Autor: INFO

  • Afera u Francuskoj – Snabdjevali Ruse avio-gorivom?

    Afera u Francuskoj – Snabdjevali Ruse avio-gorivom?

    Francuski ministar saobraćaja Kleman Bon komentarisao je najnovija dešavanja oko naftne kompanije TotalEnerži.

    Bon je rekao da je medijski izveštaj o tome da je ta francuska naftna kompanija bila uključena u snabdevanje ruske vojske avio-gorivom, preko zajedničkog preduzeća s ruskim Novatekom, “izuzetno ozbiljno” pitanje koje zahteva da bude rasvetljeno.Bon, koji je rekao da nema dovoljno informacija da se izjasni po tom pitanju, prvi je zvaničnik francuske vlade koji je prokomentarisao navode lista Mond, koji bi mogli da potkopaju zalaganje predsednika Emanuela Makrona za postizanje mira u Ukrajini, izveštava Rojters.

    Mond je izvestio u sredu da je TotalEnerži, preko udela koji držai u zajedničkom preduzeću s ruskim Novatekom, bio uključen u isporuke gasnog kondenzata za proizvodnju mlaznog goriva koje su možda koristili ruski ratni avioni u Ukrajini.

    “Ovo je izuzetno ozbiljna tema, tako da treba proveriti da li je dobrovoljno ili nevoljno, došslo do zaobilaženja sankcija ili isporuka energenata koju je proizvela francuska ili neka druga kompanija”, rekao je Bon za televiziju Frans 2.

    On nije naveo da li je potrebno pokretanje zvanične istrage.

    Manon Obri, poslanica u Evropskom parlamentu Nepokorene Francuske, jedne od glavnih francuskih opozicionih partija, pozvala je danas vladu da zauzme stav po tom pitanju, rekavši da “Francuska više ne može da zatvara oči”.

    “Imamo francusku kompaniju koja je postala indirektni saučesnik u ubilačkom ratu”, rekla je ona za radio Fransinfo.

    TotalEnerži, koji je za razliku od drugih velikih zapadnih konkurenata zadržao svoju imovinu u Rusiji uprkos kritikama, saopštio je da ne koristi infrastrukturu koja bi snabdevala rusku vojsku i da nema saznanja o bilo kakvoj potencijalnoj proizvodnji avionskog goriva njegovih poslovnih partnera.

    Mond je u izveštaju napisao da je gorivo za avione dostavljeno dvema ruskim vazduhoplovnim bazama, koje su verovatno bile uključene u izvođenje vazdušnih napada u Ukrajini, i da je proizvedeno iz gasnog kondenzata koji je isporučio Ternjeftegaz, u kojem TotalEnerži drži 49 posto vlasničkog udela.

  • Zbog čega se Moskva i dalje solidno drži?

    Zbog čega se Moskva i dalje solidno drži?

    Dan nakon početka rata u Ukrajini, Centralna banka Rusije (CBR) stopirala je objavljivanje ekonomskih podataka.

    Stopirani su podaci o svemu – od spoljne trgovine do inostranih i unutrašnjih ulaganja.

    Isto je učinio i Rosstat, tamošnja agencija za statistiku.

    Kako piše Jutarnji list, mnogi s razlogom dovode u pitanje pouzdanost ekonomskih brojki koje se tek sada pojavljuju. Čak su i investicione banke, koje više ne savetuju svoje klijenete o ruskim kompanijama, smanjile istraživačke napore.

    U jeku takve statističke magle, vodi se žestoka rasprava o tome kako stoji ruska ekonomija, piše Ekonomist. U nedavnom istraživanju koje je došlo sa Univerziteta Jejl, i izazvalo široku pažnju, ističe se da je ruska ekonomska snaga tek privid za naivne. Navodi se i da je povlačenje zapadnih kompanija i te kako povredilo ekonomsku moć Rusije.

    “Putinove odabrane statistike nemarno se rastrubljuju po medijima, a pritom ih koristi gomila nemarnih stručnjaka. Šta se na kraju dobije? Ekonomske prognoze koje su nerealno povoljne za Kremlj”, tvrde istraživači.

    Drugi pak uveravaju javnost da se ruska ekonomija nipošto ne urušava. Isto, između brojnih ostalih, tvrdi i Kris Vifer, cenjeni makroekonomista, dugogodišnji posmatrač ruskih ekonomskih dešavanja.

    Nakon što je Rusija napala Ukrajinu, njena ekonomija otišla je u slobodni pad. Rublja je izgubila četvrtinu svoje vrednosti u odnosu na dolar. Berza se urušila, a regulatori obustavili trgovinu. Sledio je egzodus zapadnjačkih firmi iz Rusije, a vlade sa Zapada počele su kolektivno da udaraju sankcijama. Podsećanja radi, unutar prvih mesec dana analitičari su smanjili prognoze ruskog BDP-a, sa rasta od 2,5 odsto na pad od gotovo 10 odsto. Neke su prognoze bile i tmurnije.

    “Stručnjaci predviđaju da će se ruski BDP ove godine smanjiti do 15 odsto, brišući ekonomski dobitak u poslednjih 15 godina”, likovala je svojevremeno Bajdenova administracija.

    Ruska ekonomija se drži bolje nego što su predviđale i najoptimalnije prognoze

    Obe strane u ovoj raspravi slažu se da Rusija još i te kako pati. Masovna povećanja kamatnih stopa u proleće, osmišljena da stabilizuju rublju u kolapsu, zajedno s povlačenjem stranih kompanija, gurnula su zemlju u recesiju. Prema zvaničnim podacima BDP je u drugom kvartalu pao za 4 odsto na godišnjem nivou. Mnogo je obrazovanih ljudi pobeglo, a oni drugi iselili su imovinu iz zemlje. U prvom tromesečju 2022, prema poslednjim dostupnim podacima, stranci su povukli direktna ulaganja u vrednosti od čak 15 milijardi dolara, što je verovatno najgora zabeležena brojka. Nadalje, u maju 2022. ruske doznake u Gruziji bile su neverovatnih deset puta veće u dolarima nego godinu pre.

    Ali poslednja Ekonomistova analiza podataka iz raznih izvora sugeriše da se ruska ekonomija drži bolje nego što su predviđale i najoptimalnije prognoze. Uzimaju za primer tzv. “indikator trenutne aktivnosti”, koji objavljuje Goldman Saks, a meri privredni rast u stvarnom vremenu. Isti se drastično smanjio u martu i aprilu, a u narednim mesecima i te kako oporavio.

    Drugi parametri pričaju sličnu priču. Indeks rasta uslužnog sektora manje je pogođen nego za prethodnih kriza. Potrošnja električne energije, nakon početnog pada, ponovno raste. U međuvremenu, inflacija jenjava. Od početka 2022. pa do kraja maja cene su porasle za oko 10 odsto. Pad rublje poskupeo je uvoz, a povlačenje zapadnih kompanija rezultiralo je smanjenjem ponude. Rosstat navodi da cene sada ipak padaju. Nezavisni izvori poput konsultantske kompanije Stejt strit global markets pokazuju slične trendove.

    Jača rublja automatski podrazumeva i smanjenje troškova uvoza. I inflacijska očekivanja su pala – sa 17,6 odsto u martu na 11 odsto u julu. Uz obilje gasa, Rusija verovatno neće doživeti ni talas inflacije evropskog tipa, uzrokovan višim cenama energije.

    Pad cena nije jedina okolnost koja pomaže ruskim domaćinstvima. Podaci Sberbanke, najvećeg ruskog zajmodavca, pokazuju da su srednje realne plate naglo porasle od proleća. Delimično zato što se tržište rada drži, ljudi mogu nastaviti da troše. Podaci Sberbanka upućuju na to da je realna potrošnja u julu bila gotovo nepromenjena u odnosu na početak godine.

    “Rusi mogu patiti kao niko drugi”

    Uvoz je u proleće naglo pao, delimično zato što su mnoge zapadne kompanije prekinule kanale snabdevanja. Ipak, pad nije bio ozbiljan prema standardima nedavnih recesija i uvoz se sada brzo oporavlja. Tri faktora objašnjavaju zašto Rusija nastavlja da nadmašuje ​​predviđanja.

    Kako prenosi Jutarnji list, Putin se slabo razume u ekonomiju, ali rado delegira ekonomsko upravljanje ljudima koji to razumeju. Ruska centralna banka prepuna je visokokvalifikovanih stručnjaka koji su brzim akcijama sprečili ekonomski kolaps. Udvostručenje kamatnih stopa u februaru poduprlo je rublju, pomažući smanjenju inflacije. To je faktor broj jedan.

    Drugi se odnosi na noviju ekonomsku istoriju. Sergej Šojgu, ruski ministar obrane, još je u februaru poručio da Rusi “mogu patiti kao niko drugi”. Ovo je peta ekonomska kriza s kojom se zemlja suočila u 25 godina, nakon 1998, 2008, 2014. i 2020. godine. Svako stariji od 40 godina seća se ekonomskog kolapsa uzrokovanog raspadom Sovjetskog Saveza. Ljudi su naučili da se prilagode, a ne da paniče.

    Isto tako, delovi ruske ekonomije već dugo uživaju popriličnu autonomiju od Zapada. To je izolaciju nastalu nakon napada na Ukrajinu učinilo znatno manje bolnom. Pre napada samo je oko 0,3 odsto Rusa radilo za neku američku kompaniju. Na zapadu Evrope taj se broj kreće oko dva, gotovo tri odsto. Rusiji je takođe potrebno relativno malo inostranih zaliha sirovina.

    Treći faktor odnosi se na ugljovodonike. Prema nedavnom izveštaju Međunarodne agencije za energiju, sankcije su imale tek ograničen uticaj na rusku proizvodnju nafte. Od početka rata Rusija je prodala fosilnih goriva u vrednosti od oko 85 milijardi dolara.

    Sve dok Putin ostane na dužnosti, zapadni investitori neće ni taknuti Rusiju, zaključuje Ekonomist.

    Čak i Centralna banka Rusije priznaje da Rusiji očajnički nedostaje inostrana tehnologija. Analitičari sada tvrde da će vremenom sankcije uzeti danak te da će Rusija proizvoditi robu lošijeg kvaliteta po većoj ceni. Takva bi situacija vrlo skoro naprosto morala da sruši Putinov ekonomski mehur, piše Jutarnji list. Ali za sada – Moskva se drži sasvim solidno.

  • Vučić: “Razgovori se nastavljaju, zaštitićemo interese Srba na KiM”

    Vučić: “Razgovori se nastavljaju, zaštitićemo interese Srba na KiM”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić završio je razgovore Miroslavom Lajčakom i Gabrijelom Eskobarom.

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavo Lajčak i specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar su oko 17.40 napustili zgradu Generalnog sekretarijata predsednika Republike na Andrićevom vencu.

    Vučić se u 17 sati sastao sa Lajčakom, a zatim je održan trilateralni sastanak, uz prisustvo Gabrijela Eskobara.

    Posle sastanka predsednik Srbije oglasio se na Instagram.

    “Razgovori se nastavljaju u 22h. Nadam se kompromisu, ali interese Srba na KiM zaštitićemo svakako”, poručio je Vučić u video poruci na Instagramu.

    Kako je ranije najavila pres služba predsednika Republile, nakon razgovora medijima će biti prosleđeno saopštenje.

    Miroslav Lajčak oglasio se na Tviteru posle razgovora sa Vučućem, napisavši da je imao tešku ali odgovornu diskusiju sa predsednikom Srbije,

    “Preneo sam poruke i naglasio da se svi sporazumi iz dijaloga moraju primeniti, uključujući i Sporazum o slobodi kretanja iz 2011. godine. Nastavićemo naše razgovore kasnije večeras”, napisao je Lajčak.

  • Sprema se vojni udar na Kijev?

    Sprema se vojni udar na Kijev?

    Dmitrij Medvedev zamenik rukovodioca Saveta bezbednosti Rusije, oglasio se na društvenoj mreži i objasnio dalji razvoj situacije u Ukrajini.

    Dmitrij Medvedev nije isključio mogućnost vojnog udara u Kijevu, nakon čega bi Ukrajina priznao rezultate ruske specijalne operacije za zaštitu Donbasa.

    Medvedev je na Telegramu objavio da se analitičari svih vrsta sada upuštaju u razne prognoze u vezi sa ukrajinskim sukobom.

    “Gardijan je smislio pet. U Kijevu i u zemljama Zapada naklonjenih Ukrajini, prave se pobedonosne prognoze, ali u stvarnosti sve su to laži i demagogija za ispiranje mozga biračkom telu”, rekao je Medvedev, Kako je ocenio, u stvarnosti postoji jedan i po scenario. “Jedan je postizanje svih ciljeva specijalne operacije i nedvosmisleno priznanje Kijeva njenih rezultata. Ili vojni udar u Ukrajini i priznanje rezultata specijalne operacije”, kazao je Medvedev.

    Na svom Telegram kanalu Medvedev je napisao da se “analitičari svih boja vežbaju u spremanju prognoza ukrajinskog sukoba”, te da se “prognoze o pobedi prave u Kijevu i u ukrajinofilskim zemljama Zapada”.

    “Sve su to, zapravo, čiste laži i demagogija za obradu biračkog tela. Svi sve razumeju, ali igraju svoje uloge. Postoji samo jedan i po scenario. Prvi je postizanje svih ciljeva specijalne vojne operacije i nedvosmisleno priznavanje njenih rezultata u Kijevu. Drugi je vojni prevrat u Ukrajini, a odmah zatim priznavanje rezultata specijalne operacije”, smatra Medvedev.

    “To su sve varijante. Tertium non datur (treće nema)”, zaključio je on.

  • Otvorena plaža u Srpskim Toplicama

    Otvorena plaža u Srpskim Toplicama

    Nova plaža uz rijeku Vrbas u Srpskim Toplicama zvanično je otvorena danas u 14 časova.

    Kako je istakla Milada Šukalo, savjetnica gradonačelnika za društvene djelatnosti, radovi su trajali 30 dana, a urađeni su potporni zidovi, novi dok, novo dajak pristanište, ali i svi infrastrukturni radovi u zemlji i iznad nje.

    “Želja je da ovo mjesto ne bude korišteno samo kao plaža nego kao izletište i novi koncept u gradu, tako da očekujemo veliki broj naših sugrađana tokom jeseni i proljeća”, istakla je Šukalova, te dodala da se može najaviti za sljedeću godinu nastavak uređenja šetališta koje će se spojiti sa dijelom kod restorana Alibaba.

    Dejan Jokić, direktor za finansije Kompanije M:tel, ističe da je izgradnju ove plaže prepoznao kao projekat koji će stanovnicima lokalne zajednice i grada omogućiti da na neki ljepši način provode život, odmor i rad.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je da ovakve ideje i projekti od našeg grada stvaraju bajku koja je realna.

    “Ovo nije samo prva plaža koju gradimo nakon više decenija, ovo je izletište i drugo dajak pristanište koje smo napravili”, istakao je on te dodao da je ovaj projkekat koštao pola mliona KM.

    “Ovom prilikom se zahvaljujem kompaniji M:tel koja je participirala 50 odsto, a drugih 50 odsto finansirao je Grad”, naglasio je Stanivuković.

    Dodao je da se u Srpske Toplice nije ulagano nikada, mnogo je još plaža koje je potrebno urediti da bi se proširila turistička ponuda grada.

    “Ono što grad planira da radi sa svojim društvenoodgovornim kompanijama jeste i organizovana izletišta, žurke, manifestacije i događaje koji će upravo život i kulturu seliti uz rijeku Vrbas”, zaključio je Stanivuković.

  • Banjaluka dobija novu aveniju

    Banjaluka dobija novu aveniju

    Počeli su radovi na izgradnji saobraćajnice, koja će se nastavljati na Gundulićevu ulicu od raskrsnice s Ulicom olimpijskih pobjednika prema dijelu kraka saobraćajnice koja se veže na istočni tranzit.

    “Započinjemo najveći infrastrukturni projekat u oblasti niskogradnje, u okviru kojeg će Banjaluka dobiti jednu novu prelijepu aveniju spoj Gundulićeve ulice i Ulice olimpijskih pobjednika s istočnim tranzitom. Četiri saobraćajne trake, oborinski i fekalni kolektori, vrelovod, trotoari i zeleni pojas su dio ovog velikog projekta, kojim će se rasteretiti svakodnevne gužve na ovoj lokaciji”, poručio je gradski menadžer Bojan Kresojević.

    Kako je istakao, ispunjeno je obećanje da će Banjaluka u ovoj godini biti veliko gradilište, dodavši da će ovom izgradnjom naš grad dobiti značajnu saobraćajnicu, a ujedno će dobiti i ljepši izgled.

    “Izgradnja ove saobraćajnice je od višestrukog značaja jer će prije svega rasteretiti saobraćaj u naseljima Nova varoš, Rosulje i Borik, što će svakako poboljšati i cirkulaciju saobraćaja u cijelom gradu jer je to povezan sistem”, poručio je Nebojša Drinić, saradnik za privrednu i regionalnu saradnju.

    Kako je rekao, riječ je o veoma ozbiljnim ulaganjima, oko 700.000 KM, u jednu modernu saobraćajnicu sa četiri trake, trotoarima i kompletnom komunalnom infrastrukturom.

    “Projekat nove saobraćajnice je dokaz da Banjaluka sa novom garniturom ljudi dobija konture ozbiljnog grada koji se širi i napreduje”, zaključio je Drinić.

    On je podsjetio da se osim ove saobraćajnice radi i ulaže i u sam park “Mladen Stojanović”, gdje se radi na sanaciji kanalizacione i vodovodne mreže, uređenju zelenih površina, održavanju stabala, a prostor koji koristi veliki broj sportista, rekreativaca i naših sugrađana uskoro će dobiti i fontanu.

    Lokaciju na kojoj se vrše ovi radovi obišao je gradonačelnik Draško Stanivuković sa saradnicima, koji su poručili da će zahvaljujući ovom projektu značajno biti poboljšan kvalitet saobraćaja u gradu.

  • Ekonomija lani porasla za 7,1 odsto

    Ekonomija lani porasla za 7,1 odsto

    Ekonomski rast u Bosni i Hercegovini u 2021. godini iznosio je 7,1 odsto u odnosu na godinu ranije, i u rangu je regionalnog prosjeka zemalja zapadnog Balkana.

    Ovo se navodi u informaciji “BiH-Ekonomski trendovi godišnji izvještaj 2021” koji je na danas održanoj sjednici usvojio Savjet ministara BiH.

    “Na relativno visok ekonomski rast u prošloj godini najviše je uticalo povećanje privatne potrošnje od 6,3 odsto, što je predstavljalo više od polovine ostvarenog ekonomskog rasta”, navode iz Savjeta ministara BiH.

    Usvojen je i Prijedlog sporazuma o investicionom grantu u iznosu od šest miliona evra za podršku projekta vodosnadbijevanja i sancije u BiH. Ukupna vrijednost ovog projekta za FBiH iznosi 121,3 miliona evra, a za Srpsku 100 miliona KM.

    Takođe, Savjet ministara BiH utvrdio je i Prijedlog ugovora o grantu koji se odnosi na luku Brčko od tri miliona evra, a prihvaćena je i inicijativa za ugovor sa EIB-om za projekat gradskog prevoza u Sarajevu u iznosu od 35 miliona evra.

    Iz Savjeta ministara BiH nakon sjednice saopšteno je da je usvojen i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmenu za ljudska prava BiH kojim se jačaju kapaciteti ove institucije, a usvojen je i plan i program za povratak državaljana BiH iz Sirije i Iraka.

    Ministri su, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova usvojili i Plan deminiranja u BiH za 2022. godinu, na koji je saglasnost dala i Komisija za deminiranje u BiH, a usvojen je i Nacrt razvojno-investicionog programa institucija BiH za period 2023-2025. godine u kojem se navode ukupno 279 projekata u ukupnoj vrijednosti od 4,41 milijarde KM. Od ovog iznosa 3,8 milijardise odnosi na ulaganje u kapitalne projekte, a 570,2 miliona KM na ulaganja u institucionalne projekte.

    Na sjednici je usvojena i Procjena prijetnji od organizovanog kriminala u BiH u kojem se navodi da je zabrinjavajući rast broja kriminalnih grupa te da su najveće prijetnje trgovina drogom, krijumčarenje ljudi, privredni kriminal, korupcija i imovinski kriminal.

  • Zelenskom se bliži kraj?

    Zelenskom se bliži kraj?

    Volodimir Zelenski nije baš ushićen zbog glasina da bi glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni mogao da se useli u predsedničku palatu.

    To piše nemački list “Bild”, pozivajući se na svoje izvore.

    “Aktuelnog šefa države Zelenskog baš i ne raduju glasine o tome da bi Zalužni u nekom trenutku mogao da se useli u predsednički dvorac”, navodi se u tekstu pod nazivom “Valerij Moćni”, uz napomenu da bi general mogao da nasledi Zelenskog nakon okončanja borbenih dejstava u Ukrajini, jer bi mogao da podari tračak nade svojim sugrađanima.

    Zalužni je, kako ocenjuje list, dokazao da poseduje “liderske kvalitete i vojnu domišljatost”, te da generala u Ukrajini smatraju patriotom i iskusnim borbenim oficirom.

    Sredinom avgusta poljski list “Viborča” je objavio materijal o aktuelnom glavnokomandujućem Oružanih snaga Ukrajine, nadahnuto opisujući njegova dostignuća: “Kada bi Mikelađelo bio dužan da izlije figuru generala Zalužnog na osnovu postova na internetu, dobio bi mešavinu Davida i Mojsija”.

    A ukrajinski mediji su pisali o tome da Zelenski namerava da povuče Zalužnog s mesta glavnokomandujućeg ukrajinskom vojskom i da mu ponudi mesto ministra odbrane. Ipak, predsednik Ukrajine je kasnije negirao takva saopštenja.

    “Ne planiram nikuda da prebacujem glavnokomandujućeg Zalužnog. Radimo kao jedan tim. Veoma je važno šta rade komandanti u raznim pravcima, sva ta prezimena su vam poznata. To su i Zalužni, i Kovaljčuk, i Sirski. Neću sve imenovati, mislim da svi naši ljudi znaju te heroje. Taj tim postoji, on radi. Najvažnija ocena je da se držimo, znači, ocena je visoka. Kada pobedimo, to će biti najviša ocena”, rekao je Zelenski novinarima kada su ga pitali da li će promeniti poziciju Zalužnog.

    Prošle sedmice na kanalima na Telegramu se širila informacija da u kancelariji ukrajinskog predsednika pokušavaju da pronađu novog kandidata za mesto glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine, a da je Služba bezbednosti Ukrajine pratila Zalužnog.

    Ambasadorka SAD u Ukrajini Bridžit Brink je, međutim, navodno zabranila bilo kakva dejstva protiv šefa oružanih snaga.

    Unutrašnje protivrečnosti
    Volodimir Zelenski i Valerij Zalužni su ranije imali nesuglasice, a pre svega zbog senzacionalne naredbe Zalužnog da se zabrani vojnim obveznicima da napuštaju boravište bez dozvole vojne komande. Predsednik Ukrajine je tvrdio da ta julska naredba nije bila usaglašena s njim.

    “Poručio sam ministru odbrane, načelniku Generalštaba, glavnokomandujućem oružanih snaga da me izveste o svim detaljima tokom sutrašnje sednice Štaba vrhovnog glavnog komandanta, to je jedna od tačaka dnevnog reda. Obećavam narodu da ću videti o čemu je reč. I molim nadalje Generalštab da ne donosi takve odluke bez mene”, izjavio je tada Zelenski.

    Prema informacijama ukrajinskih medija, zasedanje koje je najavio predsednik Ukrajine održano je 6. jula. Na njemu je Zelenski saslušao izveštaj Zalužnog koji se tiče naredbe i naložio da se ona ukine.

    Posle toga je Zalužni saopštio da je poništio dejstvo tog dokumenta i poslao ga na doradu, objasnivši da su uočene su brojne manipulacije, različita tumačenja i nezakonita dejstva prilikom ispunjavanja njegovih odredbi, što je bilo osnova za diskreditaciju Oružanih snaga Ukrajine i njenog vojno-političkog rukovodstva.

    Kasnije su u zapadnim medijima počeli da kritikuju Zelenskog.

    Autor “Njujork tajmsa” Tomas Fridman je naveo da u kuloarima američkog političkog establišmenta “ima mnogo više uznemirenosti u vezi s ukrajinskim rukovodstvom nego što se o tome govori”. Prema rečima novinara, Bela kuća i Zelenski “imaju duboko nepoverenje jedni prema drugima – mnogo dublje nego što se objavljuje”.

    Američki list “Nešenel rivju” objavio je članak pod nazivom “Zbog čega se Bela kuća sada tajno žali na Zelenskog?”

    U tekstu se izlaže jedan od mogućih scenarija razvoja događaja.

    List ne isključuje mogućnost da se Bajdenova administracija priprema za to da “Zelenskog prepusti sudbini” ili da ga iskoristi kao “žrtvenog jarca”, jer predviđa da će se sukob Ukrajine i Rusije “razvijati u negativnom ključu”.

    “Oni pripremaju teren da kasnije saopšte: ‘Učinili smo sve što je moguće da pomognemo Ukrajincima da se zaštite, ali su se oni na kraju pokazali kao suviše nekompetentni, korumpirani i suviše su utonuli u unutrašnje svađe”, piše list.


    Stvaranje vojne države
    Viši naučni saradnik Centra za evropska istraživanja Ruske akademije nauka Vladimir Olenčenko kaže da, sudeći po navodima medija i podacima izvora, Zapad nagoveštava Zelenskom da je njegov potencijal istrošen i da sada ozbiljno razmatra Zalužnog kao potencijalnu zamenu aktuelnom predsedniku.

    “Zapadnjacima je potreban vatreniji i praktičniji radikal koji Ukrajinu može da pretvori u veliku kasarnu. A Zelenskom praktično govore, posredno, da je svoju ulogu već odigrao i da može da ode. Na Zapadu sada, očigledno, stavljaju ulog na Zalužnog. Tamo se nadaju da će on nekako uspeti da podstakne partiju rata koju čini veliki deo radikalnog i antiruskog političkog establišmenta”, kaže ekspert u razgovoru za RT.

    Prema Olenčenkovim rečima, tekstovi u “Bildu” i poljskom listu usmereni su na to da podrže i pojačaju autoritet Zalužnog i da mu samim tim daju mogućnost da postisne grupaciju Zelenskog.

    “Prelazak Zalužnog na predsedničku dužnost značio bi potpunu militarizaciju Ukrajine. On je više vojnik nego političar i Zapad, verovatno, računa na to da će njime lakše upravljati. Oni smatraju da će on više pažnje poklanjati upravo vojnim dejstvima Ukrajine. Sve ostalo, uključujući ekonomiju i socijalnu sferu, zapadnjake očigledno ne interesuje. Zapad bi želeo da stvori vojnu državu pod vođstvom Zalužnog”, smatra analitičar.

    Ipak, ako bi se Zelenskom i njegovim saborcima o tome govorilo otvoreno, bilo bi posejano “seme razdora” koje u Ukrajini postoji i bez toga, smatra Olenčenko.
    “Zbog toga su odlučili da kao instrument koriste medije koji mogu da stvore pozitivan lik Zalužnog i da ga čak zašećereno uporede s Davidom i Mojsijem, za šta nema nikakvih objektivnih osnova”, rekao je ekspert.

    Politikolog Aleksandar Dudčak smatra da je Zalužni povezan s Pentagonom i da ima visoki nivo lojalnosti američkim vlastima, te da upravo zbog toga razmatraju njegovu kandidaturu za predsednika Ukrajine.

    “Prema njihovom mišljenju, Zalužni je u poređenju sa Zelenskim sličniji ratnom heroju. Zelenski je na osnovu priče o senzacionalnoj naredbi pokušao da pokaže da je on – genijalni strateg, ali cela ta priča izaziva još veće protivrečnosti. Razgovori o tome da bi rokada mogla da se dogodi posle završetka borbenih dejstava predstavlja samo odvlačenje pažnje”, naveo je analitičar u komentaru za RT.

    Prema mišljenju Dudčaka, Zapad bi mogao da naredi tu smenu mnogo ranije.

    “Tamo pritiskom na prekidač može da se reši pitanje da li će Zelenski biti sklonjen sada ili kroz neko vreme. Od Zalužnog vajaju heroja i čine to namerno, ulepšavaju njegov lik kako bi, u slučaju potrebe, izvukli njegovu izreklamiranu figuru i zamenili njome Zelenskog”, zaključio je ekspert.

  • Cvijanovićeva o blokadama projekata u Predsjedništvu BiH

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je u Banjaluci da su konstantne blokade projekata Republike Srpske u Predsjedništvu BiH duga i teška bolest koju je potrebno liječiti adekvatnim sredstvima.

    Cvijanovićeva je dodala da ne razumije potrebu da se uopšte blokiraju projekti.

    – Mi smo mnogo godina bili suočeni sa takvom situacijom i onda na kraju, kao što to naš narod kaže, budete dotjerani do zida pa kažete, onda moramo i mi vama sad nešto zakočiti jer je ovo jedno nemoguće stanje – rekla je Cvijanovićeva novinarima.

    Ona je istakla da odavno datiraju takvi problemi i da su počeli blokadom donatorskih sredstava za izgradnju Kliničkog centra Srpske.

    – Nakon toga smo vidjeli razne druge blokade koje su podrazumijevale projekte za Republiku Srpsku. Pa smo došli do toga da se nastoji blokirati projekat Buk Bijela, koji je suštinski važan za energetsku nezavisnost Republike Srpske – navela je Cvijanovićeva.

    Ona je dodala da se iz sarajevskih zajedničkih institucija nastoji blokirati i izgradnja aerodroma u Trebinju.

    – Oni imaju jedan problem. Ja mislim da je to zaista ozbiljna bolest. Ono što sam ja čula od pojedinih stranih predstavnika, oni kažu da naše kolege iz Federacije lobiraju kod stranih ambasada ili stranih vlada da se ne dodijele određena sredstva Republici Srpskoj, da se ne daju određeni grantovi, donacije, da se ne učestvuje u realizaciji ili finansiranju određenih projekata – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona smatra da je takvo ponašanje “apsolutno nenormalno” i dodala da će teško država funkcionisati na takav način.

    Cvijanovićeva je rekla da su odnosi koji dolaze iz Sarajeva osvetnički, retrogradni i usmjereni protiv Republike Srpske, te da izgleda nemoguće da se tako nešto može popraviti.

    – Što se tiče Republike Srpske, mi želimo da se svi izgrađuju i grade, da realizuju svoje projekte. Mi nismo kočili ni one projekte koji su regionalnog karaktera, koji god da su bili, koje realizuje Srbija, Hrvatska, bilo koja druga zemlja. Nikad nismo blokirali bilo koje projekte iz Federacije, ali prosto dođete u situaciju da nakon svih tih godina maltretiranja te vrste morate i vi nekad da pokažete zube – rekla je Cvijanovićeva.

  • Analena Berbok: Ne znamo da li je moguća pobjeda u ovom ratu

    Analena Berbok: Ne znamo da li je moguća pobjeda u ovom ratu

    Ministarka spoljnih poslova Njemačke, Analena Berbok nije sigurna da li je moguće da Ukrajina pobijedi u ovom ratu.

    “Takva je brutalna realnost“, kazala je Berbokova u intervjuu javnom servisu “ZDF”.

    Ona je istakla da je potrebno to razumjeti i tokom jeseni i zime dalje isporučivati oružje u cilju podrške Ukrajini.

    Berbokova je kazala da je to trenutno spoljna politike Njemačke, koju vodi već nedjeljama i mjesecima.

    „Na jednoj strani je važno da Ukrajinu vojno osnažimo, sa svim što imamo, a na drugoj, na žalost je situacija takva, da imamo deficite u sopstvenim zalihama.