VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ambasada Izraela: Hrvatski prijedlozi izmjena Izbornog zakona su dobrodošli

    Ambasada Izraela: Hrvatski prijedlozi izmjena Izbornog zakona su dobrodošli

    Ambasada Izraela u Tirani, zadužena i za prostor Bosne i Hercegovine, osvrnula se na problem izmjena Izbornog zakona BiH u našoj državi te su između ostalog govorili i o problemima s kojima se suočavaju nacionalne manjine, uključujući i Jevreje.

    Na početku, iz Ambasade su poručili kako Izrael pozdravlja ohrabrujuće akcije koje je poduzela BiH s ciljem zaštite jevrejske zajednice i njenog položaja u državi.

    “To se tiče Rezolucije Doma naroda Parlamenta BiH o usvajanju radne definicije pojma antisemitizam kako ju je postavila Međunarodna alijansa za sjećanje na holokaust (IHRA), a na inicijativu Dragana Čovića. Sličnu rezoluciju donijelo je i Predsjedništvo BiH na inicijativu Milorada Dodika”, navodi se.

    Osvrnuli su se i na promjenu naziva ulica u Mostaru.

    “To se odnosi i na Odluku Grada Mostara o preimenovanju ulica koje nose imena ustaša, na inicijativu gradonačelnika Mostara Marija Kordića i uz podršku predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara Mostara te predsjednika klubova Srba, Hrvata i Bošnjaka u Gradskom vijeću Mostara”, poručili su.

    Naglašeno je kako je država Izrael posvećena zaštiti sigurnosti, prava i statusa Jevrejske zajednice širom svijeta, uključujući i Jevrejsku zajednicu u Bosni i Hercegovini.

    “Država Izrael podržava nedavne korake koje su poduzele različite institucije Bosne i Hercegovine, koja koristi svim njenim građanima i njenoj jevrejskoj zajednici i nada se da su ovi koraci izraz trenda dobrodošlice i da će i drugi bh. gradovi i njihovi dužnosnici biti inspirirani ovim pozitivnim korakom koji je napravio Grad Mostar i učiniti ispravan izbor kada je u pitanju preimenovanje ulica i javnih ustanova koje nose uvredljiva imena”, ističe se u saopćenju.

    Pojasnili su kako Izrael u potpunosti podržava Ustav Bosne i Hercegovine.

    “Država Izrael podržava Ustav Bosne i Hercegovine, punu ravnopravnost svih njenih građana i svake inicijative koja promovira ovu ravnopravnost. S tim u vezi treba istaći da Izrael čvrsto vjeruje da je Okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini i njegovim Aneksom IV – Ustavom Bosne i Hercegovine uspostavljen održiv sistem podjele vlasti između konstitutivnih naroda i njihovih političkih predstavnika”, pojašnjavaju.

    S tim u vezi, iz Izraela smatraju kako se taj princip mora poštovati i uzeti u obzir prilikom traženja rješenja za izborni zakon koji istovremeno mora osigurati dva ključna principa jednakost i nediskriminaciju.

    “Jedan od načina da se održe ovi ključni principi je kroz legitimno predstavljanje, što je i verificirao i Ustavni sud Bosne i Hercegovine, a bez kojeg sistem konsocijacijske demokratije nije ni provediv ni održiv. S tim u vezi, presuda Sejdić-Finci, kao i druge presude Evropskog suda za ljudska prava tek treba da se implementiraju.

    Nedostatak implementacije, navode iz Ambasade, ostaje teret za Bosnu i Hercegovinu.

    “U tom kontekstu, spremnost i prijedlozi hrvatske strane, koji su stigli prilikom pregovora o izmjenama izbornog zakona su dobrodošli”, zaključili su iz Ambasade Izraela.

  • UKC RS: Ovo nije mjesto za performanse

    UKC RS: Ovo nije mjesto za performanse


    Načelnik Urgentnog centra Univerzitetskog centra Republike Srpske Slavica Zeljković istakla je da je neprimjerena bilo kakva zloupotreba osoblja i pacijenata ove zdravstvene ustanove, te da lokacija kod UKC-a nije primjereno mjesto za političke performanse.
    “Publika u ovom slučaju su zrdavstveni radnici, to su ljekari i zdravstveni radnici, medicinski i nemedicinski radnici, koji su došli u nedjelju da rade svoj posao najbolje što znaju”, rekla je Zeljkovićeva novinarima u Banjaluci, povodom konferencije za novinare gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića kod ove zdravstvene ustanove.

    Prema njenim riječima, publika su i pacijenti koji su u UKC došli po pomoć, jer ih je natjerala nevolja, a ne zbog toga što to žele.

    “Sve ono što se dešava srpskom narodu na neki način ima uticaja na funkcionisanje i rad UKC-a. Ovo je najveća zdravstvena ustanova u Srpskoj i mi smo uz naš narod u svim teškim trenucima, jer to tako treba”, dodala je Zeljkovićeva.

    Ona je navela da se u ovoj zdravstvenoj ustanovi dnevno liječi više od 1.000 pacijenata, u Urgentnom centru oko 200, Hitna služba svakodnevno dovozi do 50 pacijenata, a obavi se i 10 hitnih operacija dnevno.

  • Tužilac uskoro odlučuje o slučaju mladog Srpčanina

    Tužilac uskoro odlučuje o slučaju mladog Srpčanina

    Okružno javno tužilaštvo Banjaluka, odnosno postupajući tužilac, uskoro bi trebalo da donese tužilačku odluku u vezi s predmetom koji se odnosi na smrt Srđana Cvijića (31) iz Srpca, a koji je preminuo u Banjaluci.
    Njegov brat Nemanja je, podsjetimo, u noći između 28. i 29. septembra 2020. godine uzalud molio Službu hitne medicinske pomoći (SHMP) Doma zdravlja Banjaluka da dođe po mladog Srpčanina jer mu je pozlilo.

    Uskoro će se navršiti dvije godine od kada je smrt mladića nerazjašnjena, a isto toliko ne prolazi agonija njegovih najmilijih.

    Par sedmica nakon što je Srđan preminuo Okružno javno tužilaštvo Banjaluka je formiralo predmet, ali gotovo dvije godine kasnije nema epiloga, mada iz Tužilaštva tvrde da će se to uskoro dogoditi.

    “Taj predmet formiran je po službenoj dužnosti 15. oktobra 2020. godine (na osnovu informacija dobijenih iz sredstava javnog informisanja) i sprovedena su potrebna vještačenja, saslušavani svjedoci, a preduzimane su i druge radnje radi utvđivanja činjeničnog stanja”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

    Tvrde da je preduzimanje tih radnji zahtijevalo određeno vrijeme kako bi se one mogle uspješno okončati.

    “Postupajući tužilac vrši analizu svih prikupljenih dokaza i obavještenja, po čijem završetku se uskoro može očekivati donošenje tužilačke odluke”, ističu iz Tužilaštva.

    Srđanov brat Nemanja kaže da je Tužilaštvo dobilo dobar dio dokaza, ako ne i sve.

    “Međutim, zbog toga što obdukcija nije rađena, a nije rađena jer sam ja potpisao da se ne radi, jer dva dana nisam znao gdje se tijelo nalazi, a kamoli šta više, bi nedostajala uzročno-posljedična veza koja bi mogla direktno vezati sam nedolazak vozila Hitne pomoći i smrti. Bez uzročno-posljedične veze, zakon je takav da, bez obzira na očiglednu grešku i propust, sve može pasti na sudu”, kaže Nemanja za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, da je Srđan preživio postojao bi nalaz doktora koji bi, ako bi bilo posljedica, dokazao da je vozilo moralo doći, a pri smrtnom ishodu, ako nema obdukcije – “nikom ništa”.

    “Što se tužilačke odluke tiče, ako će biti donesena uskoro, ne nadam se ničem pozitivnom. Međutim, sam predmet ne može da zastari zbog potencijalnog krivičnog djela koje se može staviti na teret, pa se još nadam da postoji šansa da se nađe u ovim našim zakonima dovoljna veza da se ovo šta se desilo pravedno sankcioniše, a najbitnije od svega – da se više ne desi nikom”, ističe Nemanja.

    Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, na tri mjeseca za 20 odsto smanjena je plata dispečeru SHMP Doma zdravlja Banjaluka koji je radio u noći između 28. i 29. septembra prošle godine, kada je Srđan preminuo.

    Sankcija je uslijedila nakon što je ožalošćena porodica zatražila da se utvrdi odgovornost pripadnika SHMP-a, odnosno da se ustanovi po čijoj odluci te večeri, kada je Nemanja zvao Hitnu pomoć, po Srđana nije došlo sanitetsko vozilo, pa ga je morao voziti taksijem.

    Srđan je, podsjetimo, preminuo kobne noći na Urgentnom odjeljenju Univerzitetskog kliničnog centra RS, a uzrok smrti nije do kraja utvrđen.

    “Sama činjenica što je Dom zdravlja izrekao maksimalnu disciplinsku kaznu za radnika bi trebalo da bude dovoljno, međutim, zakonski gledano, to baš i nije tako. Zato bi trebalo što prije mijenjati i dopunjavati zakone koji bi štitili građane, a ne samo određene”, naglašava Nemanja Cvijić za “Nezavisne novine”.

  • EUFOR najavio dolazak njemačkog vojnog kontingenta

    EUFOR najavio dolazak njemačkog vojnog kontingenta

    EUFOR je najavio dolazak njemačkog vojnog kontingenta u BiH, čime će se broj zemalja učesnica u misiji EUFOR-a povećati na 20.

    Raspoređivanje ovog kontingenta, koje će se obavljati u fazama, počinje sredinom avgusta.

    Broj osoblja koje će biti raspoređeno je maksimalno 50.

    “Ovo novo osoblje EUFOR-a će predstavljati dodatni kapacitet u GK EUFOR-a i mreži timova za vezu i posmatranje (LOT timovi) EUFOR-a, koji su na nepristrasnoj osnovi raspoređeni u cijeloj BiH. LOT timovi su veza EUFOR-a sa lokalnim zajednicama i vlastima”, saopšteno je iz EUFOR-a.

    Navedeno je kako osoblje LOT timova EUFOR-a živi u lokalnim zajednicama i omogućuje EUFOR-u da održava pozitivne i važne odnose na lokalnom i regionalnom nivou.

    “Ti timovi takođe pružaju priliku bh. građanima da budu u kontaktu sa EUFOR-om, što omogućava direktan dijalog između EUFOR-a i bh. građana. Ovaj angažman je još jedan pokazatelj posvećenosti EU stabilnoj, prosperitetnoj i evropskoj budućnosti svih građana BiH”, navedeno je u saopštenju.

  • Američki Senat usvojio zakon o smanjenju inflacije vrijedan 739 milijardi dolara

    Američki Senat usvojio zakon o smanjenju inflacije vrijedan 739 milijardi dolara

    Demokrate u Senatu usvojili su danas paket potrošnje za klimatske promjene i zdravstvo, šaljući zakon u Zastupnički dom i dovodeći Joea Bidena korak bliže značajnoj zakonodavnoj pobjedi pred predstojeće izbore.

    Ako bude potpisan, zakon, službeno poznat kao Zakon o smanjenju inflacije, dodijelio bi 369 milijardi dolara za smanjenje emisije stakleničkih plinova i ulaganje u obnovljive izvore energije.

    Stručnjaci su procijenili da će odredbe zakona o klimi smanjiti američke emisije koje zagrijavaju planetu za oko 40 posto do 2030. godine, u poređenju s razinama od 2005. godine.

    Demokrate su obećali da će zakon smanjiti troškove zdravstvene skrbi za milione Amerikanaca dopuštajući Medicareu da pregovara o cijenama lijekova na recept i ograniči cijene lijekova na recept za primatelje Medicare na dvije hiljade dolara godišnje. Za one koji primaju zdravstveno osiguranje putem tržišta Zakona o pristupačnoj skrbi također se očekuju niži troškovi premija.

    “Danas su demokrate u Senatu stali na stranu američkih porodica zbog posebnih interesa, glasajući za smanjenje troškova lijekova na recept, zdravstvenog osiguranja i svakodnevnih troškova energije i smanjenje deficita, dok su najbogatije korporacije napokon morale platiti svoj dio”, rekao je Biden u izjavi slaveći usvajanje zakona.

    Takođe je dodao da je, kada se prvi put kandidovao za predsjednika, obećao da će “natjerati” vladu da radi za radničke porodice – a to je, navodi, upravo ono što ovaj zakon i radi.

  • Dolar se oporavlja od oštrog pada, evro postojan

    Dolar se oporavlja od oštrog pada, evro postojan

    Dolar se blago oporavlja danas na aijzkom trgovanju od najoštrijeg pada u posljednje dvije nedjelje koji je pretrpio noćas, dok su investitori ostali na oprezu uoči objave podataka o zapošljavanju u SAD i zbog sve izraženije zabinutosti u pogledu moguće recesije.

    Indeks američkog dolara, koji mjeri vrijednost zelene novčanice prema korpi vodećih valuta, porastao je 0,15 odsto na 105,86 poena, nakon što je tokom noći pao za 0,68 procenata, najviše od 19. jula, izvještava Rojters.

    Investitori iščekuju važan američki izvještaj o novootvorenim radnim mjestima u nepoljoprivrednom sektoru koji će dati nagovještaje o tome kako napreduje američka ekonomija. Analitičari predviđaju da će povećanje broja radnih mjesta za jul iznositi 250.000, nakon rasta od 372.000 novozaposlenih u junu.

    Imajući u vidu jučerašnji izvještaj, da se povećao broj Amerikanaca koji su se prošle nedjelje prvi put prijavili za dobijanje državne naknade za nezaposlene, signali o slabljenju tržišta rada u SAD su možda već na djelu, navodi britanska agencija.

    Evro je ostao stabilan prema američkoj valuti na oko 1,0237 dolara, nakon rasta tokom noći za 0,8 posto.

    Ekonomisti, međutim, procjenjuju da će oporavak evra od nedavnih gubitaka vjerovatno biti kratkog vijeka jer energetska kriza u Evropi ne jenjava.

    Problem s vraćanjem turbine za gasovod Sjeverni tok 1, koji prema navodima Rusije sprečava povećanje isporuka gasa Evropi, nije se približio rješenju, pošto je Moskva saopštila u četrvtak da je potrebna dokumentacija koja potvrđuje da ta oprema ne podleže sankcijama.

    Što se ostalih valuta tiče, britanska funta je oslabila za 0,14 odsto na 1,21405 dolara, a na nedjeljnom nivou je pala za oko 0,35 procenata, zbrisavši dobitke ostvarene u prethodne dvije nedjelje.

    Banka Engleske je u četvrtak podigla referentnu kamatu za pola procentnog poena na 1,75 posto, na najviši nivo od kraja 2008. i upozorila da je pred Britanijom duga recesija.

    Dolar je jutros porastao prema japanskom jenu za 0,21 odsto na 133,215 jena za dolar, nakon noćašnjeg pada od 0,69 odsto.

    Australijski i novozelandski dolar su zabilježili neznatne promjene prema američkom rivalu i trguju se na nivou od 0,69645 američkih dolara, odnosno 0,6290 USD, respektivno.

  • VW i Stellantis prestigli Teslu

    VW i Stellantis prestigli Teslu

    Njemački koncern i francusko-italijansko-američki automobilski gigant zauzeli su prva dva mjesta u Evropi po prodaji EV u prvoj polovini 2022.

    Kada je riječ o električnim automobilima, Volkswagen grupa je u prvih šest mjeseci ove godine iza sebe ostavila dva velika rivala, Stellantis i Teslu. Stellantis je takođe napravio dobar rezultat, s obzirom da se veoma približio Nijemcima, a po prodaji prestigao Teslu.

    Koncern Volkswagen je kupcima u Evropi u prvoj polovini godine isporučio 116.307 vozila na struju, dok je Stellantis bio drugi sa 105.413 isporučenih električnih automobila.

    Tesla ima novi cilj: 2 miliona EV godišnje već u 2022.

    Tesla je daleko iza, na trećoj poziciji sa 78.277 prodatih vozila, pokazuju podaci do kojih je došao Dataforce, a prenosi Automotive News Europe.

    Podaci se odnose na 27 zemlja EU, plus Veliku Britaniju, Švajcarsku, Island i Norvešku.

    Najprodavaniji električni automobil iz Stellantisa je novi Fiat 500.

    Iako je Tesla u ukupnom zbiru tek treći po prodaji EV u Evropi, ovaj proizvođač zauzima prva dva mjesta kada su u pitanju pojedinačni modeli.

    Najtraženiji električni auto u Evropi u prvih šest mjeseci 2022. bio je Tesla Model Y (39.969 prodatih vozila), dok je drugi Tesla Model 3 (38.320).

    Električni Fiat 500 je treći (32.315), Peugeot e-208 četvrti (21.918), a Škoda Enyaq iV peta (19.951), kao najbolje plasirani električni model iz VW grupe.

  • Helikopteri iz Srbije stižu u pomoć

    Helikopteri iz Srbije stižu u pomoć

    Pripadnici Helikopterskog servisa Republike Srpske od jutros gase veliki požar u blizini Trebinja, a očekuje se da u pomoć stignu i dva helikoptera MUP-a Srbije, izjavio je Srni direktor Helikopterskog servisa Boban Kusturić.
    Kusturić je naveo da u gašenju požara na području Lastve učestvuju dva helikoptera Helikopterskog servisa Republike Srpske i da su od 6.00 časova na požarištu.

    On je istakao da je sinoć razgovarao sa ministrom unutrašnjih poslova Srbije Aleksandrom Vulinom i komandantom helikopterske jedinice MUP-a Srbije i očekuje u naredna dva sata da se pridruže dva helikoptera Helikopterske jedinice MUP-a Srbije, i to “bel 212” i “eurokopter 145”.

    “Tako bi naš učinak mogao biti daleko veći da pomognemo vatrogasnim jedinicama i svim drugima koji učestvuju u gašenju požara na području rejona Trebinje. Radi se o izuzetno velikom požaru na širokom području”, rekao je Kusturić.

    Prema njegovim riječima, ovo je najveći požar u čijem gašenju su učestvovali na području Republike Srpske, daleko veći nego onaj što je bio u Vrbanji, kod jezera Blidinje i u Nacionalnom parku Sutjeska.

    “Juče je požar prijetio da na jednom dijelu ugrozi kuće, jer se širi izuzetno brzo, jak je vjetar i totalno je nepredvidiv, mijenja pravac. Pravac požara se mijenja iz časa u čas. Teško je, ali pokušavamo maksimalno da spriječimo širenje tog požara”, istakao je Kusturić.

    On je naveo da su na ovom požarištu od juče od 18.30 časova, nakon što su završili gašenje u Vrbanji kod Banjaluke, a radili su u sadejstvu sa vatrogascima iz Trebinja i Republičkom upravom Civilne zaštite.

    “Juče smo na zahtjev gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića i direktora Republičke uprave civilne zaštite Milan Novitović prebacili dva helikoptera na područje ovog grada. Sinoć smo izvršili 21 let i izbacili oko 16 tona vode”, rekao je Kusturić.

  • Kako društvene mreže utiču na izbore u BiH

    Kako društvene mreže utiču na izbore u BiH

    Da je Donald Tramp 2016. postao predsjednik SAD zahvaljujući, između ostalog, i lažnim vijestima i usmjeravanju javnog mnenja kroz toksično djelovanje na društvenim mrežama, već je poznata stvar. Ali manje je poznato da su ovi trendovi, već uveliko, prisutni i u BiH.

    Mogu li, kako ih stručnjaci zovu, “neautentična ponašanja na internetu” uticati na rezultate predstojećih izbora u BiH? Sve su prilike da mogu.

    Na to ukazuje i istraživanje Udruženja građana “Zašto ne”, provedeno u vrijeme opštih izbora u BiH 2018. godine.

    – Istraživali smo komentare na jednom od najčitanijih portala u BiH i ispostavilo ispostavilo se da veliki broj tih komentara potiče od strane botova i trolova, odnosno sa profila koji se koriste uglavnom za ciljana komentarisanja s namjerom uticaja na percepciju javnosti o nekom političkom akteru – kaže Darko Brkan, predsednik UG “Zašto ne”.

    FOTO: N1/SCREENSHOTFOTO: N1/SCREENSHOT
    Ad
    Dodaje da je teško izmjeriti koliko su ove aktivnosti uticale na rezultate izbora, ali je sigurno da su imale uticaja.

    Brkan je jedan od eksperata koji su učestvovali u radu Foruma građana “Glas za odgovornost na mrežama”, održanog nedavno na Jahorini, s ciljem sprečavanja govora mržnje, uznemiravanja i širenja dezinformacija na društvenim mrežama u BiH.

    Poseban fokus na skupu je usmjeren upravo na činjenicu da se u BiH bliže izbori i da je to vrijeme naročito rizično za širenje toksičnog djelovanja na društvenim mrežama, s ciljem uticaja na rezultate glasanja.

    Kako je istakla Bojana Kostić, ekspert za društvene mreže iz Beograda, iskustva iz Srbije, ali i drugih zemalja regiona, svjedoče kako funkcioniše predizborna mašinerija u sajber prostoru.

    Uoči izbora, kao pečurke poslije kiše, niču portali za jednokratnu upotrebu, koji bez impresuma i potpisa šire lažne vijesti o političkim protivnicima.

    Neke od tih “vijesti” imaju samo jednu ulogu: da se prenesu na društvene mreže i da se tamo zapodjene kvazi rasprava, koji usmeravaju stranački trolovi i botovi – ljudi koji otvaraju na stotine lažnih profila, s ciljem da prikažu kako njihovi politički favoriti imaju veliku podršku i popularnost, odnosno kako “oni drugi” nisu omiljeni.

    Sve su to oblici neautentičnog djelovanja na internetu, koja mogu imati veliki uticaj, pogotovo ako publika nije dovoljno medijski i digitalno pismena da bi mogla razaznati što je istina, a šta je naručen sadržaj ili komentar – objasnila je Kostićeva.

    Kao primjer moćnog uticaja takvog djelovanja navela je primjer “farme lažnih portala”, koja je uoči američkih predsjedničkih izbora osnovana u makedonskom gradiću Velesu. Upravo iz Velesa su, preko više od 150 “portala” s adresama širom svijeta, u svijet puštene “vijesti” da je papa podržao Trampa i da Hilari Klinton “voli djevojčice”.

    Ove, kao i mnoge druge senzacionalne i ekskluzivne “vijesti” su bile čista izmišljotina, ali rezultat tih laži je poznat.

    Osnovano se sumnja da i stranke u BiH imaju svoje “farme” trolova, botova i lažnih portala, ali je takvu praksu teško razotkriti i dokazati, pogotovo zato što je BiH na marginama interesovanja vlasnika velikih društvenih mreža, poput Fejsbuka, Tvitera, Instagrama i Tik Toka. Naprosto, suviše smo mali da bi se ozbiljno bavili nama.

  • Građani Srpske očekuju pad cijena ostalih roba i usluga

    Građani Srpske očekuju pad cijena ostalih roba i usluga

    Građani Republike Srpske trenutno na benzinskim pumpama litar dizela mogu da kupe po 3,12, a benzina po 2,99 KM, što je daleko povoljnije nego prethodinih sedmica i mjeseci.

    Dizel u prosjeku košta 3,23, a benzina 3,08 maraka po litru, s obzirom na to da ova goriva na pojedinim pumpama idu do 3,29, odnosno 3,25 KM.

    U protekloj sedmici, na nekim pumpama dizel je “sletio” za 14 feninga. S druge strane, litar ovog goriva početkom jula išao je i do 3,63 KM što je, kad se u obzir uzme njegova najviša trenutna cijena, više za čak 40 feninga. Tako je rezervoar od 50 litara prije mjesec dana koštao i do 180 maraka, a sada, čak i pod uslovom da građani toče na najskupljim pumpama, oko 160 KM.

    Tokom ove krize, litar benzina je išao i do 3,55 KM, što je za 30 feninga jeftinije od njegove trenutne maksimalne cijene.

    Do pojeftinjenja goriva u Srpskoj došlo je u drugoj polovini jula, kao reakcija na pad cijena sirove nafte u svijetu.

    A poskupljenja su krenula odmah po izbijanju rusko-ukrajinske krize, kada su domaći distributeri cijene naviše, praktično, korigovali na dnevnom nivou, ponekad i po dva puta dnevno.

    U odnosu na taj teški period, građani su jedva dočekali da cijene goriva krenu dolje.

    – Do prije sedam dana litar dizela sam na jednoj pumpi plaćao 3,27 KM. U međuvremenu, ovo gorivo je pojeftinilo na 3,13 KM i prijatno sam iznenađen. Naime, svaki put kad idem na pumpu očekujem da cijena može biti samo viša, jer se od marta konstantno suočavamo s poskupljenjima. Ovi posljednji potezi naftaša obećavaju, jer se možemo nadati da će cijene još padati. Sad ostaje da se vidi da li će, bar neznatno, pojeftiniti i neki drugi proizvodi, prije svega hrana, s obzirom na to da, kad cijena goriva raste, svi poskupljuju, pravdajući se učešćem ovog energenta u poslovanju – kaže Milan K. iz Banjaluke.