Autor: INFO

Generalni direktor firme “Drina resurs” iz Srebrenice Aleksandar Mišković rekao je na prezentaciji dosadašnjih rezultata geoloških istraživanja koja su izvršili na području ove opštine da je na lokalitetu Brežani otkriveno zlato na dubini od 80 metara.
“Rano je govoriti o količini i procentima tog metala u toni rude, ali je pouzdano utvrđeno da se nalazi u rudnoj strukturi”, naveo je Mišković.

Govoreći o rezultatima rada firme “Drina resurs”, koja posluje u sastavu kanadske kompanije “Tera Balkanika” iz Vankuvera, Mišković je rekao da su ove godine obavili bušenja ukupno oko 1.900 metara na lokalitetima Čumavići, Olovine i Brežani i da su rezultati obećavajući i optimistični.

“Ove godine testirali smo svoje pretpostavke, planove i projekte, a u idućoj godini planirano je 10.000 metara bušotina, od 50 do 500 metara dubine, i dolazak do boljih, pouzadnijih i preciznijih saznanja o veličini rudnih nalazišta, njihovim dimenzijama i obliku, količini i sastavu rudnih ležišta i dubini na kojoj se nalaze”, objašnjava Mišković.

On je precizirao da su na lokalitetu Čumavići, na dubini od 50 metara otkrili srebrno-cinkanu i olovnu rudu sa većom primjesom antimona i manjom primjesom zlata, a da su u Brežanima otkrili zlato na 80 metara dubine i da očekuju da će u dubokoj zoni doći do bakra u Brežanima i Olovinama.

“Ovo je bila godina dokazivanja naših hipoteza, a iduća treba da donese precizne podatke o nalazištima”, tvrdi Mišković.

Na pitanje Srne da li je “Drina resurs”, kako se u javnosti spekuliše, sestrinska firma sa kompanijom “Rio Tinto” koja vrši geološka istraživanja u Srbiji čime je izazvala proteste građana zbog opasnosti od zagađivanja prirode, Mišković je rekao da nije, ali da “Tera Balkanika”, osim u Republici Srpskoj, obavlja geološka istraživanja i u Srbiji i Federaciji BiH /FBiH/.

Mišković kaže da ne koriste rezultate istraživanja koja je vršila Austrougarska na ovom području, ali da su zahvalni za omogućavanje pristupa jugoslovenskoj geološkoj dokumentaciji te lokalnoj vlasti i stanovništvu za dobru saradnju.

On je posebno naglasio da su zakoni u Republici Srpskoj povoljni za investiranje i da ova firma želi da postane jedna od vodećih istraživačkih firmi u ovom regionu.

Mišković je dodao da su i u Srbiji povoljni zakoni za investiranje, što nije slučaj u FBiH kada su u pitanju zakoni u vezi sa geološkim istraživanjima i rudarstvom, ali da je počelo njihovo usklađivanje, što će doprinijeti efikasnijoj saradnji i omogućavanju investiranja.

On je precizirao da su zainteresovani za istraživanja nalazišta mangana u rejonu Maine u ilijaškoj opštini.

“Firma Tera Balkanika investira u geološka istraživanja u srebreničkoj i bratunačkoj opštini, a nakon toga i rezultata koje će se dobiti stručnim analizama, odlučiće se da li će se pristupiti izradi projektne dokumentacije i eksploatacije tih ležišta rude i po kojim uslovima”, naveo je Mišković.

On je rekao da su na osnovu ranijih saznanja i istraživanja radili geološka bušenja u Čumavićima i Olovinama, a da su sami otkrili rudna ležišta na Brežanima.

Mišković je dodao da sada vrše detekciju strukture i količine rude te veličina i izgleda ležišta rudnih zaliha različitim načinima bušenja, sa mnogo boljom tehnologijom od predratne, jugoslovenske, kada su izvođena samo vertikalna bušenja i, iz nepoznatih razloga, nije se istraživalo prisustvo zlata u rudi.

Mišković ukazuje da su obavili analize vazduha, vode i zemljišta prije početka geoloških istraživanja i da redovno prate da li dolazi do promjena nakon početka bušenja i istraživanja prisustva ruda te da do sada nisu zabilježene nikakve promjene i da maksimalnu brigu posvećuju zaštiti prirode poštujući najmodernije svjetske standarde u toj oblasti.

Evropski centar za praćenje droga objavio je regionalni izvještaj o korištenju i distribuciji narkotika u Zapadnom Balkanu. Istaknuto je da region poprima sve značajniju ulogu u distribuciji droge ka Evropskoj uniji, a izdvojeni su i trendovi korištenja droga.

Region Zapadnog Balkana nalazi se na raskrsnici nekoliko glavnih ruta trgovine drogom, najčešće kanabisa, kokaina, heroina i sintetičkih droga. Izvještaj navodi kako su kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana postale ključni akteri i na tržištu droge u Evropskoj uniji.

Razlog za to je, između ostalog, geografski položaj Zapadnog Balkana, koji je pogotovo pogodan za heroin stoga preko ovog regiona ide poznata balkanska ruta za heroin. Loša unutrašnja pravna situacija, koja se pogotovo odnosi na korupciju, je također jedan od razloga što trgovina narkoticima “cvjeta” u regionu”.

Rute narkotika na Zapadnom Balkanu (Izvor: Evropski centar za praćenje droga)
Rute narkotika na Zapadnom Balkanu (Izvor: Evropski centar za praćenje droga)
Neke kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana usvojile su novi poslovni model direktnog uključivanja u proizvodnju kanabisa unutar EU. Zabilježeno je njihovo prisustvo u nizu zemalja EU, prvenstveno vezano za zatvorene proizvodne pogone. Obrasci uzgoja kanabisa u regiji se mijenjaju i diverzificiraju. U Albaniji se na otvorenom uzgaja značajno manje kanabisa nego u prošlosti, dok su mjesta uzgoja kanabisa velikih razmjera zabilježena u drugim dijelovima regije Zapadnog Balkana.

Trendovi na tržištu droga

Ukupna upotreba droga u regionu niža je nego u susjednoj Evropskoj uniji. Na osnovu dostupnih podataka utvrđeno je da se na Zapadnom Balkanu najviše koristi kanabis, a zatim kokain.

Ispitujući mlade u regionu Zapadnog Balkana, utvrđeno je da 54 posto njih u Albaniji koristi kanabis, a na Kosovu 34 posto. Manja stopa korištenja je u Srbiji (7 posto) i Crnoj Gori (9 posto). Kanabisovo ulje ili ekstrakt je bio najpopularniji u Sjevernoj Makedoniji (27 posto), dok je u drugim zemljama prijavljeno 10 posto ili manje korisnika ulja kanabisa.

Najjeftiniji kanabis se prodaje u Albaniji, a najskuplji u Srbiji. Otprilike 1,2 grama kanabisa u Albaniji se može kupiti za četiri eura, dok je 10 grama 30 eura. Veleprodajna cijena varira u zavisnosti od toga da li je kanabis proizveden unutra ili vani. Kilogram je otprilike 1.300 eura, dok je u Srbiji 2.300 eura.

Kada je riječ o kokainu, najviše mladih je ovu drogu probalo u Crnoj Gori, a ljetovališta u toj državi te ski centri poput Jahorine se u izvještaju pojavljuju kao glavni centri na Zapadnom Balkanu za konzumaciju kokaina.

Srednja maloprodajna cijena kokaina u regionu između 2018. i 2020. procijenjena je na oko 76 eura po gramu, a najniža cijena je bila u Bosni i Hercegovini (67 eura/g u prosjeku), dok je u Srbiji najviša cijena (86 eura/g).

U Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, navodi se da se pola grama kokaina može kupiti za cijenu između 40 i 50 eura. Osim toga, u Crnoj Gori je moguće kupiti “lajnu” za oko pet do 10 eura. Najviše popularna jedinica koja se prodaje na Kosovu je 0,6 grama za oko 55 do 60 eura.

Balkanski kopneni put za heroin polazi od Afganistana preko Irana, Turske i zemalja Zapadnog Balkana i to je najkraći i najdirektniji način da heroin stigne u Evropu. On u regiju Zapadnog Balkana može ući i iz Bugarske preko Srbije ili Sjeverne Makedonije za dalji transport u Albaniju, Kosovo, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, ali pošiljke mogu ući u region i iz Grčke. U BiH, heroin najčešće ulazi u Bijeljini, a izlazi u Cazinu.

Srednja maloprodajna cijena heroina u regionu između 2018 i 2020. prijavljena je kao 20 eura po gramu. Najnižu prosječnu cijenu ima Makedonija (16,5 eura), a Srbija najvišu (21,5 evra). Na Kosovu se heroin prodaje u malim količinama od 0,25 grama za pet eura. Slična maloprodaja praksa je primijećena u Srbiji gdje je 0,2 grama (“šut”) oko 7-8 eura.

Bosna i Hercegovina

Prema izvještaju, neke zemlje Zapadnog Balkana se posebno izdvajaju po broju kriminalnih aktera trgovine narkoticima među državnim zvaničnima, a riječ je o Bosni i Hercegovini i Srbiji. Također se ukazuje na to da se narko grupe koriste korupcijom kako bi uživali zaštitu od države.

Mišljenje stručnjaka u izvještaju opisuje da su upotrebu droga na društvenim mrežama glamurizovale poznate ličnosti povezujući je sa životnim stilom “bogatih”, a profili nekoliko poznatih kriminalaca na društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini su privukli više od pola miliona pratilaca.

Nedavno istraživanje nogometnog huliganizma na Zapadnom Balkanu je sugeriralo da neke grupe u Srbiji, a u manjoj mjeri i u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, imaju veze ili su se bavili distribucijom i prodajom droge.

Trenutna situacija na koju ukazuje niz izvora jeste da su kriminalne mreže iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije uključene u širok spektar kriminalnih aktivnosti, uključujući krađu automobila i druge luksuzne robe, dok su grupe iz Albanije stekle reputaciju po pljačkanju luksuzne imovine i automobila u Zapadnoj Evropi.

Postoji jedan utisak među stručnjacima, a to je da se upotreba i broj korisnika kokaina u posljednje vrijeme povećao među srednjom klasom, posebno u bogatijim urbanim područjima u Beogradu, Podgorici i Tirani i u odmaralištima u regiji poput onih na jadranskoj obali ili ski odmaralištima poput Jahorine u Bosni i Hercegovini.

Zapljene amfetamina su u prethodnoj godini provođene uglavnom u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbije. Od svih zemalja u regionu, Srbija je prijavila najviše zaplijena MDMA između 2017. i 2020. godine, zatim Bosna i Hercegovina.

Zbog pojačanog priliva migranata u zemlje EU moglo bi ponovo doći do odgađanja otvaranja mosta na Savi kod Gradiške, koji bi povezao Banjaluku s auto-putem Zagreb – Beograd.

Iako problem s migrantima ne može direktno uticati na dinamiku radova na infrastrukturi oko mosta, moguće odgađanje prijema Hrvatske u Šengen zbog pitanja migranata bi moglo dovesti do odgađanja izgradnje graničnog prelaza na hrvatskoj strani, bez čega nema puštanja mosta u saobraćaj. Granični prelaz na bh. strani je u potpunosti završen, a dio se već koristi za teretni saobraćaj koji se onda dalje preusmjerava na stari prelaz u centru Gradiške.

Naime, “Nezavisne” su prije nekoliko mjeseci, pozivajući se na izvor iz EU, pisale da EU, koja finansira većinu radova s hrvatske strane i odgovorna je za šengensku politiku EU, smatra da granični prelaz s hrvatske strane treba početi graditi tek kada se novi šengenski sistem u Hrvatskoj “uhoda”.

U tom trenutku nije bilo naznaka da bi bilo ko mogao dovesti u pitanje datum ulaska Hrvatske u šengensku zonu, a to je početak januara naredne godine.

Sada je nekoliko zemalja EU, uključujući i Austriju, iskazalo nezadovoljstvo činjenicom da sa zapadnog Balkana ilegalni migranti ulaze u EU gotovo bez ikakve kontrole i smatraju da bi se prvo trebalo riješiti pitanje zaštite granice EU, pa tek onda širiti Šengen. Kako nam je rečeno, problem nije toliko Hrvatska koliko Bugarska i Rumunija, međutim ovo pitanje se na nivou EU tretira kao paket.

Sve ovo može ponovo dovesti do odgađanja otvaranja mosta na Savi, čije je planiranje počelo još 2004. godine, a izgrađen je tek ove, s tim da će za izgradnju saobraćajnice koja će most povezati s hrvatskim auto-putem, a koju gradi laktaška firma “Integral inženjering”, biti potrebno još otprilike godinu dana.

Kao što nam je naš izvor iz EU objasnio, izgradnja prelaza bi bila završena na vrijeme ako bi Hrvatska ušla u Šengen u januaru. Ako, pak, Hrvatska ne uđe u Šengen kako je planirano, onda je pitanje da li će izgradnja graničnog prelaza početi.

Vojin Mitrović, ministar komunikacije i transporta BiH, za “Nezavisne” kaže da nema zvanične informacije u vezi s vezanjem pitanja Šengena za granični prelaz.

“Da li će izgradnja biti odložena i koji su stvarni razlozi za to – ja zaista ne znam, a može se očekivati da dok se ne izgradi ova dionica da će biti izgrađen i granični prelaz”, rekao je Mitrović. Prema njegovim informacijama, Hrvatska radi na projektovanju prelaza, ali se još ne zna kada će biti raspisan tender.

“U ovom trenutku možemo sa sigurnošću reći da je ugovor s ‘Integralom’ potpisan za ovu prvu dionicu brze ceste od mosta prema koridoru X u dužini od pet km, i to se radi i trebalo bi da bude završeno do kraja sljedeće godine”, rekao je on. Što se tiče samog mosta, podsjetio je da je on završen i ističe da bi ovih dana trebalo da stigne i upotrebna dozvola.

U Sektoru za izgradnju i održavanje graničnih prelaza Ministarstva finansija Hrvatske za “Nezavisne” nisu direktno odgovorili na pitanje ima li granični prelaz veze s ulaskom te zemlje u Šengen, ali tvrde da odgađanja nema.

“Izgradnja novog graničnog prelaza u koridoru brze ceste Okučani – granica BiH vodi se u skladu s definisanom planiranom dinamikom bez bilo kakvih odgađanja”, naglasili su oni.

Slobodan Stanarević, v.d. direktora “Autoputeva RS”, za “Nezavisne” kaže da je to preduzeće zadovoljno činjenicom da je most konačno izgrađen.

“Nadamo se da će Hrvatska u predviđenim rokovima izgraditi pristupnu saobraćajnicu, kao i granični prelaz, kako bi most što prije bio u funkciji i čime bi se umnogome skratilo putovanje do evropskih destinacija”, rekao je on.

Podsjećanja radi, EU je za izgradnju polovine mosta na bh. strani donirala 6,3 miliona maraka, dok je skoro u cijelosti finansirala sve radove na hrvatskoj strani.