VRBAS Media

Autor: INFO

  • Von der Leyen: EU mora djelovati

    Von der Leyen: EU mora djelovati

    Sjedinjene Američke Države donijele su ranije tokom ove godine Zakon o klimatskim promjenama, a evropski zvaničnici na taj akt gledaju kao na konkurenciju smatrajući da će donijeti problem poslovanju kompanija.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen kaže se EU mora da se pozabaviti “izobličenjem” stvorenim američkim planom vrijednim 430 milijardi dolara za podsticanje tehnologija pogodnih za klimu.
    Neke članice EU kritikovale su američki Zakon o smanjenju inflacije (IRA), što je izazvalo strah od trgovinskog rata.

    Postoji zabrinutost da bi poreske olakšice mogle odvući kompanije iz EU i dovesti u nepovoljan položaj evropske kompanije.


    Von der Leyen rekla je da bi EU trebala “prilagoditi vlastita pravila”.

    “Konkurencija je dobra… ali ovo takmičenje mora poštovati jednake uslove,” rekla je ona tokom govora u Belgiji.

    Prema IRA-i, američki potrošači će dobiti poticaje da kupuju nove i rabljene električne automobile, da griju svoje domove toplotnim pumpama, pa čak i kuhaju hranu pomoću električne indukcije.

    Američki predsjednik Joe Biden nazvao je to historijskom akcijom koju je njegova zemlja poduzela u borbi protiv klimatske krize.

    Ali, evropski saveznici to doživljavaju kao antikonkurentnu i prijetnju evropskim radnim mjestima, posebno u energetskom i automobilskom sektoru.

    Gospođa von der Leyen rekla je da EU mora raditi sa SAD “na rješavanju nekih od najzabrinjavajućih aspekata zakona”.

    Ona je dodala da EU također mora “prilagoditi” svoja pravila o državnoj pomoći kako bi podstakla javna ulaganja u ekološku tranziciju.

    Novi zakon je pokrenut tokom putovanja francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u Washington koji se prethodne sedmice sastao sa Bidenom.

    Američki predsjednik je rekao da bi moglo doći do “izmjena” kako bi se evropskim firmama olakšalo da imaju koristi od paketa subvencija.

    “Nikada nisam namjeravao da isključim ljude koji su sarađivali s nama. To nije bila namjera. Ponovo smo u poslu, Evropa je ponovo u poslu. I nastavićemo da otvaramo proizvodna radna mesta u Americi, ali ne na štetu Evrope”, rekao je Biden.

  • Nakon ograničenja cijene ruske nafte: Poskupila nafta na svjetskom tržištu

    Nakon ograničenja cijene ruske nafte: Poskupila nafta na svjetskom tržištu

    Cijene nafte porasle su danas nakon dogovora grupe zemalja G7 i njenih saveznika da ograniče cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu.

    Brent nafta porasla je za oko 1 posto na više od 86 dolara u azijskom trgovanju.

    Ovaj potez povećava pritisak Zapada na Rusiju zbog invazije na Ukrajinu.

    Dolazi nakon što je grupa proizvođača nafte Opec+ pristala ostati pri svojoj politici smanjenja proizvodnje, usred sporijeg globalnog rasta i viših kamatnih stopa.

    “Ova odluka Opec+ da zadrži kvotu tamo gdje jest… sama je po sebi implicitna vrsta podrške tržištu nafte”, rekao je Kang Wu iz S&P Global Commodity Insights.

    Opec+ je grupa od 23 zemlje izvoznice nafte, uključujući Rusiju, koja se redovino sastaje kako bi odlučila koliko će sirove nafte prodati na svjetskom tržištu.

    Trgovci također reagiraju na snažne podatke o radnim mjestima u SAD-u i ublažavanje Covid ograničenja u nekim kineskim gradovima.

    “Uvjerenje da bi Kina mogla ubrzati planove ponovnog otvaranja potaknulo je ranojutarnji optimizam”, rekao je Stephen Innes, izvršni partner u SPI Asset Managementu.

    No upozorio je da se ne “juri za rastom nafte s ponovnim otvaranjem Kine jer će doći do golemog porasta slučajeva Omikrona, što bi moglo zadržati mobilnost u padu barem kroz prvo tromjesečje sljedeće godine”.

    U zajedničkom saopćenju prošle sedmice, G7 i Australija rekli su da će ograničenje od 60 dolara za rusku naftu stupiti na snagu u ponedjeljak ili “vrlo brzo nakon toga”.

    Dodali su da je ta mjera namijenjena “spriječavanju Rusije da profitira od svog agresorskog rata protiv Ukrajine”.

    G7 je u septembru iznio ograničenje cijena, a cilj mu je spriječiti Moskvu da profitira od izvoza nafte, a istovremeno izbjeći skok cijena.

    To znači da će se samo ruska nafta kupljena za manje od 60 dolara po barelu moći isporučivati tankerima G7 i EU, osiguravajućim društvima i kreditnim institucijama.

    To bi moglo otežati Moskvi prodaju svoje nafte po višoj cijeni, jer su mnoge velike brodarske i osiguravajućekompanije smještene unutar G7.

    G7 je organizacija sedam najvećih svjetskih takozvanih “naprednih” ekonomija, koje dominiraju globalnom trgovinom i međunarodnim financijskim sistemom. To su Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Države.

  • Stupio na snagu embargo EU na rusku naftu

    Stupio na snagu embargo EU na rusku naftu

    U ponoć je stupio na snagu embargo Evropske unije na rusku naftu koja stiže morskim putem, a od danas važi i ograničenje cijene ruske nafte na 60 dolara, koje su usvojile EU, G7 i Australija.

    Rusija je saopštila da ne prihvata to ograničenje ni po cijenu smanjenja proizvodnje.

    EU, G7 i Australija uvele su embargo na rusku naftu koja stiže preko mora, u nastojanju da smanje finansijsku dobit Moskve i njenu sposobnost da finansira rat protiv Ukrajine.

    Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je juče, povodom stupanja na snagu embarga na izvoz sirove ruske nafte morskim putem u okviru paketa sankcija EU prema Rusiji, da će to imati uticaja na našu ekonomiju, ali da je Srbija energetski stabilna zemlja.

    Brnabić je navela da je u ovom trenutku, zahvaljujući naporima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Srbija energetski bezbjedna.

    Srbija uvozi sirovu naftu morskim putem preko naftovoda Janaf u Hrvatskoj, ali više neće moći tim naftovom da uvozi rusku naftu zbog sankcija EU prema Rusiji.

  • Konaković nakon susreta s Dodikom: Spreman sam žrtvovati tri političke karijere da smirimo tenzije

    Konaković nakon susreta s Dodikom: Spreman sam žrtvovati tri političke karijere da smirimo tenzije

    Predsjednik Naroda i pravde Elmedin konaković oglasio se nakon sinoćnjeg neformalnog sastanka sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom u Laktašima.

    Podsjetimo, sinoć se u Laktašima igrala košarkaška utakmica u okviru ABA lige između klubova Igokea i MZT Skoplje, a meč su skupa pratili Milorad Dodik i Elmedin Konaković, a s njima u društvu je i načelnik Ilidže Nermin Muzur.

    Dodik je podijelio njihovu zajedničku fotografiju na Twitteru rekavši da je razgovarano i o brzom formiranju Vijeća ministara BiH i da se što prije usvoje strateški dokumenti, kao što je budžet za sljedeću godinu.

    Kasno sinoć, sasstanak je komentirao i Konaković, no detalje rezgovora nije iznosio.

    Na svom zvaničnom Facebook profilu Konaković je potvrdio da su razgovarali o temama koje je naveo Dodik, a napisao je da su “konflikt kojim se hrani politička scena i populizam – lakši put”.

    “Takav koncept otjera godišnje iz naše zemlje jedan cijeli, veliki grad ljudi. Donese političarima mandate i plate, a ljudima u Bosni i Hercegovini ništa dobro”, naveo je Konaković.

    Dodao je da smirivanje tenzija treba da donese deblokadu procesa, normalizaciju rada parlamenata i vlada, usvajanje strateških dokumenata koji će poboljšati uslove života svima u Bosni i Hercegovini.

    “Teži je to put, nema jeftinih poena, traži hrabrost i spremnost na ponekad bolne kompromise. Spreman sam žrtvovati ne jednu nego tri političke karijere ako će ta žrtva donijeti nešto dobro Bosni i Hercegovini i svim ljudima u njoj. Nikad ispod crte, nikad na uštrb domovine. Za početak usvajanje i povećanje budžeta do kraja godine, imenovanje Vijeća ministara, usvajanje još nekih važnih dokumenata”, dodao je on.

  • Kad će Kina ublažiti rigorozne mjere oko korone?

    Uvjeti da Kina ublaži svoje upravljanje covidom-19 kao ozbiljnom zaraznom bolešću poboljšavaju se kako koronavirus slabi, izvijestio je u nedjelju državni medij Yicai.

    Od siječnja 2020. Kina je klasificirala covid-19 kao zaraznu bolest kategorije B, ali je upravljala prema protokolima kategorije A, koji lokalnim vlastima daju ovlasti da pacijente i njihove bliske kontakte stave u karantenu i zatvore pogođene regije.

    Bolesti kategorije A u Kini uključuju bubonsku kugu i koleru, dok SARS, AIDS i antraks spadaju u kategoriju B. Bolesti kategorije C uključuju primjerice gripu. Zarazne bolesti poput covida klasificiraju se kao klasa A ili klasa B, ali se vode kao klasa A.

    No, više od 95 posto slučajeva u Kini je asimptomatsko i blago, a stopa smrtnosti vrlo je niska. U takvim okolnostima pridržavanje upravljanja klasom A nije u skladu sa znanošću, izvijestio je Yicai kasno u nedjelju, pozivajući se na neimenovanog stručnjaka za zarazne bolesti.

    Covid-19 bi mogao biti snižen u kategoriju upravljanja B ili čak kategoriju C, rekao je stručnjak za Yicai.

    Svaka prilagodba upravljanja zaraznim bolestima koju donese Nacionalno zdravstveno povjerenstvo, najviša kineska zdravstvena vlast, zahtijeva odobrenje Državnog vijeća ili kabineta.

    Zamjenica premijera Sun Chunlan prošlog je tjedna rekla da se Kina suočava s “novom situacijom” jer patogenost podvarijante omikron slabi, postavši tako prvi visokorangirani vladin dužnosnik koji je javno priznao da je sposobnost novog koronavirusa da uzrokuje bolest smanjena.

    Od njezine objave, mnogi su veliki gradovi počeli ukidati mjere zatvaranja velikih razmjera, smanjili redovito PCR testiranje i prekinuli provjere negativnih PCR rezultata na javnim mjestima poput stanica podzemne željeznice i vanjskih parkova.

  • Brnabić: Srbija neće uvesti sankcije Rusiji

    Brnabić: Srbija neće uvesti sankcije Rusiji

    Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je da po pitanju zahtjeva iz Evropske unije za uvođenje sankcija Rusiji, zbog njene agresije na Ukrajinu “Srbija ima principijelnu poziciju”, odnosno da sankcije neće uvoditi.

    Brnabić je za televiziju Pink izjavila, povodom optužbi da preko Srbije druge zemlje krše sancije Rusiji, da „mi nećemo da budemo zemlja preko koje neko drugi krši neke sankcije“.

    Premijerka je kazala da „nećemo posebno donositi odluke o tome“, već da će se spriječavanje kršenja sankcija Rusiji od strane drugih zemalja preko Srbije sprovoditi „prema našem zakonu“.

  • EU duboko žali što Srbija nije uvela sankcije Rusiji

    EU duboko žali što Srbija nije uvela sankcije Rusiji

    Evropska unija duboko žali što Srbija nije uvela sankcije Rusiji i ispunila svoju obavezu usklađivanja sa restriktivnim mjerama, stoji u nacrtu zaključaka Savjeta ministara spoljnih poslova EU.

    Ovaj dokument trebalo bi da usvoje šefovi diplomatija EU 13. decembra, a zatim će se tekst naći na dnevnom redu samita lidera EU koji je zakazan za 15. i 16. decembra u Briselu.

    Savjet očekuje da Srbija ispuni svoju obavezu preuzetu u okviru pregovaračkog okvira i da pojača svoje usklađivanje sa zajedničkim spoljnim i bezbjednosnim pozicijama EU i restriktivnim mjerama kao pitanje od najvećeg prioriteta, piše u zaključcima.

    U nacrt dokumentu, u koji je Tanjug imao uvid, Evropska unija uzima u obzir podršku Srbije rezolucijama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija usvojenim kao odgovor na ruski agresorski rat protiv Ukrajine, kao i druge relevantne korake, ali duboko žali zbog nazadovanja Srbije u skladu sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, posebno neusklađivanje sa sankcijama EU protiv Rusije i Belorusije, kao i njene spoljno-političke akcije suprotne zajedničkom pristupu EU.

    EU je ipak zadovoljna što Srbija kontinuirano aktivno učestvuje u misijama i operacijama EU u okviru Zajedničke bezbednosne i odbrambene politike.

    Pozdravljeni su pozitivni koraci Srbije u usklađivanju sa viznom politikom EU.

    Savjet naglašava potrebu da Srbija ispuni svoju obavezu da se uskladi sa viznom politikom EU. Pozdravljajući pozitivne korake koje je Srbija preduzela u ispunjavanju ove obaveze, Savjet naglašava potrebu za kontinuiranim naporima u ovoj oblasti, posebno u pogledu trećih zemalja koje predstavljaju neregularnu migraciju ili bezbjednosni rizik za EU, stoji u nacrt dokumentu.

    Unija takođe poziva srpske vlasti da objektivno i nedvosmisleno komuniciraju o EU i da se aktivno angažuju na sprečavanju i suzbijanju svih oblika dezinformacija i stranih manipulacija informacijama u svim medijskim kanalima.

    Pozdravljajući to što je nova Vlada Srbije afirmisala integraciju u EU kao svoj strateški cilj, Savjet naglašava da treba da uslijede akcije.

    Osim uvođenja sankcija protiv Rusije i usklađivanje sa viznom politikom EU, države članice smatraju da i pored toga što je ukupan napredak postignut u pristupnim pregovorima do sada, sa 22 od 35 otvorena pregovaračkih poglavlja i dva poglavlja privremeno zatvorena, reforme u oblasti vladavine prava i osnovnih prava moraju ponovo dobiti zamah.

    Da bi Srbija kogla da napreduje ka EU, Savjet podvlači da je napredak u ovim oblastima, kao i na “normalizaciji odnosa Srbije sa Kosovom”, kako je navedeno u pregovaračkom okviru, i dalje od “suštinskog značaja i da ce odrediti tempo pristupnih pregovora u cjelini”, stoji u dokumentu.

    U dokumentu u koji je Tanjug imao uvid, tačka posvećena dijalogu između Beograda i Prištine je prazna i biće popunjena prije samog početka ministarskog sastanka, a možda tek pred samit EU lidera 15 i 16 decembra, u zavisnosti razvoja događaja.

    EU konstatuje da je Srbija napravila napredak u nekim oblastima vladavine prava, ali i opšti ograničeni napredak i stalna kašnjenja u nizu drugih oblasti, piše u dokumentu koji identifikuje najvažnije i najhitnije reforme koje Srbija treba da preduzme.

    Srbija treba da stavi fokus na ispunjavanje privremenih merila za poglavlja 23 i 24, uključujući sprovođenje revidiranih akcionih planova za ova poglavlja, potrebno je poboljšati nezavisnost i ukupnu efikasnost pravosuđa.

    Potrebno je da fokus bude i na većoj političkoj volji i pojačanim naporima u borbi protiv korupcije i opipljivim i ubjedljivim rezultatima sa efikasnim istragama, krivičnim gonjenjima i pravosnažnim presudama, zamrzavanju i konfiskaciji imovine stečene kriminalom, posebno u slučajevima teškog i organizovanog kriminala.

    Mediji su ponovo našli mjesto u ovim zaključcima, inspirisanim Godišnim izvještajem Evropske komisije za Zapadni Balkan koji je bio objavljen početkom oktobra ove godine.

    Savjet poziva Srbiju da prioritetno efikasno sprovodi svoj akcioni plan medijske strategije, poštujući slovo i duh ciljeva medijske strategije, naglašeno je u nacrtu zaključka i ukazano da je Savjet ozbiljno zabrinut zbog nedostatka napretka u poboljšanju opšteg okruženja za slobodu izražavanja i nezavisnosti medija, što takođe utiče na mogućnosti birača da donesu potpuno informisane izborne odluke.

    U zabilješkama EU ističe se da se od Srbije očekuju opipljiva poboljšanja u efikasnom ostvarivanju prava pripadnika nacionalnih manjina, posebno u oblastima obrazovanja, upotrebe manjinskih jezika, pristupa medijima i vjerskim službama na jezicima manjina, i prava LGBTI osoba, uključujući njihovo pravo na slobodu okupljanja i izražavanja.

    Savjet pozdravlja to što je Evroprajd održan i što nije došlo do većih incidenata.

    Što se tiče ekonomskih reformi, Savjet pozitivno konstatuje kontinuirani napredak ostvaren u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije i podstiče Srbiju da intenzivira strukturne reforme javne uprave i državnih preduzeca, sa posebnim fokusom na državna preduzeća u energetskom sektoru.

    Konačno, Savjet EU pozdravlja to što je Srbija zadržala svoju posvećnost u nizi inicijativa regionalne saradnje i podstiče Srbiju da dalje jača dobrosusjedske odnose i doprinosi stabilnosti i pomirenju sa svim partnerima u regionu.

  • “Kijev u panici – čeka se 16. decembar

    “Kijev u panici – čeka se 16. decembar

    Zvaničnici Ministarstva odbrane SAD-a sastavili su listu posledica ako vojska bude prinuđena da deluje po zakonu o jednogodišnjem privremenom finansiranju.

    Jednogodišnja rezolucija (CR) smanjila bi finansiranje Ministarstva odbrane za 29 milijardi dolara (3,7 odsto), u poređenju sa zahtevom predsednika Džoa Bajdena za budžet za 2023.

    CR je zakon o izdvajanjima koji daje budžetska ovlašćenja saveznim agencijama da nastave sa radom kada Kongres ne donese odluku o izdvajanjima za sledeću godinu.

    Prema pravilima budžeta, oba doma Kongresa trebalo bi da donesu 12 zakona o potrošnji do kraja septembra, koji se zatim međusobno koordiniraju i finansiraju vladu za narednu godinu, ili do sledećeg septembra.

    Međutim, Kongres to nikada ne čini i umesto toga odlaže odluku do krajnjeg roka. Ove godine rok za postizanje dogovora je 16. decembar.

    Obe kuće bi sada trebalo, umesto da donose pojedinačne zakone, sve da okupe u jedan ogroman omnibus ili CR.

    Problem je što do sada nisu uradili skoro ništa po tom pitanju, jer su bili zauzeti izborima za Kongres i zaostaju više nego inače.

    Očekuje se da će usvojiti “zakrpu” za kratkoročno finansiranje kako bi omogućili nastavak pregovora. Nakon što kratkoročna zakrpa istekne, moguć je jednogodišnji CR, ako ne mogu da se dogovore o dugoročnoj potrošnji.

    Ove nedelje, predsednica Predstavničkog doma Nensi Pelosi rekla je da je moguća jednogodišnja rezolucija, nazvavši je “poslednjom instancom”.

    Prema listi koju je video Politiko, jednogodišnji CR bi, između ostalog, zaustavio nabavku novog stelt bombardera B-21 Raider, smanjio sredstva za kupovinu novih podmornica sa balističkim projektilima klase Kolumbija i obustavio vojnu pomoć u Ukrajinu.

    “Ukrajina je u kinetičkoj bitci, a mi smo njihov pomoćnik broj jedan”, rekao je šef finansija u Ministarstvu odbrane SAD Majkl Mekord.

    “Ako im ponestane municije, loše im se piše”, rekao je.

    Pentagon je zabrinut da bi jednogodišnje finansiranje predstavljalo “pretnju” za odbranu SAD.

    “Ne možemo da savladamo Kinu vezanih ruku na leđima tri, četiri, pet ili šest meseci svake fiskalne godine”, dodao je Mekord.

    On je takođe rekao da je “donekle optimista” da bi poslanici mogli da donesu sveobuhvatan zakon do kraja godine, ali je zabrinut jer nema informacija da su zvaničnici čak postigli okvirni dogovor o jednogodišnjem CR.

    Demokrate i republikanci su rekli da žele da finaliziraju paket finansiranja savezne vlade u poslednjim nedeljama Kongresa ovog meseca, umesto da ga odlažu do sledeće godine, kada podeljeni Kongres možda neće moći da postigne dogovor.

    Republikanci su na prošlim izborima preuzeli Predstavnički dom, a zvanično će preuzeti kontrolu u januaru naredne godine.

  • “Francuska da urazumi Zelenskog; Došlo je vrijeme”

    “Francuska da urazumi Zelenskog; Došlo je vrijeme”

    Francuska treba da zauzme razuman stav, prekine isporuke oružja Kijevu i urazumi Vladimira Zelenskog, saopštio je lider političkog pokreta “Ustani, Francusko”.

    Nikola Dupon-Enjan.objašnjava da bi se tako sprečilo produbljivanje društvene i ekonomske kriza u Evropi,”Golistička Francuska mora da se distancira i zauzme poziciju arbitra, jer cilj Zelenskog više nije odbrana Ukrajine, već namerava da žrtvuje svoj narod tako što će postati instrument uništenja Rusije. To je ozbiljna greška”, rekao je on.

    Poslanik je pozvao da se sledi primer bivšeg francuskog predsednika Žaka Širaka (1995-2007), koji je odbio da podrži američku invaziju na Irak 2003. godine.

    Prema rečima političara, situacija oko ukrajinskog sukoba je “izmakla kontroli” i “uvlači Evropu u ekonomsko i socijalno samoubistvo”.

    Dupon-Enjan smatra da su borbe u Ukrajini u interesu SAD i Kine, jer se Moskva približava Pekingu, a Evropa tone u ekonomsku i socijalnu krizu.

    “Došlo je vreme da se postigne mir, da se postigne kompromis između dve strane, da se smiri Zelenski. Neophodno je potpuno ukinuti ekonomske sankcije, zaustaviti isporuku oružja u zamenu za prekid vatre i pregovore. Treba prekinuti taj masakr, jer upravo Ukrajinci plaćaju visoku cenu”, rekao je on.

    “Rusija je velika sila i neće nigde nestati. Moramo da ubedimo Rusiju, ali i Zelenskog. Moramo da zaštitimo interese Francuske. Francuska ne želi energetsku, socijalnu i ekonomsku krizu jer će tada otići naša najbolja preduzeća u Sjedinjene Države i Kinu, a to se upravo i dešava”, zaključio je poslanik.

  • Bajden dao signal Zelenskom: Vrijeme je…

    Bajden dao signal Zelenskom: Vrijeme je…

    Američki predsednik Džo Bajden signalizira ukrajinskom lideru Volodimiru Zelenskom o potrebi razgovora sa Rusijom.

    To je rekao Džozef Džofe iz Škole za međunarodne studije Džons Hopkins.

    “Bajden je suptilno nagovestio svom kijevskom kolegi: vreme je da započnemo razgovor sa Putinom”, napisao je Džofe u članku za časopis “Time”.

    Prema njegovim rečima, zapadni saveznici Zelenskog čuvaju Kijev od dalje eskalacije kako ne bi bio uvučen u sukob sa Rusijom.

    On je istakao da ukrajinska vlada treba da se pripremi za kompromise, uključujući “gubitak Krima”.

    Ranije je turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu izrazio uverenje da zapadne zemlje treba da ubede kijevske vlasti da sednu za pregovarački sto sa Rusijom.