VRBAS Media

Autor: INFO

  • Rusi “provalili” HIMARS: Sad znamo šta vam je to

    Rusi “provalili” HIMARS: Sad znamo šta vam je to

    Ruske snage PVO dobile su novi softver koji olakšava obaranje raketa HIMARS MLRS, rekao je komandant jedne od jedinica baziranih u pravcu Zaporožja.

    “U početnoj fazi nismo razumeli šta je to HIMARS raketa, ali sada sa sigurnošću radimo sa HIMARS-om. Napravili smo novi program zahvaljujući kome su nam HIMARS rakete sasvim obična meta. Precizno vidimo, posmatramo i uništavamo bez problema”, rekao je taj komandant za RIA Novosti.

    Kako dalje prenosi Raša tudej Balkan, jedinica pod njegovom komandom, kako je naveo, već je oborila desetak projektila HIMARS, od kojih četiri u poslednjih mesec dana.

    Sistem HIMARS koji su isporučile SAD se u rukama ukrajinskih snaga pokazao kao “promena igre” u rusko-ukrajinskom sukobu, doprineo je ukrajinskoj vojsci. Sistem do tada nije bio poznat i nije bilo načina da ruske snage adekvatno odgovore na napade.

    Direktor Centra za vojno-politička istraživanja, doktor istorijskih nauka Aleksej Podberezkin je za radio “Sputnjik” rekao da su ruski sistemi često uništavani na udaljenosti od 15-25 metara, jer na tako velikoj udaljenosti nije bilo moguće oboriti HIMARS rakete.

    “Sada su proračuni daleko precizniji, skoro stoprocentni. Ako nije reč o masovnom napadu, onda novi softver daje stopostotno precizne rezultate”, rekao je Aleksej Podberezkin.

    Raketni sistem HIMARS razvijen je u Sjedinjenim Državama u kompanijama “BAE Sistems” i “Lokid Martin” krajem devedesetih godina, a proizvodi se od 2003. godine.

    HIMARS je raketa visoke tehnologije, male težine na točkovima, što joj daje veću agilnost i manevarske sposobnosti na bojnom polju.
    Radi na bazi troosovinske šasije FMTV američke vojske, može da nosi šest raketa ili jednu operativno-taktičku balističku raketu ATACMS, a svaka jedinica može da nosi šest GPS-om vođenih raketa.

    Ponovno punjenje moguće je za oko jedne minute, a iziskuje mali broj članova osoblja.

    Domet raketa iz ovog sistema je oko 80 kilometara, skoro dvostruko više od haubica M777, koje su SAD ranije isporučile Ukrajini.

  • Vučić i Lajčak o Kosovu i Metohiji

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se sa specijalnim predstavnikom EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslavom Lajčakom.

    Nakon razgovora Vučića i Lajčaka u zgradi Generalnog sekretarijata predsjednika Republike medijima će biti proslijeđeno saopštenje, najavila je pres služba predsjednika Srbije.

    Lajčak je uoči dolaska u Beograd rekao da će posjetiti i Prištinu i da će sa Vučićem i premijerom samoproglašenog Kosova Aljbinom Kurtijem razgovarati o poštovanju sporazuma o registarskim tablicama i o narednim koracima za normalizaciju odnosa prema francusko-njemačkom planu.

    Lajčak je posljednji put u Beogradu boravio prije mjesec dana, a njegov sastanak sa Vučićem tada je trajao pet časova.

  • Fond zdravstvenog osiguranja RS: Polovina prijava riješena u korist građana

    Fond zdravstvenog osiguranja RS: Polovina prijava riješena u korist građana

    U ovoj godini bilo je oko 100 prijava povreda prava osiguranih lica, od kojih je polovina bila osnovana i riješena u korist građana, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

    Kako ističu, neosnovane prijave se odnose uglavnom na pojave koje nisu u nadležnosti Fonda, poput neljubaznosti osoblja, nejavljavljanja na telefon u zdravstvenim ustanovama i slično.

    “To je organizacija rada zdravstvene ustanove na koju Fond ne može da utiče. Iako ovakve situacije građani mogu da prijave rukovodstvu zdravstvenih ustanova, i u ovim slučajevima nastojimo da sugerišemo zdravstvenim ustanovama da su osiguranici imali ovakve ili slične primjedbe i da bi trebalo da rade na unapređenju odnosa prema pacijentima”, navode iz Fonda.

    Takođe, neke od neosnovanih prijava se odnose i na to da je osiguraniku naplaćena usluga, a radilo se o zdravstvenoj ustanovi koja nema ugovor sa FZO RS ili se radilo o usluzi koja ne spada u obavezno zdravstveno osiguranje i drugo.

    Kako ističu, kada je riječ o zdravstvenom osiguranju, građani se informišu uglavnom tek onda kada im zatreba zdravstvena zaštita pa često ne poznaju određene procedure i svoja prava.

    “Upravo kako bismo poboljšali informisanost, naročito mlađe populacije, Fond već nekoliko godina sa građanima komunicira i putem društvenih mreža, odnosno naloga na Facebooku i Twitteru. Putem društvenih mreža obavještavamo javnost o svim bitnim aktivnostima Fonda, kao i novinama u osiguranju, a i putem njih građani mogu da postave pitanje Fondu”, navode iz ove ustanove, dodajući da postoji više kanala i mogućnosti kako da osiguranici dođu do informacija o svojim pravima i procedurama ostvarivanja prava.

    “Ukoliko osiguranici smatraju da je prekršeno neko njihovo pravo iz zdravstvenog osiguranja, u svim poslovnicama Fonda mogu da popune obrazac prijave povrede prava iz zdravstvenog osiguranja”, navode iz Fonda.

    Navode iz prijava provjeravaju kontrolori Fonda i pismeno osiguraniku dostavljaju šta je prilikom kontrole utvrđeno, koje aktivnosti su preduzete i da li je zaista došlo do povrede prava.

    “U slučaju da se utvrdi da je prekršeno neko pravo osiguranika, a to se najčešće odnosi na to da je neka usluga naplaćena, a nije trebalo da bude, osiguraniku troškovi budu nadoknađeni”, navode iz Fonda, dodajući da je prethodnih godina uočeno da osiguranici manje prijavljuju povrede prava.

    “Jedan od razloga je i činjenica da postoje zaštitnici prava koji su tu da informišu osiguranike, kao i zdravstvene radnike, pa se na ovaj način sprečavaju eventualne zloupotrebe prava u praksi. Zaštitnici prava su ti koji usmjere osiguranika ili posreduju u slučaju nesporazuma sa zdravstvenim radnicima pa se mnoga pitanja i nedoumice riješe, odnosno spriječi se kršenje prava osiguranika”, ističu iz Fonda.

    Dodaju da je ovo prilika da se uputi apel svim osiguranicima da koriste sve predviđene mehanizme, budući da je prijava povrede prava jedna od načina da se ispita šta se konkretno u zdravstvenoj ustanovi desilo.

  • Erdoan: Sprovodimo pripremne radove za izgradnju gasnog čvorišta sa Rusijom

    Erdoan: Sprovodimo pripremne radove za izgradnju gasnog čvorišta sa Rusijom

    Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan rekao je danas da ta zemlja sprovodi pripremne radove za stvaranje rusko-turskog gasnog čvorišta za snabdijevanje Evrope gasom.

    “Ruski predsjednik Vladimir Putin, kao što znate, predložio je da se prirodni gas za Evropu distribuira preko teritorije Turske. Mi za to sprovodimo pripremne radove“, rekao je Erdogan, prenosi TASS.

    Ideju o uspostavljanju čvorišta u Turskoj za preusmjeravanje količine gasa, predložio je ruski predsjednik Vladimir Putin na forumu Ruske energetske nedjelje u oktobru.

    Kako je tada predložio, u Turskoj bi trebalo da bude izgrađeno najveće gasno čvorište u Evropi i da isporuka gasa, koja više nije moguća Sjevernim tokom, bude preusmjerena na to čvorište.

    Putin je tada naveo da to može da podrazumijeva i izgradnju još jednog gasovoda.

  • Dolar na 16-nedjeljnom minimumu prema konkurentima

    Dolar na 16-nedjeljnom minimumu prema konkurentima

    Dolar se kreće danas blizu 16-nedjeljnog minimuma prema korpi glavnih valuta, evro je stabilan, dok je juan na putu da ostvari najveći nedjeljni rast od 2005. godine.

    Dolarski indeks, koji mjeri vrednost dolara prema šest glavnih rivala, trenutno je u padu za 0,1 posto na 104,55 poena, a prethodno je dotakao najniži nivo od 29. juna od 104,36 poena, prenosi Rojters.

    Indeks dolara je u novembru pao za više od 5 odsto zbog očekivanja da će Federalne rezerve početi da usporavaju tempo povećanja kamatnih stopa već na sastanku u decembru.

    Podaci o oktobarskoj inflaciji u SAD od 6 posto na godišnjem nivou, koji su objavljeni u četvrtak, podržavaju ova očekivanja.

    Pažnja investitora na tržištima novca danas je usmjerena na očekivani izvještaj o novootvrenim radnim mjestima u američkom nepoljoprivrednom sektoru, da bi procijenili kako je povećanje kamata uticalo na tržište rada.

  • “Sarajevo nam daje jer mora, a Banjaluka i Beograd jer žele”

    “Sarajevo nam daje jer mora, a Banjaluka i Beograd jer žele”

    Livno i Sarajevo nam daju ono što moraju, a Banjaluka i Beograd zato što žele, ističe Dušica Runić, načelnica opštine Drvar, osvrćući se na podršku koju ima ova lokalna zajednica u FBiH.

    Rukovodioci u opštinama u Federaciji BiH s većinskim srpskim stanovništvom naglašavaju, ipak, da su u posljednje vrijeme kantonalna i federalna vlast nešto izdašnije nego ranijih godina, ali to im je, ističu, i obaveza.

    Runićeva, načelnica male opštine smještene u kantonu čije je sjedište u Livnu, ističe da se, u odnosu na prethodne godine, bilježi pomak, ali je to posljedica, kako pojašnjava, toga što imaju uslove da apliciraju na javne pozive, te mogu povlačiti dio sredstava koje viši nivoi dodjeljuju jedinicama lokalne samouprave.

    “Kada su u pitanju transferi ka nižim nivoima vlasti, za ovu godinu imali smo jednokratnu pomoć FBiH od 125.000 KM, koliko je dodjeljivano svim opštinama u FBiH, bez obzira na to da li su razvijene ili nerazvijene. Što se tiče kantona, za ovu godinu još nema ništa po pitanju jednokratnih transfera kao pomoć jedinicama lokalne samouprave”, rekla je Runićeva za “Nezavisne novine”.

    Učestvovali su, dodaje, u javnim pozivima i nešto su sitno sredstava povukli, projektno.

    “Kada je u pitanju odnos Vlade FBiH za ovu godinu, a to prenosimo na sljedeću, prijavili smo se na javni poziv i sve tri povratničke opštine – Drvar, Glamoč i Grahovo, dobile su po 310.000 KM za infrastrukturne projekte. Konkretno, u Drvaru je to išlo namjenski za pijacu i to će biti dovoljno da počnemo ili da uradimo jednu fazu rekonstrukcije pijace”, pojasnila je Runićeva.

    Uroš Đuran, načelnik opštine Bosansko Grahovo, kaže da se, kada je riječ o ovoj godini, ne bi mogao požaliti na kantonalnu vlast, odnosno njen odnos prema ovoj lokalnoj zajednici, jer su uspjeli dobiti poprilična sredstva po projektima.

    “Zamjerka je to što su nas kantonalne ‘Šume’ izostavile iz socijalne pomoći za ogrev našim ugroženim ljudima, te za školu. U prethodnih 25 godina stalno su davali tri do četiri metra ogreva za 15 do 20 ljudi i za školu, ali kako se promijenila kantonalna Vlada, iz toga su nas isključili”, rekao je Đuran za “Nezavisne novine”.

    I od Vlade FBiH, dodaje, takođe su dobili pozamašnu sumu po projektima, ali…

    “Vidim problem u pitanju obnove kuća. Federalno ministarstvo za izbjegla i raseljena lica raspiše javni poziv, ljudi se pojave, oni objave preliminarnu pa konačnu rang-listu i onda se godinu dana ništa ne dešava. Po njihovom javnom pozivu nije obnovljena nijedna kuća u 2019, 2020. i 2021. godini”, kaže Đuran.

    I Nebojša Radivojša, načelnik opštine Glamoč, kaže da se situacija u posljednje vrijeme djelimično popravila.

    “Mi gradimo sportsku dvoranu, te novu zgradu opštine. Pomogla je federalna vlada i jedan i drugi projekat. Pomogli su asfaltiranje određenih putnih pravaca. Kantonalna vlada je takođe pomogla asfaltiranje jednog putnog pravca. Ima pomaka, ne možemo reći da nema, ali da bi moglo biti više, moglo bi”, rekao je Radivojša za “Nezavisne novine”.

    Na neke od problema ukazao je i Đorđe Radanović, predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH, koji je, primjera radi, istakao da su Drvar i Glamoč jedine dvije opštine u Federaciji BiH koje su spojene makadamskim putem dužine dvadesetak kilometara, a, kako je naglasio, asfaltiranje ove dionice je od izuzetnog značaja jer se tu nalaze srpska povratnička sela. Ističe da ovaj putni pravac nije asfaltiran baš zbog toga što su tu srpska sela, odnosno Srbi nisu tretirani na adekvatan način ni u Livanjskom kantonu niti u FBiH.

  • Von der Leyen: EU mora djelovati

    Von der Leyen: EU mora djelovati

    Sjedinjene Američke Države donijele su ranije tokom ove godine Zakon o klimatskim promjenama, a evropski zvaničnici na taj akt gledaju kao na konkurenciju smatrajući da će donijeti problem poslovanju kompanija.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen kaže se EU mora da se pozabaviti “izobličenjem” stvorenim američkim planom vrijednim 430 milijardi dolara za podsticanje tehnologija pogodnih za klimu.
    Neke članice EU kritikovale su američki Zakon o smanjenju inflacije (IRA), što je izazvalo strah od trgovinskog rata.

    Postoji zabrinutost da bi poreske olakšice mogle odvući kompanije iz EU i dovesti u nepovoljan položaj evropske kompanije.


    Von der Leyen rekla je da bi EU trebala “prilagoditi vlastita pravila”.

    “Konkurencija je dobra… ali ovo takmičenje mora poštovati jednake uslove,” rekla je ona tokom govora u Belgiji.

    Prema IRA-i, američki potrošači će dobiti poticaje da kupuju nove i rabljene električne automobile, da griju svoje domove toplotnim pumpama, pa čak i kuhaju hranu pomoću električne indukcije.

    Američki predsjednik Joe Biden nazvao je to historijskom akcijom koju je njegova zemlja poduzela u borbi protiv klimatske krize.

    Ali, evropski saveznici to doživljavaju kao antikonkurentnu i prijetnju evropskim radnim mjestima, posebno u energetskom i automobilskom sektoru.

    Gospođa von der Leyen rekla je da EU mora raditi sa SAD “na rješavanju nekih od najzabrinjavajućih aspekata zakona”.

    Ona je dodala da EU također mora “prilagoditi” svoja pravila o državnoj pomoći kako bi podstakla javna ulaganja u ekološku tranziciju.

    Novi zakon je pokrenut tokom putovanja francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u Washington koji se prethodne sedmice sastao sa Bidenom.

    Američki predsjednik je rekao da bi moglo doći do “izmjena” kako bi se evropskim firmama olakšalo da imaju koristi od paketa subvencija.

    “Nikada nisam namjeravao da isključim ljude koji su sarađivali s nama. To nije bila namjera. Ponovo smo u poslu, Evropa je ponovo u poslu. I nastavićemo da otvaramo proizvodna radna mesta u Americi, ali ne na štetu Evrope”, rekao je Biden.

  • Nakon ograničenja cijene ruske nafte: Poskupila nafta na svjetskom tržištu

    Nakon ograničenja cijene ruske nafte: Poskupila nafta na svjetskom tržištu

    Cijene nafte porasle su danas nakon dogovora grupe zemalja G7 i njenih saveznika da ograniče cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu.

    Brent nafta porasla je za oko 1 posto na više od 86 dolara u azijskom trgovanju.

    Ovaj potez povećava pritisak Zapada na Rusiju zbog invazije na Ukrajinu.

    Dolazi nakon što je grupa proizvođača nafte Opec+ pristala ostati pri svojoj politici smanjenja proizvodnje, usred sporijeg globalnog rasta i viših kamatnih stopa.

    “Ova odluka Opec+ da zadrži kvotu tamo gdje jest… sama je po sebi implicitna vrsta podrške tržištu nafte”, rekao je Kang Wu iz S&P Global Commodity Insights.

    Opec+ je grupa od 23 zemlje izvoznice nafte, uključujući Rusiju, koja se redovino sastaje kako bi odlučila koliko će sirove nafte prodati na svjetskom tržištu.

    Trgovci također reagiraju na snažne podatke o radnim mjestima u SAD-u i ublažavanje Covid ograničenja u nekim kineskim gradovima.

    “Uvjerenje da bi Kina mogla ubrzati planove ponovnog otvaranja potaknulo je ranojutarnji optimizam”, rekao je Stephen Innes, izvršni partner u SPI Asset Managementu.

    No upozorio je da se ne “juri za rastom nafte s ponovnim otvaranjem Kine jer će doći do golemog porasta slučajeva Omikrona, što bi moglo zadržati mobilnost u padu barem kroz prvo tromjesečje sljedeće godine”.

    U zajedničkom saopćenju prošle sedmice, G7 i Australija rekli su da će ograničenje od 60 dolara za rusku naftu stupiti na snagu u ponedjeljak ili “vrlo brzo nakon toga”.

    Dodali su da je ta mjera namijenjena “spriječavanju Rusije da profitira od svog agresorskog rata protiv Ukrajine”.

    G7 je u septembru iznio ograničenje cijena, a cilj mu je spriječiti Moskvu da profitira od izvoza nafte, a istovremeno izbjeći skok cijena.

    To znači da će se samo ruska nafta kupljena za manje od 60 dolara po barelu moći isporučivati tankerima G7 i EU, osiguravajućim društvima i kreditnim institucijama.

    To bi moglo otežati Moskvi prodaju svoje nafte po višoj cijeni, jer su mnoge velike brodarske i osiguravajućekompanije smještene unutar G7.

    G7 je organizacija sedam najvećih svjetskih takozvanih “naprednih” ekonomija, koje dominiraju globalnom trgovinom i međunarodnim financijskim sistemom. To su Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Države.

  • Stupio na snagu embargo EU na rusku naftu

    Stupio na snagu embargo EU na rusku naftu

    U ponoć je stupio na snagu embargo Evropske unije na rusku naftu koja stiže morskim putem, a od danas važi i ograničenje cijene ruske nafte na 60 dolara, koje su usvojile EU, G7 i Australija.

    Rusija je saopštila da ne prihvata to ograničenje ni po cijenu smanjenja proizvodnje.

    EU, G7 i Australija uvele su embargo na rusku naftu koja stiže preko mora, u nastojanju da smanje finansijsku dobit Moskve i njenu sposobnost da finansira rat protiv Ukrajine.

    Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je juče, povodom stupanja na snagu embarga na izvoz sirove ruske nafte morskim putem u okviru paketa sankcija EU prema Rusiji, da će to imati uticaja na našu ekonomiju, ali da je Srbija energetski stabilna zemlja.

    Brnabić je navela da je u ovom trenutku, zahvaljujući naporima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Srbija energetski bezbjedna.

    Srbija uvozi sirovu naftu morskim putem preko naftovoda Janaf u Hrvatskoj, ali više neće moći tim naftovom da uvozi rusku naftu zbog sankcija EU prema Rusiji.

  • Konaković nakon susreta s Dodikom: Spreman sam žrtvovati tri političke karijere da smirimo tenzije

    Konaković nakon susreta s Dodikom: Spreman sam žrtvovati tri političke karijere da smirimo tenzije

    Predsjednik Naroda i pravde Elmedin konaković oglasio se nakon sinoćnjeg neformalnog sastanka sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom u Laktašima.

    Podsjetimo, sinoć se u Laktašima igrala košarkaška utakmica u okviru ABA lige između klubova Igokea i MZT Skoplje, a meč su skupa pratili Milorad Dodik i Elmedin Konaković, a s njima u društvu je i načelnik Ilidže Nermin Muzur.

    Dodik je podijelio njihovu zajedničku fotografiju na Twitteru rekavši da je razgovarano i o brzom formiranju Vijeća ministara BiH i da se što prije usvoje strateški dokumenti, kao što je budžet za sljedeću godinu.

    Kasno sinoć, sasstanak je komentirao i Konaković, no detalje rezgovora nije iznosio.

    Na svom zvaničnom Facebook profilu Konaković je potvrdio da su razgovarali o temama koje je naveo Dodik, a napisao je da su “konflikt kojim se hrani politička scena i populizam – lakši put”.

    “Takav koncept otjera godišnje iz naše zemlje jedan cijeli, veliki grad ljudi. Donese političarima mandate i plate, a ljudima u Bosni i Hercegovini ništa dobro”, naveo je Konaković.

    Dodao je da smirivanje tenzija treba da donese deblokadu procesa, normalizaciju rada parlamenata i vlada, usvajanje strateških dokumenata koji će poboljšati uslove života svima u Bosni i Hercegovini.

    “Teži je to put, nema jeftinih poena, traži hrabrost i spremnost na ponekad bolne kompromise. Spreman sam žrtvovati ne jednu nego tri političke karijere ako će ta žrtva donijeti nešto dobro Bosni i Hercegovini i svim ljudima u njoj. Nikad ispod crte, nikad na uštrb domovine. Za početak usvajanje i povećanje budžeta do kraja godine, imenovanje Vijeća ministara, usvajanje još nekih važnih dokumenata”, dodao je on.