VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bajden: Klimatska kriza je hitan slučaj

    Bajden: Klimatska kriza je hitan slučaj

    Iako predsjednik SAD Džozef Bajden tokom svog jučerašnjeg obraćanja povodom klimatskih promjena nije proglasio vanrednu situaciju, kako su tražile njegove stranačke kolege, on je predočio da je klimatska kriza hitan slučaj i najavio da će je on tako i tretirati.

    • Klimatske promjene su bukvalno egzistencijalna prijetnja našoj naciji i svijetu. Ovo je hitan slučaj i ja ću na to (upravo) tako i gledati – rekao je Bajden, prenosi Rojters.

    Američki predsjednik je rekao da će u narednim danima njegova administracija najaviti više akcija za borbu protiv klimatskih promjena.

  • “Šmit samo što još nije rekao da se za ‘Bosnu ne brine dok su džamije pune'”

    “Šmit samo što još nije rekao da se za ‘Bosnu ne brine dok su džamije pune'”

    Politikolog Nenad Kecmanović ocijenio je da se toliko osporavani Kristijan Šmit, kad se malo razmisli, ponaša u skladu sa svojom realnom pozicijom – živi u muslimanskom Sarajevu, gdje su ga prihvatili kao svog visokog predstavnika, pa i zastupa bošnjačke interese u interpretaciji Bakira, Šefika, Bisere, Željka i samo što još nije rekao da za “Bosnu ne brine dok su džamije pune”.

    “Hajde kad to kažu lider SDA, bošnjački član Predsjedništva, ministar inostranih poslova u Savjetu ministara, onda iza njih stoji izborni legitimitet, pa valja reagovati, ali šta kad isto kaže njemački turista, koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik? Treba li ga ignorisati ili tretirati kao njihovog portparola”, naveo je Kecmanović u autorskom tekstu za Srnu.

    Podsjetivši da je “Šmit onomad otkrio da školski programi istorije u entitetima i kantonima nisu ujednačeni”, pa je “odlučio da se time pozabavi”, Kecmanović je upozorio da to praktično znači da će oživjeti bošnjačku inicijativu da se dejtonska nadležnost za obrazovanje djece otme Vladi Republike Srpske i prebaci u Savjet ministara u Sarajevu.

    “Da, zaista, jeste nezgodno što djeca u Srpskoj ne uče o ‘srpskoj agresiji’, ‘opsadi Sarajeva’, ‘genocidnoj Republici’, ‘lošem srpskom narodu’, kao što ni u bošnjačkim programima nema ništa o srpskom plebiscitu, teroru nad sarajevskim Srbima, ritualnom klanju srpskih zarobljenika kod Vozuće, jami Kazani, Dobrovoljčakoj, Tuzlanskoj koloni…”. istakao je Kecmanović, upitavši da li bi programe trebalo razmijeniti ili mehanički sastaviti u jedan radi razvijanja kritičkog mišljenja, ili ukinuti nastavu istorije da ne kvari djecu?

    Posebno zgražavanje, naveo je Kecmanović, izazivaju “dvije škole pod jednim krovom” u FBiH, koje su, u stvari, slika i prilika BiH i predstavljaju pravi način socijalizacije za odrastanje i život u njoj.

    “Ništa neviđeno! U centru Brisela nalazi se zgrada u kojoj su smještene redakcije vodećih belgijskih medija, ali prostor je fizički podijeljen na dijelove koje koriste flamanske i valonske redakcije. Dva ulaza i izlaza, a ni u međuvremenu, na pauzama, kolege novinari se ne miješaju. Klasik teorije konsocijativne demokratije Arent Lajphart, inače Amerikanac holandskog porijekla, piše da u Holandiji katolici i protestanti imaju odvojene škole, banke, bolnice, sindikate, sve do lovačkih i udruženja filatelista i ‘jedino se susreću na ulici i u vojsci'”, naglasio je Kecmanović.

    On je dodao da su u zasebnim školama i nastavni programi različiti, i to, naravno ne iz matematike, fizike ili hemije, nego iz predmeta koje mi zovemo nacionalne discipline.

    Prema njegovim riječima, Belgijancima i Holanđanima, odnosno flamancima-Valoncima i protestantima–katolicima, konsocijativno uređenje i praksa ne smetaju da budu među zemljama sa najvišim standardom u Evropi. Iako kod njih ne važi princip jedan čovjek-jedan glas, niko ne osporava da su građanske države.

    “Poratna BiH u Dejtonu modelovana je upravo kao demokratska konsocijacija, pa nikom nije palo na pamet da bi upravo neki Belgijanac ili Holanđanin bio najpodesniji za visokog predstavnika. Tim više što ni Srbi ni Hrvati ni Bošnjaci nemaju negativna iskustva sa tim državama kao, recimo, sa Austrijom i Njemačkom”, rekao je Kecmanović i dodao:

    “Ali ne, Nijemci i Austrijanci, Petrič, Švarc-Šiling, Incko i lažni Kristijan Šmit baš su oni pravi koji odgovaraju ciljevima ‘međunarodne zajednice’. Potomci okupatora BiH iz dva svjetska rata koje su jedni u BiH većinom dočekivali cvijećem, a drugi većinom odlazili u gerilu, posjeduju naslijeđeno iskustvo kako sa narodima u BiH. Ali, izvještaji sa terena, pohranjeni u bečkim i berlinskim arhivama, ne služe za bolje razumijevanje nacionalnih odnosa u protektoratu, nego kroćenju ‘buntovnih’ Srba”.

    On je dodao da je Šmit sve proučio pripremajući se za nesuđenu funkciju, ali nije stigao i posljednje poglavlje istorije BiH unutar SFRJ, jer je taj period bio svijetu prezentovan kao uspješna priča koju treba ponoviti.

    “Krajem 70-ih i početkom 80-ih, kada je u socijalističkoj BiH cvjetalo zajedništvo i suživot, vodile su se žestoke polemike na temu takozvanih nacionalnih disciplina koje se sada poduhvatio lažni visoki predstavnik Šmit. Projekat istorije BiH u ANUBiH zapeo je na pitanju da li je osmanska vlast u BiH bila okupacija ili uprava, a na Filozofskom fakultetu u Sarajevu da li se istorija književnosti i umjetnosti u BiH sastoji od tri nacionalna ili je jedna integralno bosanska”.

    “Hasan Grapčanović, nepoznat našim savremenicima, čak i u Bosni, bio je potpredsjednik Centralnog komiteta Saveza komunista zadužen za obrazovanje i kulturu, sa misijom da objedini tri nacionalne istorije, istorije književnosti i jezika kao temelj kulturne integracije BiH, koja, kako je zborio Hamdija Pozderac, ‘neće da bude ni više ni manje nego ostale republike’. Inspiracija su bile ideje Muhameda Filipovića o bosanskom duhu u književnosti BiH. Problem su bili Ivo Andrić i Meša Selimović koji su se osjećali Srbi, a tek je nezaobilazni Petar Petrović Njegoš zbog ‘istrage poturica’ bio teško iskušenje za prosvjetno-pedagoške institucije i nastavnike”, precizirao je Kecmanović.

    Prema njegovim riječima, “na partijskom aktivu Filozofskog fakulteta u Sarajevu Milorad Ekmečić je objašnjavao drugu Hasanu da se istorija u udžbenicima ne može mijenjati unazad ma koliko protivrječila samoupravnom socijalističkom zajedništva i suživotu”.

    “Tek sa maternjim jezikom u SR BiH je bila sprdačina! U svega nekoliko školskih godišta taj jezik je najprije bio srpski, pa je onda nazvan ‘srpskohrvatski’, pa onda ‘srpskohrvatski/hrvatskosrpski’, a poslije rata srpskom i hrvatskom jeziku Bošnjaci su u prilog jedinstvenoj državi dodali i ‘bosanski'”, podsjetio je Kecmanović.

    On je istakao da se Šmit, međutim, ne oslanja na nauku i istorijske pouke, niti na Dejtonski sporazum po kome je obrazovanje u nadležnosti entiteta, nego na odluke Haškog tribunala.

    “Tamo su tri jezika presudili kao jedan zvani ‘bhs’. Tako se srpski, iako izvorni, ‘po abecedi’ našao na posljednjem mjestu. Ako može jedan književni jezik, može i jedna književnost. Zašto ne i jedna ‘bosanska’ istorija međunacionalnih pokolja prilikom svake smjene osvajača, okupacija, aneksija protektorata”, naveo je Kecmanović u autorskom tekstu za Srnu.

    On je podsjetio da je prije nekoliko godina jednoj grupi NVO neoliberalnih evroentuzijasta iz Beograda palo na um da naprave zajednički školski program istorije za zapadnobalkanske zemlje iz koga bi se izbrisalo sve ono što jednim ili drugim narodima smeta, i štopreko obrazovanja novih naraštaja reprodukuje negativne istorijske uspomene.

    Ovaj apstraktno-humanistički projekat, ocijenio je Kecmanović, pokazao se koliko dobar za uzimanje para iz fondova EU, toliko i nedotupavan, jer je insistirajući isključivo na uzajamno pozitivnim iskustvima dva naroda, gradivo istorije pretvorio u karikaturu, te je brzo pao u zaborav.

    “Nacionalne discipline se i nazivaju nacionalne zato što ih, recimo Srbi, usklađuju sa sunarodnicima u matici, a ne sa drugim narodima, recimo drugonacionalnim Bošnjacima, koji imaju svoju istoriju 12 genocida, svoj ‘bosanski jezik’, svoju alhimijado književnost. Zato Pedagoški zavod u Banjaluci radi na zajedničkim nastavnim programima sa Pedagoškim zavodom u Beogradu, a ne sa onim u Sarajevu. Uprkos svemu tome, postoje diktatorska bonska ovlašćenja, ali nema ko da ih koristi, jer Šmit nije visoki predstavnik”, zaključio je Kecmanović.

  • Vrućine u Evropi “tope” šine, željeznica stala

    Vrućine u Evropi “tope” šine, željeznica stala

    Druga polovina jula donijela je rekordno visoke temperature širom Evrope, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama. Termometri mjere temperature preko 40 stepeni Celzijusovih, a širom Evrope bukte požari. Visoke temperature odnijele su i ljudske žrtve.

    U Britaniji stala željeznica – šine se savijaju
    Najmanje 13 ljudi umrlo je u Britaniji tokom plivanja za vrijeme posljednjeg vrelog talasa, rekao je britanski ministar Kit Malthaus.

    Usljed vrućine željeznica je praktično stala jer se šine savijaju, a sve su glasniji pozivi na borbu protiv klimatskih promjena.

    U Londonu su vatrogasci juče imali najteži dan od Drugog svjetskog rata sa temperaturom koja je premašila 40 stepeni prvi put u istoriji, što je izazvalo požare koji su uništili desetine kuća u predgrađu.

    Malthaus je rekao da je najmanje 41 objekat u Londonu uništen, a desetine drugih na drugim mjestima u Britaniji.

    Mnogi vozovi iz Londona ka sjeveru Engleske danas ili kasne ili su otkazani nakon što su se savile šine usljed vrućine, a oštećeni su i vodovi, odnosno nadzemna željeznička infrastruktura.

    U centralnoj Engleskoj juče je izmjereno 40,3 stepena Celzijusa.

    Za danas je najavljeno hladnije vrijeme, sa povremenom kišom.

    “Tužna realnost je da će ovako izgledati naša budućnost ako sada ne preduzmemo oštre mjere o pitanju klimatskih promjena”, rekao je gradonačelnik Londona Sadik Kan.

    Kan je pohvalio rad vatrogasaca koji su u jednom danu primili više od 2.600 poziva za pomoć.

    Šef meteorološkog biroa Stiven Belčer rekao je da će se Britanija, ukoliko se ne smanji emisija gasova, svake tri godine suočavati sa vrelim talasom.

    Dva aerodroma su u ponedjeljak, 18. jula, zatvorila piste zbog oštećenja na površini usljed vrućine.

    Elektro operateri suočavaju se sa isključenjima jer vrućina uništava opremu, mnoge škole zatvaraju se ranije, a zoološki vrtovi muku muče kako da rashlade životinje.

    Čistač preminuo na ulici, španska prijestonica usvojila nove mjere
    Smrt madridskog čistača ulica usljed toplotnog udara navela je kompanije koje pružaju usluge u španskoj prijestonici da usvoje nove mjere, uključujući prekid rada tokom toplotnih talasa, saopštio je gradonačelnik Madrida Hose Luis Almeida.

    Šezdesetogodišnji Hose Antonio Gonzales preminuo je u subotu, 16. jula, nakon što se prethodnog dana srušio na poslu. Iz Hitne pomoći saopštili su da je imao tjelesnu temperaturu blizu 42 stepena Celzijusova i da je preminuo od toplotnog udara u bolnici.

    Sin čistača Migel Anhel Gonzales rekao je za list “El pais” da se njegov otac nadao da će mu produžiti jednomjesečni ugovor i da je radio tog popodneva jer je zamijenio smjenu sa kolegom.

    “Uvjeren sam da nije prestao da čisti tu ulicu dok se nije onesvijestio. Mislio je da mu ugovor neće biti produžen i davao je sve od sebe da se dokaže”, izjavio je on.

    Ovaj slučaj naveo je sindikate opštinskih radnika da pozovu na promjenu uslova rada. Sindikati i izvođači koji pružaju komunalne usluge potpisali su juče novi sporazum kojim se obustavlja čišćenje ulica poslije podne, kada prosječna temperatura vazduha pređe 39 stepeni Celzijusovih.

    Na određenoj temperaturi vazduha kompanije, takođe, moraju da obezbijede kreme za sunčanje i kape za 7.000 radnika koje zapošljavaju, te koriste samo klimatizovana vozila.

    Gradonačelnik Madrida Hose Luis Almeida sinoć je na Twitteru pozdravio sporazum.

    “Ne smije se dozvoliti još jedan smrti slučaj kao ovaj”, napisao je Almeida.

    Međutim, sporazum je došao prekasno za drugog čistača ulice u Madridu koji je juče kolabirao od toplotnog udara i primljen je u bolnicu, gdje je i dalje u veoma teškom stanju, saopštila je bolnička služba.

    “El pais” je izvijestio da je tokom posljednjeg toplotnog talasa najmanje 14 čistača ulica u Madridu imalo vrtoglavice i povremeno povraćalo.

    U međuvremenu, službe za vanredne situacije i danas se bore sa šumskim požarima širom južne Evrope, dok su u Londonu, nakon najtoplijeg dana u Velikoj Britaniji, ponovo sve glasniji pozivi da je potrebno pojačati borbu protiv klimatskih promjena.

    Evakuacije širom Italije
    Vatrogasne jedinice u Toskani u Italiji bore se protiv šumskog požara koji je doveo do evakuacije nekoliko stotina ljudi nakon što se zapalila i eksplodirala cisterna sa gasom, a dim od požara na sjeveroistoku Italije natjerao je kompaniju za izgradnju brodova “Finkanteri” da zatvori fabriku u Monfalkoneu u kojoj radi 3.000 ljudi.

    Šumski požari izbili su u nekoliko dijelova Italije ove sedmice, usljed nastavka porasta temperature.

    U devet gradova proglašena je najviša uzbuna na toplotni talas, koja upozorava na ozbiljan rizik po zdravlje. Očekuje se da će se taj broj sutra povećati na 14, a u petak, 22. jula, na 16.

    Meteorolozi prognoziraju temperaturu od 40 stepeni Celzijusovih na sjeveru i u centralnom dijelu zemlje ove sedmice, kao i u Apuliji na jugu i na Sardiniji i Siciliji.

    Požar koji je izbio u ponedjeljak, 18. jula, blizu grada Luka u Toskani nastavlja da gori i već je uništio oko 600 hektara šume.

    Regionalni guverner Eugenio Đani saopštio je na Twitteru da je požar kod Luke već doveo do evakuacije oko 500 ljudi, jer je plamen tokom noći stigao do pojedinih sela i izazvao eksplozije nekoliko cisterni sa tečnim gasom.

    Mještanima Furlanije-Julijske krajine rečeno je da ostanu u zatvorenom zbog dima od požara koji je počeo u pokrajini Kras koja se graniči sa Hrvatskom i Slovenijom.

    Izgorjelo više od 20.000 hektara šume u Francuskoj
    Šumski požari u departmanu Žironda na jugozapadu Francuske uništili su više od 20.000 hektara šume, saopštila je uprava regije Nova Akvitanija.

    “Ukupno 20.600 hektara šume je izgorjelo (7.000 u komuni La Test de Biš i 13.600 u komuni Landiras)”, navedeno je u objavi na Twitteru.

    U objavi se ističe da u gašenju požara učestvuju značajni resursi na zemlji i u vazduhu i da za sada nije izvršena nijedna evakuacija niti je prijavljeno da je bilo ko povrijeđen.

    Dva velika šumska požara, koji su počeli da gore u Francuskoj u utorak, 12. jula, izazvala je i pogoršala visoka temperatura, koja je dostizala 40 stepeni Celzijusovih širom Sredozemlja.

    Više od 12.000 ljudi evakuisano je do sada u Žirondi, gdje su vlasti proglasile crveni alarm za požare. Hiljade vatrogasaca pokušava da ugasi šumske požare.

    Više od 1.000 preminulih u Portugalu
    U Portugalu su vrućine do sada odnijele više od 1.000 života. Od posljedica trenutnog toplotnog talasa do 18. jula umrle su 1.063 osobe, rekla je šefica zdravstvene uprave Grasa Freitas.

    Portugal je jedna od oblasti u svijetu, koja je vjerovatno više pogođena ekstremnim vrućinama od drugih.

    Požar kod Atine pod kontrolom, uništeno mnogo objekata

    Grčke vlasti saopštile su danas su stavili pod kontrolu šumski požar u planinama u blizini Atine koji je primorao stotine ljudi na evakuaciju i oštetio kuće i automobile.

    Požar je izbio juče, na 27 kilometara sjeverno od prijestonice i, podstaknut olujnim vetrom, brzo se proširio na obližnje okruge – uključujući Penteli, Antuzu i Dioni – sa ukupnom populacijom od oko 90.000.

    “Trenutno, požar u Penteliju nema aktivnog fronta. Većina je obuzdana”, rekao je portparol vatrogasne službe Janis Artopios u televizijskoj izjavi.

    Ali, dodao je, s obzirom da se predviđa da će jaki vjetrovi potrajati do sutra, oko 485 vatrogasaca, 120 vatrogasnih vozila i skoro 20 aviona ostalo je raspoređeno kako bi se smanjio rizik od požara.

    U međuvremenu je drugi požar izbio u blizini grada Megara, nekih 40 kilometara zapadno od Atine, a vlasti su već naredile evakuaciju jednog naselja, rekao je Artopios.

    Vatrogasci su u Penteliju izvukli tijelo 84-godišnjeg muškarca koji je preminuo usljed povreda zadobijenih vatrenim oružjem.

    Portparol vatrogasne brigade rekao je da se najvjerovatnije radi o samoubistvu, ali je istraga u toku.

    “Veliki broj kuća i objekata je uništen. Sutra ćemo imati jasniju sliku”, rekao je Tanasis Zoutsos, gradonačelnik Palinija, na periferiji Atine za državnu ERT TV.

    Civilna zaštita naredila je evakuaciju najmanje devet okruga i pomogla da najmanje 600 ljudi pobjegne iz svojih domova.

    Penteli je pretrpio šumski požar u julu 2018. godine, a ogromni požari u istoj oblasti su 1995. i 1998. uništili više od 13.000 hektara zemljišta.

    Prošle godine, šumski požari opustošili su oko 300.000 hektara šuma i niskog rastinja u različitim dijelovima Grčke u toku najgoreg talasa vrućine u posljednjih 30 godina.

    Amerikanci od Njujorka do Las Vegasa upozoreni na vrućine
    Talas vrućina zahvatio je velike dijelove Sjedinjenih Američkih Država drugi dan zaredom a u mnogim područjima dostignute su rekordne temperature, dok meteorolozi upozoravaju na opasnost od dehidracije i izloženosti visokim temperaturama.

    Oko 100 miliona Amerikanaca, od Njujorka do Las Vegasa, živi u područjima gdje će temperatura biti iznad 38 stepeni Celzijusa i gdje su izdata upozorenja na vrućinu, saopštila je Nacionalna meteorološka služba, a prenosi agencija Rojters.

    Služba je savjetovala građanima da ne izlaze iz kuća, da izbjegavaju naporne aktivnosti i da piju dosta tečnosti.

    “Preduzimajte dodatne mjere opreza ako radite ili ste van kuće. Kada je to moguće veće aktivnosti pomjerite za rano jutro ili veče”, navodi se u preporuci za Dalas u Teksasu, gdje meteorolozi predviđaju da će temperatura dostići 44,5 stepeni Celzijusa, navodi Glas Amerike.

    Rekordne temperature očekuju se širom Teksasa, Luizijane i Arkanzasa, saopštila je Nacionalna meteorološka služba, uz upozorenje da će jedan od rizika za javno zdravlje biti i zagađenje vazduha tokom talasa vrućina.

    Naime, zagađenje od elektro-mreže može se udvostručiti kada trafostanice rade punom parom na visokim temperaturama.

    U oblasti Nove Engleske ispuštanje ugljen dioksida povećano je sinoć na 123 metričke tone po satu, nakon što je ranije tokom dana stopa iznosila 58 tona. U Teksasu trafostanice takođe rade punom parom zbog ekstremne vrućine.

    U Njujorku su zbog visokih temperatura otvoreni centri za rashlađivanje u bibliotekama i drugim zgradama, da bi se pomoglo građanima koji nemaju klima uređaje.

    Očekuje se da će temperatura u tom gradu premašiti 37 stepeni Celzijusa.

    Talas vrućina zahvatio je i Evropu, u čijim dijelovima bjesne brojni požari, a naučnici upozoravaju da će ekstremne vremenske prilike biti sve učestalije zbog klimatskih promjena.

  • Milanović unaprijedio generala kojem se sudi za zločine nad Srbima

    Milanović unaprijedio generala kojem se sudi za zločine nad Srbima

    Nevladina organizacija Documenta iz Zagreba uputila je protest jer je Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, unaprijedio generala kojem se sudi za ratne zločine nad Srbima.

    Documenta je na svojoj stranici objavila protest nakon što je Milanović dodijelio počasni čin brigadnog generala Đuri Matuzoviću, jednom od komandatana Hrvatskog vijeća odbrane, kojeg Tužilaštvo BiH tereti za ratne zločine.

    Podsjećanja radi, Tužilaštvo BiH podignulo je 30. decembra 2016. optužnicu protiv Đure Matuzovića, Ive Oršolića, Tade Oršolića, Marka Dominkovića, Jose Nedića, Marka Blažanovića, Mate Živkovića, Ante Živkovića i Stjepe Đurića.

    U Documenti navode da se optužene tereti da su u vremenskom periodu od druge polovine aprila 1992. do jula 1993. godine, za vrijeme međunarodnog oružanog sukoba koji je trajao i na širem području opštine Orašje, kao pripadnici struktura HVO-a u Orašju, Vojne policije i policijskih struktura kao i stražara u logorima i zarobljeničkim centrima, Srednjoškolskom centru u Orašju i Osnovnoj školi ‘Donja Mahala’, počinili ratni zločin nad većim brojem žrtava srpske nacionalnosti sa područja Orašja i okolice. Na teret im se stavlja i počinjenje zločina protiv čovječnosti, odnosno učestvovanje u progonu stanovništva srpske nacionalnosti motivisano nacionalnim, etničkim, kulturnim i vjerskim razlozima.

    “Odlukom o dodjeli počasnog čina predsjednik Republike Hrvatske omalovažava rad pravosuđa susjedne zemlje i uznemirava preživjele žrtve povreda međunarodnog humanitarnog prava”, navode u Documenti.

    Suđenje pred Sudom BiH, kako podsjećaju, počelo je u avgustu 2017, a svjedočilo je više od stotinu svjedoka.

    “Suđenje u ovom predmetu nije se dugo odvijalo zbog pandemije i preporuka Kriznog štaba, bolovanja predsjednice vijeća i promjene člana Sudskog vijeća”, kažu oni i podsjećaju da je upravo juče održano novo ročište.

    “Zbog istog mjesta i vremena počinjenja kaznenih djela ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti, kazneni postupak protiv Mirka Jurića spojen je s postupkom koji se vodi protiv navedene devetorice te im se sudi istovremeno. Optužnica protiv Jurića, pripadnika Vojne policije 106. brigade HVO-a, kojom mu se na teret stavlja ubojstvo jedne osobe, mučenje i zlostavljanje nekoliko osoba kao i silovanje dvije osobe, podignuta je 23. ožujku 2017. Naglašavamo da su zločini prema civilima zatočenim u zgradi nekadašnje Osnovne škole ‘Donja Mahala’ bili predmet još jednog kaznenog postupka u kojem su pravomoćno utvrđene činjenice o nečovječnom postupanju prema civilima. Za te je zločine osuđen Mate Baotić, zapovjednik II odjela Vojne policije 106. brigade HVO-a”, navode u Documenti.

  • CIK organizuje žrijebanje političkih subjekata

    CIK organizuje žrijebanje političkih subjekata

    Centralna izborna komisija /CIK/ BiH danas će organizovati žrijebanje političkih subjekata za utvrđivanje redoslijeda na glasačkom listiću za predstojeće opšte izbore, najavljeno je iz CIK-a.

    Žrijebanje će početi u 11.00 časova u sjedištu CIK-a u Sarajevu, a biće emitovano uživo na internet stranici CIK-a www.izbori.ba, kao i na “Fejsbuk” stranici CIK-a BiH.

    O postupku žrijebanja vodi se zapisnik, koji će zajedno sa odlukom biti dostupan javnosti na internet stranici CIK-a BiH.

    Opšti izbori u BiH zakazani su za 2. oktobar.

  • Šmit im dobar samo kada ukida zakone Srpske

    Šmit im dobar samo kada ukida zakone Srpske

    Kada je Kristijan Šmit ukinuo Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske ili nametnuo odluku o finansiranje opštih izbora, iz Sarajeva je dobio aplauze.

    Istovremeno, tek nezvanična najava da bi mogao da nametne izmjene Izbornog zakona BiH bila je dovoljna da se na Šmita sruči salva histeričnih kritika bošnjačkih ili probosanskih političara.

    Da li će Šmit, koga RS ne priznaje za visokog predstavnika, zaista i nametnuti izmjene zakona, zvanično se još ne zna. Iz OHR su za Srpskainfo juče rekli da „ne komentarišu medijske spekulacije“.

    Prijete i ratom
    Međutim, izvori iz OHR kažu da se takva odluka uveliko sprema i da je samo pitanje da li će biti „kozmetičke“ ili „suštinske“ izmjene Izbornog zakona. Prve bi se navodno odnosile na sprečavanje izbornih malverzacija, dok se suštinske izmjene odnose prevashodno na izbor Doma naroda FBiH i članova Predsjedništva BiH iz Federacije, ali je problem što unutar PIK još nema jedinstvenog stava. Kako se spekuliše, Nijemci, Britanci i Amerikanci trenutno nemaju isti stav o tome da li Šmit treba da interveniše i u kom smislu.

    Za razliku od ranijih situacija kada su Šmita dizali u zvijezde, ovaj put su Bošnjaci iznenada okrenuli ploču, optužujući njemačkog diplomatu da radi u interesu HDZ BiH i Dragana Čovića, sve iz straha da bi nametnutom odlukom mogao da im izbije političku dominaciju nad Hrvatima u FBiH. I sve to upakovano u tzv. građansku politiku.

    Najradikalniji je bio Emir Suljagić, direktor Memorijanog centra Srebrenica, koji je čak prijetio novim ratom!

    – Ako je ovo što sam uspio saznati o izmjenama Izbornog zakona tačno, mi – Bošnjaci, Bosanci, Ostali – poslije toga kao grupa nemamo šta tražiti u BiH, jer će naša egzistencija biti legalizovano ropstvo. Ostaju nam dva izbora: Anadolija ili neki novi rat – poručio je Suljagić na Tviteru.

    Poslanik SDP u PS BiH, Saša Magazinović, tvrdi da postoje učestali pozivi iz međunarodnih krugova i da je tačno sve što se pojavilo u medijima. On je naglasio da je na pomolu uvođenje nove diskriminacije.

    Lider DF i član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, koji bi možda najviše bio pogođen izmjenama Izbornog zakona, poručio je da „građani BiH nisu spremni prihvatiti antievropska rješenja koja produbljuju etničke podjele u izbornom zakonu“.

    Avantura
    Član Kolegijuma Predstavničkog doma BiH, Denis Zvizdić, savjetovao je Šmitu da „ne ulazi u avanture koje nisu u skladu s evropskom budućnošću BiH“. Zvizdić je javno rekao ono što se odavno spekuliše – da OHR nametanjima želi da izađe u susret svim nacionalnim stranama u BiH.


    – Namjera takvog antidemokratskog, antievropskog i izuzetno opasnog scenarija za budućnost BiH, za koji vjerujemo da će ostati u sferi spekulacije, je da je sa Zakonom o zabrani negiranja genocida napravljen ustupak probosanskim snagama, odnosno Bošnjacima, i da bi se sada trebao napraviti ustupak „hrvatskoj strani“ kroz nametanje HDZ prijedloga Izbornog zakona, a „srpskoj strani“ kroz SNSD zahtjev u vezi sa državnom imovinom, uprkos brojnim i jasnim presudama Evropskog suda i Ustavnog suda BiH – istakao je Zvizdić.

    Da li bošnjačka ili probosanska javnost, koja je tradicionalno naklonjena visokim predstavnicima u BiH, ovim pokazuje da je spremna da OHR okrene leđa, u slučaju da odluka ne bude povoljna za nju?

    – Onog momenta kada im više ne odgovara ono što visoki predstavnik čini i radi, oni se počnu ponašati na isti način kao što se ponašaju i drugi u momentu kada njima ne odgovaraju odluke. Mada mi se čini da postoji jedna bitna razlika. Od strane zvaničnih političkih aktera iz FBiH nije propagirano neprovođenje odluka OHR, ukoliko se ispostavi da su one suprotne interesima nekih stranaka. S druge strane, Milorad Dodik kada govori o odlukama visokog predstavnika uvijek kaže „može on da donese šta god hoće, mi to nećemo provoditi“. Ovo je, naravno, žalosno što moramo na ovaj način uopšte razgovarati, da nemamo uvida u to šta se i na koji način sprema – kaže za Srpskainfo politični analitičar, Adnan Huskić.

    Zabava za javnost
    Kako kaže, zbunjen je vremenom u kome se spekuliše o nametanjima izmjena Izbornog zakona BiH, jer su izbori uveliko raspisani, a dosadašnji silni pregovori na ovu temu nisu dali nikakve rezultate.

    FOTO N1FOTO N1
    Adnan Huskić
    – Jedino moje objašnjenje za ovu situaciju bi bilo da je iz OHR procijenjeno da trenutno nema zdravog pravnog utemeljenja za provođenje rezultata izbora, pa da je potrebno intervenisati u tom smislu. Mislim da će se ići na rješenje koje će kao pokušati zadovoljiti sve strane po raznim aspektima, ali definitivno na tragu onoga što je dogovarano u Neumu. Vjerovatno će visoki predstavnik ići u smjeru da poboljša integritet izbornog procesa, što je više onako da se javnost zabavi nekom pričom, nego što se može zaista suštinski poboljšati proces bilo kakvim intervencijama. Tako da ćete imati vrlo vjerovatno pokušaj da se na neki način niveliše pristup, “eto možda smo više izašli u susret HDZ kod ovih pitanja, ali smo sa druge strane isto tako radili na poboljšanju integriteta izbornog procesa” – prognozira Huskić.

    Milan Sitarski, iz mostarskog Instituta za društveno politička istraživanja, kaže za Srpskainfo da su reakcije iz Sarajeva iznenađujuće samo za one koji nisu poznavaoci ovdašnjih prilika.

    – Činjenica je da se sada bošnjačka javnost izrazito negativno izjašnjava, ne samo o konkretnom potezu Šmita, nego uopšte o ulozi visokog predstavnika. Čak postoje izjave po kojima je Izborni zakon BiH ustavna problematika. To, naravno, nije tačno, osim što se, kao i svaki drugi zakon, mora kretati unutar Ustava. Pojedini bošnjački komentatori tvrde da Izborni zakon mora da bude izuzet iz bilo kakve intervencije visokog predstavnika, pritom zaboravljajući da je čak Ustav FBiH 2002. brutalno izmjenjen nametnutim amandmanima Volfganga Petriča. Isti ti krugovi koji sada smatraju da su Ustav i Izborni zakon nedodirljivi, tada su podržali izmjene Ustava – podsjeća Sitarski.

  • Pelet razgrabljen uprkos visokim cijenama

    Pelet razgrabljen uprkos visokim cijenama

    Uprkos svim poteškoćama i ograničenju izvoza, prodavci ogreva u BiH imaju pune ruke posla, što potvrđuje podatak da u pojedinim preduzećima peleta nema na lageru ni do kraja godine.
    Iako su cijene niže za svega nekoliko procenata u odnosu na one koje su važile prije odluke o zabrani izvoza šumskih drvnih sortimenata i ogreva, a koju je donio Savjet ministara BiH sredinom juna, građani su pohrlili u nabavku peleta pa se ovih dana traži vreća više.

    U preduzeću “Dedina P.Z.” iz Dervente kažu da sve što proizvedu odmah i isporuče kupcima, jer narudžbe imaju do kraja godine.

    “Tona peleta košta 500 KM i na visinu cijene ne možemo uticati. Naša marža je ista kao i ranijih godina, ali sve je poskupjelo, od goriva, vreća za pelet do sirovine”, rekli su u ovom preduzeću.

    I u drvnoj industriji “Karać” iz Aleksandrovca kod Laktaša gomilaju se narudžbe kupaca.

    “Trenutno nema peleta koliko kupci traže, jer borbu vodimo sa sirovinom. Rezervacije imamo do kraja septembra, a tona košta 508 KM plus PDV”, rekao je vlasnik te drvne industrije Slavko Karać.

    S ciljem da se zaštiti domaće tržište i osiguraju dovoljne količine peleta i ogrevnog drveta po ekonomski prihvatljivim cijenama, u FBiH prije dva dana održan je i sastanak na kojem je izneseno da bi realna cijena tone peleta trebalo da bude između 400 i 450 KM.

    Sličan sastanak u Srpskoj za sada nije planiran, a sudeći prema riječima proizvođača od predložene cijene neće biti ništa ni u FBiH.

    Menadžer firme “Drvosječa” koja posluje u Banjaluci, Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Zenici Muhamed Helać kaže da je pomenuta cijena apsolutno nedostižna uzimajući u obzir globalnu inflaciju i cijene goriva, koje su za ovu granu industrije od ogromnog značaja.

    “Početkom mjeseca stanovništvu smo ponudili povoljniju cijenu ogreva i ona je trenutno za 50 maraka niža u odnosu ne period prije zabrane izvoza, kada je tona koštala 640 KM. Nama nije problem da pelet košta i 300 KM, kao prije dvije godine, ali onda država mora intervenisati sa određenim potezima, a prvi bi bio ukidanje akciza na gorivo”, kazuje Helać i dodaje da na lageru trenutno imaju peleta.

    Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Srpske Lazo Šinik kaže za “Glas Srpske” da je cijena peleta direktno u vezi sa tržištem te da nema potrebe miješati se u to.

    “Problem je bio kada su cijene peleta, zbog potražnje u Evropi i izvoza, na našem tržištu bile iznad 600 KM, ali već sada kod pojedinih proizvođača u Srpskoj tona peleta košta oko 500 KM, što je donekle prihvatljivo. Kada se u obzir uzmu cijene imputa u proizvodnji, koje su rasle između 30 i 40 odsto, realna cijena bi trebalo da bude malo niža od 500 KM”, priča Šinik i dodaje da se cijene peleta najvjerovatnije nikada neće vratiti na nivo prije talasa inflacije.

    Trajna zabrana
    Lazo Šinik kaže da bi BiH trebalo da razmišlja o trajnoj zabrani izvoza oblovine i ogrevnog drveta da bi se mogle podmiriti potrebe domaće industrije i stanovništva.

    “Imamo dovoljno kapaciteta da svu sirovinu kojom raspolažemo pretvorimo u veću vrijednost i efikasnije energente te je šteta da izvozimo ogrevno drvo i trupce. Naše tržište i industrija trebalo bi da budu prioritet”, rekao je Šinik.

  • Rusija nije odustala od pregovora sa Ukrajinom

    Zvanični Kremlj je danas saopštio da Rusija nije odustala od pregovora sa Ukrajinom, kojima bi se riješio postojeći sukob i naglasio da mogućnosti za dijalog i dalje postoje.
    “Ni predsjednik Rusije Vladimir Putin, ni ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nikada nisu govorili o zatvaranju ovih vrata, mogućnosti za dijalog između Moskve i Kijeva postoje” rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za RIA Novosti.

    Lavrov je ranije u intervjuu za RIA Novosti i RT, izjavio da u sadašnjoj situaciji mirovni pregovori Rusije i Ukrajine nemaju smisla.

    On je podsjetio da su čak i prve runde mirovnih pregovora tokom proljeća, koje su održane u Bjelorusiji, “tačno pokazale odsustvo želje ukrajinske strane da ozbiljno razgovara o bilo čemu”.

    Ruski predsjednik Putin je tokom posjete Teheranu saopštio da su ukrajinske vlasti odbile da sprovedu dogovore, iako su oni praktično postignuti, a da konačni rezultat pregovora zavisi od želje ugovornih strana da ispune postignute sporazume.

    Po njegovim riječima, “vlasti u Kijevu nemaju takvu želju”, navodi agencija RIA Novosti.

  • Šef CIA otkrio sve o Putinovom zdravlju

    Šef CIA otkrio sve o Putinovom zdravlju

    Direktor CIA-e Vilijam Berns komentarisao je zdravstveno stanje ruskog predsednika Vladimira Putina.

    Berns je rekao da je Putin i više nego dobrog zdravstvenog stanja, čime je demantovao brojne glasine koje su kružile o Putinovim navodnim bolestima, a koje su se pojačale od kako je počeo sukob u Ukrajini.

    Berns je, govoreći na Bezbednosnom forumu u Aspenu, rekao je da njegova izjava “nije formalna obaveštajna presuda”.

    Međutim, s obzirom na njegovu funkciju, ovaj komentar o Putinu bi mogao da smanji nade njegovih protivnika koji veruju da je propast Rusije jako blizu.

    Berns je o ovoj temi govorio dan nakon što je Putin posetio Iran, gde se sastao sa iranskim predsednikom Ebrahimom Raisijem i vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hamneijem.

    Za Putina je to bio retko putovanje van Rusije, jer je on tokom pandemije korona virusa uglavnom bio izolovan, a to se nastavilo i nakon što je otpočeo “specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini”, prenosi Yahoo news.

    Čini se da Iran i Rusija pojačavaju svoju saradnju jer se i jedni i drugi suočavaju sa velikim sankcijama i ilozacijama. Američki zvaničnici tvrde da Iran planira da prebaci nekoliko stotina dronova Rusiji kako bi im pomogao u borbi sa ukrajincima.

    Berns, inače bivši diplomata, tokom svoje karijere dva puta je posetio Moskvu. On je na konferenciji u Aspenu odgovarao na brojmna pitanja u vezi Putina i sukoba u Ukrajini, a jedno od njih tcalo se i zdravstvenog stanja ruskog predsednika.

    “Koliko možemo da zaključimo, on je potpuno zdrav”, rekao je Berns.

    On je u takođe rekao da bi Iranci trebalo da preispitaju svaku odluku o davanju dronova Putinu. Istovremeno, Berns je rekao da je činjenica da se Putin obraća Iranu za takvo oružje znak slabosti ruske vojske.

  • Spriječen napad na most Antonovski

    Spriječen napad na most Antonovski

    Ruske snage PVO odbile su pokušaj Kijeva da izvede raketni napad na most Antonovski preko Dnjepra u Hersonu. Svih 12 raketa “Himars” je oboreno, saopštio je za Sputnjik zamenik šefa administracije Hersonske oblasti Kiril Stremousov.

    On je dodao da je deo oborenih raketa palo u Dnjepar.

    “Nije bilo pogodaka niti oštećenja. Sistem PVO je sve odbio”, rekao je Stremousov.

    Kako je naveo, ukrajinska strana je ispalila dva puta po šest raketa iz američkog višecevnog bacača raketa “Himars”.