VRBAS Media

Autor: INFO

  • SZO: Vratiti nošenje maski kako bi se izbjegle strože mjere

    SZO: Vratiti nošenje maski kako bi se izbjegle strože mjere

    Sa ogrankom omikron soja virusa korona koji predvodi rastući talas infekcija u Evropi, zemlje treba da ubrzaju prihvatanje vakcina i vrate mjere kao što je nošenje maski, kako bi se izbjegla strožija ograničenja, jer se približavaju jesen i zima, upozorila je danas Svjetska zdravstvena organizacija.

    Regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Kluge, u intervjuu za Rojters pozvao je zemlje da odmah preduzmu mjere kako bi izbjeglo preopterećenje zdravstvenih sistema, jer se sve više širi podsoj omikrona, BA.5.

    Blizu tri miliona novih slučajeva virusa korona registrovano je u evropskom regionu prošle nedjelje, što je činilo skoro polovinu svih novih slučajeva u svijetu, prenosi Tanjug.

    Kako je rekao Kluge, stope hospitalizacije udvostručene su u istom periodu, a blizu 3.000 ljudi premine od posljedica virusa korona svake nedjelje.

    “Postoji porast slučajeva u društvu koje funkcioniše gotovo kao i ranije”, poručio je on, naglašavajući potrebu za takozvanim stabilizatorima pandemije, kao što je druga buster doza vakcine, kao i promocija nošenja maski.

    Kako je upozorio, ovi stabilizatori moraju da se primijene kako bi se izbjegle mnogo strože mjere.

    “Mislim da društvo nije spremno za naređena zatvaranja”, ukazao je Kluge.

  • Toplotni talas u Republici Srpskoj

    Toplotni talas u Republici Srpskoj

    U Republici Srpskoj će od danas biti veoma toplo, sa tropskim noćima.

    Maksimalna temperatura vazduha iznosiće od 31 do 37, na sjeveru i jugu i do 40.

    Predstojećeg vikenda maksimalna temperatura vazduha može premašiti 40 stepeni Celzijusa, a veoma toplo biće i početkom sljedeće sedmice.

    Upozorenje na toplotnu “apokalipsu” izdali su i meteorolozi u Zapadnoj Evropi.

    Toplotni talas se kreće ka sjeveru, a u Francuskoj i Velikoj Britaniji izdata su upozorenja na ekstremne vrućine, dok je sjeverna Španija zabilježila temperaturu od 43 stepena.

  • NATO smatra da je BiH jednom nogom već u članstvu

    NATO smatra da je BiH jednom nogom već u članstvu

    Dvodnevna posjeta predsjedavajućeg Vojnog komiteta NATO admirala Roba Bauera BiH, kao i poruke koje je poslao nakon prvih sastanaka u Sarajevu, pokazuju da zapadni vojni savez već doživljava BiH kao zemlju pod svojim “kišobranom”.

    To za Srpskainfo tvrdi vojnopolitički analitičar Đuro Kozar, komentarišući posjetu BiH jednog od najviših oficira NATO, u svjetlu aktuelne globalne krize nastale zbog rata u Ukrajini. Ističući da je još krajem juna, na tadašnjem samitu NATO u Madridu, postalo jasno da zapadni vojni savez smatra BiH zonom svog uticaja, Kozar tvrdi da je postalo praktično nemoguće da BiH zadrži status vojne neutralnosti, na kojem inače insistira Republika Srpska.

    – Ne može jedan dio neke države da bude neutralan, a drugi ne. Federacija BiH nikad nije izjavila da je neutralna, već da se zalaže za ulazak u NATO. I prije samita u Madridu, koji je još više približio BiH tom savezu, priča o neutralnosti nije pila vodu – tvrdi Kozar.

    On, između ostalog, podsjeća da su najviši organi BiH, u kojima su tada sjedili predstavnici SNSD, Nebojša Radmanović i Nikola Špirić, još prije deceniju i po potpisali dokumente kojima se traži priključenje BiH članstvu u NATO.

    – BiH se, inače, već nalazi pod kišobranom NATO. Na već pomenutom samitu u Madridu, u svom strateškom konceptu, NATO je, kao jednu od država pod posebnim tretmanom a koja još nije članica, naveo BiH. To znači da je BiH, kao kandidat za članstvo i neko ko je u Akcionom planu za članstvo, sada pod NATO zaštitom. Mi smo sada u situaciji da se na nas gleda kao na državu koja je jednom nogom već u NATO – objašnjava Kozar.

    Predsjedavajući Vojnog komiteta NATO, admiral Rob Bauer, juče se u Sarajevu sastao s načelnikom Zajedničkog štaba OS BiH, Senadom Mašovićem, a sastanku je prisustvovao i šef Vojnog dijela Misije BiH pri NATO, brigadir Edin Fako.

    U njegovu čast juče je održan i prijem u Ministarstvu odbrane i Predsjedništvu BiH.

    Bauer je tom prilikom, između ostalog, rekao da su “mnoge zemlje ugrožene ruskom agresijom, uključujući i BiH”.

    – Rat u Ukrajini ima globalne posljedice, uključujući i Zapadni Balkan. Na NATO samitu u Madridu smo dogovorili jaču podršku za zemlje partnere, na primjer, izradom novog paketa odbrambene sigurnosti, modernizacijom bezbjednosnih i odbrambenih struktura. Imamo uzajamnu korist, koja je zasnovana na poštovanju i saradnji. Sigurnost BiH je ključna za sigurnost Zapadnog Balkana i Evrope. Moja posjeta je s ciljem da bolje shvatim izazove s kojim se suočava BiH, kao i snagu i sposobnosti Oružanih snaga BiH – poručio je Bauer.

  • Ðukanović i Abazović izdali saopštenje: Još jednom razmotriti Temeljni ugovor

    Predsjednik Crne Gore Milo Ðukanović i premijer Dritan Abazović danas su tokom konstultacija ocijenili kao korisnu ideju da Temeljni ugovor sa SPC još jednom procijeni stručna javnost, navodi se u zajedničkom saopštenju.

    U saopštenju se precizira da se, prije nastavka dalje procedure u vezi s Temeljnim ugovorom, tekst tog dokumenta još jednom predstavi predstavnicima univerziteta i civilnog društva s kompetencijama za pravna pitanja i obezbijedi dodatna provjera usaglašenosti aktuelne verzije Ugovora sa ustavno-pravnim sistemom Crne Gore i time otklone sve nedoumice koje su aktuelizovane ovom temom.

    Dodaje se i da je zajednički ocijenjeno da je u interesu Crne Gore i njene evropske budućnosti da se sačuva politička stabilnost i unaprijedi funkcionalnost institucija sistema, kako bi “država kandidat za članstvo u EU, u najkraćem mogućem roku, ispunila prioritetne obaveze iz evropske agende”.

    Ðukanović i Abazović ističu da je politički fokus potrebno usmjeriti na dijalog svih parlamentarnih partija o obezbjeđivanju potrebnog konsenzusa za izbor članova Sudskog savjeta, sudija Ustavnog suda i pokretanje procedura za izbor Vrhovnog državnog tužilaštva.

    “Time bi se pokazao odgovoran odnos države prema podsticaju institucija EU da se efikasnim ispunjavanjem preostalih privremenih mjerila za oblast vladavine prava stvore uslovi za ubrzanje ukupnog pregovaračkog procesa. To bi bio i najbolji prilog stabilnosti i ukupnom prosperitetu crnogorske države i društva”, ocijenjeno je na sastanku.

    Dvojica sagovornika su se saglasili da bez obzira na političke ili druge razlike koje postoje u crnogorskom društvu, “rješenje uvijek treba tražiti u dijalogu unutar institucija sistema”.

    Ðukanović i Abazović su osudili bilo kakav oblik govora mržnje ili nasilja, naglašavajući da je “međunacionalni i međuverski sklad najveći društveni kapital Crne Gore” i nešto po čemu je ta zemlja prepoznata širom regiona i Evrope.

  • Oči svijeta uprte u Teheran – šta će donijeti razgovori Putina, Erdoana i Raisija

    Oči svijeta uprte u Teheran – šta će donijeti razgovori Putina, Erdoana i Raisija

    Oči svijeta uprte su u trojni sastanak predsjednika Irana, Rusije i Turske u Teheranu – posvećen izvozu ukrajinske pšenice i saradnji u oblasti energetike. Za Putina samit je prilika da ojača vojni i ekonomski otpor sankcijama i naoružavanju Ukrajine.

    Ruski “Gasprom” i Iranska nacionalna naftna kompanija potpisali su sporazum vrijedan desetine milijardi dolara. Time Moskva dobija ključnu rutu za zaobilaženje sankcija i izvoz nafte, dok Vašington navodi da Rusija traži dronove od Irana za rat u Ukrajini, što je Rusija demantovala, piše RTS.

    Deblokada ukrajinskog žita iz Crnog mora, da bi se ublažila svjetska kriza hrane – među glavnim je temama predsjednika Putina, Raisija i Erdoana u Teheranu. Rusija će učiniti sve da ukrajinsko žito stigne na svjetska tržišta, kaže Putin i dodaje da situacija u Ukrajini nije toliki razlog za pomenutu krizu. Kaže da Kijev sam sprečava izvoz, paljenjem žita u Marijupolju i miniranjem Crnog mora.

    Iranske i ruske kompanije potpisale su u Teheranu ugovor o do sada najvećoj investiciji u Iranu po kome će ruske kompanije uložiti 40 milijardi dolara u iransku naftnu industriju i gas.

    Iran, koji je dugo pod sankcijama Zapada, oslanja se na prodaju nafte Aziji, posebno Kini. Zbog sukoba u Ukrajini i sankcija – i Rusija se sve više okreće tim tržištima, što bi moglo da pojača nadmetanje u prodaji nafte.

    “Hvala vam što pokušavate da posredujete, što pravite platformu za pregovore o pitanjima hrane, prije svega o prevozu žitarica preko Crnog mora. Načinili smo napredak zahvaljujući vašem posredovanju. Nisu svi problemi riješeni, ali se krećemo naprijed, a to je dobro”, poručio je Vladimir Putin, predsjednik Ruske Federacije.

    Putin nastoji da ojača odnose i sa Turskom, članicom NATO-a, koja je dozvolila da se Alijansa proširi duž ruskih granica.

    Erdoan se posljednjih godina približio Putinu i jedan je od najaktivnijih posrednika između Putina i Zelenskog. Novim ekonomskim sporazumom Turska i Iran će utrostručiti trgovinu.

    “Problem za Tursku i Iran su Radnička partija Kurdistana i druge terorističke organizacije. Zajedno ćemo nastaviti borbu protiv njih. Naše dvije zemlje dogovorile su i povećanje trgovinske saradnje za 30 milijardi dolara”, kaže Erdoan.

    “Da bismo obezbijedili naše granice moramo se zajedno boriti protiv terorista. Odbacili smo dvostruke standarde Zapada po pitanju terorizma”, naglašava predsjednik Irana Ibrahim Raisi.

    Na dnevnom redu samita je traženje političkog rješenja za sukob u Siriji. Ankara je objavila novu vojnu ofanzivu na sjeveru Sirije, ali su Rusija i Iran upozorili Tursku zbog te vojne akcije.

    Teheranu je večeras počeo trilateralni susret predsjednika Rusije, Turske i Irana, Vladimira Putina, Redžepa Tajipa Erdoana i Ebrahima Raisija, a na početku sastanka snimljena je fotografija na kojoj se trojica lidera drže za ruke, prenosi Tanjug.

    Lideri Rusije, Irana i Turske učestvuju na samitu procesa iz Astane o rješenju krize u Siriji, nakon čega će usvojiti zajedničku izjavu i obratiti se medijima.

    Na dnevnom redu samita biće nedavni razvoj dogadaja u Siriji, borba protiv terorističkih organizacija, pokušaji političkog rješenja, humanitarna situacija i dobrovoljni povratak Sirijaca kućama.

    Kako je ranije najavljeno, trojica lidera će razgovarati i o regionalnim i međunarodnim problemima.

    Prije trilateralnog razgovora održani su bilateralni susreti.

  • Linije sve rjeđe, građani očajni zbog gradskog prevoza u Banjaluci

    Linije sve rjeđe, građani očajni zbog gradskog prevoza u Banjaluci

    Iako se građani žale da zbog manjeg broja linija i po više od pola sata čekaju autobuse na visokim temperaturama, te da više i ne znaju kad imaju autobus jer na tablama nema redova vožnje, iz Gradske uprave navode da je broj linija isti u redovnom i u redukovanom redu vožnje, samo što je kod redukovanog reda vožnje smanjen broj polazaka u toku dana.

    Ipak, otkad je uveden ljetni, odnosno redukovani red vožnje, koji je na snazi od 20. juna do 31. avgusta, kada su djeca na raspustu i u vrijeme godišnjih odmora, građani muku muče dok dočekaju autobus.

    Kako su potvrdili za “Nezavisne” iz Gradske uprave, zbog posljedica izazvanih pandemijom virusa korona, kao i zbog stalnog porasta cijene naftnih derivata, na većini linija u gradskom i prigradskom prevozu putnika došlo je do smanjenja broja polazaka.

    “Ipak, vodilo se računa da se u periodima kada putnici odlaze i vraćaju se s posla ne dolazi od smanjenja broja polazaka”, rekli su iz Gradske uprave.

    Jedna građanka ističe da je u vrijeme korone i sve donedavno išla automobilom na posao, ali da je u posljednje vrijeme zbog cijena goriva odlučila da ponovo kupi mjesečnu kartu jer joj je bila jeftinija varijanta.

    “Međutim, tek sada sam uvidjela koliko su su se polasci, koji su ionako rijetki, prorijedili, te su mnogi koji su postojali prije pandemije ukinuti, a u periodu vikenda situacija je stvarno loša. Osim ukinutih polazaka, problem su i stari autobusi, koji su na ovoj vrućini zatvoreni i bez klima, tako da za svoje pare niti imamo uslova, niti adekvatan broj polazaka, pa me ne čudi što ljudi daju zadnje novce na gorivo i izbjegavaju gradske i prigradske autobuse”, naglasila je ova građanka.

    Naime, već mjesecima na stajalištima nema ni redova vožnje, a razlog je, kako navode, da se zbog česte promjene reda vožnje u vrijeme pandemije virusa korona nisu ni štampali.

    “U toku su pripreme, te će ubrzo na stajalištima javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika biti postavljeni redovi vožnje”, kazali su iz Gradske uprave.

    Građani se žale i da bi neke linije trebalo da promijene polaznu stanicu, odnosno da saobraćaju iz centra grada, pa tako su naveli i liniju broj 3.

    No, iz Gradske uprave navode da linije gradskog prevoza 3 ETF (Centar) – Vrbanja – Zeleni Vir i 3B ETF (Centar)- Debeljaci godinama saobraćaju od “Vodovoda” ka Vrbanji i Debaljacima.

    “S obzirom na to da je u planu studija javnog prevoza putnika na području grada, svakako da će biti razmatrano ovo pitanje”, dodali su iz Gradske uprave.

    Naime, cilj buduće studije je da riješi osnovni problem u sistemu javnog prevoza putnika te da ovaj sistem funkcioniše bolje, kao i da se kvalitet usluge približi kvalitetu prevoza putnika.

  • BiH ne napreduje ka EU

    BiH ne napreduje ka EU

    Pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju i Albaniju odobren je u ponedjeljak, a juče su zvanično u Briselu počeli pregovori za ulazak ove dvije zemlje u EU.

    Istovremeno, za BiH i dalje iz Brisela nema dobrih vijesti, jer nam je nezvanično rečeno da uslovi ostaju isti i da se odnose na implementaciju dogovora političkih lidera u Briselu sa Šarlom Mišelom, predsjednikom Evropskog savjeta, i Žozefom Borelom, visokim predstavnikom EU za spoljne poslove i bezbjednost, kao i ispunjavanje kriterijuma iz Mišljenja Evropske komisije, posebno koji se odnose na 14 ključnih prioriteta.

    Time se pokazuju kao neosnovane ocjene pojedinih zvaničnika da će EU popustiti kada je riječ o kriterijumima i da napredak na ispunjavanju 14 prioriteta više neće biti uslov. Nama je pojašnjeno da EU ne očekuje od BiH da ispuni svih 14 prioriteta prije dobijanja kandidature, već da pokaže makar dobru volju da radi na njihovom rješavanju.

    Otpočinjanje pregovora pozdravili su i najviši evropski zvaničnici, uključujući Borela, Ursulu fon der Lajen, predsjednicu Evropske komisije i Olivera Varhejija, evropskog komesara za proširenje.

    S obzirom na to da mjesec dana nakon dogovora političkih lidera u Briselu nema pomaka na njihovom rješavanju, jedan od naših sagovornika nam je naznačio da se može očekivati i jače uključivanje međunarodne zajednice.

    Podsjećanja radi, nakon početka rata u Ukrajini EU je povećala stepen interesovanja za zapadni Balkan, a jedna od posljedica novog pristupa je davanje kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji, iako nijedna od te dvije zemlje realno nije zaslužila da ovaj status dobije, ali je to učinjeno jer je EU željela da pošalje poruku da o proširenju počinje da razmišlja strateški.

    Ana Hernandez Pisonero, portparolka u Evropskoj komisiji, za “Nezavisne” je kratko potvrdila da je pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju i Albaniju usvojen i da za dalje detalje treba pitati češko predsjedavanje EU i Evropski savjet.

    Iako je bilo očekivano da nova odluka neće biti donesena makar do narednog zasjedanja Evropskog savjeta, očigledno je u Briselu zaključeno da se ne smije priuštiti pola godine nečinjenja i čekanja, što otvara prostor da se i u BiH proces u narednim sedmicama i mjesecima ubrza. Podsjećanja radi, evropski lideri, među kojima su i Olaf Šolc, njemački kancelar, i Emanuel Makron, predsjednik Francuske, angažovali su se da Bugarska podigne veto, a da Sjeverna Makedonija prihvati kompromisno rješenje, do čega je i došlo. Spor se sastojao u tome što je Bugarska praktično tražila da Sjeverna Makedonija prihvati bugarsko viđenje makedonskog jezika, naroda i kulture, što Skoplje nije htjelo da prihvati.

    Tanja Topić, banjalučka analitičarka, za “Nezavisne” ocjenjuje da se pokazalo da nisu bili u pravu oni koji su kritikovali EU nakon prošlog samita na kojem Sjeverna Makedonija nije dobila datum za pregovore.

    Ona ističe da se pokazalo da je EU spremna da ispuni svoj dio obaveza kada se ispune svi uslovi i da su Njemačka, Francuska, Češka, Slovenija i neke druge zemlje ovih sedmica uložile ozbiljan napor da se ukloni bugarska blokada i omogući nastavak evropskog puta. Što se tiče BiH, ona naglašava da BiH ne treba da očekuje da joj se progleda kroz prste i da mora ispuniti uslove koji su na stolu.

    “Čak i pojedini političari prijete da će BiH iznaći alternativu i da EU ‘malo popusti’. Rekla bih da je to pogrešan pristup i da BiH ne može određivati pravila prijema u organizaciju čija članica želi postati. Takođe, pristup prema kojem neki od političara nagovještavaju ‘raspad EU’ je apsurdan i otkriva jasne nakane nekih od političara”, kaže Topićeva. Prema njenom mišljenju, najveći problem je što ne postoji dovoljno pritiska unutar BiH da se urade reforme. Tim reformama bi, kako ona ističe, BiH postala uređena pravna država u kojoj se poštuju ljudska prava.

    U međuvremenu, pojedine članice EU nastavljaju da lobiraju da se BiH dodijeli kandidatura. Juče je Robert Golob, slovenački premijer, poslao pismo Ursuli fon der Lajen, predsjednici Evropske komisije, urgirajući da se BiH dodijeli status.

    Kako piše Srna, pozivajući se na agenciju STA, Golob je naveo da prije nego što dobije status, BiH mora da donese zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Zakon o javnim nabavkama.

    Golob je napomenuo da bi za BiH bilo važno da usvoji strategiju reforme javne uprave i akcioni plan i strategiju za upravljanje javnim finansijama, kako bi pokazala svoju opredijeljenost za unapređenje javne uprave.

    “Gore pomenuto i sprovođenje slobodnih i fer izbora u BiH u oktobru 2022. godine ukazivali bi na dovoljnu privrženost EU, što bi predstavljalo osnov za dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU do kraja ove godine, najkasnije na sjednici Evropskog savjeta u decembru 2022. godine”, stoji u pismu.

  • Putin na samitu u Astani “Rusija podržava suverenitet Sirije”

    Putin na samitu u Astani “Rusija podržava suverenitet Sirije”

    Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je večeras na trilateralnom samitu procesa iz Astane sa kolegama iz Turske i Irana, Redžepom Tajipom Erdoganom i Ebrahimom Raisijem, da je neophodno stvoriti uslove da sirijski narod izabere put razvoja bez spoljnog mešanja, ističući da Rusija polazi od principa suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje.

    Putin je primetio značajno smanjenje nivoa nasilja u Siriji i početak političkog i diplomatskog procesa.

    – Važno je da su Sirijci pokazali spremnost da pregovaraju, traže i pronalaze konsenzus i rješenja o prioritetnim pitanjima koja se odnose na buduću strukturu njihove suverene države – rekao je Putin, prenose RIA Novosti.

    Prema njegovim rečima, neophodno je obezbediti nesmetan pristup Sirijaca humanitarnoj pomoći i uključiti u to druge članice međunarodne zajednice.

    Pozvao je i na trajni prekid terorizma u Siriji i ukazao na “destruktivnu politiku Sjedinjenih Amerčkih Država” u toj zemlji.

    On je istakao da posebno zabrinjava stanje na teritorijama koje ne kontrolišu sirijske vlasti.

    – Vidimo da iz ovih regiona izviru stvarne pretnje kriminalom, ekstremizmom, separatizmom. Tome u velikoj meri doprinosi destruktivna politika zapadnih država na čelu sa SAD – poručio je Putin.

    On je pozvao kolege iz Turske i irana da naredni samit procesa Astane bude održan u Rusiji.

    Format ili proces Astane je platforma formirana nakon niza sastanaka pripadnika različitih organizacija sirijske opozicije u Astani, kako se nekada zvala kazahstanska prestonica Nur Sultan.

  • Erdogan nakon razgovora s Putinom o izvozu ukrajinskog žita

    Erdogan nakon razgovora s Putinom o izvozu ukrajinskog žita

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izrazio je nadu tokom razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da će biti uspješni pregovori o isporuci ukrajinskih žitarica iz crnomorskih luka.

    Tokom najnovijih pregovora u Istanbulu o žitu, stav ruske strane bio je veoma pozitivan i konstruktivan. Naravno, o rezultatu koji ćemo dobiti nakon ovih pregovora nesumnjivo će se razgovarati u cijelom svijetu. Želio bih još jednom da vam izrazim svoju zahvalnost i nadam se da će naši razgovori biti produktivni – rekao je turski lider.

    Erdogan je istakao važnost održavanja kontakata na najvišem nivou u telefonskim razgovorima između dva predsjednika, a današnji sastanak na marginama samita u formatu Astana nazvao je još većim plusom.

    Turski predsjednik je pozvao ruskog kolegu da razgovaraju o širokom dnevnom redu. Fokusirajući se na situaciju sa izvozom žitarica, Erdogan je istakao konstruktivnu posredničku ulogu Rusije u ovom pitanju, prenio je TASS.

    Portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov rekao je 15. jula da su učesnici sastanka o takozvanom pitanju žita u Turskoj podržali prijedloge Rusije i da će uskoro biti završen rad na konačnom dokumentu.

    U Istanbulu su 13. jula vođeni razgovori o uspostavljanju “žitnog koridora”, kojima su prisustvovale vojne delegacije Rusije, Turske, Ukrajine i predstavnici UN.

    Generalni sekretar UN Antonio Guteres rekao je poslije sastanka da je to veliki korak ka osiguranju bezbjednog i pouzdanog izvoza hrane iz Ukrajine preko Crnog mora.

  • Čović poručio Šmitu “Ravnopravnost i nediskriminacija u BiH od najveće važnosti”

    Čović poručio Šmitu “Ravnopravnost i nediskriminacija u BiH od najveće važnosti”

    Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović danas je poručio Kristijanu Šmitu, visokom predstavniku u BiH kojeg ne priznaje RS, da su ravnopravnost i nediskriminacija tri konstitutivna naroda i ostalih građana od najveće važnosti.

    Žao mi je što se BiH doživljava kao zemlja koja nema dovoljno domaće snage da provede reforme – napisao je Čović na “Tviteru”.

    Čović je sa Šmitom telefonski razgovarao o mogućim izmjenama Izbornog zakona BiH.