VRBAS Media

Autor: INFO

  • U Srpskoj virus potvrđen kod 53 osobe

    U Srpskoj virus potvrđen kod 53 osobe

    Kod 53 osobe u Republici Srpskoj utvrđeno prisustvo virusa korona, 31. 8. 2022. u 9 časova

    Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 181 laboratorijskih uzoraka, a novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 53 osobe.

    Radi se o 21 muškaracu i 32 žene, od kojih je sedam mlađe, 26 srednje i 20 starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, 18 osoba je iz Banjaluke, 10 iz Bijeljine, sedam iz Foče, po tri iz Istočne Ilidže i Rudog, dvije iz Gradiške i po jedna iz Doboja, Istočnog Novog Sarajeva, Kotor Varoša, Prnjavora, Sokoca,Srpca, Stanara, Teslića, Čajniča i Šekovića.

    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske nije prijavljen nijedan smrtni slučaj.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 118.030 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 6.499 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.

    U Republici Srpskoj, testirane su ukupno 438.502 osobe.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 119, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 43, a u ostalim bolnicama 76. Na respiratoru su dvije osobe (Univerzitetski klinički centar Republike Srpske).

  • Stručnjaci krenuli za Zaporožje, među njima i Srbin

    Stručnjaci krenuli za Zaporožje, među njima i Srbin

    Konvoj automobila Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), sa timom stručnjaka iz više zemalja, krenuo je iz Kijeva ka nuklearnoj elektrani Zaporožje.

    Vijest je objavio “Reuters” pozivajući se na svjedoka sa mjesta događaja.

    Nije poznato kada je planirano da misija IAEA, koju predvodi generalni direktor Rafael Grosi, stigne do najveće nuklearne elektrane u Evropi koju sada kontrolišu ruske snage.

    Misija IAEA napustila je Beč u ponedjeljak i stigla u Kijev u utorak, prenosi Tass. Tamo se delegacija sastala sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    Izvori Tassa u UN su u ponedjeljak pojasnili da će misija ući u nuklearnu elektranu Zaporožje preko Kijeva i teritorije pod kontrolom Ukrajine.

    Izvor UN upoznat sa detaljima misije rekao je Tassu u utorak da u njoj učestvuju predstavnici deset zemalja: Albanije, Kine, Francuske, Italije, Jordana, Litvanije, Meksika, Poljske, Srbije i Sjeverne Makedonije.

    Izvor je objasnio da predstavnici Rusije i Ukrajine nisu uključeni u misiju, kako bi se obezbijedila njena neutralnost i nepristrasnost.

    On je takodje napomenuo da će se inspektori baviti proučavanjem nuklearne bezbjednosti u elektrani, ali ne i političkim i vojnim pitanjima, navodi Tass.

    Misiju IAEA prati tim predstavnika UN, koji pružaju pomoć samo u smislu logistike, putovanja do nuklearke Zaporožje i bezbjednosti.

  • Bosna i Hercegovina usvojila izmjene Zakona o javnim nabavkama

    Bosna i Hercegovina usvojila izmjene Zakona o javnim nabavkama

    Dom naroda BiH usvojio je u ponedjeljak, kako su “Nezavisne novine” i pisale, usljed velikog pritiska međunarodne zajednice, posebno EU, izmjene Zakona o javnim nabavkama.

    Kako “Nezavisne novine” nezvanično saznaju, proteklih mjeseci je EU nakon posljednjeg zasjedanja Evropskog savjeta, kada nije odobreno da BiH dobije kandidaturu za članstvo, sugerisala organima BiH da treba da naprave dovoljno napretka u ispunjavanju uslova iz 14 ključnih prioriteta, te da će onda krajem godine ili početkom sljedeće, ako bude dovoljno napretka, BiH dobiti kandidaturu.

    Kako nam je rečeno u Kancelariji EU u BiH, ovaj zakon je jedan od četiri zakona koja moraju da budu usvojena. Tu su još, kako nam je rečeno, zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, zakon o sukobu interesa i zakon o sudovima.

    I Johan Zatler, šef Kancelarije EU u BiH, pozdravio je usvajanje ovog zakona i pozvao na usvajanje i preostala tri.

    Nezvanično saznajemo da Evropska komisija želi da BiH do kraja godine ostvari bilo kakav napredak na ispunjavanju 14 evropskih prioriteta, kako bi zemlje članice postigle saglasnost da BiH do kraja godine ili na proljeće naredne dodijele kandidaturu. Oni podsjećaju na dogovor lidera s predstavnicima EU iz juna ove godine, u kojem su se lideri obavezali na sprovođenje reformi. Kada je riječ o Zakonu o javnim nabavkama koji je konačno usvojen, u Savjetu ministara BiH za “Nezavisne novine” kažu da je cilj zakona usklađivanje ove oblasti s odgovarajućim propisima EU.

    “Na ovaj način se vrši postepena harmonizacija sa direktivama EU i ispunjava jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Predloženim zakonom modernizuje se sistem javnih nabavki u BiH i omogućava objava planova nabavki, ali i osnovnih elemenata realizacije ugovora na jednom mjestu, u okviru Portala javnih nabavki, što javne nabavke čini transparentnijim i olakšava njihovo praćenje”, navode oni za “Nezavisne novine”.

    Istovremeno se, kako su istakli, uvode bolje antikorupcijske odredbe i modelira sukob interesa prema standardu EU, te se normira institut prethodne provjere tržišta koju sprovode ugovorni organi u svrhu pripreme nabavke i informisanja privrednih subjekata o svojim planovima i zahtjevima u vezi s nabavkom.

    Podsjećanja radi, kako smo pisali, nevladine organizacije koje su predložile njihove ideje o javnim nabavkama tvrde da usvojeni zakon neće riješiti pitanje korupcije u javnim nabavkama.

    Što se tiče zakona o sudovima, Evropska komisija očekuje da on dovede do veće pravne sigurnosti i do ujednačene sudske prakse s obzirom na to da se, kako nam je objašnjeno, dešava da presude u jednom dijelu zemlje nemaju isti nivo kazne kao u nekom drugom dijelu.

    Osim toga, očekuje se da zakon omogući bolju i efikasniju borbu protiv korupcije i teškog kriminala, a očekuje se da se razjasni i nadležnost sudova kada je riječ o različitim vrstama kriminala.

    EU, takođe, kako nam je pojašnjeno, očekuje i formiranje apelacionog suda, odnosno odvajanje druge instance izvan Suda BiH. Kada je riječ o zakonu o VSTS-u, objašnjeno nam je da bi on prvo trebalo da bude poslan Venecijanskoj komisiji da da mišljenje i da će to biti osnovni preduslov da se utvrdi da je zakon u skladu s evropskim standardima.

    Osim toga, kako nam je rečeno, očekuje se da ovo tijelo usvoji evropske standarde kada je riječ o sastavu, izboru i disciplinskom postupku protiv članova. Potrebni su reforma i imenovanja, unapređenja, ali i integritet nosilaca pravosudnih funkcija u zemlji. Po pitanju sukoba interesa u posljednjem objavljenom izvještaju Evropske komisije je navedeno da ne postoji čak ni komisija za rješavanje pitanja sukoba interesa na nivou BiH.

    “Zbog nepostojanja komisije nema ni provjera navoda o sukobu interesa, a nema ni sankcija”, naglašeno je u ovom izvještaju.

  • Njemačka i Francuska protiv zabrane izdavanja viza ruskim državljanima koji žele ući u EU

    Njemačka i Francuska protiv zabrane izdavanja viza ruskim državljanima koji žele ući u EU

    Njemačka i Francuska su se suprotstavile sve učestalijem pozivu širom Evropske unije da se onemogući izdavanje viza ruskim državljanima koji žele ući u neku od članica EU.

    Ukazale su da bi time bili pogođeni svi stanovnici Rusije, pa i oni koji i dalje održavaju veze sa Zapadom. U njemačko-francuskom dokumentu, čiji je sadržaj objavila agencija Reuters, je navedeno da razumiju zabrinutost pojedinih država EU, ali da se ne smije “potcijeniti transformativna moć doživljaja života u demokratskim sistemima, posebno za buduće generacije. Naša vizna politika to treba odražavati i omogućavati kontakte građana EU i državljana Rusije, koji nisu povezani sa ruskom vladom”.

    Među državama koje su tražile onemogućavanje izdavanja viza su Estonija, Latvija, Litvanija, Finska, Danska i Poljska, a kao razlog za to su istakle rusku agresiju na Ukrajinu. Nizozemska je jučer, 30. augusta, također podržala ovaj zahtjev.

    Predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski je pozvao Zapad na uvođenje zabrane ulaska svih ruskih državljana. Portugal smatra da sankcije trebaju biti usmjerene protiv “ruske ratne mašine”, a ne protiv građana Rusije. Takvog mišljenja su i u Španiji. Očekuje se da i Grčka zvanično kaže svoj stav po ovom pitanju.

    Da bi se zabrana ulaska uvela potrebna je saglasnost svih 27 država Unije, prenosi Euronews.

  • Slovenija odlučila imenovati specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan

    Slovenija odlučila imenovati specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan

    Slovenija je imenovala specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan o čemu je obavijestila i zamjenika pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Gabriela Escobara.

    Na zvaničnoj Twitter stranici Ministarstva vanjskih poslova objavljena je informacija o odluci Slovenije da imenuje specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan. Šefica slovenske diplomatije Tanja Fajon je o tome informisala i Escobara na sastanku na marginama Bledskog strateškog foruma.

    Za sada nije navedeno ko će biti specijalni predstavnik Slovenije.
    Ranije je i Njemačka imenovala specijalnog izaslanika za ovaj prostor Manuela Sarrazina s obzirom na to da zemlje Zapadnog Balkana zahtijevaju brojne reforme kako bi im se otvorila vrata Evropske unije. U tom naporu posvećena je i Slovenija, a ovo imenovanje to potvrđuje

    U prethodna dva dana je u Sloveniji održan Bledski strateški forum na kojem su brojni zvaničnici zemalja Zapadnog Balkana, Evrope i svijeta razgovarali o aktuelnim izazovima. Potcrtana je evropska budućnost našeg regiona, a na sastancima je razgovarano i o aktuelnim problemima Bosne i Hercegovine.

  • Mađarski apel EU: “Prestanite”

    Mađarski apel EU: “Prestanite”

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je da bi zemlje EU trebalo da prestanu da preduzimaju poteze koji pomažu eskalaciji sukoba u Ukrajini.

    “Na sastanku ministara spoljnih poslova Evropske unije tražiću da se rat konačno završi”, rekao je Sijarto u video snimku objavljenom na Fejsbuku, prenela je agencija TAS S.

    Šef mađarske diplomatije rekao je da je sada neophodno “da se zaborave predlozi koji prete daljoj eskalaciji rata i dozvoli Evropi da se fokusira na mir”.

    Sijarto je govorio i o pretnjama globalnoj ekonomiji koje su doneli sukob u Ukrajini i sankcije Rusiji, a to su, kako je naveo, energetska kriza, odliv radnih resursa, nestašice na globalnom tržištu hrane, kao i novi migracioni talasi.

    “Trebalo bi ostaviti po strani predloge koji dovode do eskalacije rata i konačno se fokusirati na stvaranje mira u svetu”, kazao je Sijarto.

    Ministri spoljnih poslova EU održaće sutra neformalni sastanak u Pragu na kojem će biti reči o situaciji u Ukrajini i pružanju dalje pomoći vladi u Kijevu.

    Takođe se očekuje da razmotre predlog baltičkih država da zaustave izdavanje šengenskih viza građanima Rusije, navodi TAS S.

  • Rok upotrebe B-52 produžen barem do 2050

    Rok upotrebe B-52 produžen barem do 2050

    Legendarni avion vazdušnih snaga SAD B-52 Stratofortres dobiće velika unapređenja kako bi nastavio da obavlja svoje misije najmanje do 2050, piše Difens post.

    Zvaničnici vojske SAD opisali su to kao “najveću modifikaciju” u istoriji tog aviona, strateškog bombardera koji će sada biti opremljen modernom varijantom Rols-Rojsovog motora F130.

    Britanska firma je prošle godine dobila ugovor vredan 2,6 milijardi dolara, a američko vazduhoplovstvo nedavno je sprovelo preliminarnu reviziju motornih podsistema.

    Prema rečima pukovnika divizije B-52 Luisa Ruskete, novi motori značajno će uvećati dolet i efikasnost u letu vremešnog bombardera.

    “Nema budućnosti za B-52 bez programa zamene motora”, rekao je pukovnik američkog vazduhoplovstva.

    Očekuje se da novi motori budu integrisani u 70 godina stare B-52 Stratofortrese do 2027. godine, a operativno će biti sposobni od 2030.

    Osim modernizacije motora, B-52 će dobiti i Rejtionov radar AN/APG-79 koji koristi i Super Hornet. Za to je potrebno nekoliko modifikacija, poput podešavanja sistema za hlađenje bombardera.

  • Gasprom obustavio isporuke gasa Francuskoj

    Gasprom obustavio isporuke gasa Francuskoj

    Kompanija “Gasprom” je obustavila isporuke gasa francuskoj kompaniji “Endži” jer nije u potpunosti platila za julske isporuke.

    Kako se navodi u saopštenju ruske kompanije, do kraja radnog dana 30. avgusta, kompanija “Gasprom eksport” nije dobila pun iznos za gas koji je kompanija “Endži” dobila u julu u skladu sa važećim ugovorom, prenosi Sputnjik.”U skladu sa Ukazom predsednika Ruske Federacije broj 172 od 31. marta 2022. godine “O posebnom postupku za ispunjavanje obaveza stranih kupaca prema ruskim dobavljačima prirodnog gasa“, dalja isporuka prirodnog gasa stranom kupcu je zabranjena ako kupac ne izvrši uplatu u celosti u ugovorenom roku“, podseća ruski koncern.S tim u vezi, “Gasprom eksport” je obavestio “Endži” da u potpunosti obustavlja isporuke gasa počev od 1. septembra 2022. godine do dobijanja sredstava za isporučeni gas u punom obimu.

  • “Institutu će ovom dinamikom biti potrebno 183 godine da pronađu 1.648 nestalih Srba”

    “Institutu će ovom dinamikom biti potrebno 183 godine da pronađu 1.648 nestalih Srba”

    Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Repulbike Srpske Duško Milunović poručio je da rad Instituta za nestala lica BiH obesmišljen jer će njegovom dinamikom biti potrebno 183 godine da se pronađe 1.648 nestalih Srba.

    Milunović je na Ozrenu, tokom obilježavanja Dana nestalih i poginulih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, rekao da je otežano traženje, identifikacija, pronalaženje nestalih žrtava, što najteže pada porodicama kojima je nepoznata sudbina njihovih najbližih, način na koji su stradali, a nisu u mogućnosti ni da posmrtne ostatke sahrane u skladu sa srpskim običajima, vjerom i tradicijom.

    “Koliko se radi na nivou BiH na identifikaciji i traženju dovoljno ukazuje podatak da je u ovoj godini do početka avgusta identifikovano, odnosno ekshumirano svega devet lica, a, ako uzmemo u obzir da Republika Srpska potražuje 1.648, matematika kaže da će ovom dinamikom biti potrebne 183 godine da bi se ovo završilo”, izjavio je Milunović.

    Milunović je poručio da ove činjenice ukazuju na besmisao Instituta za nestala lica BiH, te naveo da je broj pronađenih Bošnjaka procentualno daleko veći.

    “Rat je ostavio dalekosežne posljedice – razaranja, ali i veliki broj poginulih. Poginulo je 23.557 boraca Oružanih snaga Republike Srpske, 6.505 civila je ubijeno u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Više od 5.000 je nestalih, a sada u ovom trenutku 1.648 ljudi se vodi kao nestalo koje potražuje Republike Srpske”, rekao je Milunović, koji je i predsjednik Odbora Vlade Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova.

    Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Veljko Lazić poručio je da ova organizacija ne može da obilježava Međunarodni dan nestalih zajedno sa onima koji su ubijali Srbe.

    “Nekoliko godina su nas molili da dođemo da zajedno sa njima obilježavamo dan nestalih u Sarajevu, prošle godine u Mostaru… Međutim, oni su danas u Banjaluci”, izjavio je Lazić.

    On je naveo da su za obilježavanje ovog datuma izabrali Ozren, gdje je u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu bio egzodus više od 7.500 Srba.

    Lazić je poručio da je nezadovoljan radom Instituta za traženje nestalih lica BiH za koji kaže da se, uz saglasnost Vlade Republike Srpske i drugih institucija, treba ukinuti i vratiti Republici Srpskoj kao što je to bilo ranije, ili rekonstruisati.

    Prema njegovim riječima u 2021.godini pronađeno je samo jedno tijelo srpske nacionalnosti, a 11.jula u Potočarima je sahranjeno 50 tijela Bošnjaka.

    Lazić je primjer nerada Instituta za nestala lica pokazao i na DNK analizi 1.657 tijela u tri kosturnice u Republici Srpskoj, a 27 godina koje niko nije otvorio.

    Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović zajedno sa izaslanikom srpskog člana predsjedništva BiH Boškom Tomićem položio je vijenac pred Spomen-krstom za nestale i poginule u odbrambeno-otadžbinskom ratu, kod Manastira Svetog Nikole na Ozrenu, i pred spomen-kip Spomenku Gostiću.

    Vijenac je položila i delegacija Konzulata Srbije u BiH.

    Ruže su položile delegacije institucija Republike Srpske, Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka, republičke organizacije i udruženja, kao i asocijacija od javnog interesa proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata.

    Prethodno je iguman Gavrilo, uz sveštenstvo, služio parastos kod rekonstruisanog Spomen-krsta.

  • Dodik: Turkovićeva ne preza da kleveće Srbe i Hrvate

    Dodik: Turkovićeva ne preza da kleveće Srbe i Hrvate

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da najnoviji istup ministra spoljnih poslova u Savjetu ministara Bisere Turković na Bledskom forumu u Sloveniji nije usaglašen i da ona ne može i nije govorila u ime BiH, pogotovo nakon što je nedavno pokrenut njen opoziv.

    Komentarišući izjave Turkovićeve da su problem BiH takozvani proruski uticaj i blokada institucija, kao i njene optužbe da se Hrvatska i Srbija miješaju u izborno zakonodavstvo BiH, Dodik se upitao gdje su dokazi za sve što je rekla?

    Dodik je rekao da su gori oni koji je slušaju na tom forumu i da ruše BiH na način da prihvataju takve tipove koji se lažno predstavljaju.

    “Ali, to njima odgovara, vidim da je tamo i onaj Šmit koji nije visoki predstavnik, i on nešto priča… Kakvo miješanje Srbije? Pa kod njih islamska zajednica sve izbore odlučuje, ko je politički faktor u BiH. Imaju pomoć raznih arapskih i islamskih zemalja, a to nikada nisu potvrdili”, rekao je Dodik za RTRS.

    On je naveo da Turkovićeva ne preza da iznosi laži i da kleveće Srbe i Hrvate, umjesto da zastupa i njihove interese.

    “To je pokazalo samo da BiH ne vrijedi ničemu”, ocijenio je Dodik.