Mržnja u FBiH sad se okreće prema g. Šmitu, poručio je predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić na društvenim mrežama.
Ako učini nešto što nije po bošnjačkoj volji, očekuje se da koriste srpske argumente o nelegalnom imenovanju bez Savjeta bezbjednosti – napisao je Stevandić na Tviteru.
“I šta ćemo sad? Neće to biti zdravo dok opet ne okrene protiv Republike Srpske? Samo tako može u FBiH”, pita Stevandić.
Čak 402 preduzeća u Republici Srpskoj u prošloj godini su ostvarila dobit veću od milion maraka. Među profiterima milionerima su i poslodavci koji se žestoko protive povećanju minimalca, tvrdeći da bi načisto propali ako bi najniža plata od 650 KM bila povećana za 100 maraka.
Da privrednicima u Srpskoj, uprkos silnoj kuknjavi, ne ide baš loše potvrđuju zvanični podaci Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge APIF RS, koji su u posjedu Srpskainfo.
Prema ovom izvoru, privredna preduzeća u Srpskoj su u 2021. godini ostvarila 20 odsto više dobiti nego godinu ranije, a dobit banaka je, u odnosu na prethodnu godinu, porasla za 82 odsto!
Brojke sve govore
Kad se sve sabere, preduzeća u RS su prošle godine ostvarila ukupno dobit od 2,25 milijardi maraka, dok su ih bruto plate za svih 180.000 radnika zaposlenih u privredi “koštale” ukupno 2,9 milijardi.
– Ove brojke govore više od hiljadu riječi – kaže Danko Ružičić, predsjednik Sindikata kože, obuće i tekstila RS i potpredsjednik Saveza sindikata RS za privredne grane.
Prema podacima APIF, na spisku 402 preduzeća koja su, uprkos krizi, prošlu godinu završila u milionskom plusu je i firma Dragutina Škrebića, jednog od čelnika Unije udruženja poslodavaca RS, koji se na pregovorima u Ekonomsko-socijalnom savjetu RS zalagao za to da se povećanje minimalca “skine sa dnevnog reda”, tvrdeći da bi povećanje plata bilo pogubno za privredu!?
“Dobit se ne trpa u džep”
Fabrika obuće “Škrebić kompani” iz Teslića je u prošloj godini ostvarila više od 3,2 miliona maraka dobiti.
Vlasnik ove firme Dragutin Škrebić ipak tvrdi da je povećanje minimalca za 50 ili 100 KM nerealno i da može ugroziti privredu.
– Nije minimalna plata problem za moju kompaniju, niti za druge koje ostvaruju dobit, ali jeste problem za one koji nemaju dobit i koji se bore za opstanak – objašnjava Škrebić za Srpskainfo.
Tvrdi da u njegovom preduzeću niko do 700 zaposlenih ne radi za minimalac i da je lani, kada je minimalac bio 590 KM, najniža plata u “Škrebić kompani” bila 720 KM.
Škrebić smatra da u našem društvu uspješne firme satanizuju, umjesto da se ističu kao primjer, i da o dobiti pričaju oni koji ne znaju šta je to.
– Dobit se ne dijeli, niti se trpa u džep, dobit se ulaže u napredak, a od toga koristi imaju i radnici, jer će raditi u uspješnoj i stabilnoj kompaniji – smatra Škrebić.
Sličnu priču priča Sarša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.
U elitnom društvu firmi sa milionskim profitom je i njegovo preduzeće “Krajina klas”, koje je poslovnu 2021. godinu završilo u plusu od skoro 1,7 miliona KM..
Trivić je ovih dana bio najglasniji u tvrdnjama da bi povećanje minimalca bilo katastrofalno za privredu i da novca za povećanje plata u privredi nema!
Trgovački lanci kupe kajmak
Na vrhu liste kompanije u RS, koje su lani ostvarile milionsku dobit su, očekivano, “teškaši” poput “M:tela”, “Elektroprivrede RS”, EFT Rudnika i termoelektrane Stanari i javnih preduzeća “Putevi RS” i “Autoputevi RS”.
Ali za njima ne zaostaju mnogo ni veliki trgovački lanci, poput “Binga”, čija je poslovna jedinica u Prijedoru ostvarila 15,3 miliona KM dobiti, te “Frukta trejda” iz Dervente, koji je prošlu godinu završio u plusu od 12 miliona maraka.
Nešto niže na listi je “Đurić MBB” Doboj, sa “skromnih” 4,6 miliona maraka profita.
I dok gazdama trgovačkih lanaca, ako je suditi po zvaničnim pokazateljima, posao cvjeta, radnici u ovoj branši su među najslabije plaćenima.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, prosječna plata u trgovini u Srpskoj iznosi 872 KM, što u odnosu na sindikalnu potrošačku korpu nije dovoljno čak ni za hranu za četvoročlanu porodicu.
Još je veće iznenđenje, ali samo za neupućene, to što su se na listi najuspješnijih firmi koje su uknjižile milionsku dobit našle i fabrike tekstila, kože i obuće, čije se poslovanje temelji na slabo plaćenoj, mahom ženskoj radnoj snazi.
Biznis koji se isplati
Uz već pomenutu Škrebićevu, na listi najuspešnijih preduzeća u Srpskoj su još tri fabrike obuće: “Welly” iz Štrbaca kod Prnjavora, “Dermal” iz Kotor Varoša i “Sanino” iz Dervente.
Prnjavorska fabrika je prošlu godinu završila u plusu od vrtoglavih 9,2 miliona maraka. “Sanino” je uknjižio godišnju dobit veću od 3,3 miliona, a kotorvaroški “Dermal” je svom vlasniku, Radenku Bubiću, zaradio respektabilnih 3,6 miliona maraka.
Da Bubiću sasvim dobro ide potvrđuje i činjenica da je tokom protekle dvije godine, obilježene korona krizom, otvorio dva nova pogona, vrijedna više od pet miliona KM, te da je “Dermal” na 20. godišnjicu firme posjetio lično premijer Srpske Radovan Višković.
Istina, u ovoj fabrici, koja zapošljava više od 1.200 radnika, plate su veće od prosjeka u obućarskoj branši, pa ni povećanje minimalca za njih vjerovatno ne bio bio problem. Ali, ovo preduzeće se već suočava s problemom koji će vjerovatno zadesiti i mnoge druge poslodavce u RS – manjkom radne snage.
Prema podacima Poreske uprave RS, oko 125.000 radnika u Srpskoj prima platu do 600 KM, a prema procjenama sindikalaca prosječna plata koju prima većina radnika u privredi u RS je oko 700 KM.
Radnici masovno odlaze u inostranstvo, gdje mogu zaraditi znatno više.
Vlada Republike Srpske utvrdila je na današnjoj, 179. sjednici, održanoj u Banjaluci, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici kojim se usklađuju termini i definicije, pitanje sertifikata za proizvodno postrojenje u kojem se proizvodi električna energija iz obnovljivih izvora, te pitanje garancije o porijeklu električne energije iz obnovljivih izvora energije.
Po razmatranju Informacije, Vlada Republike Srpske usvojila je zaključak o tome da se nastavi sa prikupljanjem ponuda za otkup potraživanja republičkih institucija sa bankarskim garancijama do 26. jula ove godine (do 16.00 časova), a zbog izraženog interesa za otkup navedenih potraživanja.
U Ministarstvo finansija RS prispjelo je više samoincijativnih ponuda za otkup potraživanja Vlade i republičkih institucija u Birač a.d. u stečaju, saopšteno je iz Biroa za odnose s javnošću Vlade RS.
Kako bi Vlada Republike Srpske, u okviru svojih nadležnosti, mogla donijeti konačnu odluku, a na bazi cjelishodnosti, društvene i ekonomske prihvatljivosti, odlučeno je da se rok za prijem eventualnih, novih prijava produži do navedenog roka, odnosno do 26. jula ove godine
Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici.
“Važeći Zakon o energetici donesen je 2009. godine, te postoji potreba da se isti uskladi sa zakonima koji su doneseni poslije njega i to sa Zakonom o električnoj energiji, Zakonom o gasu, Zakonom o obnovljivim izvorima energije, Zakonom o energetskoj efikasnosti, kao i sa Strategijom razvoja energetike”, navodi se u saopštenju.
U tom smislu ovim zakonom se usklađuju termini i definicije, pitanje sertifikata za proizvodno postrojenje u kojem se proizvodi električna energija iz obnovljivih izvora, pitanje garancije o porijeklu električne energije iz obnovljivih izvora energije, te se normira nadležnost Vlade za donošenje Strategije razvoja energetike, kao sektorske strategije Republike Srpske.
Ovim zakonom stvara se i pravni osnov za donošenje Energetskog i klimatskog plana Republike Srpske, definiše njegov sadržaj, rokovi, procedura usvajanja i institucije koje su zadužene za izradu istog.
Na današnjoj sjednici, Vlada Republike Srpske donijela je Rješenje o davanju saglasnosti na Sporazum o saradnji između Vlade Republike Srpske i kompanije Rafinerija nafte Brod a.d. Brod.
Rafinerija nafte Brod a.d. Brod obratila se Ministarstvu energetike i rudarstva inicijativom za zaključivanje Sporazuma o saradnji između Rafinerije nafte Brod a.d. Brod i Vlade Republike Srpske.
Predloženim sporazumom investitor izražava interes za ulaganje u sektor energetike u Republici Srpskoj, posebno u sektoru prirodnog gasa, a Vlada izražava spremnost na saradnju u cilju realizacije namjera konstatovanih u sporazumu, naročito imajući u vidu višegodišnje iskustvo investitora u oblasti prerade nafte.
Konkretno, namjera ovog privrednog subjekta je da izgradi gasnu termoelektranu za proizvodnju električne energije, tehnološke i grejne pare kao i niskotemperaturne toplote, instalisane snage 100 MW.
Ukoliko studija ekonomske opravdanosti pokaže tehničku izvodljivost i ekonomsku opravdanost investitor će podnijeti zahtjev za dodjelu koncesije.
Vlada je, s druge strane, saglasna da će po zahtjevu investitora provesti sve neophodne aktivnosti u cilju dodjele koncesije u skladu sa važećim propisima.
Prema navodima iz Inicijative, očekivana ukupna visina kapitalnih troškova procjenjuje se na 150 miliona evra.
Vlada Republike Srpske, u funkciji Skupštine akcionara Matičnog preduzeća Elektroprivreda Republike Srpske, donijela je Odluku o osnivanju Vjetroparkovi Elektroprivrede Republike Srpske društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju i prodaju električne energije Berkovići i Odluku o davanju instrukcije za glasanje predstavniku kapitala MH ERS Matičnog preduzeća a.d. Trebinje u Skupštini Vjetroparkovi Elektroprivrede Republike Srpske društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju i prodaju električne energije Berkovići.
Elektroprivreda Republike Srpske, primjenjujući ključne strateške ciljeve iz Strategije razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine, izradila je Plan razvoja Elektroprivrede Republike Srpske za period 2019 — 2029. godine, kojim su definisane aktivnosti na provođenju i realizaciji investicionih projekata za izgradnju novih proizvodnih objekata MH ERS, koji koriste obnovljive izvore energije, među kojima su i tri vjetroelektrane — VE Hrgud, VE Donja Trusina i VE Radimlja.
Matično preduzeće je otpočelo aktivnosti na pripremi realizacije projekta izgradnje VE Donja Trusina, čiji je razvoj planiran u periodu 2022 — 2024. godine.
U cilju realizacije ovog izuzetno značajnog projekta, potrebno je pokrenuti cijeli niz aktivnosti koje se, prije svega, odnose na izradu i pribavljanje odgovarajućih studija, podnošenje zahtjeva za dodjelu koncesije, identifikaciju zemljišta, utvrđivanje vlasništva, te regulisanje imovinsko — pravnih odnosa, navodi se u saopštenju.
Iz navedenih razloga, osniva se novo pravno lice pod nazivom Vjetroparkovi Elektroprivrede Republike Srpske d.o.o. Berkovići, koje će na sebe preuzeti obavezu pripreme i razvoja projekta VE Donja Trusina, a čije bi sjedište bilo na teritoriji opštine Berkovići.
Ovo društvo je jednočlano društvo, čiji je osnivač koncesionar MH ERS MP a.d. Trebinje, sa 100 odsto učešćem u osnovnom kapitalu i novčanim ulogom od 150.000,00 KM, što je i visina (ukupan iznos) osnivačkog kapitala Društva.
Takođe, Vlada je donijela Odluku o ustupanju na korišćenje poslovnog objekta Republike Srpske (objekat bivšeg Urbanističkog zavoda u Banjaluci) Univerzitetu u Banjaluci za potrebe Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci i ovlastila ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju da, u ime Vlade Srpske, zaključi ugovor kojim će se detaljnije urediti prava i obaveze u vezi sa ustupanjem na korišćenje predmetnih nekretnina.
Konkretno, na korišćenje se ustupaju kancelarije na trećem i četvrtom spratu u objektu Urbanističkog zavoda u Banjaluci, u Ulici Save Mrkalja 16, koje su do sada koristili Komisija za koncesije Republike Srpske i Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća.
“Medicinski fakultet Univerziteta u Banjaluci je još u julu 2021.godine izrazio potrebu za dodjeljivanjem na korišćenje poslovnih prostorija za obavljanje svojih djelatnosti, a s obzirom da je prestala potreba da te prostorije koriste navedene Vladine institucije, stvoreni su uslovi Medicinskom fakultetu dodijele na korišćenje sve poslovne prostorije u objektu bivšeg Urbanističkog zavoda u Banjaluci”, navedeno je u saopštenju.
Vlada Republike Srpske donijela je Rješenje o odobrenju realokacije sredstava Budžetske rezerve, u iznosu od 115.000,00 KM za sanaciju krovne konstrukcije ЈU OŠ “Miloš Dujić” Čelinac i ЈU OŠ “Vuk Karadžić” Sitneši.
Španska vlada neće narediti potrošačima da ograniče potrošnju gasa, izjavila je u četvrtak ministarka energetike Tereza Ribera.
“Nećemo u zakon uvoditi obavezu podešavanja temperature kućnih termostata”, rekla je ona u intervjuu za lokalnu radio-stanicu Kadena (Cadena) SER, prenosi Večernji list.
Vlada bi ipak preporučila da ljudi štede energiju, rekla je ona i dodala da će vlada zaštititi i potrošnju gasa u industriji.
Ministarka je u sredu rekla da će se njena vlada protiviti predlogu Evropske unije o smanjenju potrošnje gasa, jer zemlja nije zavisna od ruskog gasa nakon ulaganja u infrastrukturu za skladištenje gasa u prošlosti.
Portugalska vlada takođe neće podržati plan koji je predložio Brisel da se evropska potrošnja gasa smanji za 15 odsto kako bi se prevazišao mogući prekid ruskih isporuka, rekao je Žoao Galamba, državni sekretar za životnu sredinu i energetiku.
“Portugal će se suprotstaviti toj neproporcionalnoj meri”, rekao je on u intervjuu dnevnom listu Publiko objavljenom u četvrtak.
Predlog Komisije “nije prilagođen zemljama koje nisu međusobno povezane” gasnom mrežom, poput Portugala, objasnio je on.
Planu EU protivile su se i Poljska i Mađarska.
Evropska komisija je predložila dobrovoljni cilj za sve zemlje EU da smanje potrošnju gasa za 15 odsto od avgusta do marta, u poređenju sa njihovom prosečnom potrošnjom u istom periodu 2016–2021. godine.
Nekoliko zemalja poput Austrije, Nemačke i Danske reklo je da razmatraju planove za hitne slučajeve koji bi na kraju uključivali i racionalizaciju gasa.
I Grčka protiv
Portparol grčke vlade Joanis Oikonomu izjavio je na konferenciji za medije da se “vlada u principu ne slaže sa predlogom Evropske komisije da se potrošnja prirodnog gasa smanji za 15 posto”.
“Mi smo izneli naše predloge i nastavljamo da tvrdimo da je to pravac koji može da donese rešenja”, rekao je Oikonomu, prenosi list Ekatimerini ne objašnjavajući o kakvim je predlozima reč.
Grčki list navodi da je sličnu izjavu dao danas i ministar energetike Kostas Skrekas za radio Skaj.
“Grčka se, kao i nekoliko evropskih zemalja, protivi predlogu Komisije o obaveznom smanjenju potrošnje prirodnog gasa za 15 odsto, u slučaju da se potpuno prekinu isporuke iz Rusije”, naglasio je Skerkas.
On je objasnio da se 70 odsto prirodnog gasa koji uvozi Grčka koristi za proizvodnju električne energije, i da bi smanjenje potrošnje za 15 posto predstavljalo problem za domaćinstva i preduzeća.
Štaviše, dodao je, takvo smanjenje neće pomoći da se ojačaju severne zemlje, poput Nemačke i Austrije, koje imaju najveći problem s gasom.
Prema rečima Skrekasa, Grčka je već izrazila neslaganje sa predlogom EK, i takođe preduzela sve neophodne radnje da obezbedi adekvatno snabdevanje.
On je dodao da će se o tom pitanju razgovarati i da će odluka o tome biti doneta 26. jula na Savetu ministara EU.
Predlog Evropske komisije nije naišao na podršku ni u drugim članicama EU, napominje Ekatimerii, prenoseći izjave španskih i portugalskih zvaničnika.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Egipta Abdel Fatah el Sisi, prisustvuju prikazu sredstava naoružanja Vojske Srbije.
Predsednik Vučić je obišao naoružanje sa predsednikom Egipta, kome naši stručnjaci predočavaju o kakvoj vrsti naoružanja je reč.
Srpski i egipatski predsednik prvo krenuli u obilazak topova, a nakon toga su obratili pažnju na puške.
“Ljudi u Srbiji treba da budu sigurni da njihovo državno rukovodstvo vodi računa o interesima ove zemlje i vodićemo računa da zima prođe što bezbolnije”, rekao je Vučić.
“Ovo je potpuno srpski proizvod. To rade naše dve fabrike, Jedna je iz Priboja, jedna iz Kragujevca”, dodao je Vučić prilikom obilaska oružja.
“Mi imamo svoju politiku i ne menja se naša politika. 150 dana imamo isti stav. Vodimo računa o svojim interesima i ne dodvoravamo se nikome. Mi nismo deo EU i lako je dizati dreku protiv nekoga ko je mali”, dodao je srpski predsednik.
Nakon obilaska oružja predsednici su prešli na vozila, a Vučić je naglasio da se “Miloš” i “Mali Miloš” prave u našim fabrikama.
“Moj problem u tome je što nisam zainteresovan za svoju karijeru koliko sam zainteresovan za Srbiju. Da sam u drugoj situaciji i rekao bih vam nešto od pre 40 godina, a sada znam šta da kažem: “use i u svoje kljuse”, rekao je Vučić.
“Ceo svet je zainteresovan. Svi kupuju oružje od nas. Konačno neka šansa za “Krušik”. Ceo svet je zainteresovan, svi kupuju sve, svima sve treba sada, kupuju municiju od nas. Prodajemo oružje zato da bismo bolje živeli, da bismo imali plate i penzije Nastavićemo da prodajemo svakome ko će da plati svojim novcem ono što mi prodajemo. To je pitanje opstanka Srbije”, dodao je srpski predsednik.
On je zatim svoj egipatskom kolegi skrenuo pažnju na bacač granata 40 milimetara, za koji sve više raste interesovanje.
“Ukrajinci su uzeli HIMARS, drugačije oružje, ali je sve u pitanju veliki kalibar. Upravo zbog toga su stravične borbe. “Nora” ima top od 155 milimetara. Imamo ga sve više i već 12 komada smo prodali u EU. To su skupe i ozbiljne mašine. To je bukvalno ponos Srbije. . U saradnji sa zapadnim zemljama, Rusijom pravimo svakako preko 50 ili 60 odsto. “Nora” je u Velikoj Plani. Prodali smo Kipru i EU i to je ponos Srbije. “Nora” je relativno nov proizvod, tako da je sve n”, objašnjava Vučić.
Vučić se zatim pohvalio svojim, kako kaže omiljenim oružjem.
Egipatski predsednik boravi u Srbiji u trodnevnoj zvaničnoj poseti, i to 35 godina nakon što je Hosni Mubarak posetio našu zemlju 1987. godine.
Vučić je juče priredio svečani doček, sa vojnim počastima ispred Palate Srbija za predsednika Egipta, a zatim je usledio sastanak u četiri oka dvojice zvaničnika.
Nacrt jednog dokumenta čiji je okvirni sadržaj juče procurio u javnost, a čiju fotografiju objavljuje Klix.ba u vezi namjere Christiana Schmidta da nametne izmjene izbornog zakona izazvao je žestoke reakcije političke javnosti.
U dokumentu koji je u posjedu Klix.ba vidljivo je da se Schmidtov paket sastoji od dvije odluke, donošenje amandmana na Ustav Federacije BiH i amandmana na Izborni zakon Bosne i Hercegovine.
U smislu promjene Ustava Federacije BiH uvodi se cenzus od tri posto u smislu delegiranja zastupnika u Dom naroda FBiH, o čemu je već Klix.ba ranije pisao.
“Izmjena i dopuna kataloga vitalnog nacionalnog interesa ukidanjem odredbe o ‘bilo kojem drugom pitanju’ koji se tretira kao VNI ako to tvrdi 2/3 bilo kojeg etničkog kluba”, stoji u dokumentu.
Takođe uvode se izmjene i dopune odredbe o pozivanju vitalnog nacionalnog interesa. S tim da o zahtjevima u tom smislu odlučuje Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda FBiH.
Po pitanju imenovanja Vlade Federacije BiH i predsjednika i dva potpredsjednika Federacije uvode se rokovi.
“Što se tiče imenovanja predsjednika i potpredsjednika, izmjene također uvode različite zahtjeve većine u svakom klubu, kao i prateći mehanizam ako se potrebna većina ne postigne u određenom roku”, stoji u dokumentu.
Također uvode se rokovi za odlučivanje u oba doma Pralmenta Federacije BiH.
Sudije u Vijeću za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa bit će odabrano od sudija Ustavnog suda FBiH.
“Urediti proceduru imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH uvođenjem roka i mehanizma za sprječavanje zastoja u slučaju neuspjeha predsjednika i dva potpredsjednika da pristupe imenovanju, ovlašćujući Dom naroda FBiH da imenuje sudije sa rang liste VSTV-a”, stoji u dokumentu.
Uvodi se hitno rješavanje pitanja imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH u zadanom roku i propisanom postupku.
Uvode se odredbe koje pojašnjavaju podjelu ključnih funkcija između konstitutivnih naroda i Ostalih.
Sve što bude promijenjeno u Ustavu FBiH bit će usklađeno sa Izbornim zakonom BiH.
Klix.ba saznaje da su u OHR-u iznenađeni žestinom reakcija političkih stranaka te je sada neizvjesno kako će Schmidt postupiti. Za koju god opciju da se Schmidt odluči dovesće se u neizavidnu poziciju.
Takođe, za Klix.ba je potvrđeno da je dokument kreiran u OHR-u te da je iznenadio mnoge u diplomatskim krugovima. Podršku Schmidtu su pružili Amerikanci i Britanci uz još neke ambasade, dok su Nijemci bili neodlučni, odnosno bili su bliže opciji da podrže smao nametanje tehničkih izmjena zakona.
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas u Solinu da visoki predstavnik Christian Schmidt izmjenama Izbornog zakona nastoji ispraviti pogrešne odluke svojih prethodnika.
“Visoki predstavnik nastoji ispraviti, ja bih rekao, određene pogrešne odluke njegovih prethodnika, od otprilike 20 godina, i na taj način osigurati pravično, učinkovito formiranje zastupničkih institucija vlasti u Bosni i Hercegovini, a posebno na razini Federacije Bosne i Hercegovine, nakon oktobarskih izbora”, izjavio je hrvatski premijer.
Njemu su, kako je rekao, dosta indikativne reakcije političkih stranaka.
“Mislim da je ovakav smjer, prema informacijama koje smo svi skupa vidjeli, ispravan smjer i ja vjerujem da će Schmidt napraviti ono što se, nažalost, propustilo u pregovaračkom procesu”, ocijenio je.
Naglasio je da je siguran da će Bosna i Hercegovina, ako Schmidt donese izmjene, biti funkcionalnija i da će se sva tri konstitutivna naroda osjećati ravnopravnije, posebno hrvatski, kao najmalobrojniji konstitutivni narod.
Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović danas je u razgovoru sa specijalnim predstavnikom Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom u Vašingtonu naglasila da su očuvanje mira i stabilnosti trajni prioriteti Srpske.
Cvijanovićeva je na ovom sastanku istovremeno istakla da su unutrašnji dijalog i dosljedno poštovanje Dejtonskog sporazuma preduslovi za prevazilaženje političkih kriza u BiH.
Ona je izrazila opredijeljenost institucija Srpske ka učešću u regionalnoj inicijativi “Otvoreni Balkan”, kao i zadovoljstvo što SAD podržavaju ovaj projekat, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Srpske.
Cvijanovićeva i Eskobar su tokom susreta razmijenili mišljenje o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Srpskoj i BiH, kao i o važnim regionalnim pitanjima-
Ako treba, izaći ćemo na ulice. Ukoliko bi ova odluka prošla, Šmit će ostati upamćen da je etnički podijelio BiH. To mora biti zaustavljeno.
Ovo je samo dio, najblaže rečeno, oštrih poruka bošnjačkih i probosanskih političara iz Sarajeva nakon što je u javnost nezvanično dospio tekst odluke o izmjeni Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH, koju navodno do 1. avgusta planira da nametne Kristijan Šmit.
Oglasile su se čak i Zelene beretke, organizacija koja okuplja ratne veterane nekadašnje Armije RBiH, pozivom Šmitu da napravi „građansku državu“, da ukine nacionalne predznake za funkcije.
U Šmitovoj kancelariji (OHR) i dalje odbijaju da komentarišu bilo šta.
“Građanska” opcija
Republika Srpska od početka ne priznaje Šmita za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, jer kao dosadašnji nije imenovan Rezolucijom SB UN. Plus što je u međuvremenu poništio Zakon o nepokretnoj imovini RS.
Međutim, njemačkog diplomatu su objeručke prihvatili u Sarajevu, pa je ovo prvi put da su digli glas protiv njega, a možda i prvi put uopšte da su se suprotstavili nečemu iz OHR.
Razlog je tekst odluke koju planira da donese, iz koga se vidi da planira brojne intervencije samo u Federaciji, kao jednom od dva entiteta u BiH, kako bi spriječio blokade u postizbornom formiranju vlasti, ali i spriječio Bošnjake da biraju hrvatske delegate u Dom naroda FBiH i obrnuto. Dom naroda je jedan od dva doma u parlamentu tog entiteta.
Ako bi ovo prošlo, Šmit bi dodatno učvrstio pozicije konstitutivnih naroda i njihovih većinskih predstavnika, što zagovaraju lideri HDZ BiH, Dragan Čović, i SNSD, Milorad Dodik, a istovremeno bi bilo šamar tzv. građanskoj opciji, koju zagovaraju stranke u Sarajevu, a iza koje se vješto kriju bošnjački politički ciljevi. Prema objavljenom tekstu odluke, Šmit ne planira bilo kakvu intervenciju u izborno zakonodavstvo koje se tiče Republike Srpske.
Zbog toga nisu rijetki oni koji se pitaju da li bi to bio uspjeh lobiranja Hrvatske, čiji zvaničnici Zoran Milanović i Andrej Plenković, svako na svoj način, u međunarodnoj zajednici traže podršku za popravljanje političkog položaja Hrvata u BiH, prevashodno u Federaciji, gde su kao malobrojniji često preglasani od Bošnjaka.
Kantoni
Prema nezvaničnom dokumentu koji je objavio N1, jedino će kantoni (ima ih 10), gdje jedan konstitutivni narod čini više od tri odsto ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj Federaciji BiH, birati delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH. U prevodu, ne može se iz kantona u kome su Hrvati manjina birati hrvatski delegat, odnosno neko ko se samo izjašnjava kao Hrvat, a podržavaju ga bošnjačke partije iz Sarajeva. To je do sada bio razlog brojnih političkih sukoba predstavnika Hrvata i Bošnjaka u FBiH.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović (SDA) ovakvu eventualnu izmjenu nazvao je uvodom u dodatnu diskriminaciju u BiH.
– Dom naroda FBiH je zakonodavni dom i ne može nikome biti uskraćena mogućnost da bude izabran u njega samo zato što u etničkom smislu pripada manjini, koja u kantonu u kojem živi ne prelazi tri odsto. Uvođenje ovog praga značilo bi, pored postojeće, uvođenje dodatne etničke diskriminacije prema značajnom broju građana, što je neprihvatljivo – zaključio je on.
Takođe, u nacrtu Šmitove odluke je navedeno da će definicija vitalnih nacionalnih interesa biti pojednostavljena. Na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa više se ne može pozivati po svim pitanjima, već samo po pitanjima koja su navedena u Ustavu. Vitalni interes mogu da pokrenu klubovi tri konstitutivna naroda u Domu naroda FBiH.
Isto tako, deblokira se postupak imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH. Četiri mjesta trenutno su upražnjena nakon što je predsjednik Federacije više od pet godina odbijao da ih imenuje. Ako Šmit nametne ovu odluku, ukoliko predsjednik Federacije ne predloži sudije u određenom roku, Dom naroda će glasati o listi koju dostavi VSTS BiH. Osim toga, postupak imenovanja članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa premiješta se iz Parlamenta u sam Sud, koji će iz svojih redova imenovati sudije u Vijeće.
Iz dokumenta, koji je doduše nezvaničan, ne vidi se da Šmit planira da spriječi Bošnjake da izaberu i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, trenutno u vidu Željka Komšića. To je možda najveći problem u odnosima Hrvata i Bošnjaka u tom entitetu. Prema nekim mišljenjima, Šmit namjerno nije želio da ide do kraja u susret zahtjevima HDZ i Dragana Čovića, kako bi imao argument za kritike iz Sarajeva. Prema drugoj teoriji, OHR je namjerno pustio probni balon u javnost da bi vidio reakciju i korigovao ono što planira da nametne.
Politička histerija
Komentarišući galamu Bošnjaka, a uglavnom ćutanje Hrvata i Srba u BiH na ono što planira da uradi Šmit, politička analitičarka Tanja Topić kaže da je to slika i prilika onoga što se godinama dešava u političkom životu BiH.
– To je svojevrsna politička histerija. Ta histerija je uvijek etnički obojena, u zavisnosti od toga na koju grupu „pada sumnja“ da bi moglo da je snađe nešto što joj nije po mjeri. Ovdje opet dolaze do izražaja tri isključiva etnonacionalna koncepta unutrašnjih političkih snaga u BiH, gdje nikada ne postoji ni najmanji zajednički imenilac oko koga bi se te tri grupacije složile – kaže Topićeva za Srpskainfo.
Prema njenim riječima, ono što je paradoks u ovim reakcijama jeste da jedan dio aktera koji je do juče prizivao i zahtijevao od visokog predstavnika upotrebu „bonskih ovlaštenja“ u vidu kažnjavanja političara ili nametanja zakona, sada nastupa vrlo agresivno prema visokom predstavniku, u slučaju da ne donese ono rješenje s kojim bi oni bili zadovoljni.
– On sada navodno ne postupa u skladu s demokratskim vrijednostima, evropskim standardima i kao takav nema prava miješati se u zakonska i ustavna uređenja u BiH. Mislim da je najžešća reakcija zbog toga što se između redova iščitava snažno lobiranje Hrvatske za koncept koji zastupa HDZ BiH. I onda se cijeloj ovoj priči OHR napada i osuđuje kao puki izvršilac političkih naloga Hrvatske, odnosno jedne političke grupacije iz BiH – zaključuje Topićeva.
Probni balon
Novinar i politički analitičar, Pejo Gašparević, naglašava da u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću tvrditi šta će se naći u eventualnoj Šmitovoj odluci, a šta je probni balon pušten iz struktura međunarodne zajednice da se kroz medije provjeri kako će ko reagovati.
Pejo Gašparević
– Ali, u svakom slučaju se radi o pokušaju da se vidi može li se šta napraviti prije izbora, da oni ne budu po starom Izbornom zakonu, nego da se na neki način izađe u susret Hrvatima u BiH. Da se njima više ne nameću politički kadrovi koji su birani većinom bošnjačkim glasovima. Žestoke reakcije bošnjačkih političara na takve medijske informacije govore da u tom političkom miljeu još ne postoji ni minimum spremnosti da i Hrvate učine institucionalno ravnopravnim u BiH, kao jedan od tri konstitutivna naroda. Možda su takve reakcije bošnjačkih političara samo fingirane, da se odvrati visoki predstavnik, da odustane od eventualno takvog plana – kaže Gašparević za Srpskainfo.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je danas da će Rusija razmotriti zahtjev Mađarske da poveća isporuke gasa iz Rusije.
Lavrov je ovo rekao tokom posjete Moskvi mađarskog ministra spoljnih poslova Petera Sijarta.
Mađarska, članica EU, zadržala je bliske veze sa Rusijom i nakon početka specijalne operacije u Ukrajini, protiveći se planovima EU da smanji zavisnost od ruske nafte i gasa.