VRBAS Media

Autor: INFO

  • Poreska uprava: Za devet mjeseci prikupljena 235,2 miliona KM više prihoda

    Poreska uprava: Za devet mjeseci prikupljena 235,2 miliona KM više prihoda

    Poreska uprava Republike Srpske je u prva tri kvartala ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupila 3,261 milijardu KM, što je za 235,2 miliona KM ili osam odsto više u odnosu na isti period prethodne godine, izjavio je direktor ove uprave Goran Maričić.

    Maričić je rekao da je naplaćeno za tri procenta više javnih prihoda u odnosnu na plan za ovaj period.

    – Rast naplate javnih prihoda zabilježen je u svim grupama javnih prihoda, pa doprinosi bilježe povećanje naplate za 10 procenata, ostali javni prihodi za osam, dok je naplata direktnih poreza veća za tri procenta – naveo je Maričić.

    Najviše javnih prihoda, dodao je on, prikupljeno je po osnovu doprinosa socijalnog osiguranja, koji su za tri kvartala ove godine već premašili dvije milijarde KM, odnosno naplaćeno je za 181,4 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine, navodi se u saopštenju Poreske uprave.

    – Po osnovu doprinosa za Fond PIO i Zavod za zapošljavanje za devet mjeseci prikupljeno je po 10 procenata više prihoda, dok je za Fond zdravstvenog osiguranja i Fond dječje zaštite devet odsto više – precizirao je Maričić.

    Maričić je naveo da su direktni porezi naplaćeni u iznosu od 758,8 miliona KM, što je za 20,4 miliona KM više nego za devet mjeseci prošle godine.

    Rast naplate zabilježen je kod poreza na dohodak i iznosi oko 356,6 miliona KM ili 50,3 miliona KM više, dok je istovremeno naplata poreza na dobit manja za oko 34,9 miliona KM.

    – Manja naplata ovog prihoda je zbog toga što su neki veći poreski obveznici u poreskim prijavama za 2024. iskazali manju dobit nego u 2023. godini, pa su samim tim platili i manji iznos ovog poreza – pojasnio je Maričić.

    Kod ostalih javnih prihoda, naplata je za devet mjeseci ove godine iznosila 461,5 miliona KM, što je za 33,3 miliona KM više u odnosu na uporedni period.

    – Po osnovu taksa i naknada prikupljeno je 228,9 miliona KM ili četiri procenta više. Nastavljen je i rast naplate prihoda po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću i to za 12 odsto, kazni za 15 odsto, te koncesionih naknada za 10 procenata – napomenuo je Maričić.

    Govoreći o septembru, Maričić je naveo da je naplaćenio 343,7 miliona KM, što je za 37 miliona KM ili 12 odsto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

  • Soreka: BiH treba više konstruktivnog pristupa a manje poziranja

    Soreka: BiH treba više konstruktivnog pristupa a manje poziranja

    Nakon godinu i po diskusija, Savjet ministara Bosne i Hercegovine uspio je dostaviti Evropskoj komisiji finaliziranu Reformsku agendu. Time se otvaraju vrata za povlačenje značajnih investicija u okviru Plana rasta. Međutim, ovo nije kraj procesa, već tek njegov početak.

    U svom prošlosedmičnom obraćanju Parlamentarnoj skupštini BiH, EU komesarka za proširenje Marta Kos naglasila je da EU nudi milijardu evra ulaganja u putnu infrastrukturu ove zemlje, jeftinije energente i bolji i brži internet. Jasno je istakla svoju želju da se iznos u cijelosti utroši u korist građana BiH. Međutim, jednako je snažno napomenula da će iznos predviđen za BiH u okviru Plana rasta biti umanjen za oko sto miliona evra ako se Reformska agenda ne dostavi do 30. septembra, nakon ranijeg umanjenja u sličnom iznosu u julu.

    Dokument koji je upućen u Brisel samo nekoliko sati prije isteka roka sada je predmet ocjene Evropske komisije. Nakon usaglašavanja, Bosna i Hercegovina može biti korisnica do 976,6 miliona evra finansijske podrške EU za podsticanje investicija, stvaranje radnih mjesta i podsticanje rasta.

    Reformska agenda dostavljena Evropskoj komisiji predstavlja sveobuhvatan dokument kao potvrdu sposobnosti i kompetencija državnih službenika u BiH. Takođe ukazuje da politički akteri mogu postići obostrano korisna rješenja kada za to postoji volja. BiH treba više ovakvog konstruktivnog pristupa, a manje redovnog prozivanja i emocionalnog poziranja koje je toliko štetno za interese zemlje.

    Redovno smo isticali da Reformska agenda predstavlja transformativni plan za BiH. Jedna, istinski, nevjerovatna prilika. Najveća nagrada zapravo nisu sredstva koja EU osigurava, već same reforme, koje će unaprijediti poslovnu klimu i omogućiti BiH da u potpunosti iskoristi ogroman talenat i potencijal u ovoj zemlji.

    Širom Evrope vidimo kako ljudi iz BiH uspijevaju kada im se pruže prave prilike. Moramo stvoriti uslove da ljudi napreduju i kod kuće.

    Uzmimo, na primjer, uspostavljanje okvira za e-upravu u BiH, što je jedan od ciljeva navedenih u Reformskoj agendi. Jedna od najvećih pritužbi koju čujem od građana, kao i od privrede, tiče se vremena izgubljenog na administrativne procedure. E-uprava će sigurno poboljšati uslove za ulaganja, kao i kvalitetu života građana.

    Ili, pak, cilj povećanja broja upisane djece u predškolskom obrazovanju i osiguranje većeg pristupa internetu u školama? S obzirom na ubrzani tempo širenja tehnološkog razvoja, budući ekonomski uspjeh svake zemlje zavisi od vještina i obrazovanja njenih građana, počevši od ranog djetinjstva.

    Još jedna reforma u Reformskoj agendi dovesće do uvođenja 5G mreže, kao i sigurnijeg širokopojasnog interneta, što je ogroman mogući poticaj za zemlju.

    I druge navedene reforme dovešće do finansijske podrške nakon ostvarivanja rezultata u borbi protiv korupcije, borbi protiv organizovanog kriminala te efikasnosti i nezavisnosti pravosuđa. Ukupno je predviđeno preko stotinu reformi, od kojih će svaka donijeti jasna poboljšanja za život u BiH.

    Nakon što domaće vlasti provedu reforme, finansijska podrška će također biti dostupna za investicije putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). EU više neće finansirati velike infrastrukturne projekte u BiH mimo Plana rasta. Da BiH nije dostavila Reformsku agendu, bila bi to glavna prepreka u finansiranju infrastrukturnih projekata u BiH. Vlasti u BiH još nisu dostavile popis projekata za koje bi željele dobiti finansiranje u okviru Plana rasta, ali moguća ulaganja uključuju podršku za završetak autoputa Koridor 5c ili projekte obnovljivih izvora energije.

    Sveukupno, ne treba zaboraviti da se BiH nalazi u srcu Evrope i da smo jači kada radimo zajedno. Gotovo tri četvrtine izvoza iz BiH ide u EU. Manje od jedan odsto u Rusiju. Jasno je da kada je u pitanju bilo koji pokazatelj, bilo da se radi o demokratiji, borbi protiv korupcije, vladavini prava, ljudskim pravima, obrazovanju, zdravstvu, infrastrukturi ili bilo kojem drugom pitanju od istinske važnosti za građane, snažniji odnos s EU koji vodi ka članstvu u EU je daleko najbolji način za poboljšanje kvalitete života građana.

    Sada kada su prvi koraci napravljeni, radimo zajedno kako bismo stigli do cilja.

    (Autor je šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH)

  • Putin: Zapad pokušava da destabilizuje Srbiju preko omladine

    Putin: Zapad pokušava da destabilizuje Srbiju preko omladine

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da se slaže sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u pogledu pokušaja obojene revolucije u Srbiji.

    Na pitanje istoričara Aleksandra Rakovića iz Srbije šta misli o pokušajima Zapada da organizuju obojenu revoluciju, Putin je odgovorio:

    “Situaciju u Srbiji pokušavaju da destabilizuju preko omladine. Mladi ljudi koji izlaze na proteste su patriote, sa njima treba voditi dijalog, što Vučić i pokušava. Snage koje ih guraju na ulicu žele da srpski narod strada još više.”

    On se složio sa ocjenama da Zapad pokušava da na silu smijeni vlast u Srbiji.

    “Obojene revolucije ne vode ničemu dobrom, treba ostati u okvirima ustavnih normi”, rekao je on.

  • Tramp prijeti otpuštanjima i ukidanjem projekata ako se vlada ne otvori

    Tramp prijeti otpuštanjima i ukidanjem projekata ako se vlada ne otvori

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je juče da bi moglo doći do otpuštanja državnih službenika i smanjenja projekata ako se federalna vlada ponovo ne otvori.

    “Možda bude otpuštanja, a to je njihova krivica (demokrata u Kongresu). Možemo da smanjimo projekte koje su htjeli, omiljene projekte, i oni bi bili trajno ukinuti”, rekao je Tramp u intervjuu za OAN televizijsku mrežu, upitan o nedavnom memorandumu Kancelarije za upravljanje i budžet, u kojem je najavljena mogućnost otpuštanja radnika.

    Tramp je naveo da bi mogao smanjiti projekte koji nisu bili odobreni “na pravi način”, naglašavajući da će vjerovatno donijeti takve odluke. Savezna vlada je djelimično zatvorena u srijedu nakon što Kongres nije postigao dogovor o finansiranju, dok je nastavljen rad samo za najosnovnije usluge.

    Tramp je rekao da su prihodi od novih tarifa tek počeli pristizati, ali da bi mogli dostići bilion dolara godišnje. Dodao je da će neki od tih prihoda biti iskorišteni za smanjenje državnog duga, koji bi mogao dostići 38 biliona dolara.

    Američki predsjednik naveo je da razmatra korištenje prihoda od tarifa kako bi izdao “čekove povrata novca za Amerikance”.

    “Takođe bismo mogli napraviti raspodjelu za ljude, skoro kao dividendu za ljude Amerike. Razmišljamo možda o iznosu od 1.000 do 2.000 dolara. To bi bilo sjajno”, rekao je Tramp.

  • Vašington odbija isporuku raketa dugog dometa

    Vašington odbija isporuku raketa dugog dometa

    SAD vjerovatno neće isporučiti Ukrajini krstareće rakete dugog dometa “Tomahawk”, uprkos tome što su godinama na listi želja Kijeva.

    Vijest, koju je sinoć objavio Rojters, pozivajući se na neimenovanog američkog zvaničnika i tri druga izvora, umanjuje nade da će ukrajinski arsenal uskoro biti značajno ojačan, izvještava Kijevski independent.

    Nada nakon sastanka sa Zelenskim
    Odluka dolazi kao iznenađenje, s obzirom na to da je potpredsjednik SAD Dž. D. Vens nedavno rekao da Vašington razmatra zahtjev Kijeva za rakete dometa do 1.000 milja. Navodno je sam ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski insistirao na ovom pitanju tokom sastanka sa Donaldom Trampom na marginama Generalne skupštine UN 23. septembra.

    Prioriteti SAD i moć “Tomahawka”
    Iako SAD imaju značajan broj raketa “Tomahawk”, zvaničnici su objasnili Rojtersu da su postojeće zalihe prvenstveno namijenjene američkoj mornarici.

    Vašington, izgleda, preferira opciju obezbjeđivanja sistema kratkog dometa ili omogućavanja evropskim saveznicima da nabave oružje dugog dometa za Ukrajinu.

    Rakete Tomahawk su ključni dio američkog arsenala, poznate po svojoj sposobnosti da lete na malim visinama, izvode odbrambene manevre izbjegavanja i budu u stanju da reprogramiraju metu u letu.

    Za Kijev bi takvo oružje predstavljalo prekretnicu jer bi omogućilo precizne udare na komandne centre i logistička čvorišta duboko na ruskoj teritoriji.

    Reakcija Rusije i trenutna situacija
    Kremlj je već reagovao na mogućnost isporuke, a portparol Dmitrij Peskov upozorio je da će Rusija odgovoriti “na odgovarajući način” ako Vašington isporuči Tomahawke.

    S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin, na Valdaj forumu, ocijenio je potencijalnu isporuku kao vojno beznačajnu.

    Ukrajina se trenutno oslanja na rakete Western Storm Shadow, čiji je domet od 250 kilometara znatno manji od dometa Tomahawka, dok Rusija i dalje ima značajnu prednost i redovno napada ukrajinske gradove raketama Kalibr i Iskander.

    Ova diskusija se odvija u kontekstu novog sporazuma o naoružanju kroz koji Trampova administracija isporučuje pomoć Kijevu. Prvi paket, odobren 16. septembra, već je uključivao sisteme Patriot i HIMARS.

  • Vukanović: Stanivukovićev pokret ide u vlast po svaku cijenu

    Vukanović: Stanivukovićev pokret ide u vlast po svaku cijenu

    Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović ponovo je kritikovao Draška Stanivukovića, tvrdeći da je njegova glavna ambicija da po svaku cijenu uđe u vlast.

    U objavi na svom blogu Vukanović je naveo da Stanivuković kroz novi politički projekat „kupuje i usisava“ sve što može na političkoj sceni, prije svega iz opozicionih redova, ali i dijelom iz DEMOS-a. Prema njegovim riječima, Stanivukovićev plan je da nakon izbora 2026. godine sa „Pokretom za vlast“ uđe u vladajuću koaliciju, bilo sa SNSD-om ili sa opozicijom.

    – To je on (Stanivuković) potvrdio i danas izjavivši da će njegov Pokret odrediti pobjednika, zavisno na koju stranu okrenu. Dakle i on samo javno i jasno kaže da nije nikakva opozicija, iako želi ostaviti takav lažni utisak kako bi prevario glasače, i da sam to priznaje, te daje jasan signal da je mnogo bliži SNSD, jer nijednu riječ nije rekao protiv Dodika i čelnika režima, ne samo danas već mjesecima, dok je bljuvao vatru po svim strankama opozicije – naglasio je Vukanović.

    On je dodao da je Stanivuković na nedavnoj konferenciji za medije najviše napada usmjerio upravo na njega i Jelenu Trivić.

    – Pokušao je da me ismije da sam “dekan iz Trebinja koji daje pečat opozicije”, napadao je i SDS jer su podržali Jelenu Trivić za gradonačelnika Banjaluke, zaboravivši da je upravo zahvaljujući našoj podršci, a ne Stevandiću, Igoru i Miloradu Dodiku ili Nešiću, došao na čelo Banjaluke 2020. godine tvrdeći da je Igor Radojičić korumpirani kriminalac koji je uništio Banjaluku, a sada ga postavlja za prvog saradnika i sa njim pravi koaliciju – poručio je Vukanović.

    Podsjetio je i na slučajeve iz 2021. godine kada su, kako tvrdi, pojedini političari bili „projekti režima“.

    – Kao što su Nenad Nešić i Goran Selak bili projekat kukavičija jaja podmetnuta od strane Dodika i režima opoziciji 2021. godine, da nas kompromituju i unesu razdor, a bio sam nažalost poprilično usamljen u stavu da im ne treba dozvoliti da se približe opoziciji, da nećemo ništa dobiti već da ćemo izgubiti povjerenje građana, da će se odmah posle Opštih izbora 2022. godine vratiti u naručje Dodiku, ako SNSD pobijedi a oni pređu cenzus, vrijeme je pokazalo da sam bio i pravu. Njihovu ulogu preuzeli Igor Radojičić, Dejan Kojić i Draško Stanivuković, koji se ujedinjuju, a spaja ih činjenica da godinama ništa nisu rekli i uradili protiv Milorada Dodika, da sa njim sarađuju onda ga podržavaju, otvoreno ili prikriveno, a da su decenijama istinski protivnici SDS, PDP, Liste za pravdu i red i opozicije – naveo je Vukanović.

    Zaključujući, Vukanović upozorava da bi birači mogli biti obmanuti ako povjeruju da je Stanivukovićev Pokret alternativa aktuelnoj vlasti.

    Ako se, kako kaže, narod „upeca na slatkorječivost i ogroman prljav novac Stanivukovića i partnera“ i glasa za njegov Pokret, misleći da se radi o opoziciji Dodiku, zapravo će indirektno podržati režim i doživjeti scenario sličan onome sa Nešićem i Selakom.

  • Tramp: SAD je u ratu sa narko-kartelima

    Tramp: SAD je u ratu sa narko-kartelima

    Predsjednik SAD Donald Tramp je donio odluku da su SAD u “nemeđunarodnom oružanom sukobu” sa narko-kartelima, prema dokumentu koji je upućen Kongresu i koji pojašnjava pravnu osnovu za američke napade na brodove s drogom kod Venecuele.

    Dokument, u koji je Rojters imao uvid, dostavio je zakonodavnom tijelu glavni pravnik Pentagona.

    Američka vojska je uništila najmanje tri broda u posljednjih mjesec dana i ubila najmanje 17 osoba, a kritičari optužuju Trampa da testira granice svojih predsjedničkih ovlašćenja.

    U dokumentu su ubijeni kvalifikovani kao “nezakoniti borci”.

    Napominje se da je Tramp odlučio da su narko karteli u suštini “nedržavne naoružane grupe” čije djelovanje “predstavlja oružani napad na Sjedinjene Države”.

    – Predsjednik je odlučio da su Sjedinjene Države u ne-međunarodnom oružanom sukobu sa ovim označenim terorističkim organizacijama – navedeno je u odluci.

    Dokument upućuje “Ministarstvo rata”, kako Tramp naziva Ministarstvo odbrane da preduzme operacije protiv njih u skladu sa zakonima ratnog sukoba.

    Trampova administracija tvrdi da napadi šalju jasnu poruku narko kartelima, posebno nakon što su ove organizacije označene kao terorističke ranije ove godine.

  • Pranjić: Najvažnije da institucije funkcionišu

    Pranjić: Najvažnije da institucije funkcionišu

    Potpredsjednik Republike Srpske iz hrvatskog naroda Davor Pranjić izjavio je da je najažnije da institucije funkcionišu jer svaka praznina uvijek stvara prostor za nestabilnost.

    Govoreći o saradnji sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, Pranjić je istakao da su odnosi institucionalni i korektni, te da je sa njim saglasan u stavu da institucije ne smiju biti blokirane.

    – Ne ulazim u lične odnose ni u dnevnu politiku. Moj stav je da saradnja mora postojati dok god su na stolu pinjanja od vitalnog značaja za građane – rekao je Pranjić za zagrebački Večernji list izdanje za BiH.

    On smatra da se stabilnost u Republici Srpskoj i BiH može postići samo putem dosljednog poštovanja institucija i dijaloga među narodima.

    – Moj prijedlog je vrlo jednostavan: dosljedna primjena Ustava, izgradnja povjerenja i jačanje ekonomske saradnje – naveo je Pranjić.

    Kada su u pitanju prijevremeni predsjednički izbori u Republici Srpskoj 23. novembra, Pranjić je rekao da opozicija ima pravo pokušati sa zajedničkim kandidatom, ali da SNSD nastupa sa pozicije najveće stranke u Srpskoj, što mu daje prednost.

    On je istakao da očekuje da izbori budu fer i transparentni.

    – Ono što želim vidjeti je da izbor prođu mirno i da nakon njih nema opsoravanja legitimiteta izabranih vlasti – rekao je Pranjić.

  • Zašto opozicija u Srpskoj gubi trku prije nego što je počela

    Zašto opozicija u Srpskoj gubi trku prije nego što je počela

    Odluka Draška Stanivukovića i njegove Partije demokratskog progresa da ne učestvuju na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske mogla bi biti prelomni trenutak za opozicionu scenu u Srpskoj. Dok jedni potez tumače kao politički kukavičluk, drugi ga vide kao dosljednost i strateško povlačenje uoči važnijih izbora 2026. godine.

    Stanivuković je svoju odluku obrazložio željom da pokaže kako postoje političari koji drže do riječi. „Mi nismo SNSD, nismo seoske varalice i kokošari“, poručio je PDP-ov lider, dodajući da neće biti kandidat jer ne želi da ga pamte kao čovjeka promjenjivih stavova. Njegove riječi bile su direktna kritika Milorada Dodika, kojeg je optužio za odstupanje od principa i političku nepostojanost.

    Na drugoj strani, analitičari sagledavaju širu sliku. Politički komentator Radomir Nešković smatra da je bojkot PDP-a nanio veliku štetu opoziciji. Kako ističe, opozicija ionako djeluje razjedinjeno, bez zajedničkog kandidata i minimalne koordinacije. U tom svjetlu, odluka SDS-a da bez dogovora kandiduje Branka Blanušu samo je produbila podjele i oslabila ionako krhke šanse za ozbiljan rezultat. „Opozicija se razbila, dok vlast djeluje kompaktno i u startu ima prednost“, ocjenjuje Nešković.

    Sličnog je mišljenja i sociolog Drago Vuković, koji podsjeća da ovakva nejedinstva ostavljaju opoziciju praktično bez šanse. On ipak uočava da je Stanivuković, iako poslao lošu poruku kratkoročno, možda povukao pametan potez dugoročno. Ako se sve karte čuvaju za 2026, PDP bi mogao računati na veću energiju i ozbiljniju ulogu u budućem prekomponovanju političke scene. „Za sada, pobjednik ovih izbora se već zna“, zaključuje Vuković.

    U međuvremenu, jedno je jasno: opozicija ulazi u trku za predsjednika Republike Srpske razjedinjena, sa slabim zajedničkim potencijalom i nesposobna da napravi front protiv kandidata vlasti. U takvom odnosu snaga, Stanivukovićeva odluka može izgledati i kao bijeg i kao lukavstvo, ali svakako potvrđuje da u Srpskoj opozicija ni izbliza nije spremna da postane alternativa.

  • Putin i Dodik u Sočiju: Situacija u Srpskoj složena, odnosi sa Rusijom stabilni

    Putin i Dodik u Sočiju: Situacija u Srpskoj složena, odnosi sa Rusijom stabilni

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin sastao se večeras u Sočiju sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom na marginama 22. godišnjeg sastanka Međunarodnog diskusionog kluba “Valdaj”, gdje je ocijenio da je situacija u Srpskoj složena.

    „Znam da je situacija u vašoj zemlji izuzetno teška, može se reći složena“, rekao je Putin, ističući zadovoljstvo razgovorom sa predsjednikom Srpske i interesovanje da čuje njegovo viđenje. Dodao je da Dodik mnogo radi na izgradnji odnosa sa Rusijom.

    Dodik se saglasio s ocjenom ruskog predsjednika i naglasio da odnosi Republike Srpske i Rusije ostaju dobri, stabilni i strateški. „Slažem se sa vama da je situacija kod nas složena“, rekao je Dodik, navodeći da je sastanak bio uspješan.

    On je istakao da Republika Srpska priprema izvještaj za Savjet bezbjednosti UN, a da će ga Rusija predstaviti, s obzirom na to da trenutno predsjedava ovim tijelom. „Rusija kao garant Dejtonskog sporazuma ima pravo da bude uključena. Podržava da se strane u BiH dogovaraju i smatra neprihvatljivim miješanje u unutrašnje stvari bilo koje zemlje“, rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, šteta može biti sanirana jedino ukidanjem svih dekreta koje je, kako je naveo, nametnuo „nelegitimni stranac“. Dodao je i da je sa Putinom razgovarao o jačanju ekonomije, razvoju BRIKS-a i pozicioniranju Republike Srpske po pitanjima od strateškog značaja.

    Govoreći o stanju u BiH, Dodik je naveo da je međunarodni intervencionizam pogoršao odnose između Bošnjaka i Srba. „Ocjena je da se ti odnosi ne mogu lako popraviti. Svako ko pokušava da nametne odluke treba da ode. Putin se sa tim slaže“, rekao je Dodik.

    On je kazao da je sa ruskim predsjednikom razgovarao i o presudama Suda BiH, navodeći da je upoznao Putina sa sopstvenom situacijom. „Rekao sam da sam osuđen na godinu dana i da sam to isplatio, ali da mi ne mogu zabraniti da budem angažovan na funkciji predsjednika. Volja naroda je neprikosnovena“, istakao je.

    Dodik je dodao da je sastanak protekao u pozitivnom tonu i da su razgovarali i o ulozi Zapada na Balkanu. „Rečeno je da ne bi trebalo prepustiti Balkan Nijemcima, koji nisu naklonjeni našoj strani. Bez obzira na naše pokušaje da popravimo odnose, oni se ponašaju isto“, rekao je.

    Prije sastanka, Putin se obratio na plenarnoj sjednici foruma, kojoj je prisustvovao i Dodik. „Nosim pozitivne utiske – podršku Dejtonu, pregovorima i poruku da stranci ne donose ništa dobro. Putinov govor bio je najbolja elaboracija multipolarnog svijeta. Privilegija je bila prisustvovati ovom skupu“, zaključio je Dodik.