VRBAS Media

Autor: INFO

  • Državni udar u Peruu, uhapšen predsjednik države

    Državni udar u Peruu, uhapšen predsjednik države

    Peruanski parlament je u srijedu izglasao smjenu predsjednika Pedra Castilla, ubrzo nakon što je Castillo najavio raspuštanje zakonodavnog tijela prije glasanja o njegovoj smjeni. Ubrzo je uhapšen, javlja Anadolija.

    Predsjednik Castillo u srijedu je raspustio Kongres i objavio je da će vladati dekretom, u potezu koji se smatra “pučem” samo nekoliko sati prije nego što je zakazana debata o njegovom opozivu.

    Bivši školski učitelj, koji je neočekivano preuzeo vlast od tradicionalne političke elite Perua, suočava se s neprekidnim krizama, s višestrukim rekonstrukcijama vlade, brojnim istragama o korupciji i protestima otkako je izabran u julu prošle godine.

    “Ova nepodnošljiva situacija se ne može nastaviti”, rekao je 53-godišnji šef države u televizijskom obraćanju naciji, odjeven u plavo odijelo i predsjednički pojas.

    Najavio je da “privremeno raspušta Kongres” i postavlja “izuzetnu vanrednu vladu”.

    Rekao je da će sazvati novi Kongres “što je prije moguće kako bi izradio novi Ustav u roku od najviše devet mjeseci.”

    “Od ovog datuma pa do osnivanja novog Kongresa, zemljom će se upravljati dekretima. Od danas je uveden nacionalni policijski sat od 22.00 do 04.00 ujutru”, kazao je.

    Castillo je također proglasio “reorganizaciju pravosudnog sistema, pravosudnih ovlasti javnog ministarstva, nacionalnog odbora pravde i ustavnog suda”.

    Najava je uslijedila nekoliko sati prije nego što je Kongres kojim dominira opozicija trebao raspravljati o svom trećem prijedlogu za opoziv Castilla otkako je došao na vlast.

    “Danas je došlo do puča u stilu 20. stoljeća. To je puč koji je predodređen da propadne, Peru želi da živi u demokratiji. Ovaj državni udar nema pravnu osnovu”, izjavio je predsjednik Ustavnog suda Francisko Morales za radio stanicu RPP.

    Državna tužiteljica Perua Patricia Benavides izrazila je svoje “odlučno odbacivanje bilo kakvog kršenja ustavnog poretka” i pozvala predsjednika da “poštuje Ustav, vladavinu zakona i demokratiju, što nas je toliko koštalo”.

    Castillo je to objavio više od 30 godina nakon što je tadašnji predsjednik Alberto Fujimori suspendovao ustav i raspustio Kongres u aprilu 1992. godine.

    “Predsjednik Pedro Castillo izveo je državni udar. On je prekršio član 117. peruanskog ustava i postao je nelegalan. Ovo je samodržavni udar”, izjavio je politički analitičar Augusto Alvarez za AFP.

    Opozicija je pokušala opozvati Castilla zbog moralne nesposobnosti, što je ustavna odredba prema kojoj su dva predsjednika smijenjena od 2018.

    Castillo je izbjegao opoziv u sličnoj debati u martu, ali je ostao na udaru kritika.

    Nedavno je imenovao svog petog premijera i vladu od svog izbora, dok su hiljade ljudi izašle na ulice u novembru tražeći njegovu smjenu.

    Castillo je također pod istragom u šest slučajeva korupcije, uključujući optužbe protiv njegove porodice i političkog okruženja.

    “Nikada nisam krao iz svoje zemlje, nisam korumpiran”, izjavio je on u utorak, blokiran u borbi za vlast s Kongresom otkako je državni tužilac podnio tužbu optužujući Castilla da je bio na čelu zločinačke organizacije koja uključuje njegovu porodicu i saveznike koja dijeli javne ugovore u zamjenu za novac.

    Dok služi svoj petogodišnji mandat koji završava 2026. godine, Castillo ne može biti krivično gonjen, a tužioci su tražili da bude “suspendovan”, što je potez bez presedana koji je ocjenjivao Kongres.

    U oktobru je Castillo zatražio posredovanje Organizacije američkih država (OAS).

    To tijelo je posjetilo zemlju u novembru i pozvalo na “stodnevno političko primirje”, što je naišlo na ignoranciju.

    CNN i Anadolija: Uhapšen Castillo
    Predsjednika Perua Pedra Castilla uhapsila je policija u glavnom gradu Limi, javlja CNN, nakon što su zakonodavci glasali za svrgavanje Castilla u burnom danu za tu južnoameričku naciju.

    Očekuje se da će potpredsjednica Dina Boluarte položiti zakletvu kao nova predsjednica Perua, ali će morati dobiti međustranačku podršku da bi mogla vladati.

  • Topić tvrdi da će doći do poskupljenja parkinga u Banjaluci

    Topić tvrdi da će doći do poskupljenja parkinga u Banjaluci

    Odbornik SNSD-a u banjalučkoj Skupštini, Dragoslav Topić, tvrdi da će doći do poskupljenja parkinga u Banjaluci. Topić je tokom rasprave o dnevnom redu na sjednici Skupštine Grada istakao da će se to uraditi “pomjeranjem parking zona” i upitao je da li je ovo momenat da se udari na novčanike Banjalučana.
    ,,Imam informacije da će pokupiti parking, da će poskupiti kroz promjene zona, odnosno da će zone koje su do sada bile jedan biti nulte, a da će zone dva biti zone jedan, tojest, gdje ste do sada plaćali sat vremena pola marke, u budućnosti će biti jedna marka”, tvrdi Topić.

    Upitao je i zašto na dnevnom redu sjednice Skupštine nema izveštaja o radu Javnog preduzeća “Akvan”.

    ,,Nije mi jasno kako je bivši direktor Akvane mogao dati prostor za autopraonicu, koja se sada nalazi parkingu Akvane, i time je dodatno smanjio broj parking mjesta u ovom dijelu Grada, a i sada imamo veliki problem zbog gužvi i manjka prostora. Zamislite šta će tek sada biti tamo kada budu utkamice u dvorani Borik”, istako je Topić.

  • Da li se Šmit uplašio pitanja novinara

    Da li se Šmit uplašio pitanja novinara

    Politički direktori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira (PIK) održaće dvodnevni sastanak u Sarajevu kako bi razgovarali o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

    Kako je saopšteno iz OHR, sastanak će početi danas i biće nastavljen i sutra.

    Ono što je zanimljivo jeste da su iz OHR najavili da će visoki predstavnik Kristijan Šmit, čiji mandat Republika Srpska ne priznaje, sutra održati konferenciju za medije ali na nju neće biti dozvoljeno da dođu novinari već samo kamermani i fotografi.

    – Izjava za medije visokog predstavnika (samo kamermani i fotografi) biće održana u 13.15. Molimo vas da dođete najmanje 20 minuta ranije kako bi bilo dovoljno vremena za neophodne bezbjednosne provjere – naveli su u saopštenju iz OHR.

    Ova najava odmah je otvorila raspravu u javnosti da li se to Šmit plaši novinarskih pitanja, odsnono da bi opet mogao da izgubi kontrolu pred kamerama kao što se to desilo u avgustu ove godine tokom njegove posjete Goraždu.

    Naime, nakon pitanja novinarke televizije N1 da li je spreman nametnuti izmjene Izbornog zakona u BiH, s obzirom na to da političkog dogovora nema, te da odgovori na kritike na njegove izjave u vezi sa nezastupljenošću Hrvata i potrebe da se to promijeni, Šmit je potpuno izgubio kontrolu te je počeo da galami govoreći da mu je dosta političkih igara.

    – Smeće, potpuno smeće – vikao je Šmit.

    Njegova burna reakcija izazvala je brojne komentare u javnosti, kako u BiH i regionu, tako i u Njemačkoj.

  • “Otvorićemo Pandorinu kutiju”

    “Otvorićemo Pandorinu kutiju”

    Naučnici su identifikovali DNK star dva miliona godina, najstariji dosad, u sedimentu iz ledenog doba na Grenlandu, otvorivši novo poglavlje u paleogenetici.Najstariji DNK ikad sekvenciran otkriva kako je Arktik izgledao pre dva miliona godina kada je bilo toplije.”Probijamo barijeru onoga što smo mislili da možemo da postignemo u smislu genetskih studija”, rekao je Mikel Vinter Pedersen, koautor nove studije.

    “Dugo se mislilo da je milion godina granica preživljavanja DNK, ali sada smo dvostruko stariji od toga”, rekao je on agenciji AFP.

    Fragmenti DNK

    Naučnici su pronašli fragmente DNK u sedimentu iz najsevernijeg dela Grenlanda, kazao je predavač na Univerzitetu u Kopenhagenu. Fragmenti “dolaze iz okruženja koje danas ne vidimo nigde na Zemlji”, dodao je. Zamrznut u udaljenom nenaseljenom području, DNK je bio vrlo dobro očuvan.

    Nova tehnologija omogućila je naučnicima da utvrde da je 41 fragment više od milion godina stariji od najstarijeg poznatog DNK sibirskog mamuta. Morali su prvo da utvrde postoji li DNK skriven u glini i kvarcu, zatim da vide može li se ukloniti iz sedimenta kako bi ga proučili. Korišćena metoda “pruža temeljno razumevanje zašto minerali ili sedimenti mogu da sačuvaju DNK”, rekla je Karina Sand, koja je na čelu geobiološkog tima na Univerzitetu u Kopenhagenu i koja je učestvovala u studiji.

    “To je Pandorina kutija koju ćemo tek otvoriti”, dodala je.

    Prilagodljivost vrsta

    “Reke koje teku kroz okolinu transportovale su minerale i organski materijal u morsku okolinu i tu su se ti kopneni sedimenti taložili”, rekao je Vinter Pedersen. Zatim, u nekom trenutku pre otprilike dva miliona godina, “ova se kopnena masa ispod vode uzdigla se i postala deo severnog Grenlanda”, objasnio je. Danas je to područje arktička pustinja u kojoj su već otkrivene različite vrste naslaga, uključujući fosile biljaka i insekata koji su očuvani u izvrsnom stanju. Ali naučnici nisu pokušali da utvrde DNK fosila, a vrlo malo se znalo o prisutnosti životinja u to vreme.

    Istraživački tim, koji je započeo s radom 2006. godine, sada je omogućio dobijanje uvida u to kako je regija izgledala pre dva miliona godina.

    “Imali smo pošumljenu okolinu s mastodontima, sobovima i zečevima koji trče naokolo zajedno s mnogo različitih biljnih vrsta”, rekao je Vinter Pedersen. Pronašli su 102 različite vrste biljaka. Prisutnost mastodonta bila je posebno vredna pažnje, dodao je, jer nikada pre nisu pronađeni tako severno. Otkriće je takođe dalo istraživačima više informacija o prilagodljivosti vrsta.

    Pre dva miliona godina Grenland je imao temperature 11 do 17 stepeni više nego danas. “Ovakvo okruženje, ovu mešavinu vrsta danas ne vidimo nigde na Zemlji”, kazao je Vinter Pedersen.

    “Plastičnost vrsta, način na koji se vrste zapravo mogu prilagoditi različitim tipovima klime, mogao bi da bude drugačiji od onoga što smo pre mislili. I očigledno nas to tera da tražimo novije i starije lokacije. Postoji nekoliko različitih nalazišta širom sveta koja zapravo imaju geološke naslage koje sežu tako daleko u prošlost. I još dalje”, dodao je Vinter Pedersen.

  • “Crveno” upozorenje u Njemačkoj

    “Crveno” upozorenje u Njemačkoj

    Njemački operater električne energije uputio je potrošačima upozorenje i pozvao na smanjenje potrošnje.

    U Njemačkoj raste strah od zimskog “blekauta”, a operater TransnetBW iz pokrajine Baden-Virtenberg je po prvi put informisao potrošače o teškoj situaciji, prenosi Velt.

    Potrošači od pre nekoliko nedelja status elektromreže mogu da provere preko aplikacije. Do sada je status uvek bio u “zelenom“.

    Međutim u srijedu ujutro je stanje prešlo u “žuto“, a posle podne u “crveno“.

    “Smanjite potrošnju kako bi održali stabilnost mreže“, bila je poruka upućena potrošačima.

    Potrošači su pozvani da isključe svoje uređaje u domaćinstvima i pređu na uređaje koji rade na baterije.

    Razlog za nestabilnu mrežu je nedovoljni kapacitet prenosa struje sa severa ka jugu, navodi operater.

    Na jugu Njemačke ima premalo rezervnih elektrana kako bi se pokrila povećana potražnja, pa je Njemačka morala da kupi 700 megavat sati struje iz Švajcarske.

  • Granatirana Rusija

    Granatirana Rusija

    Ukrajinske snage granatirale su grad Belgorod na zapadu Rusije, saopštio je guverner Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov.

    U gradu, koji se nalazi na oko 35 kilometara od granice sa Ukrajinom, zabeleženo je oštećenje dalekovoda od gelera granata, saopštio je Gladkov.

    Preliminarne informacije kažu da nema civilnih žrtava, dodao je on.

    To nije prvi put da su, prema rečima Gladkova, ukrajinske snage napale Belgorod. On je 15. novembra objavio da su dve osobe poginule u ukrajinskom granatiranju.

    Navodno granatiranje Belgoroda usledilo je nakon što je Rusija optužila Kijev da koristi bespilotne letelice za napad na vojne vazdušne baze duboko unutar ruske teritorije u ponedeljak i utorak, razotkrivajući značajne propuste u ruskoj protivvazdušnoj odbrani.

  • Ustavni sud: Neustavni pojedini članovi uredbe o “Lutriji Srpske”

    Ustavni sud: Neustavni pojedini članovi uredbe o “Lutriji Srpske”

    Ustavni sud Republike Srpske utvrdio je danas u Banjaluci da pojedini članovi uredbe o uslovima za davanje saglasnosti “Lutriji Republike Srpske” za osnivanje privrednog društva za priređivanje igara na sreću nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, Zakonom o igrama na sreću i Zakonom o Vladi Republike Srpske.

    “Ustavni sud ocijenio je da Vlada nije imala ovlašćenja da svojom uredbom odredi da će, u slučaju da više ponuđača ispuni uslove propisane javnim pozivom, prednost ostvariti onaj koji u sastavu sopstvenog kapitala ili krajnjeg osnivača ima državni kapital”, saopšteno je iz Ustavnog suda.

    Ustavni sud je utvrdio da više odredaba odluke o opštim uslovima za proizvodnju, isporuku i korišćenje toplotne energije Skupštine Grada Banjaluka nisu u saglasnosti sa Ustavom i pojedinim zakonima Republike Srpske.

    Na sjednici je ocijenjeno da je donosilac osporenog akta prekoračio ovlašćenja iz zakona, jer je davaocu usluge omogućio da protivzakonito obustavi isporuku toplotne energije i u drugim slučajevima koji nemaju svoje uporište u relevantnim zakonskim odredbama.

    Ustavni sud je donio i odluku kojom je utvrđeno da član 3 stav 11 i stav 12 Pravilnika o uslovima za ostvarivanje prava za naknadu štete koji je donio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o veterinarstvu u Republici Srpskoj.

    “Ustavni sud je ocijenio da je donosilac osporenog akta prekoračio granice ovlašćenja koja su mu data zakonom, jer je normirajući kao u osporenim odredbama izašao iz propisanog zakonskog okvira”, navodi se u saopštenju.

    Na današnjoj sjednici donesena je i odluka kojom je utvrđeno da član 7 Pravilnika o trećim izmjenama i dopunama Pravilnika o radu “Željeznica Republike Srpske” i Pravilnik o službenom putovanju i prevozu zaposlenih nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o radu.

    “Ova pitanja se mogu normativno regulisati samo kolektivnim ugovorom, odnosno odlukom Vlade Republike Srpske, ukoliko se visina ovih primanja i način njihovog ostvarivanja ne utvrdi kolektivnim ugovorom”, dodaje se u saopštenju Ustavnog suda Srpske.

  • Šmit o vandalizmu u Mostaru

    Šmit o vandalizmu u Mostaru

    Lokalni organi vlasti trebaju preduzeti sve potrebne mjere kako bi se u Mostaru zaustavio vandalizam, rekao je Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaje RS, povodom napad na pravoslavnu Sabornu crkvu Svete Trojice u gradu na Neretvi.

    “Želim da izrazim svoju punu podršku sveštenstvu i pravoslavnim vjernicima u Mostaru koji su neodvojivi dio duše ovoga grada. Ovaj grad bi trebao predstavljati ono što je najbolje u BiH – toleranciju, međusobno poštovanje i prosperitet za sve njene građane”, rekao je Šmit i dodao da se svaki građanin mora osjećati bezbjedno na svakom pedlju ove zemlje.

    “Institucije za provođenje zakona trebaju osigurati zaštićeno i bezbjedno okruženje”, rekao je Šmit.

  • Stevnadić sa turskim konzulom razgovarao o nastavku i proširenju saradnje Republike Srpske i Turske

    Stevnadić sa turskim konzulom razgovarao o nastavku i proširenju saradnje Republike Srpske i Turske

    Predsjednik Narodne Skupštine republike Srpske, dr Nenad Stevandić primio je danas u Banjaluci generalnog konzula Republike Turske u Banjoj Luci Nj.E. Oguza Kiliča.

    Stevanidć je upoznao konzula sa procesom formiranja vlasti u Republici Srpskoj i naglasio je da je jedan od prioriteta brza implementacija izbornih rezultata na svim nivoima vlasti u BiH.
    Stevandić je tom prilikom izrazio zadovoljstvo zbog uvažavanja Ustavnog statusa i prava naroda i entiteta od strane Republike Turske, te se na bazi tih principa uvažavanja i saradnje nadam većoj ekonomskoj aktivnosti zajedničkim i razvojnim projektima, posebno u Republici Srpskoj, koristeći dobra iskustva saradnje Republike Srbije i Turske.

    Na kraju razgovora, Stevandić i Kilidž izrazili su zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom dvije zemlje te naglasili da pored ekonomske, postoji još mnogo prostora za saradnju u drugim oblastima poput obrazovanja, zdravstva i turizma.

  • Zaharova: Moguće da Amerika priprema još jedan prevrat u Kijevu

    Zaharova: Moguće da Amerika priprema još jedan prevrat u Kijevu

    Moguće je da Sjedinjene Američke Države pripremaju još jedan prevrat u Ukrajini, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova na redovnoj konferenciji za medije.
    “Kijev je 4. decembra posjetila viša zamjenica državnog sekretara SAD Viktorija Nuland. Inspekcijska putovanja američkog pokrovitelja u Ukrajinu više nikoga ne iznenađuju – to je normalno: to je kao da dođete da provjerite kako je tamo – da li još gori vatrica ili treba nabaciti drva za ogrev. I, naravno, očigledno je vuče na mjesto zločina”, rekla je Zaharova.

    Portparolka je Nulandovu nazvala vjesnikom “tragičnih potresa” za Kijev.

    “Njeno pojavljivanje u Kijevu u sadašnjim uslovima, kada se u ukrajinskim vladajućim krugovima zaoštravaju nesuglasice oko raspodjele zapadne pomoći, naravno, nije slučajno. Moguće je da se ponovo pokrene dvorski prevrat ili neka kadrovska rekonstrukcija. Mislim da režim Zelenskog, koji je više puta iskušavao strpljenje Vašingtona, ima o čemu da razmišlja”, dodala je Zaharova.

    Ona je podsjetila da se lik Nulandove povezuje sa “evromajdanom”, koji je svjetskoj zajednici predstavljen kao znak demokratskog procesa u Ukrajini, a zapravo je bio državni prevrat organizovan novcem i rukama Zapada.

    “Iza ovoga su, prije svega, naravno, stajale SAD i one zemlje i političke snage na evropskom kontinentu koje su djelovale unisono sa Sjedinjenim Američkim Državama… Tada se Vašington otvoreno umiješao u unutrašnje stvari Ukrajine i jednostavno ručno upravljao masovnim protestima”, objasnila je ona.

    Zaharova je dodala da SAD planiraju da potpiruju sukob u Ukrajini najmanje do kraja 2025. godine, što se može zaključiti iz dokumenata koje Vašington ni od koga ne krije.

    Prema njenim riječima, američki mediji već danas sa uživanjem govore o detaljima korupcionaškog maratona “Bijela kuća-Kijev-Bijela kuća”, čime se objašnjava želja administracije predsjednika SAD Džozefa Bajdena da Kongres uključi dodatnu pomoć Kijevu u iznosu od 37 milijardi dolara 2023. godine.

    Neveći dio ove pomoći ići će za potrebe ukrajinske vojske, a potom će biti odlučeno ko će se od njih “namjestiti” u evropske, svjetske banke i privatne fondove, objasnila je Zaharova.

    “U istu logiku se uklapa i ugovor potpisan krajem novembra i koji su američke vlasti predvidjele na tri godine sa kompanijom Raytheon od 1,2 milijarde dolara za kupovinu sistema PVO za Kijev”, zaključila je Zaharova.