni slučaj.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 112.586 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 6.385 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.

    U Republici Srpskoj, testirane su ukupno 427.294 osobe.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 31, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 19, a u ostalim bolnicama 12. Na respiratoru je jedna osoba (UКC Republike Srpske).

  • Stevandić: “Cilj je izabrati podobne koji prihvataju Šmita”

    Stevandić: “Cilj je izabrati podobne koji prihvataju Šmita”

    Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić ocijenio je da se Kristijan Šmit duboko miješa u izbornu kampanju u BiH u korist bošnjačke strane, poručivši da je potrebno o tome obavijestiti svjetsku javnost i da odgovor Republike Srpske na takve najave bude ozbiljniji.

    On je rekao Srni da sve što Šmit radi predstavlja pokušaj diskriminisanja onih koji ga ne priznaju radi omogućavanja boljeg izbornog rezultata onima koji se sa njim sastaju.

    Stevandić ističe da Šmitove izjave da će neko ići pod sankcije i da će on o tome odlučivati predstavljaju miješanje u izbornu kampanju s ciljem diskreditacije jedne od strana na izborima.

    “Cilj je da se izaberu podobni koji prihvataju Šmita, a da se kazne oni koji ne prihvataju Šmita”, rekao je Stevandić, komentarišući navode Šmita da bi mogao ukinuti Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske.

    On je ukazao da to predstavlja kršenje zakona, ljudskih prava i Dejtonskog mirovnog sporazuma i da to odgovara bošnjačkom ekstremizmu. Stevandić je dodao da je to anticivilizacijsko i antievropsko pitanje koje je u istoj ravni sa aparthejdom.

    “Hoće da naš narod bude natjeran da bira predstavnike po volji Šmita, inače će ih Šmit sankcionisati”, naglasio je Stevandić.

    On smatra da svjetska javnost i EU moraju biti obaviješteni o Šmitovom miješanju u izbornu kampanju u BiH, te poručuje i da Republika Srpska mora da ima ozbiljnije odgovore na te najave, a ne samo politička reagovanja i komentare.

    “Mi u Republici Srpskoj treba bolje da se pripremimo i konkretizujemo svoje odluke u odnosu na ono što Kristijan Šmit najavljuje”, napominje Stevandić, koji je ponovio da miješanje u izbornu kampanju predstavlja kršenje zakona i Dejtonskog sporazuma, te da se to mora apostrofirati kao problem broj jedan.

    Kristijan Šmit izjavio je da je njemačka vlada zaustavila 120 miliona evra pomoći Republici Srpskoj zbog, kako je rekao, “secesionističkog ponašanja”. Šmit je za N1 rekao da se očekuje da će sutra Ustavni sud BiH donijeti odluku u vezi sa formiranjem Agencije za lijekove Republike Srpske i najavio da će tek tada “djelovati”.

    Ustavni sud BiH sutra bi na plenarnoj sjednici u Sarajevu trebalo da razmatra zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika DŽaferovića za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi.

  • U Hrvatskoj zatvorene prve benzinske pumpe

    U Hrvatskoj zatvorene prve benzinske pumpe

    Armando Miljavac iz Udruenja malih trgovaca naftnim derivatima u Hrvatskoj otkrio je da je zatvorio svoju benzinsku pumpu, ali i da nije jedini.

    “Morali smo. Gubitak koji radimo na toj postaji… To je jedno demonstrativno zatvaranje da ljudi shvate da to nije hir, mi smo u velikim problemima. Da ne pričamo samo, htjeli smo poduzeti korake koji su neminovni u ovoj situaciji”, rekao je za HRT.

    Prema njegovim saznanjima zatvoreno je još pet ili šest pumpi.

    “Što zbog nedostatka i nedostupnosti goriva. Na tržišta nema dovoljnih količina, nismo ih ni dosad imali. Mi smo kao tvrtka dobivali 50 posto potrebnih količina. Bojimo se da sve ovo neće dobro završiti i da će biti poremećaja na tržištu”, naglasio je on.

    Zahvalio se Vladi Hrvatske što pomaže s fiksiranjem cijena, no istakao da se i dalje radi s osjetnim gubitkom.

    “Naš problem je što mi to radimo već devet mjeseci. Radimo s maržama koje nisu dostatne za pokrivanje troškova, a sad više nemamo ni novaca. Jednostavno nemamo kamo”, istakao je on.

    Rekao je da ne želi posebno komentarisati izjavu ministra privrede i održivog razvoja Hrvatske Davora Filipovića da mali distributeri u novim okolnostima “samo neće zaraditi kao ranije”.

    “Ljudi koji se bave ekonomijom razumiju to jako dobro. Ispada da firme koje rade s gorivom ne bi smjele zarađivati. Prema tome da smo i zaradili – mi smo za to platili porez na dobit. Trebalo bi valjda platiti još jedan porez, ne razumijem poantu ove priče”, kazao je Miljavac.

  • Cijene gasa ove godine su više za 700 posto

    Cijene gasa ove godine su više za 700 posto

    Cijene prirodnog gasa diljem svijeta porasle su za 700 posto, postajući pokretačka snaga u novom hladnom ratu, dok nestašica goriva prijeti recesijom.

    Trenutno je prirodni gas najtraženija roba na svijetu i ključni pokretač globalne inflacije. Vrijednost ove robe bilježi cjenovni skok koji je ekstreman čak i po standardima turbulentnih tržišta, a iznosi oko 700 posto u Evropi u odnosu na prošlu godinu, što gura kontinent na ivicu recesije.

    Energetska kriza u srcu je nove ere sukoba velikih sila, toliko je intenzivna da se širom Zapada namjere za borbu protiv klimatskih promjena potiskuju u zadnji plan.

    Sada je gas ono što je nekada bila nafta u oblikovanju geopolitike, i nema ga dovoljno.

    Rat u Ukrajini podigao je krizu na novi nivo, oduzimanjem ključnih zaliha. Rusija smanjuje isporuke u Evropu čiji zvaničnici tvrde da svakako žele da prestanu kupovati energente od Moskve.

    Borba za popunjavanje te praznine pretvara se u svjetski stampedo, jer se zemlje utrkuju da osiguraju oskudne zalihe tečnog prirodnog gasa za predstojeću zimu na sjevernoj hemisferi.

    Vlasti Njemačke tvrde da bi nestašice plina mogle izazvati kolaps, budući da se država suočava s neviđenom opasnošću da kompanije i potrošači ostanu bez struje.

    Glavni gasovod Sjeverni tok kojim se ruski gas prenosi u Njemačku trebao bi biti zatvoren 11. jula zbog održavanja, a sve je veći strah da ga Moskva možda neće ponovo otvoriti.

    Lideri G7 traže načine da ograniče prihode koje Rusija osigura zahvaljujući prodaji gasa, što joj pomaže u finansiranju invazije na Ukrajinu, a siromašnije zemlje koje su izgradile svoje energetske sisteme na principu kupovine jeftinog gasa sada se bore da ga priušte.

    Prirodni gas nekada se veoma brzo razmjenjivao na fragmentiranim regionalnim tržištima, a sada, uprkos tome što se čini da se princip globalizacije povlači sa svjetskih tržišta, gas ide u suprotnom smjeru.

    Cijene gasa u Evropi i Aziji povećale su se za više od 60 posto, dok su nasuprot tome, u SAD-u cijene goriva pale za skoro 40 posto. Gas je jeftiniji u SAD-u iako je tokom ove godine već dva puta poskupio.

    Zbog situacije na globalnim tržištima, države napuštaju svoje politike borbe protiv klimatskih promjena i sada su spremne finansirati više projekata opskrbe gasom. No, to neće biti dovoljno jer države van Rusije mogu pronaći samo djelomična rješenja za energetsku krizu, te zato upozorenja o padu evropskih ekonomija izazvana krizom opskrbe gasom svakim danom eskaliraju.

    Bogate države poput Njemačke pokušavaju se nositi sa energetskom krizom, dok je ona za zemlje u razvoju već uzrokovala katastrofalne posljedice.

  • Dva policajca uhapšena zbog primanja mita

    Dva policajca uhapšena zbog primanja mita

    Policijski službenici Policijske uprave Istočno Sarajevo juče su, pod nadzorom Republičkog javnog tužilaštva, uhapsili policajce V.R. i P.T. zbog sumnje da su primili mito.

    Oni se sumnjiče da su krivično djelo primanje mita počinili 3. jula ove godine oko 21,00 čas na području Istočne Ilidže, primivši mito od oštećenog za učinjene prekršaje iz oblasti bezbjednosti saobraćaja.

    “Policijski službenici su uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu predati u naležnost Republičkog javnog tužilaštva, te udaljeni sa dužnosti odnosno rješenjem načelnika PU Istočno Sarajevo suspendovani do okončanja krivičnog i disciplinskog postupka”, saopšteno je iz Policijske uprave Istočno Sarajevo.

  • Petković: Neophodni znakovi za informisanje o kamerama

    Petković: Neophodni znakovi za informisanje o kamerama

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković istakao je danas da je u Srpskoj neophodno postaviti znakove kojima će vozači biti informisani o stacionarnim kamerama za kontrolu brzine saobraćaja, kako bi bila izbjegnuta sudska odlučivanja.
    “Ovaj problem mora biti riješen, jer se često dolazi u situaciju da se sudski odlučuje nakon što vozači budu snimljeni stacionarnim kamerama za kontrolu brzine vozila, jer nije bilo znakova upozorenja”, rekao je Petković u Narodnoj skupštini Republike Srpske u raspravi o izvještaju o radu Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ Srpske za prošlu godinu.

    Petković je iskazao da je neophodna kontrola međuosovinskog opterećenja pojedinih prevoznika, jer se zbog povećanog opterećenja oštećuju putevi, a kako kaže Petković, navodni postoje povlašteni prevoznici koji se ne kontrolišu.

    On je ocijenio kvalitetnim rad MUP-a Republike Srpske.

  • Dodik: Stranci me neće moći zaustaviti da pobijedim na izborima

    Dodik: Stranci me neće moći zaustaviti da pobijedim na izborima

    Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je sinoć da stranci neće moći da ga zaustave da pobijedi na predstojećim opštim izborima u BiH.

    Dodik je za Televiziju “Hepi” rekao da mu nije dokazan nikakav kriminal, iako ga šest godina provlače kroz krivične postupke i ne mogu ništa da nađu.

    “Ne može se desiti da kapituliram u Briselu”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je večeras da se ne može desiti da kapitulira u Briselu i ukazao da stranci kroz priču o evropskom putu BiH hoće da je naprave unitarnom zemljom.

    “Ako mene tjeraš da biram između toga da ostane Republika Srpska i da idem u Evropu, ja biram Republiku Srpsku i baš me briga za Evropu”, rekao je Dodik za TV “Hepi”.

    On je najavio i da za tri dana ide u Brisel, te izrazio sumnju u ostvarivost evropskih integracija i primijetio da će se Evropska unija raspasti dok BiH stigne do njenog članstva.

    Dodik je podsjetio da EU daje članstvo samo državama koje imaju definisane granice, a sada se daje kandidatski status zemlji (Ukrajini) koja će u najmanju ruku po pola biti podijeljena, ako ništa drugo.

    “A nama kažu, vi morate da ispunite standarde. A koje standarde?”, rekao je Dodik i dodao da i Srbiju “satraše s kriterijumima, vrijednostima, poglavljima”, te ocijenio kako je “to sve izvrnuto”.

    On je naveo da Evropa bez kriterijuma uzima samo struju od Republike Srpske jer joj to nedostaje, a da za svu drugu robu postavlja izuzetno visoke kriterijume.

    “Uvale nam ‘Bolonju’ pa nam upropaste naš obrazovni sistem, jer ako je ukinemo, onda oni kažu nema više kredita, podrške, a narod kaže – mi se ne razvijamo, nema investicija. Sve je to povezano”, rekao je Dodik.

    On je naveo da su mu za prebacivanje obrazovanja na nivo BiH nudili novac za izgradnju nekog puta, ali kao kredit i da im je objasnio da “nije prostitutka” da ga plaćaju za usluge.

    Dodik je podsjetio da priča Kristijana Šmita o navodnom njegovom pozivu na rakiju, potiče iz 2016. godine, te je Šmitu poručio da “neće piti rakiju s njim”, kao i da ga neće smatrati legalnim visokim predstavnikom čak ni da se 100 puta pozdravi sa njim.

    Podsjetio je i da je imenovano čak sedam predstavnika raznih zemalja za BiH koji primaju visoke plate i ni o čemu ne odlučuju, a najvažnije im je da se kaže da ne valja onaj ko pokaže karakter, kao što su on i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je rekao ambasadorima da neće vladati Srbijom.

    Dodik je podsjetio i na prodaju “Telekoma (Republike Srpske)” i naveo da mu je konkurencija, u organizaciji jedne strane ambasade, donijela “torbu”, vjerovatno s novcem i tražila da kaže kako nešto nije u redu s ponudom “Telekoma Srbije”.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska je za Zapad eksces i računali su da će je ukinuti u drugoj fazi poslije Dejtona, ali da se “onda pojavio neki Dodik, koji je zaglavinjao i ne da”, kao i da Srbi nemaju nikakav teritorijalni bosanski identitet jer imaju Republiku Srpsku.

    On je potvrdio da su ga iz šest zemalja upozorili da će ga britanska jedinica pristigla u Sarajevo iz Sirije oteti i primijetio da Republika Srpska nikad nije imala više prijatelja nego sad.

    Dodik je rekao da nije dao policiji da mu stane pred kuću, jer su njegova najveća odbrana njegove komšije i naveo da živi na imanju na selu.

    Upitan za Gabrijela Eskobara, Dodik je naveo da Amerikanci ne odustaju od centralizacije BiH, te da od Sarajeva da naprave glavni grad kome će se Srbi klanjati.

    O inicijativi “Otvoreni Balkan”, Dodik je rekao da je ne prihvataju druga dva člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić.

    Kada je riječ o životu ovdje, Dodik je rekao da ima ljudi koji teško žive, ali da se više nameće priča o tome.

  • Dvije osobe iz Banjaluke teško povrijeđene u nezgodi kod Kozarske Dubice

    Dvije osobe iz Banjaluke teško povrijeđene u nezgodi kod Kozarske Dubice

    Vozač M.S. i suvozač S.S. iz Banjaluke teško su povrijeđeni u saobraćajnoj nezgodi u Slabinji, opština Kozarska Dubica, i prevezeni su na Univerzitetski klinički centar RS, saopšteno je iz Policijske uprave Prijedor.

    Kako je navedeno, lakše povrede zadobio je vozač kamiona iveko D.T. iz Laktaša.

    “Na lokalnom putu u mjestu Slabinja, opština Kozarska Dubica, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovao D.T. iz Laktaša upravljajući teretnim vozilom iveko i M.S. iz Banjaluke upravljajući teretnim vozilom pežo”, pojašnjeno je iz PU Prijedor.

  • BiH rekorder u regionu po inflaciji

    BiH rekorder u regionu po inflaciji

    Inflacija u Bosni i Hercegovini ubjedljivo je najviša u odnosu na zemlje regiona, što i ne čudi, jer, kako tvrde ekonomisti, vlasti u Bosni i Hercegovini jedine su koje nisu adekvatno reagovale na divljanje cijena, prije svega energenata, ali i osnovnih životnih namirnica.

    U Bosni i Hercegovini inflacija u maju iznosila je 14,4 odsto, u Srbiji 10,4, dok je u Hrvatskoj majska inflacija bila 10,8 odsto. Stopa inflacije u Crnoj Gori u maju ove godine u odnosu na maj prošle izonosila je 11,7 odsto, dok je u Sloveniji inflacija u maju bila 8,1 odsto, s tim da je u junu porasla za još 2,3 odsto.

    Ovaj rast inflacije u Sloveniji za ekonomiste je znak da će junska inflacija u BiH biti daleko veća od sadašnjih 14,4 odsto.

    “Mi imamo najdirektnije prenošenje inflacije. Jedino kod nas vlasti nisu preduzele mjere u pravcu smanjivanja cijena goriva i energenata niti su ograničavale rast cijena. Neki su pokušali bar malo ublažili, a mi nismo ni pokušali i to je ta neka razlika”, rekao je za “Nezavisne novine” ekonomista Marko Đogo.

    Kada je riječ o inflaciji u Bosni i Hercegovini, jedan od najvećih uzroka je svakako cijena hrane, koja raste daleko brže nego u zemljama Evropske unije.

    Primjera radi, zaključno s aprilom, cijena hrane u BiH za godinu dana porasla je za malo više od 20 odsto, dok je taj rast u Evropskoj uniji iznosio malo manje od devet odsto. Istovremeno, značajan uticaj na inflaciju u Bosni i Hercegovini imale su i cijene energenata, prije svega nafte, a u ovom trenutku Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u regionu koja u tom smjeru nije intervenisala.

    “Mnoge zemlje su pokušale da intervenišu na hranu, doduše nije Crna Gora, ali Srbija i Hrvatska su sigurno. U Sloveniji je, recimo, cijena nafte niža nego u Republici Srpskoj, što je dosta čudno, i značajno niža nego u susjednoj Austriji, što znači da su oni reagovali i što pokazuje da se mikropolitikama može napraviti nešto za sebe i građane”, naglasio je Đogo.

    Inače, kada je riječ o evrozoni, majska inflacija iznosila je 8,1 odsto i ono što zabrinjava jeste da i dalje raste, s obzirom na to da je u junu iznosila 8,6 odsto. Navjeća stopa inflacije zabilježena je u Estoniji – čak 22 odsto, a slijede je Litvanija sa 20,5 i Letonija sa 19 odsto. Najmanja inflacija zabilježena je na Malti i to 6,1 odsto, Francuskoj 6,5, Finskoj 8,1 itd.

    Prognoze evropskih ekonomista kada je riječ o inflaciji nisu optimistične, a s ozbirom na to da Bosna i Hercegovina uvozi inflaciju, gotovo je sigurno da će se negativni trendovi nastaviti i u budućnosti.

    Bruno le Maire, francuski ministar finansija, nedavno je rekao da je Evropa usred vrhunca inflacije, koja će trajati najmanje do kraja godine, ali da se očekuju visoki nivoi do kraja 2023, kada će čak i nakon 2023. godine inflacija biti strukturalno viša od onoga što doživljavamo posljednjih nekoliko decenija.

    Stručnjaci u BiH, prije svih Centralna banka Bosne i Hercegovine, već jednom su revidirali svoje procjene u vezi s inflacijom i prognozirali su rast u prvom polugodišnu od 9,2 odsto, što će sasvim sigurno biti premašeno s obzirom na to da je inflacija u januaru bila 7,4 odsto, u februaru 8,7, martu 11, aprilu 14,1 i maju 14,4 odsto.

    “Usporavanje inflacije očekujemo u drugom polugodištu, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2021. godine i pretpostavke odsustva daljeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata”, naveli su krajem marta iz Centralne banke BiH.

    Visina inflacija
    Bosna i Hercegovina 14,4%
    Srbija 10,4%
    Hrvatska 10,8%
    Crna Gora 11,7%
    Slovenija 8,1%

  • Dodik tvrdi da je u Sarajevu ubijeno oko 11.000 Srba

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da postoje podaci koje govore da je u Sarajevu u posljednjem ratu ubijeno oko 11.000 Srba, ali da za te zločine niko nije odgovarao.

    Dodik je istakao i da poštuje sve žrtve bez obzira kojem narodu pripadale, ali da ne može da dozvoli da se negiraju zločini koji su se dogodili nad Srbima.

    – Za te zločine niko nije odgovarao jer su napravili sud u Sarajevu koji bi trebalo da sudi Srbima, a 150.000 Srba je istjerano iz Sarajeva – rekao je Dodik sinoć za Televiziju Hepi.

    Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica je čak zagovarala da se napravi sud ili tijelo koje treba da utvrdi koliko Srba je stradalo u Sarajevu.

    – Ubijeno je oko 11.000 Srba i mi imamo podatke o tome, ali ih nikada nismo verifikovalip jer u tu komisiju neće da uđu muslimani, a stranci sada bježe od toga – rekao je Dodik.

    On je napomenuo da je međunarodna zajednica, u isto vrijeme kada se formirala i Komisija za Srebrenicu, “uzela” tu komisiju i navela da je ubijeno 8.000 Srba, te istakao da to nije istina.

    – Tri presude Haškog tribunala govore različite brojeve. To je nedostojno da na takav način pričamo o žrtvama – rekao je Dodik.

    On je naveo i da poštuje sve žrtve, te da je bio u Srebrenici, položio vijence i razgovarao sa majkama koje su izgubile djecu.

    – U čemu je razlika između majki koje su izgubile sina, osim u tome što nose različite marame – rekao je Dodik.

    On je istakao da su slučajevi stradanja bolni, naročito kada stradaju djeca, bez obzira da li su muslimanska ili srpska.

    – Tu bol treba poštovati. Međutim, ako se to politizuje i ako se govori da postoje žrtve samo na jednoj strani, onda moram reagovati i ne možemo da pustimo tu priču u kojoj se poriču zločini koji su počinjeni nad Srbima, kao što su to pojedini tražili od nas – rekao je Dodik.

    On je napomenuo da je i Hrvatska očišćena od Srba, a da su u bivšoj Jugoslaviji bili najveći stradalnici.