VRBAS Media

Autor: INFO

  • Investitor banjalučkog “Bijelog dvora: Nema rušenja, za koji mjesec nastavljamo

    Investitor banjalučkog “Bijelog dvora: Nema rušenja, za koji mjesec nastavljamo

    Odluka Ustavnog suda o neustavnosti Regulacionog plana za centar grada Banjaluka iz 2018. godine je “pravna katastrofa”, ali ćemo je poštovati. To, naravno, ne znači da će ono što je izgrađeno biti porušeno, a radovi koji sada stoje biće nastavljeni za koji mjesec, kaže za BL portal Andrej Došenović, pravni zastupnik “Premium Investa” koji je prošle godine u centru grada počeo izgradnju kompleksa “BIjeli dvor”.
    Došenović ne krije da ovakvu odluku smatra lošom porukom i aktuelnim i budućim investitorima.

    “Ovo je poruka svim domaćim i stranim investitorima, koji grade i ulažu u Banjaluku, da ne treba da ulažu uopšte. Neka idu vani u neke uređene sisteme, jer ovo kod nas je neuređen sistem, ovdje ne treba ništa graditi i posljednji investitor treba da ode iz ove države“, ogorčen je Došenović.

    Takođe ističe da je do sada bilo nekoliko desetina inicijativa za ocjenu ustavnosti svih Regulacionih planova u Banjaluci, ali da su sve odbačene, a da je nakon četiri godine od podnošenja inicijative oboren glavni Regulacioni plan.

    „Na kraju krajeva i zgrada Ustavnog suda se radi prema ovom planu, hoće li i oni prestati raditi?“, upitao je on.

    Dodao je da je razlog zbog kojeg je ovaj Regulacioni plan oboren “smiješan”, jer je, kako kaže, u pitanju proceduralna greška, kao da su i svi ostali Regulacioni planovi doneseni prema istoj praksi.

    „Nijedan Regulacioni plan u Banjaluci se ne bi mogao usvojiti bez Urbanističkog plana prije svega. I vi sada, poslije 25 godina takve prakse dolazite i kažete – ovo je sada neustavno. I jeste neustavno, ali i svi ostali su onda neustavni“, tvrdi Došenović.

    Napominje da odluka Suda ipak neće dovesti do rušenja objekata izgrađenih od 2018. godine na osnovu tada važećeg, a sada oborenog Regulacionog plana, a uvjeren je i da će gradnja na svim projektima biti nastavljena, kao i da bi radnici na gradilišta trebalo da se vrate za samo nekoliko mjeseci.

    „Ovaj oboreni Regulacioni plan se treba vratiti u fazu javne rasprave, da se na sve primjedbe da ekvivalentan odgovor na osnovu zakona i podzakonskih akata i onda treba ići na njegovo usvajanje. Mislim da za to ne treba više od dva do tri mjeseca“, smatra Došenović i objašnjava da bi bilo uzaludno rušiti objekte u koje su uložene desetine miliona maraka, naročito kada se uzme u obzir da će se, tvrdi on, gradnja nastaviti nakon usvajanja istog Regulacionog plana koji je oboren.

    „Gradnja će se nastaviti, dozvole imamo, radovi neće stajati“, kratko je zaključio Došenović.

  • Šeranić komentarisao stanje sa koronom

    Šeranić komentarisao stanje sa koronom

    U Republici Srpskoj, kao i širom Evrope, bilježi se znatan rast broja zaraženih virusom korona, rekao je ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić.
    Šeranić kaže da je rast broja zaraženih očekivan jer se tokom ljetnih mjeseci organizuju brojni događaji koji omogućavaju širenje virusa.

    Ono što doprinosi još većem širenju virusa korona, kako kaže, jeste podvarijanta omikrona, ali je olakšavajuća okolnost to što ona ne izaziva teže kliničke slike.

    Navodi da se konstantno prati epidemiološka situacija, kako kod nas tako i u regionu.

    Šeranić za RTRS kaže da nošenje maski preporučuju starijim osobama i osobama sa oslabljenim imunitetom.

    Kada je riječ o majmunskim boginjama, Šeranić navodi da je zdravstveni nadzor na visokom nivou.

    “Institut za javno zdravlje Republike Srpske poslao je preporuke domovima zdravlja kako treba da se ponašaju u slučaju pojave majmunskih boginja u Srpskoj”, rekao je Šeranić.

  • Lagumdžija o “Schmidtovom planu”: To bi bio posljednji ekser u podjelu države na tri livade

    Lagumdžija o “Schmidtovom planu”: To bi bio posljednji ekser u podjelu države na tri livade

    Bivši šef bh. diplomatije Zlatko Lagumdžija smatra da ni pod koju cijenu se ne smije dozvoliti da OHR nametne ovako nesagledivu odluku koja može narušiti same temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma bez da se prije toga odgovori na nekoliko osnovnih pitanja i preciziraju kapitalni mehanizmi neophodni za funkcionisanje demokrataske države i društva zajedničkih vrijednosti.

    “Sam nagovještaj OHR-a, bez bilo kakve javne i parlamentarne debate, nakon Ustavom i Zakonom otpočetog izbornog procesa, da sprema najozbiljniju odluku od postojanja ove institucije koja bitno može odrediti ne samo izborni rezultat već i karakter države i društva, zahtijeva očitovanje što većeg broja ljudi”, rekao je.

    Lagumdžija kaže da je iz razgovora koje je obavio sa nekolicinom od ključnih aktera bh. političke scene, koji su razgovarali sa OHR-om, shvatio da ni oni nemaju odgovore na ključna pitanja koja sam im postavio.

    “To me je zabrinulo mnogo više od medijskih natpisa koji su sami bili dovoljni za oprez. Bila bi smiješna da nije tragična argumentacija iz OHR-a kao što je ona da im se žuri sa ovim odlukama kako bi mi do decembra implementirali izborne rezultate jer bi onda mogli dobiti kandidatski status za EU. Podsjećanja radi, trebali bi pristati na rasturanje države i društva pa da dobijemo isti onaj status koji je Turska dobila prije 23 godine, a Sjeverna Makedonija prije 18 godina”, dodao je.

    Dalje kaže da ako je visoki predstavnik Christian Schmidt htio da promjenama Izbornog zakona i Ustava Federacije, korištenjem svojih ovlasti i mesarske satare, udari posljednji ekser u podjelu države na tri nacionalne livade, onda je na dobrom putu da to učini ukoliko ga dobri ljudi ove zemlje zajedno ne zaustave.

    “Umjesto da budu u paketu pometeni na predstojećim izborima, nesuđena braća Dalton naših sudbina, Dodik, Čović, Izetbegović i Komšić, su Schmidtovim ‘curenjem’ elemenata najcrnje odluke evropske Crne internacionale dobili najbolji poklon za njihovu koordiniranu predizbornu kampanju”, dodao je.

    Lagumdžija je mišljenja da ukoliko bi takva besramna odluka bila donesena ona bi bila uvod u podjelu zemlje na tri nacionalne livade sa tri plemenske vođe i jednu predsjedničku kancelariju za četvrte četiri godine bez rada i odgovornosti uz ničim zaslužene privilegije.

    “Za razliku od primjedbi u medijima koje su se fokusirale na kantone koji bi se ‘objedinjavali’ ukoliko imaju manje od 3% pripadnika nekog naroda – dok se uvažavala Schmidtova ‘spremnost’ da spriječi blokade i obezbijedi integritet izbora – moj je stav, zasnovan na neoborivim argumentima, da su na stolu mnogo veći problem od problematičnih 3%. Naime problem ‘3% cenzusa’ jeste problem, ali on služi prije svega za skretanje pažnje sa druga dva još veća problema.

    Od Dejtona do danas sam naučio da je u ovakvim situacijama đavo uvijek bio u detaljima kojih u Schmidtovim ‘procurenim’ papirima ima previše, te ako ih se ne riješimo na vrijeme prerastu u izvor stalnih konfrontacija i nestabilnosti.

    Ponuđeni ‘paket’ bez dileme vodi u dalju podjelu zemlje i ‘deblokadu’ formiranja izborne vlasti tako što će se vlast uvijek formirati od nacionalista. Oni će i dalje nastaviti da nas dijele kako bi poslije izbora zajedno formirali vlast ‘jer tako mora po Ustavu i Izbornom zakonu koji je skrojen bez ikakve javne rasprave i parlamentarne debate po diktatu iz susjedstva i po Schmidtovom šnitu'”, naglasio je.

    Po tako skrojenom šnitu samo 5 kantona bi bili “vlasnici” Federacije jer bi iz njih dolazilo ne samo preko 70% zastupnika u Predstavničkom domu već i preko 2/3 pripadnika svakog od klubova naroda Doma naroda koji nominiraju Predsjednika i Podpredsjednike Federacije, smatra Lagumdžija.

    “Dovoljno je da se dvije (tri) ‘vodeće’ nacionalne stranke slože i preostali postaju nebitni pri čemu ne bi bilo ni potrebe puno se truditi oko preostalih pet kantona jer oni ne igraju ulogu ni kroz Dom naroda pošto svakako nisu toliko brojčano ‘važni’ u Predstavničkom domu. Najsramnija je podvala oko ‘deblokade’ izvršne vlasti koja umjesto da spušta blokadu u Domu naroda ona podiže ‘letvicu’ sa Ustavom propisanih 6 na neustavnih ‘startnih’ 8 delegata u Klubu naroda koji nominiraju čelnike izvršne vlasti”, dodao je.

    Ističe da je priča za naivne tzv. drugi i treći krug sa 5 odnosno 2 delegata koji mogu nominirati čelnike jer su ta pravila izmišljena samo za narode koji su se “demokratizirali” pa nisu svi u jednoj stranci.

    “Ostaje možda malo mutno kako to da prije par dana njemački Parlament usvoji rezoluciju kojom se imenom osuđuju Dodik i Čović kao rušitelji Mirovnog sporazuma, a sada Christian Schmidt daleko od očiju javnosti upravo njih dvojicu, izmjenama Ustava Federacije i Izbornim zakonom, imenuje za prinudne upravnike zadužene za stečajni postupak i podjelu zemlje”, pita se bivši predsjednik SDP-a.

    Kaže, da ne bi bilo nesporazuma, nisu samo stranci i visoki predstavnik krivi za “ovaj besramni čin međunarodnih upravljača”.

    “Oni su četvrti na top listi odgovornih jer su im tri ‘prvoplasirane’ grupe to dozvolile. Prvi smo mi koji dozvoljavamo ili se povlačimo pred ljudima koji vladaju našom zemljom kao rezultat našeg izbora ili šutnje i nečinjenja. Drugi su oni među nama koji ruše ovu zemlju kao dio vlastitog projekta, uz pomoć crne internacionale, kako bi izbjegli lice pravde. Dodik i Čović su samo lideri te ekipe. Treći su oni koji su sa HDZ-om i SNSD-om formirali državnu vlast bez formiranja Federalne vlade da bi im se potom pridružili i jalovi državno entiteski ‘opozicionari’ koji su odbili da učestvuju u pregovorima sa SAD i EU o izmjenama Izbornog zakona i sada se čude šta nam se desilo. Izetbegović, Komšić, Nikšić i Forto se mogu međusobno dogovoriti ko je od njih koliko kumovao ovoj katastrofi”, rekao je.

    Lagumdžija smatra da su “četvrti na top listi – lokalni međunarodni upravljači”.

    “Oni su ti koji su očito mogli raditi šta hoće jer se bosanskohercegovačka, “sarajevska državna i patriotska” politika na međunarodnom planu (u Vašingtonu, Berlinu, Londonu,…) umjesto susreta i strateški osmišljenih razgovora sa svjetskim liderima i našim dokazanim prijateljima svela na predizborne posjete našoj zaboravljenoj dijaspori. Propast naše političke scene i nepostojanja osmišljene bosanskohercegovačke politike koja se tragično odslikava u ovom, nadam se samo pokušaju, prekrajanja istorijskih procesa, povečava bijes i tugu zbog stanja u kojem se država i društvo nalazi. Ostaje mi nada da će nas to, sve zajedno, probuditi iz apatije i mirenja sa sudbinom da smo ostavljeni od svih a najviše od sebe samih.

    U vremenu velikih svjetskih izazova i dilema nama je danas potrebnija nego ikada ozbiljna debata, promjene i akcije koje bi se vodile o ekonomskoj, energetskoj, obrazovno zdravstvenoj, socijalnoj i prehrambenoj krizi koje su pred nama. Upravo zbog toga Schmidtova (ne)osmišljena papazjanija nas danas stavlja pred izbor i odluku: ili da zajedno, na izborima ili ako treba i na ulici građanskim neposluhom, zaustavimo i Schmidta i braću Dalton sa njihovim lažnim opozicionarima, koji su se krili od pregovora o Izbornom zakonu da bi sada glumili patriote i pametnjakoviće, ili da pustimo da nas, odvojene, k’o stoku bez repa, vode dok im se to bude dopuštalo”, zaključio je.

  • Zlatan Begić poručio Schmidtu: Ne podcjenjujte gnjev poniženih, vratite povjerenje građana

    Zlatan Begić poručio Schmidtu: Ne podcjenjujte gnjev poniženih, vratite povjerenje građana

    Zastupnik u Parlamentu BiH Zlatan Begić, profesor prava komentirao je najave nametanja izmjena Izbornog zakona BiH.

    Begić je istakao da je zadatak visokog predstavnika Christiana Schmidta implementacija civilnih aspekata Opšteg okvirnog sporazuma u BiH.

    “Vi i Vaši prethodnici ne samo da niste osigurali vladavinu prava u BiH i nužne reforme u skladu sa pravom na snazi i presudama Evropskog suda kako bi se makar djelimično dokinuo postojeći aparthejd, nego ste tolerisali divljanje zagovornika velikodržavnih politika i koncepata njihovog provođenja (koji su pred međunarodnim i domaćim sudovima označeni kao UZP i genocid), a sada pokušavate da nametnete rješenja koja predstavljaju grubo produbljivanje tog aparthejda”, naglasio je Begić.

    Državni parlamentarac pita Schmidta da li postoji ijedna zemlja na svijetu u kojoj se u parlamentu glasa za zakon koji na kraju ipak ne može biti usvojen.

    “Da pojednostavim, postoji li i jedna zemlja na svijetu u kojoj je 0 veća od 30 osim BiH? Dejtonom je, zapravo, u potpunosti operacionalizirana poznata Vučićeva izjava – ‘jedan naš – 100 njihovih’ kroz vrijednost glasa u državnom parlamentu. Za ovo javnost uglavnom ne zna, jer je riječ o komplikovanim procedurama pa i ne može da razumije zašto se donose loši zakoni, budžeti i sl. ili zašto se uopšte ne donose zakoni koji su prijeko potrebni, ali Vi to dobro znate”, istakao je Begić.

    Zastupnik naglašava da se pred Evropskim sudom vode pravne bitke da svi u državi budu jednaki kao ljudska bića.

    “Gospodine Visoki predstavniče, zar je ovaj teški aparthejd nedovoljan, pa biste ga Vi proširili, kršeći i sami Evropsku konvenciju, presude Evropskog suda i drugo pravo na snazi? Mi se danas borimo za demokratiju i demokratske vrijednosti, te za državu Bosnu i Hercegovinu, i treba da znate da ćemo se nastaviti boriti, i pred sudovima, i u institucijama, i na ulici, te ako treba i oko i u zgradi OHR-a. Molim Vas da ne podcjenjujete gnjev poniženih”, pozvao je Begić.
    Smatra da se Schmidt mora ograditi od politika i poteza raznih evropskih predstavnika koji “mešetare po BiH” posljednjih godina, kako bi vratio povjerenje građana u Evropu i evropske vrijednosti.

  • Nikšić: SDP-u neprihvatljiv OHR-ov prijedlog Izbornog zakona, ako treba borićemo se i na ulici

    Nikšić: SDP-u neprihvatljiv OHR-ov prijedlog Izbornog zakona, ako treba borićemo se i na ulici

    Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je izjavio da je ovoj stranci neprihvatljiv prijedlog Ureda visokog predstavnika (OHR) izmjena Izbornog zakona. Poručio je da je SDP spreman, kako je naveo, i na ulici braniti demokratske vrijednosti.

    Tvrdi da mu visoki predstavnik Christian Schmidt u jučerašnjem (19. juli) razgovoru uopće nije spominjao glasine koje se odnose na izmjene Izbornog zakona. Prijedlog OHR-a je i SDP-u danas predočen.
    “Naprotiv, rekao je da nije donio odluku, da hoće da sasluša svakoga te da ćemo razgovarati sljedeće sedmice. Međutim, prijedlog koji su pravni eksperti iz OHR-a danas predstavili predstavnicima SDP-a i NS-a, koji je u međuvremenu postao dostupan i javnosti, a za koji su i danas tvrdili da nije konačan prijedlog, nego samo jedna od ideja, ne dopušta šutnju, ne dopušta podjelu na poziciji i opoziciju, ne dopušta ničije nijemo posmatranje”, istakao je Nikšić.

    Prema njegovim riječima, SDP je uvijek bio čuvar vrijednosti multietničke Bosne i Hercegovine, slobode i prava svakog čovjeka da se izjašnjava prema svom osjećaju te ravnopravnosti svih građana na području cijele Bosne i Hercegovine. Poručio je da se SDP neće “cjenkati” oko spomenutih vrijednosti.

    “To što smo uvijek bili za civilizirani dijalog, zastupali svoje stavove i nastojali argumentima doći do evropskih demokratskih rješenja nikome ne daje za pravo da misli kako ćemo nijemo posmatrati urušavanje svih civilizacijskih normi i multietičnosti Bosne i Hercegovine. Ne, oko ovih principa sa SDP-om nema cjenkanja, nema pregovaranja i mi od svojih ideala nećemo odstupiti ni milimetra. Spremni smo ih braniti pred svim svjetskim sudovima, pred Evropskim parlamentom, parlamentima demokratskih zemalja, ali još važnije branit ćemo ih svim silama i ovdje u Bosni i Hercegovini, kako u institucijama, tako i na ulici, protestima zajedno sa svim građanima kojima je stalo do normalne Bosne i Hercegovine”, naglasio je.

    Nikšić je komentarisao i prijedlog načina biranja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

    “Prijedlog o izmjeni načina biranja delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH za SDP je nazadan, antievropski i neprihvatljiv u svakom smislu. Princip po kojem se kantonima, u kojim živi manji broj pripadnika konstitutivnog naroda u odnosu na neki zacrtani prag, uskraćuje ustavno pravo da budu izabrani u Dom naroda je neustavan i pogrešan. Na ovaj način, umjesto da štiti Dejtonski sporazum, što je njihova osnovna zadaća, OHR nagrađuje one koji ga krše”, ocijenio je.

    Kako je naveo, bitće nagrađeni oni koji su ustrajno sprečavali provođenje Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma i povratak svih na svoje.

    “Pošto su ‘uspješno’ spriječili masovniji povratak i zadržali broj pripadnika ‘drugih’ naroda na što manjem broju, oni predstavnici manjinskih konstitutivnih i povratničkih zajednica koje nisu poslušale svoje etnopoglavice i vratili se u svoje ili ostali na svome bit će uskraćeni za mogućnost izbora u Dom naroda FBiH. Nagrađeni će biti oni koji su osigurali opstanak etnički ‘čistih’ zajednica. Svi pripadnici konstitutivnih naroda u sredinama u kojim su u manjini, suočeni su sa izglednom šansom da neće moći, u skorijem roku, biti izabrani u Dom naroda. Tako će oni, koji su čuvari temeljne bosanskohercegovačke vrednote, njene multietničnosti, biti kažnjeni i onemogućeni da budu birani u Dom naroda, umjesto da se tim zajednicama osigura dodatna podrška i tzv. pozitivna diskriminacija”, dodaje.

    Upozorio je da bi se uvođenjem praga za ulazak u Dom naroda Parlamenta FBiH direktno prekršile presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, Zornić, Šlaku i Pilav, od kojih svaka nalaže osiguranje mogućnosti svim građanima da budu birani u zakonodavnu vlast, neovisno o njihovom identitetu. Optužio je OHR da HDZ-u osigurava dugogodišnju vlast.

    “OHR svojom odlukom praktično osigurava HDZ vlast u idućim godinama, možda i decenijama. Po principu koji se nudi, HDZ će sa nekih 100.000 glasova imati punu kontrolu nad političkim procesima u FBiH, dok npr. stranke, koje su okupljene oko ujedinjene opozicije, niti sa svojih 500.000 glasova nemaju garanciju bilo kakvog utjecaja i kontrole procesa u zakonodavnoj vlasti. Ako se ovo zove evropskom praksom, onda molim OHR da nam pokaže gdje to još u Evropskoj uniji ima princip prema kojem se stranci sa pet puta manje glasova nudi veće garancije za učešće u vlasti od stranke ili grupe koja uživa podršku višestruko većeg broja glasača”, poručio je predsjednik SDP-a.

    I on je mišljenja da OHR navedenim prijedlogom nagrađuje one koji, kako je istakao, blokiraju FBiH već godinama, a kažnjava konstruktivne opcije, poput SDP-a koji je 2014. svojim glasovima deblokirao formiranje vlasti u ovom entitetu.

    “Osnovni princip i smisao postojanja SDP-a je jačanje pluralnosti i multietničnosti Bosne i Hercegovine. Mi smo čuvari tih principa već 111 godina i bit ćemo dok postojimo. Ponuđenim rješenjem, takva Bosna i Hercegovina se ubija. Mi to nećemo dozvoliti i svim sredstvima ćemo se suprotstaviti nametanju retrogradnog rješenja. Ovo smo jasno rekli i na današnjem sastanku”, istakao je.

    Kako je konstatovao, u SDP-u se ponose činjenicom da su građani prevazišli etničke barijere i da glasaju za kandidate SDP-a i drugih stranaka različite etničke pripadnosti od njihove.

    “Biraju ljude koje cijene, a ne Bošnjake, Hrvate ili Srbe. To je pozitivna praksa koja pokazuje da građani nadilaze etničke podjele. To je princip koji treba isticati, a ne kazniti. SDP će se boriti da glas Bosne i Hercegovine bude što jači, da glas svakog glasača vrijedi jednako”, naveo je.

    Zaključio je da podjele ne prihvataju, da im je svaki čovjek jednak, da će se uvijek zalagati da svako može biti ponosni pripadnik svoga naroda, ali još, kako je naglasio, ponosniji Bosanac i Hercegovac i da taj princip nikada neće izdati.

  • Konaković apeluje Schmidtu na “zdrav razum”: Nemojte to raditi Bosni i Hercegovini

    Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković komentarisao je ono za šta se predstavlja kao prijedlogom Christiana Schmidta za izmjene Izbornog zakona.

    Riječ je o prijedlogu za koji dio domaćih političara tvrdi da podrazumijeva da se uvede cenzus u izboru delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine od tri posto. I Konaković smatra da bi to bila nagrada za sve one koji su, kako je naveo, etnički očistili prostor u kojem žive.

    “Jedan, tri, pet ili neki drugi procenat – potpuno je svejedno, prestrašno zvuči. Cementira postojeće stanje i šalje poruku da se etničke grupe dodatno homogeniziraju na prostoru na kojem žive, da se sa drugim grupama ne miješaju”, konstatovao je.

    Prema njegovim riječima, apeluje na zdrav razum visokog predstavnika, “nemojte to raditi Bosni i Hercegovini”.

    Iz ostalih stranaka, koje se protive etničkom konceptu Izbornog zakona, također su ranije poručili da im je neprihvatljiv Schmidtov prijedlog Izbornog zakona.

  • Džaferović: OHR-ov prijedlog je napad na prava građana, može imati opasne implikacije

    Džaferović: OHR-ov prijedlog je napad na prava građana, može imati opasne implikacije

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović smatra da je nedopustivo uvoditi dodatnu diskriminaciju i blokade kroz izmjene Izbornog zakona prema objavljenom prijedlogu OHR-a.

    Džaferović je kazao da neki od objavljenih prijedloga predstavljaju napad na prava građana zagarantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

    “Dom naroda je zakonodavni dom i ne može nikome biti uskraćena mogućnost da bude izabran u njega samo zato što u etničkom smislu pripada manjini, koja u kantonu u kojem živi ne prelazi tri posto”, kazao je Džaferović.

    Džaferović je dodao da bi uvođenje ovog praga značilo, pored postojeće, uvođenje dodatne etničke diskriminacije prema značajnom broju građana, što je neprihvatljivo.

    “Nadalje, neprihvatljiv je i prijedlog o povećanju broja delegata u svakom klubu potrebnih za izbor predsjednika Federacije sa 6 na 8, jer se time umjesto uklanjanja postojećih uvode nove mogućnosti za blokadu”, dodao je on.

    Na osnovu svog mandata, OHR je, ako se već odlučio na izmjene Izbornog zakona u toku izbornog procesa – trebao, kaže Džaferović, da utvrdi izmjene koje bi osigurale veći stepen integriteta izbora i ukloni blokade, a ne da uvodi dodatnu diskriminaciju i dodatne blokade.

    “Ovo je izuzetno ozbiljan proces, sa potencijalno opasnim implikacijama, jer se radi o pokušaju izvođenja najvećih promjena političkog sistema u BiH u zadnje skoro dvije decenije te pozivam na punu transparentnost i odgovornost”, zaključuje Džaferović.

  • Austrijanci o potezima Schmidta: Hrvatska od SAD-a tražila izmjene zakona u skladu sa zahtjevima HDZ-a

    Austrijski list Der Standard također je pisao o najavama da će Christian Schmidt nametnuti izmjene nacionalnog Izbornog zakona što bi zapravo ispunilo zahtjeve HDZ-a koji već neko vrijeme traži izmjene njegovih odredbi.

    Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt razmatra izmjenu izbornog zakona svojim bonskim ovlastima.

    Ovom promjenom bi izašao u susret željama hrvatskih političara poput nacionalističkog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, koji je nedavno pozvao Schmidta da promijeni Izborni zakon po zamisli hrvatskih političara u BiH i Hrvatskoj, istaknuto je u analizi novinarke Adelheid Wolfl.

    Wolfl smatra da je politički cilj MIlanovića i onih bliskih njemu, spriječiti formiranje vlasti u Federaciji bez najjače hrvatske nacionalističke stranke HDZ-a, što se u prošlosti događalo. Bh. HDZ, sestrinska stranka vladajućeg HDZ-a u Hrvatskoj stoga je posljednjih mjeseci kroz brojne političke intervencije i pregovore sa EU i SAD-om pokušavao ostvariti svoje ciljeve u bh. parlamentu, ali za to nije bilo većine.

    Sada je pritisak na Schmidta očito pojačan kako bi se on, prema tumačenju brojnih analitičara i političkih aktera povinovao zahtjevima HDZ-a korištenjem bonskih ovlasti.

    “Otključavanje Federacije BiH”

    Prema pisanju medija, Schmidt bi s jedne strane mogao uvesti tehničke izmjene zakona kako bi se u budućnosti izbjegla izborna manipulacija, ali se s druge strane razmatra nova definicija formule za “deblokiranje Federacije”.

    Dom naroda, drugi dom u parlamentu Federacije, ključan je da HDZ osigura svoju vlast, jer ima ovlasti veta koje HDZ može koristiti za blokiranje zakonodavnih projekata. Izmjenom izbornog zakona sada se očito želi osigurati da oni kantoni u kojima je HDZ posebno jak dobiju više glasačke moći. Riječ je o formuli koja je ranije također bila diskreciona ovlast izborne komisije.

    Diskreciono pravo izborne komisije

    Ustavni pravnik iz Graza i stručnjak za Bosnu i Hercegovinu Josef Marko objašnjava da je izborna komisija ranije mogla sama odlučiti da, na primjer, nijedan hrvatski poslanik ne može biti delegiran iz jednog od deset kantona jer je broj glasova za to nije bio dovoljan pa se dodatni hrvatski kandidat delegira iz drugog kantona. Ovo diskreciono pravo mogućnosti kompenzacionih mandata sada bi moglo biti ukinuto potencijalnom odlukom Schmidta.

    “Ako to od početka odredite zakonom, diskrecija je eliminisana”, rekao je Marko za Standard.

    “Međutim, nakon svakog popisa morate prilagoditi formulu, jer mora postojati proporcionalna veza između popisa i mandata, ali bezobrazluk je ovaj proces nazivati ​​deblokadom, jer blokatori su upravo oni koji traže deblokadu”, objašnjava Marko, podsjećajući na ulogu HDZ-a.

    Poremećen pluralizam

    Marko također smatra da bi ovakva odluka visokog predstavnika mogla ozbiljno narušiti ili čak eliminirati pluralizam između različitih hrvatskih interesa koji prevladavaju u različitim dijelovima zemlje jer bi novi propis vodio ka kvazimonopolu jedne stranke, odnosno HDZ-a.

    Iznad svega, kritikuje se da bi Schmidt promijenio Izborni zakon tako neposredno prije izbora 2. oktobra. S druge strane, tvrdi se da bi izmjena izbornih formula koja odgovara HDZ-u trebala stupiti na snagu tek nakon izbora. Međutim, Marko upozorava na delegitimizaciju izbora kroz promjene neposredno prije glasanja.

    “Izgleda kao popuštanje pred zahtjevima koji bi se mogli protumačiti kao manipulacija”, istakao je.

    HDZ je proteklih mjeseci već dao prijedlog za uvođenje reorganizacije izbornih jedinica kako bi maksimizirali vlastite šanse za uspjeh, što podsjeća na gerrymandering poznat u SAD-u.

    Savjet za implementaciju mira

    U svakom slučaju,Savjet za implementaciju mira, tijelo vlada odgovornih za Visokog predstavnika, sastalo se u utorak kako bi razgovaralo o prijedlozima za izmjenu Izbornog zakona, no nije postignut dogovor u tijelu koje uključuje i SAD i Njemačku.

    Prema diplomatama, Hrvatska je ranije tražila od SAD-a da rade sa Schmidtom na promjeni izbornog zakona. SAD, zauzvrat, imaju interes da prodaju vojnu opremu Hrvatskoj i da zemlju čvrsto drže na proameričkom kursu.

    Osim toga, u Washingtonu postoji jaka struja mišljenja koja želi postići dogovor između najjačih hrvatskih i najjačih bošnjačkih stranaka, HDZ-a i SDA, na osnovu Washingtonskog sporazuma iz 1994. godine slijedeći Schmidtovu inicijativu. Za SDA se čini posebno atraktivnim ograničavanje mogućnosti veta u Domu naroda, što bi očito također moglo biti dio dogovora.

    Nejasno je da li će Schmidt zaista koristiti bonske ovlasti. Nedavno je presretnut razgovor prema kojem bi moglo doći do nasilnih nereda u Hercegovini i proglašenja “trećeg entiteta”, odnosno posebnog dijela zemlje, ako se izborni zakon ne promijeni u skladu sa zahtjevima HDZ-a.

  • Ponovo s radom počeo Sjeverni tok

    Ponovo s radom počeo Sjeverni tok

    Gasovod Sjeverni tok koji povezuje Rusiju i Njemačku ponovo je pokrenut nakon 10 dana održavanja, navodi operater.

    Gasovod radi, rekao je portparol Nord Stream AG, ne precizirajući količinu gasa koja se isporučuje.

    Njemačka vlada strahovala je da Moskva neće ponovo otvoriti gasovod nakon planiranih radova.

    Na gasovod Sjeverni tok 1 otpada oko trećine njemačkih zaliha gasa.

    Njemačka novinska agencija “dpa” javila je da su isporuke ponovo počele. Međutim, ruski Gazprom je u četvrtak obavijestio o isporukama samo oko 30 odsto kapaciteta gasovoda, prema riječima šefa njemačkog regulatora mreže Klausa Milera.

    Sredinom juna, ruski državni Gazprom već je smanjio protok na 40 posto kapaciteta. Opravdava to navodnim tehničkim problemima u vezi s opremom koju je partner Siemens Energy poslao u Kanadu na remont i nije mogla biti vraćena zbog sankcija uvedenih zbog ruske invazije na Ukrajinu. Njemački zvaničnici su odbacili to objašnjenje.

  • Kovačević: Ne bojim se zatvora i nastaviću da govorim u ime srpskog naroda

    Kovačević: Ne bojim se zatvora i nastaviću da govorim u ime srpskog naroda

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević rekao je za RTRS da će nastaviti govoriti u ime srpskog naroda.

    Na pitanje plaši li se zatvora, budući da je nakon izjave da se u Srebrenici nije desio genocid pozivan u Tužilaštvo BiH, Kovačević odgovara – nemam nijedan razlog da se plašim, jer nisam prekršio zakon.

    • Šokantna je bila reakcija iz FBiH kada su ljudi iz Tužilaštva rekli da neće da vode istragu protiv mene. Oni su ustanovili da nisam nikoga želio da uvrijedim, niti da sam želio da širim mržnju – naveo je Kovačević.

    Istakao je da su određeni mediji Federacije pisali da trebaju da dobije blažu kaznu od šest mjeseci.

    • Na koji način ću se ja bojati zatvora ako sam na dan kada je Valentin Incko namtenuo taj zakon otišao na Trg Krajine u Banjaluci i rekao šta mislim o tome i poslije otišao u Sarajevo i sve to ponovio. Ne, ja se ne bojim zatvora i spreman sa platim cijenu govoreći istinu i ono šta srpski narod misli – naveo je Kovačević.

    Kovačević je rekao se i u istoriji predstavnici srpskog naroda nisi bojali da kažu istinu.

    • Nisu se bojali da se bore slobodu i da kažu šta srpski narod misli i da to plate životom. Ako trebam da pazim šta ću da govorim u ime svog naroda, onda ne treba da radim ovaj posao – rekao je Kovačević.