VRBAS Media

Autor: INFO

  • Reakcije na proteste ispred OHR

    Reakcije na proteste ispred OHR

    Protest bošnjačkih stranaka u Sarajevu pokazao je pravo lice politike koja želi da Federaciju BiH pretvori u čisti bošnjački entitet, gdje bi Hrvati bili građani drugog reda.

    To za Srpskainfo tvrdi predsjednik Hrvatske republikanske stranke i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora, Slaven Raguž, komentarišući okupljanje nekoliko hiljada građana pred zgradom OHR u znak protesta zbog navodne namjere Kristijana Šmita da nametne izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije.

    Ocjenjujući da je relativno mali odziv građana na navedeni skup najbolji dokaz tome da čak ni agresivna medijska kampanja nije uspjela da animira Sarajlije da masovnije podrže proteste, Raguž kaže da su ga događaji pred zgradom OHR neodoljivo podsjećali na cirkus.

    – Dovoljno je bilo vidjeti izvještaje medija iz Sarajeva, čiji su novinari zdušno pokušavali da objasne protestantima zašto uopšte protestuju i šta treba da traže, jer je očigledno da ljudi nisu informisani i da su tu došli po stranačkim direktivama. Činjenica da tih 12, kako se oni vole nazivati, probosanskih stranaka, mogu okupiti samo nekoliko hiljada ljudi najbolje govori o tome koliko je običan svijet u Sarajevu zainteresovan za ono o čemu bruje sarajevski mediji – kaže Raguž.
    On, između ostalog, tvrdi da se na protestima jasno vidjelo da su tzv. probosanske građanske stranke, zapravo, radikalne bošnjačke partije koje vode zagriženi nacionalisti.

    – Jedina dobra stvar je to što je konačno pao veo sa te pseudograđanske političke opcije. Sad se vidi da je tu riječ o bošnjačkim nacionalistima i da tu od građanstva apsolutno nema ništa – tvrdi Raguž.

    O protestima u Sarajevu, porukama koje su se mogle čuti, kao i ratnim zastavama bošnjačke Armije RBiH, koje su “krasile” ambijent, juče se oglasio i predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH, Đorđe Radanović.

    Prema njegovim riječima, svakog Srbina povratnika uplašili su protesti u Sarajevu, koje su organizovale bošnjačke političke partije i kojima je, kako je istakao, dominirala ratna muslimanska zastava.

    – Za preostale Srbe u Sarajevu to je bio težak dan. Protesti su zaplašili svakog Srbina povratnika, jer kompletan ambijent podsjeća na sve ono što je rađeno pod ratnom muslimanskom zastavom BiH, kao što su počinjeni zločini na Kazanima, Tarčinu, Zenici, Ozrenu i svakoj drugoj opštini u FBiH – rekao je Radanović.

    On je istakao da cjelokupna koreografija na navedenom događaju na najbolji način pokazuje šta o protestima mogu da misle Srbi i Hrvati.

  • Dodik uvjeren da će za njegovog života Srpska biti samostalna

    Dodik uvjeren da će za njegovog života Srpska biti samostalna

    Postoji narativ koji se širi od nedovršenih političara iz raznih evropskih struktura, koji kažu da je Dodik eksponent Putina. Kakva budalaština, to je nezrelo i infantilno.

    To je u intervjuu za Una TV izjavio Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider SNSD, govoreći o odlascima u Moskvu u vrijeme kada se državnici u Evropi plaše kontakata sa Vladimirom Putinom.

    – Priznajem da sam otišao kod Vladimira Putina iz nekog svog zdravog razuma i ići ću ponovo u septembru. Svaki put kao i ovaj posljednji, Putin je rekao da podržava Dejtonski mirovni sporazum i međunarodno pravo ali i da poštuje i podržava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Ali ovi zapadnjaci, ne poštuju teritorijalni integritet BiH, nego hoće da naprave unitarnu, centralizovanu zemlju koja ne može da funkcioniše – kaže Dodik.

    Kako kaže, ne zatvara vrata niti jednom zapadnjaku i svakome ko ga pozove.

    – Ja ću otići i razgovarati, ali ih ne zatvaram ni pred Putinom – dodaje Dodik.

    Govoreći o tome šta očekuje od narednih izbora, na kojima je kandidat za predsjednika RS, Dodik je rekao da svi imaju pravo da se kandiduju i da je velika čast biti kandidat za tako važne funkcije.

    – Ne poznajem dovoljno kandidate privatno, osim u njihovom političkom djelovanju. Oni imaju svoje politike i ja to poštujem. S druge strane, ja imam svoju politiku. Do sada sam 12 puta pobijedio i vjerujem da ću ponovo. Oni koji se zbog toga ljute i dalje će biti ljuti i tu vam je sve jasno – ističe Dodik.

    Odgovarajući na pitanje odakle crpi energiju, Dodik se vratio u vrijeme kada je aktivno igrao košarku i kada je, kako kaže, vjerovao da 20 razlike može da se stigne za jedan minut.

    – To je bilo nerealno, ali je energija uvijek bila tu. Tako je i danas. Mislim da je razlog tome što dolazim iz porodice koja je čitav život radila i nikada nije odustala. Ja sam to sve doživljavao kao moranje, ovo što danas radim je i neka vrsta obaveze prema ljudima koji vam vjeruju u ono što radite – kaže Dodik.

    Da li nekoga u vašoj stranci vidite sa takvom energijom – glasilo je jedno od pitanja.

    – Ljudi energiju nose individualno. Pratim to i nisam nesvjestan onoga šta me pitate, ali sam na neki način sam sebi zadao još ovaj mandat, pa ću nakon toga razmišljati o nasljedniku u stranci – odgovorio je Dodik, piše Una TV.

    Upitan da li je realno da u narednih 30 godina Srpska bude samostalna, Dodik je rekao: “Ma kakvih 30! Ja to hoću da vidim za života. Ja ću to gledati sigurno. Procesi se ubrzavaju i ovo što se dešava u Sarajevu, govori da muslimanski politički zahtjevi nisu više tako bjanko rješivi. Neki drugi prodiru i oni će da dovedu do neke nove strukture”.

  • Odlazak na odmor misaona imenica

    Odlazak na odmor misaona imenica

    S obzirom na velika poskupljenja, mnogi građani Srpske ne mogu sebi da priušte odmor na moru, te spas od vrućina pronalaze u hladovini svojih dvorišta, u koje postavljaju montažne bazene, a to potvrđuju i u tržnim centrima, gdje ističu da su im zalihe pri kraju.

    Trgovci kažu da su cijene bazena u odnosu na prošlu godinu skočile za oko 30 odsto, ali da to nije uticalo na potražnju, jer svake godine u toplim danima nastupa prava pomama za ovom vrstom robe.

    U “Centrumu” su za Glas Srpske potvrdili da za bazenima vlada velika potražnja, te naglasili da se oni traže više nego ranijih godina.

    – Potražnja je velika, zalihe su pri kraju, a prodaju se jednako dobro i manji i veliki bazeni – kazali su u “Centrumu”.

    Kod njih je, kako kažu, aktuelna akcijska ponuda u kojoj imaju popuste na velike bazene, pa tako onaj najskuplji sa najvećim dimenzijama košta 3.199 KM.

    – Sve se više ljudi odlučuje za kupovinu većih bazena i njihovih instalacija u dvorištu, ali ipak se najviše prodaju bazeni srednje vrijednosti, u iznosu od 700 do 800 KM – rekli su u “Centrumu”.

    Ruke zadovoljno trljaju i u FIS, gdje su kazali da svake godine vlada pomama za bazenima.

    – Od 15. jula je krenuo sezonski popust i uvijek se u tom periodu rasprodaju bazeni, ali i sve što je na akciji – kazali su u FIS, dodajući da najveći bazen od devet metara košta nešto malo više od 3.000 KM, a sada mu je cijena snižena na oko 2.700 KM. Podjednako se traže, kažu, i dječji bazeni, samo njih manjka na stanju.

    – Najviše se prodaju bazeni od tri metra, koji koštaju oko 200 maraka i oni nešto malo veći od 4,5 metara – rekli su u FIS.

    U “Vernu” kažu da svake godine bilježe porast potražnje za bazenima. Objasnili su da, bez obzira na to što su cijene ove godine otišle gore za oko 30 odsto, građani ipak kupuju montažne bazene.

    – Lakše se odlučuju za jeftinije varijante i manje bazene kada su velike vrućine, a za one velike od pet do deset metara odlučuju se u svim mjesecima, jer je to ipak investicija koja je malo skuplja, pa se ranije pripreme – kazali su u “Vernu”.

    U udruženjima za zaštitu potrošača kažu da je kupovina bazena dugoročna investicija u kojoj kupci mogu da uživaju tokom cijelog ljeta, jer je za mnoge odlazak na more postao misaona imenica.

    – Ljudi kupuju bazene najčešće zbog djece, ali je ovo pokazatelj i da mnogi ne mogu da odu na more. Većina porodica nema dovoljno novca da porodično ode na neki od gradskih bazena, zbog čega se odlučuju za plastične bazene koji su relativno jeftini i trajni – kazali su u Udruženju za zaštitu potrošača “ToPeeR” iz Doboja.

    Povećana kupovina bazena, kako kažu, nije ništa drugo do odraz ekonomskog stanja.

    Banjalučanka Jelena Stanić kaže da je odlučila ove godine da ostane kod kuće i za novac koji bi izdvojila za ljetovanje kupiće bazen.

    – Kupiću veliki bazen i postaviti u dvorište, tako ću moći umjesto pet dana na moru uživati tokom cijelog ljeta, ali i narednih sezona – kazala je Stanićeva.

    Hercegovina
    Izvršna direktorica Udruženje građana “Oaza” Trebinje Nedeljka Neška Ilić kaže da Hercegovcima more nije daleko, ali zbog poskupljenja goriva i velikih gužvi na granicama, građani se nerijetko odlučuju da investiraju u bazene.

    – Građani bazene najčešće kupuju zbog male djece, te ih stavljaju ispred kuće, kako bi se mogli rashladiti u miru svog dvorišta – kazala je Ilićeva.

  • Jednogodišnja beba prevezena na UKC Srpske

    Jednogodišnja beba prevezena na UKC Srpske

    Tri osobe, od kojih jedna beba, povrijeđene su saobraćajnoj nesreći koja se juče dogodila na magistralnom putu Rogolji-Baraći, u mjestu Štrbina kod Mrkonjić Grada.

    Nesreća se dogodila oko 15.10 časova kada je S.K. iz Prijedora izgubila kontrolu nad automobilom “reno” i sletjela sa puta

    – U ovoj saobraćajnoj nesreći tjelesne povrede su zadobili vozač S.K. i saputnici G.K. i jednogodišnje dijete svi iz Prijedora koji su prevezeni u Univerzitetsko klinički centar Republike Srpske. Uviđaj su obavili policijski službenici Policijske uprave Mrkonjić Grad. Rad na dokumentovanju saobraćajne nesreće je u toku – rekli su u PU Mrkonjić Grad.

  • Trivićeva kaže da Dodik i Izetbegović jedan drugom pomažu

    Trivićeva kaže da Dodik i Izetbegović jedan drugom pomažu

    Kako se približe izbori tako Bakir i Dodik jedan drugom nabacuju loptu na volej. Jedan je “najveći” Bošnjak, drugi je “najveći” Srbin. Njih dvojica dobro igraju te svoje uloge. Na sceni su “ljuti” neprijatelji. Iza scene najbolji saradnici, poručila je Jelena Trivić, narodni poslanik i potpredsjednica PDP-a.
    On je istakla da jedan drugom rado pomažu.

    “Sad nas, pred ove izbore, ponovo prebrojavaju. Jer je dizanje nacionalnih tenzija njihov oproban recept. Samo što ni jedan ni drugi ne izađoše sa konkretnim ciframa, da i mi ostali znamo koliko nas je zapravo. I to koliko nas je manje. Voljeli bismo da znamo, jer godinama gledamo svoje bliske kako odlaze odavde. Odlaze zajedno i Srbi i Bošnjaci. Odlaze zbog korumpiranih elita SDA i SNSD-a i njihovih satelitskih partija. Njima je odlično. Narodu nije”, poručila je Trivićeva, saopšteno je iz PDP-a.

    Ona pita kako Izetbegović i Dodik nisu nabacili jedan drugom loptu za neku dobru ekonomsku mjeru koja bi pomogla i jednima i drugima u ovo doba krize i velikog rasta cijena.

    “Nisu, jer oni krizu ne osjećaju. Oni krizu proizvode! Što je veća kriza, za manje pare se pokušava kupiti glas pred izbore. Što je nemaština veća njihove populističke mjere izgledaju snažnije. Ovako Bakir i Dodik i dalje igraju svoje uloge. Na sceni su ‘najveći’ Bošnjak i ‘najveći’ Srbin. U suštini dva miša i jedan i drugi. Njihova imovina i imovina njihovih bliskih saradnika raste. Bošnjaci i Srbi su sve siromašniji. Bakir i Dodik i dalje broje. Bakir planira da broji do posljednjeg Bošnjaka. Dodik planira da broji do posljednjeg Srbina. Ali drugog oktobra će brojati neke druge stvari. Ali nećemo sad o tome. Pustimo ih da broje”, navela je Trivićeva.

  • Da li je Zapad novim “poklonom” slomio Ruse?

    Da li je Zapad novim “poklonom” slomio Ruse?

    Pre nekoliko nedelja Rusi su najavili “operativnu pauzu” u Donbasu.

    Ovakve pauze su sasvim normalne tokom ratovanja visokog intenziteta – kako zbog štete nanesene infrastrukturi, logistici i ljudstvu, tako i zbog činjenice da vojne zalihe treba da se popune.

    Vojske jednostavno moraju da naprave pauzu da bi se pregrupisale i “osvežile”, ali da je uobičajeno da se ovo najavljuje na sva zvona i nije. Izgleda da mora postojati neki drugi razlog zašto je aktivnost ruske vojske naglo opala, piše Telegraf.

    Artiljerijska vatra je znatno opala, a ofanziva je znatno manja. Doduše, to je nadoknađeno bacanjem nekoliko projektila na veće gradove, verovatno samo da ih podseti na prisustvo vojske.

    I dok su Rusi fokusirani na pregrupisavanje u Donbasu, Ukrajinci su počeli da napadaju mete na Hersonskom frontu, na jugu.

    Ukrajinci su zapravo uzeli više teritorije od Rusije na jugu nego što su im Rusi uzeli u Donbasu. Zbog toga je ruska vojna aktivnost opala, Rusi igraju na sustizanje, pokušavajući da požure svoja sredstva i trupe za odbranu Herson na jugu.

    Herson je strateški veoma važan – to je strateška barijera koja prolazi preko Ukrajine od Krima do Kijeva i jedino uporište koje Rusi imaju severno i zapadno od reke Dnjepar.

    Za Ukrajince je to i put do Krima, odakle treba da pritiskaju Ruse ako žele da ih isteraju iz cele zemlje. Ako se Rusi osete ugroženo na Krimu, i tamo će povući jedinice iz Donbasa.

    Štaviše, tokom ove ruske “operativne pauze”, Ukrajinci su konačno počeli da koriste poklone sa Zapada, pre svega u vidu artiljerijskih sistema većeg dometa za napad na ciljeve na jugu. Mislimo, naravno, na sisteme Himars.

    Ukrajinci igraju ruskim glavama: Do septembra smo u Hersonu!

    Poslednjih petnaestak dana Ukrajinci gađaju komandno-kontrolne položaje u perimetru do 70 kilometara od svojih položaja. U mete spadaju komandna mesta, komunikacione lokacije, radari protivvazdušne odbrane itd. Njihovo uništavanje dislocira vojnu moć.

    Ovaj domet znači da – uopšteno govoreći – ciljaju na štab brigade i divizije, a ne na štab četa i bataljona. Ratna logika glasi – vrednije stvari se čuvaju što dalje od prve linije bojišta radi zaštite. Artiljerija većeg dometa narušava tu logiku. Drugo, Ukrajinci su udarili i na ruske deponije opreme.

    Sudeći po snimcima požara koji smo videli na društvenim mrežama, Ukrajinci su gađali deponije na nivou brigade, divizije i korpusa, dakle najviše goriva i municije.

    Ovo ima jedan vrlo jednostavan efekat: Rusi sada moraju da transportuju sve te zalihe punih 100 kilometara, umesto 30 kilometara, da bi snabdevali linije fronta zalihama.

    Rusi, koji se oslanjaju na artiljerijsku metodu ratovanja, a artiljerija je izuzetno logistički intenzivna, verovatno u ovom trenutku nisu u stanju da isporuče dovoljno zaliha na linije fronta za izvođenje daljih ofanziva. Najverovatnije se mogu braniti samo na Hersonskom frontu.

    Ukrajinci su počeli da udaraju i na mostove reke Dnjepar. Drugim rečima, to su mostovi koji povezuju Ruse sa prve linije fronta sa pozadinom njihovih snaga.

    Postoje samo dva takva mosta, oni još uvek nisu porušeni, ali su uništeni kraterima koji otežavaju prolazak teške logistike i kretanje tenkova i borbenih vozila pešadije.

    Metod razbijanja neprijateljske vojne sile je verovatno uvek bio manje-više isti, sa manjim varijacijama: Prvo se udari komanda i kontrola, zatim opšta logistika, a onda imate sve vreme sveta da se “poigrate” sa neprijateljskim umom.

    Na tragu poslednjeg, ukrajinska vlada je u nedelju saopštila da će u Hersonu biti do septembra. Zelenski je već govorio o milionskoj vojsci koja maršira na Herson.

  • Ukrajinske snage pogodile most kod Hersona kako bi odsjekli Ruse

    Ukrajinske snage pogodile most kod Hersona kako bi odsjekli Ruse

    Ukrajinske snage pogodile su strateški važan most Antonivskij koji preko rijeke Dnjepar povezuje regiju Hersona sa ostatkom južne Ukrajine koja se trenutno nalazi pod ruskom okupacijom.

    Među prvim je o eksplozijama na mostu javio Telegram kanal ukrajinskih oružanih snaga sa objavom snimka navodnih eksplozija. Istu informaciju je prenijelo i nekoliko različitih nezavisnih medija.

    Viši savjetnik predsjednika Ukrajine Anton Heraščenko citirao je rano jutros izvještaj Oružanih snaga Ukrajine u kojem se navodi da je Himars nanio još jedan snažan udarac.
    “Himars je zadao još jedan snažan udarac jednom od dva mosta preko Dnjepra kojeg agresor koristi za masovno prebacivanje trupa. Nadajmo se da Antonivskij most ovaj put neće izdržati snagu napada raketama sa Himarsa”, napisao je Heraščenko.

    Antonivskij most je glavna ruta snabdijevanja ruskih trupa u Hersonu i u slučaju ako bude oštećen ruske trupe bi se mogle naći u zamci sa malo municije i hrane, što je dio ukrajinskog plana u vraćanju kontrole nad gradom.

    Ukupno preko Dnjepra postoje četiri strateški važna mosta koja povezuju obale Dnjepra. Cilj Ukrajine nije da mostove u potpunosti uništi nego da ga ošteti dovoljno da se spriječi transport teške vojne opreme.

    Napade na most je potvrdio i Kiril Sremousov jedan od vodećih ruskih zvaničnika u Hersonu koji je izjavio da je most pogođen, ali ne i srušen. Također rekao je da broj pogodaka veći od deset.

    “Postoje pogoci na Antonivskij mostu, blokirali smo saobraćaj. Popraviti ćemo ga,” izjavio je Sremousov za RIA Novosti.

  • Donald Trump nagovijestio da će se ponovo kandidovati za predsjednika SAD-a

    Donald Trump nagovijestio da će se ponovo kandidovati za predsjednika SAD-a

    Donald Trump je u utorak posjetio Washington kako bi održao govor po prvi put nakon što je prije 18 mjeseci napustio Bijelu kuću. U žestokom govoru stavio je nekoliko naznaka da bi se mogao kandidovati za predsjednika na izborima 2024. godine.

    Trump na govoru desno orijentisanog America First Policy instituta se zaustavio prije nego što je i zvanično najavio da će biti kandidat na izborima 2024. godine ali je ostavio snažne naznake da bi se to moglo desiti.

    Također, Trump je po ko zna koji put ponovio tvrdnje da je pobijedio na izborima 2020. godine.

    “Uvijek sam govorio kako sam se kandidovao prvi put i pobijedio, kandidovao sam se drugi put i bio puno bolji. Možda ćemo morati to uraditi ponovo. Moramo srediti svoju zemlju,” rekao je Trump. Veselim se iznošenju još mnogih detalja u sedmicama i mjesecima koji dolaze,” rekao je Trump.

    U govoru Trump se osvrnuo na teme ilegalnih imigracija i kriminala, što su bile i teme njegove pobjedničke kampanje 2016. godine. Za napad na Capitol Hill šestog januara rekao je da su bili dio političkih trikova i kriminalaca.

  • Buster dozu nije primila ni trećina vakcinisanih u Srpskoj

    Buster dozu nije primila ni trećina vakcinisanih u Srpskoj

    Prema ažuriranim preporukama za vakcinaciju protiv kovida koje je izradila Evropska tehnička savjetodavna grupa (ETAGE), vakcine koje su trenutno na raspolaganju i dalje pokazuju snažnu zaštitu od teških oblika bolesti kao i zaštitu od smrtnog ishoda, što i jeste najvažniji benefit i cilj imunizacije.

    Prema podacima kojima raspolaže Institut za javno zdravstvo Srpske, manje od 30 odsto osoba koje su primile prve dvije doze, primilo je buster dozu.

    Prioritet u procesu vakcinacije protiv kovida 19 i dalje je postizanje visoke pokrivenosti primarnom serijom vakcinacije i prvom buster dozom, navedeno je u Privremene preporuke za vakcinaciju protiv kovida 19.

    – Dostupni dokazi pokazuju da i pojedinci koji su imali SARS-CoV-2 infekciju imaju koristi od vakcinacije jer je vjerovatnije da kombinacija prirodno stečenog imuniteta i vakcinom-indukovanog imuniteta može da pruži veću zaštitu od ponovne infekcije. Zaštita najugroženijih kategorija u društvu će i dalje biti od primarnog značaja u nadolazećem periodu, uključujući jesenju sezonu – saopštili su iz IJZ Srpske.

    Kako bi se obezbijedila dodatna zaštita, minimizirao rizik od teškog oblika bolesti, hospitalizacije i smrti od posljedica kovida 19, te kako bi se ojačala izdržljivost zdravstvenog sistema i pružanja zdravstvene zaštite, preporučuje se da se:

    – primjeni druga buster doza (četvrta doza vakcine) kod umjereno i teško imunokompromitovanih osoba starosti iznad pet godina i njihovih kontakata,

    – kao mjeru predostrožnosti u rasponu mogućih scenarija, uključujući potencijalno slabljenje dugotrajnog imuniteta protiv teških bolesti, obezbijediti drugu buster dozu (četvrtu dozu vakcine) i sljedećim osobama:

    – štićenici i osoblje u ustanovama za dugotrajnu njegu

    – starije odrasle osobe (preko 60 godina starosti)

    – zdravstveni radnici

    – trudnice

    – druge grupe pacijenata pod visokim rizikom od dobijanja teškog oblika kovida 19.

    Optimalni interval između buster doza tek treba da bude definisan. Minimalni interval od tri do šest mjeseci od prve buster doze se može smatrati pogodnim.

    Moguće je korištenje različitih tipova vakcina za četvrtu dozu u odnosu na prethodno primljene doze.

  • Svečano otvoren Pelješki most

    Svečano otvoren Pelješki most

    Pelješkim mostom prometno je povezan jug Hrvatske s ostatkom države, a ovaj događaj obilježavao se tokom čitavog dana programom koji se odvijao s dvestrana mosta – na odmorištima Brijesta i Komarna. Samo svečano otvaranje “svehrvatskog projekta” mosta počelo je u 20.15 na odmorištu Komarna. Nakon što se mostom provozala Rimčeva Nevera i Niko Pulić, a nakon njih motoristi hrvatski veterani, državni je vrh prisustvovao blagoslovu mosta.

    Milanović: Pelješki most podignut je u interesu Hrvatske, ali nikome u inat
    Predsjednik RH Zoran Milanović obratio se okupljenima:

    “Hrvatice i Hrvati, mostovi su na prvom mjestu djela konkretnih ljudi. Mnogi su zaslužni za ljepotu koja će bljesnuti večeras punim sjajem i na tome im hvala. Nijedan most nije plod samo arhitektonske vizije i radničkog umijeća – to je spoj da se unaprijedi život. Čestitam svima koji su na bilo koji način doprinijeli da se ostvari ova plemenita težnja. Pelješki most ostaće monumentalni podsjetnik na odvažnost naraštaja ljudi da dosegnemo dugo žuđenu obalu slobode.”