Cisterna sa kiseonikom stigla je danas na UKC RS, potvrđeno je nezvanično za “Nezavisne novine”.
Nakon što je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH zabranila “TNT Tehnogasu” proizvodnju i promet ovog proizvoda, UKC RS je pokušavao da pronađe način da dobije dodatne količine kiseonika uz objašnjenje da firma nema dozvolu za ove djelatnosti.
U UKC RS su posljednja dva dana upozoravali da imaju male količine kiseonika zbog čega kako su naveli životi pacijenata su mogli biti ugroženi.
Nakon nalaza vještačenja kiseonika u Republici Srpskoj, koji govori da su pacijenti primali medicinski ispravan kiseonik, jasno je da su u stvari ljudi ti koji su prljavi, kojima je cilj bio napraviti haos, izjavio je dr. Nenad Stevandić, zamjenik generalnog direktora UKC Republike Srpske. Jasno je bilo da se ovde radilo o pokušaju izazivanja haosa, zarad dobijanja političkih poena, ali ti ljudi moraju da shvate da su zbog malo senzacionalizma bili u prilici da ugroze mnoge živote, i da će zbog toga morati odgovarati, rekao je Stevandić te je dodao da je podjednaka odgovornost onih koji su izazvali paniku i onih koji su mjenjali papirologiju za uvoz.
Današnji rezultati vještačenja ne samo da vraćaju povjerenje u zdravstveni sistem Republike Srpske, koji će uvijek biti na usluzi svojim građanima, već ukazuju i da mora usljediti i potpuno razotkrivanje situacije, ko je i na koji način želio da na lažima podigne politički rejting, a ko je zbog profita kršio zakon, izjavio je Stevandić.
Vakcinalni punkt na Banjalučkom velesajmu seli se u novoizgrađeni objekat Mjesne zajednice Petrićevac gdje postoje optimalni uslovi i nastavak vakcinacije, rekao je droktor Mladen Šukalo, specijalista porodične medicine i član Tima za vakcinaciju u Domu zdravlja Banjaluka.
“Apelujem na naše građane da se vakcinišu i da iskoristimo tu najbolju mjeru zaštite za sprečavanje ove pandemije, kao i teških kliničkih slika i smrtnih ishoda”, rekao je Šukalo. On dodaje da je najveći broj novooboljelih među mladima, a cilj ih je motivisati da se vakcinišu.
Građani će imati mogućnost vakcinisanja i na pet gradskih lokaliteta, a to su: Poliklika, Platonova ulica, Lazarevo, Obilićevo i Lauš, kao i na 20 seoskih i prigradskih lokaliteta.
Sve informacije vezano za vakcinaciju građani Banjaluke mogu da dobiju u svojim timovima porodične medicine kao i na sajtu Doma zdravlja, piše RTRS.
Specijalni izaslanik Stejt departmenta za izbornu reformu u BiH Metju Palmer stigao je u Sarajevo “da bi pomogao u napretku BiH u izbornim reformamama”, istakli su iz Ambasade SAD u BiH.
Palmer, koji je juče doputovao u Sarajevo, susreo se sa članovima Centralne izborne komisije, šefom Misije OEBS-a u BiH Ketlin Kavalek i specijalnim predstavnikom EU u BiH Johanom Satlerom da bi “usmjerili pažnju na imperativ poboljšanja integriteta transparentnosti izbornog sistema BiH”, objavljeno je na “Tviter” nalogu Ambasade SAD u BiH.
Ovo je prva Palmerova posjeta BiH od stupanja na novu dužnost. On bi trebao da se na sastancima sa zvaničnicima, kao i predstavnicima političkih stranaka i međunarodne zajednice razgovara o reformskim procesima u BiH.
Palmer je dan uoči dolaska u Sarajevo izjavio da bi problem Izbornog zakona trebalo riješiti “uklanjanjem etničkih prefiksa” kod izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda parlamenta FBiH.
“Željeli bismo da se paralelno sa tim sprovede reforma izbornog zakonodavstva koja će omogućiti veću transparentnost i odgovornost”, rekao je Palmer za “Glas Amerike”.
Premijer Republike Srpske Radovan Višković i ministar zdravlja Alen Šeranić saopćili su danas da je laboratorija iz Beograda dobila rezultate analize kisika iz banjalučkog UKC-a koji govore da se koristi medicinski kisik za liječenje pacijenata.
“Takozvana afera ‘Kiseonik’ koja je nametnuta niti je postojala niti postoji što daju rezultati referenetne ustanove koja je izvršila analizu kisika koji se daje u našim ustanovama i našim pacijentima.
Uzorak uzet 28. septembra 2021. je pokazao da je čistoća kisika na jednoj lokaciji 99,90 posto, a na drugoj 99,92 posto. Ovo znači puno bolje nego je propisano zakonom jer da bi nešto tretirali kao lijek čistoća treba biti minimum 99,50”, rekao je Višković.
On je kazao da je u ostalim bolnicama čistoća oko 99,93, a u Prijedoru 99,96 posto.
“Odgovorno tvrdim kao predsjednik vlade da sve što je spinovano, sada pada u vodu. Očekivali ste da RS ostane bez kisika i tako ugrozi živote pacijenata, ali to nećete dobiti i nećemo vam to omogučiti”, dodao je.
On je najavio krivične prijave protiv svih su prouzrokovali štete zdravstvenom sektoru RS-a i pacijentima koji su koristili kisik u momentu afere i koji su imali određene probleme zbog priče u javnosti.
Aferu “Kiseonik” prošle sedmice je otkrio gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković kazavši da UKC RS-a koristi tehnički (industrijski) gas umjesto medicinskog kisika.
Nakon nekoliko dana pokušaja diskreditacije Stanivukovića, Vlada RS-a je odlučila da se uzme uzorak kisika iz UKC-a i provjeri u laboratoriji u Beogradu.
Kao što smo već pisali, to je mimo zakona s obzirom da je Kontrolna laboratorija Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH nadležna za ispitivanje i kontrolu kvaliteta lijekova i ocjenu dokumentacije o kvalitetu lijeka (farmaceutsko-hemijsko-biološki-mikrobiološki).
Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković je nakon odluke Vlade RS-a da uzorkuje kisik u Beogradu poručio da će sačekati rezultate analize, a zatim predočiti nove i kako je rekao – neoborive dokaze da su zdravstvene ustanove koristile tehnički gas i da su namještali tendere firme i ljudi bliski aktuelnoj vlasti odnosno SNSD-u.
Nekoliko bogatijih zemalja EU blokiralo je Nacrt deklaracije EU o prijemu zemalja zapadnog Balkana u EU, koji bi trebalo da bude usvojena 6. oktobra u Kranju, javlja Rojters.
Prema informacijama koje su dobili od nekoliko diplomatskih izvora, zemlje poput Danske, Holandije i Francuske boje se ponavljanja negativnih iskustava u EU nakon preuranjenog primanja Rumunije i Bugarske, a boje se i priliva jeftine radne snage, koja izaziva populizam i antievropsko raspoloženje, kao što se desilo u Velikoj Britaniji prilikom Brexita.
“Čak i ako dođe do usaglašavanja jezika rezolucije, negativni efekti mogli bi paralisati plan EU da stvori mrežu prijatelja od Ukrajine do Tunisa, kojima bi ponudili bliže veze, trgovinu i pomoć. Umjesto toga, Kina i Rusija sve više jačaju svoj uticaj. U januaru Srbija je bila prva evropska zemlja koja je primila pomoć iz Kine usljed kovida”, istaknuto je u ovom članku.
Zbog ovakvog razvoja događaja, kako je naglašeno, EU indirektno izaziva tenzije u ovom regionu koji broji 20 miliona ljudi, a koji sanjaju ulazak u EU. Inače, treba imati na umu da su Evropska komisija i Evropski parlament veoma zainteresovani za proširenje EU na zapadni Balkan, dok je problem u najvišem evropskom tijelu – Evropskom savjetu, u kojem sjede zemlje članice, a odluke se donose jednoglasno.
Trenutno, proces proširenja je u zastoju zbog bugarske blokade Sjeverne Makedonije, koja makedonski početak pregovora uslovljava prihvatanjem bugarske verzije o porijeklu makedonske kulture. Evropski savjet je onda donio odluku da se zaustavi i proces za Albaniju, jer žele da se prvo riješi makedonski problem.
Što se tiče entuzijasta za prijem zapadnog Balkana u EU, u te zemlje spadaju Austrija, Slovenija, Hrvatska, zemlje Višegradske grupe, a za vrijeme mandata Angele Merkel i Njemačka. Austrija i Slovenija se prvenstveno vode ekonomskim i bezbjednosnim pitanjima, dok je Hrvatskoj važno pitanje njihovog naroda u BiH.
Zemlje Višegradske grupe prijemom zapadnog Balkana vjeruju da će dobiti više glasova za njihovu viziju odnosa u EU i vrijednosti u odnosu na zapadni dio EU. Gorljivi zagovornici prijema zapadnog Balkana u EU bili su uticajni Britanci, kojima je prijem ovih zemalja odgovarao jer je njihova vizija EU bila fokusirana na slobodnu ekonomsku zonu, a ne političku unifikaciju, ali se njihovim izlaskom iz EU ovaj argument izgubio.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je budućnost zemalja zapadnog Balkana u Evropskoj uniji. Ona je, odgovarajući na pitanje novinara da li je Brisel odustao od proširenja, kako je to prenio Rojters, rekla da se njena posjeta eksplicitno tiče evropske perspektive zemalja zapadnog Balkana.
“Kao što sam rekla, došla sam da vas podržim i ohrabrim i da kažem da je važno da ostanete na ovom putu… Mi svi radimo na pristupanju, to je težak posao. Nekada nailazimo na prepreke, ali najvažnije je da pokažemo da se držimo trasiranog smjera. Naša poruka je: Želimo vas u Evropskoj uniji”, rekla je Fon der Lajenova.
Sead Numanović, urednik portala Politicki.ba i dobar poznavalac evropskih pitanja, kaže da nije iznenađen ovim stavom te da je on prisutan više od deset godina.
“Oni će za ovo okriviti zapadni Balkan, jer ne provodi reforme, ali krivice definitivno ima i na njihovoj strani, jer se našim regionom odavno bave nižerangirane diplomate iz zemalja EU”, smatra on.
Kako ističe, u Srbiji 80 odsto privrede je vezano za EU, ali 80 odsto uticaja pripada Rusiji, a ne EU.
“Moguće je da do samita dođe do nekog kompromisa koji će biti usaglašen među njima, ali faktički vrata su već zatvorena”, smatra on. Jedan hrvatski diplomata s kojim smo razgovarali nam je rekao da je šteta što u EU nije bilo više razumijevanja za inicijativu koju su iznijeli Davor Štir, hrvatski ministar spoljnih poslova, i Tonino Picula, poslanik u Evropskom parlamentu.
On pak ne vjeruje da se radi o kraju procesa proširenja te je uvjeren da će on biti nastavljen, mada usporeno.
Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin izjavio je danas da je Aljbin Kurti rekao istinu – Aleksandar Vučić jeste najveći problem lažne države Kosovo.
“Kurti ne napada Tadića, niti bilo kog drugog političara koji je vodio Srbiju, samo Aleksandra Vučića. Zna Kurti da dok Aleksandar Vučić vodi Srbiju, Kosovo nije i neće biti država, baš kao što zna da neće moći silom da protera Srbe ili nekažnjeno ponovi zločine UČK”, odgovorio je ministar Vulin Kurtiju, premijeru lažne države Kosovo, koji je u intervjuu za HRT ponovo napao i vrijeđao Srbiju i njenog predsjednika Aleksandra Vučića.
Kurti je sinoć za HRT, povodom aktuelne situcije na sjeveru pokrajine, rekao da je Kosovo nije problem.
“Problem je Srbija, pogotovo predsjednik te države koji misli i priča kao devedesetih prošlog stoljeća. Granični prelazi Jarinje i Brnjak u krizi su ne zbog Srba, već zbog predsjednika Srbije”, tvrdi Kurti.
Pedesetogodišnji Beyhan Mutlu koji se smatrao nestalim u Turskoj slučajno se pridružio potrazi za samim sobom. Satima je s policijom i društvom tražio sebe prije nego što je shvatio da zapravo traže njega, pišu turski mediji.
“Satima je tražio sebe, pretpostavljajući da je potraga zbog nekog drugog”, pišu mediji.
Prema izvještaju tamošnjih lokalnih medija, Beyhan je bio vani na piću sa prijateljima u trenutku kada je zalutao u obližnju šumu i nije se vratio. Zabrinuti za njega, njegovi prijatelji upozorili su vlasti koje su potom organizovale potragu.
Kada su čovjeka proglasili nestalim, vlasti su tragale za njim u obližnjim četvrtima, a misiji se pridružila i grupa volontera. Satima su prozivali njegovo ime kada se odjednom oglasio čovjek kojeg traže.
“Koga tražimo? Ja sam ovdje”, rekao je tip koji je navodno bio pod uticajem alkohola.
Nije jasno kako se Beyhan našao u ovoj potrazi niti kako njegovi prijatelji nisu shvatili da im je sve vrijeme bio pred nosom. Policija ga je otpratila do njegove kuće.
Ivan Tasovac (55), direktor Beogradske filharmonije, preminuo je večeras u svom domu u Beogradu oko 21 sat, nakon što mu je iznenada pozlilo.
Ekipa Hitne pomoći pokušala je reanimaciju, prenosi Telegraf.rs.
Tasovac je diplomirao klavir na Konzervatorijumu “Petar Iljič Čajkovski” u Moskvi u klasi profesora Sergeja Dorenjskog.
Bio je direktor Beogradske filharmonije od 23. marta 2001-2013. godine. Početkom 2014. na konkursu za novog direktora jednoglasno je izabran kao najbolji kandidat za ovu poziciju.
Tasovac u dvanaestoj godini debituje sa orkestrima Beogradske i Zagrebačke filharmonije.
Povezana vijest:
Ko je bio Ivan Tasovac: Bivši ministar i tvorac “najuspješnije kulturne institucije u Srbiji”
Nastupao je kao solista i sa orkestrima u Italiji, Švajcarskoj, Španiji, Irskoj, SAD, Rusiji, Belgiji. Član je žirija međunarodnih konkursa, vodio je majstorske kurseve pijanizma u Italiji, Rusiji i bivšoj Jugoslaviji.
Dobitnik je nagrada “Disrupton” za 2004. godinu, koju dodjeljuje predstavništvo advertajzing mreže TBWA onima koji rade drugačije od uobičajenog, menjaju pravila i razbijaju ustaljene kanone; dobitnik je povelje “Budi dobar i pokaži to drugima” koju dodeljuje Poslovna škola za odnose se javnošću za u periodu jul-decembar 2004. godine i dobitnik je godišnje nagrade za 2005. godinu, koju dodeljuje “Samsung”. Dobitnik je nagrade “Doprinos godine Evropi 2009.” . Nedeljnik “Vreme” izabrao ga je za ličnost 2011. godine.
Bio je predsednik Saveta za promociju Srbije. Krajem avgusta 2013. godine prihvatio je poziv premijera Ivice Dačića da postane ministar kulture.
Aprila 2014. godine ponovo je imenovan za ministra kulture i informisanja. Tu funkciju obavljao je do avgusta 2016, kada je izabrana nova Vlada Srbije.
Predsednik Socijaldemokratske partije Dardan Molićaj kaže da je premijer tzv. Kosova Aljbin Kurti poražen, jer se odrekao suvereniteta južne pokrajine.
Kako ističe, Kurti je prihvatio Srbiju kao akcionara na Kosovu jer sa njom razgovara o, kako kaže, unutrašnjim pitanjima, a prihvatio je i legitimitet Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN.
Molićaj je tako reagovao na Fejsbuku na jučerašnju izjavu potpredsednika vlade samoproklamovanog Kosova Besnika Bisljimija da je sporazum o registarskim tablicama sa Beogradom blizu. Naveo je da je Kurtijeva vlada “dala legitimitet paralelnim strukturama na severu Kosova” i potvrdila odricanje Kosova od svog suvereniteta zbog, kako navodi, omogućavanja korišćenja KM registarskih tablica na severu, koje će biti, kaže, konfiskovane samo ako pređu na jug.
Molićaj kaže da na taj način Kurtijeva vlada tretira sever kao poseban prostor na kome nema suverenitet. Povodom navoda Bisljimija da će se Rosu povući sa prelaza i da će ih zameniti Kfor, Molićaj kaže da to znači predaju suvereniteta Kforu.
“Pravna osnova Kfora na Kosovu je Rezolucija 1244, koja Kosovo vidi kao deo Srbije. Predaja suvereniteta Kforu znači da Kurtijeva vlada priznaje legitimitet Rezolucije 1244”, napisao je Molićaj.
Naveo je i da je Kurti tako oduzeo Kosovskoj policiji pravo da ostane na severu.