VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kijev bijesan na Berlin

    Kijev bijesan na Berlin

    Njemačka okleva da snabdeva Ukrajinu glavnim borbenim tenkovima Leopard 2, izjavio je u nedelju ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba.

    On je dodao da Kijev ne shvata sasvim zašto Berlin okleva oko isporuka, s obzirom na svu vojnu podršku koja je već na putu Ukrajine.Kuleba je rekao da se Nemačka obavezala da će Ukrajini poslati još pošiljki oružja, koje, međutim, i dalje neće uključivati tenkove koje je Kijev više puta tražio.

    “Takva odluka još nije doneta, nikakva obećanja nisu data. Ali radimo na tome”, rekao je on.

    Kuleba je zamerio Berlinu zbog njegovog stava po tom pitanju, rekavši da ukrajinska vlada ne može da razume zašto Nemačka šalje artiljeriju, ali ne i teški oklop.

    “Da budem iskren, ne razumemo ovu liniju argumenata”, rekao je ministar, dodajući da nedostatak oružja znači da će sukob trajati duže, što ne odgovara interesima ni Ukrajine ni njenih zapadnih pristalica.

    Zvaničnik je dalje rekao da su Ukrajini potrebni generatori i transformatori da bi preživela zimu usred stalnih ruskih udara na energetsku infrastrukturu zemlje.

    Rusija je počela da gađa ukrajinske energetske objekte početkom oktobra nakon što je optužila Kijev za napad na njegovu kritičnu infrastrukturu, uključujući strateški Krimski most. Kuleba je istakao da je scenario potpunog zamračenja u Ukrajini realan, dodajući da ne očekuje masovni egzodus Ukrajinaca iz zemlje.

    Ministar je rekao da veruje da će ljudi pobeći u ruralna područja “gde imate priliku da se grejete na drva”.

    Ukrajinski zvaničnici su u više navrata kritikovali Nemačku što nije poslala više vojne opreme.

    U nedelju, Aleksej Makejev, izaslanik Kijeva u Nemačkoj, osudio je nacionalne vlasti zbog odbijanja da pošalju PVO sisteme američke proizvodnje Patriot u Ukrajinu. Takođe je pozvao Nemačku da ubrza druge isporuke oružja, tvrdeći da njegova zemlja “nema više vremena da čeka oružje”.

    Nakon početka vojne operacije Moskve u Ukrajini krajem februara, Nemačka je, zajedno sa drugim zapadnim zemljama, Kijevu dostavila veliku količinu naoružanja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane i samohodne haubice.

    Moskva je više puta upozoravala Zapad da bi snabdevanje Ukrajini oružjem samo produžilo sukob.

  • Ukrajina raspoređuje dodatne snage

    Ukrajina raspoređuje dodatne snage

    Ukrajina je rasporedila dodatne snage na pravcu Svatovsko u Donbasu, izjavio je Andrej Maročko, predstavnik Narodne milicije samoproglašene LNR.

    On je za RIA Novosti rekao da je u rejonu naselja Steljmahovka, severozapadno od Svatova, otkriveno dodatno prebacivanje ukrajinskih snaga i sredstava.

    Prema navodima Maročka, prebacivanje ukrajinskih snaga je povezano sa uspesima ruskih trupa na tom pravcu.

  • Rusi u žestokoj ofanzivi

    Rusi u žestokoj ofanzivi

    Na brifingu Ministarstva odbrane Rusije saopšteno je da je na Kupjanskom i Krasno-Limanskom pravcu likvidirano oko 70 ukrajinskih vojnika.

    Dodali su da su uništena tri oklopna vozila i pet automobila.

    “Na Donjeckom pravcu je sprečen pokušaj neprijatelja da izvrši kontranapad na ruske položaje, uništeno je do 30 vojnika Oružanih snaga Ukrajine, dva pešadijska vozila i tri pikapa”, naveli su.

    Prema njihovim informacijama, u Zaporoškoj oblasti je uništeno skladište sa municijom 102. brigade teritorijalne odbrane Oružanih snaga Ukrajine.

    “U Harkovskoj oblasti je uništen ukrajinski bacač raketa ‘Smerč’, a u DNR-u sistem ‘Grad’. U DNR-u su oborena dva ukrajinska aviona MiG-29, kao i dva helikoptera Mi-8. Ruska vojska je oborila i šest ukrajinskih dronova, a presrela je i dve balističke rakete ‘Točka-U2’ i dva sistema ‘Himars'”.

  • Željko Komšić: Prvi smo odbili Lavrova dok su mnogi u Evropi sarađivali sa Putinom

    Željko Komšić: Prvi smo odbili Lavrova dok su mnogi u Evropi sarađivali sa Putinom

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine napisao je za Just Security autorski tekst pod nazivom “Predsjednički apel SAD-u i EU za demokratizaciju Bosne i Hercegovine”.

    “Hrabra oslobodilačka borba Ukrajine protiv agresije i nezakonite okupacije Ruske Federacije nedvojbeno je velika geopolitička borba našeg vremena. Posljedice ovog sukoba imat će generacijski utjecaj na velike i male države diljem Euroazije i atlantskog svijeta. U Bosni i Hercegovini, koja je i sama bila žrtva agresije susjedne zemlje tijekom 1990-ih, posebno smo svjesni kako strateške nužnosti pobjede Ukrajine, tako i patnje ukrajinskog naroda u njegovim nastojanjima da postignu taj uspjeh”, napisao je Komšić u uvodu.

    Nakon toga Komšić je istakao da je kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine svjestan ograničenja savremene sigurnosne politike atlantske zajednice. Naveo je da je da je zapadna poltika u Bosni i Hercegovini i regiji vezana za kratkoročna rješenja i razumijevanje stabilnosti ukorijenjeno u umirivanju kriminalno-nacionalističkih elita, umjesto da potiču nastanak funkcionalnih predstavničkih i demokratskih institucija.

    Član Predsjedništva je napisao da je postoji zloćudna politika Kremlja u regiji i to da je njegov kabinet stalno upozoravao atlantske partnere na ruske mahinacije u Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu.

    “U decembru 2020. godine, na primjer, usprkos riziku ozbiljne odmazde Kremlja protiv moje zemlje, odbio sam se sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom nakon što je njegova vlada još jednom jasno dala do znanja da podržava lokalne secesioniste. Bili smo spremni riskirati odmazdu Moskve dok su mnogi u Evropi još uvijek pokušavali sarađivati sa Vladimirom Putinom,” podsjetio je Komšić.

    Komšić je kazao da je zadovoljan podrškom NATO-a Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, te podršci koja se pruža Ukrajini, ali da Rusija na Zapadnom Balkanu ne djeluje direktno nego putem mreže posrednika.

    Pozvao je stvaranje demokratskih i procesa koji su neophodni za formiranje suverene Bosne i Hercegovine, sposobne države koja može pridonijeti EU i NATO interesima, a ne samo koja zavisi od njih.

    “Sigurnost Bosne i Hercegovine, a s njom i stabilnost cijelog Zapadnog Balkana, ovisi o demokratskoj evoluciji zemlje. Nažalost, nedavno obnovljeni napori međunarodne zajednice, uključujući intervencije Ureda visokog predstavnika na našim općim izborima 2. oktobra, samo su dodatno učvrstili neposlušne sektaške interese, gurajući Bosnu i Hercegovinu još dalje od težnji za članstvom u EU i NATO”, piše u tekstu.

    Komšić podsjeća da popuštanje prema ekstremističkim elementima ih samo ohrabruje i da je to poznato još iz rata u Bosni i Hercegovini, prve i druge invazije Rusije na Ukrajinu ali i najmračnijih trenutaka Evrope u ranom 20. stoljeću.

    “Pomoć koja je potrebna Bosni i Hercegovini je pomoći u usklađivanju našeg ustavnog režima sa suštinom pravne stečevine EU, njenim kolektivnim pravima i obvezama koje čine zakon EU, koji naglašava „'univerzalne vrijednosti nepovredivih i neotuđivih prava ljudske osobe , sloboda, demokracija, jednakost i vladavina prava.’ Ovo ne smije biti samo naš neposredni cilj radi samog sebe, jer je to politički i etički imperativ, već zato što je istinska ustavna demokracija jedini ssistem koji može garantovatisuverenitet Bosne i Hercegovine, a time i stabilnost i sigurnost zapadnog Balkana”, navodi se u tekstu.

    Komšić piše kako ostaje predan korištenju svih dostupnih demokratskih i pravnih sredstava kako bih Bosnu i Hercegovinu približio tim univerzalnim standardima slobode i jednakosti, a da to znači minimalno provedbu svih preostalih odluka Evropskog suda za ljudska prava i vlastitog Ustavnog suda.

    Uvjeren je da je rezultat tih napora mora i bitiulazak u EU i NATO, te da će to biti historijsko postignuće ne samo za Bosnu i Hercegovinu i euroatlantsku zajednicu.

    “Bosanskohercegovački narod ne traži iznimke, niti traži bilo kakav popust od EU ili NATO-a. Tražimo samo potporu potrebnu za ostvarenje naših demokratskih težnji: puna jednakost za sve naše građane i vlast koja je odgovorna, transparentna i reprezentativna. Uvjeren sam da je otpornost Ukrajine u suočavanju s ruskom agresijom ukorijenjena u pluralizmu i demokraciji zemlje. I Bosnu i Hercegovinu kroz našu historiju karakterizira pluralizam, unatoč čestim nastojanjima da se uništi i podijeli naš narod i njegova kultura. To je naša snaga. Sada je došlo vrijeme da se ta snaga usmjeri na stvaranje ustavne demokracije u Bosni i Hercegovini dostojne svog imena i dostojne naših građana,” zaključuje Komšić u tekstu za Justsecurity

  • Masovno granatiranje Ukrajine

    Masovno granatiranje Ukrajine

    Najmanje dve osobe su poginule, a pet je ranjeno u oslobođenom ukrajinskom gradu Hersonu.

    Regionalni guverner kaže da su ruske snage izvele “masovno granatiranje” grada.

    Ukrajinske snage oslobodile su važan strateški grad od ruske okupacije 11. novembra, ali zvaničnici kažu da su ruske snage od tada granatirale grad preko reke Dnjepar, u koji su se povukle pred ukrajinskom kontraofanzivom.Ukrajinski guverner Hersonske oblasti saopštio je danas na Telegramu da su u jednom okrugu grada stradali civili, dodajući da spasioci i hitne službe pročešljavaju i druga gradska područja u potrazi za mogućim žrtvama.

  • Krvavi sukob na granici Indije i Kine

    Krvavi sukob na granici Indije i Kine

    Više indijskih i kineskih vojnika povređeno je u sukobu duž granice.Povređeno je manje od 10 indijskih vojnika i nekoliko kineskih. O povredama ne postoje zvanične informacije za sada.Indijska strana navodi da je nakon sukoba došlo do povlačenja obe vojske unutar svoje teritorije, dok se Kina zvanično još nije oglasila.Podsećanja radi, Indija i Kina imaju teritorijalne sporove oko granice koja iz razdvaja, a to je dovelo i do kratkog rata koji se dogodio 1992. godine.

  • Ambasador Rusije u Srbiji komentarisao situaciju na Kosmetu

    Ambasador Rusije u Srbiji komentarisao situaciju na Kosmetu

    Trenutna situacija na Kosovu i Metohiji u velikoj mjeri podsjeća na sve što se desilo i što se trenutno dešava u Ukrajini, izjavio je ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko.

    Cijela situacija, apsolutno sve, uključujući stav Prištine prema Srbima na Kosovu i Metohiji, u manjoj mjeri podsjeća na sve što se dešavalo u Ukrajini. Isti šabloni, isto ponašanje Zapada – rekao je on u intervjuu za rusku televiziju “Rusija 24”.

    Bocan-Harčenko je podsjetio da je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj upozorio Beograd da se ne vrše bilo kakvi nasilni postupci usmjereni ka članovima Euleksa i Kfora.

    Prema podacima obavještajnih službi Srbije, Priština izaziva takve provokacije, kako bi okrivila Srbe. To je rutinska praksa koja je više puta korištena – napomenuo je Bocan-Harčenko.

    Bivši pripadnik Kosovske policijske službe Dejan Pantić uhapšen je na administrativnom prelazu Jarinje u subotu, 10. decembra. Srbi na sjeveru Kosova i Metohije odgovorili su postavljanjem barikada na više lokacija na putnim pravcima koji Kosovsku Mitrovicu povezuju sa Leposavićem i Zubinim Potokom, a na barikade su poslate patrole Kfora i Euleksa.

    Premijer privremenih institucija u Prištini Aljbin Kurti juče je zahtijevao od Srba da do uveče sklone barikade, upozorivši da će, u suprotnom, poslati policijske snage, podsjeća TASS.

  • Krunić: Neodgovoran odnos rukovodstva ERS doveo do haosa

    I pored tvrdnji republičkih zvaničnika, kao i direktora Elektroprivrede Republike Srpske da neće doći do poskupljenja struje, ipak je potvrđeno da ćemo od 1. januara plaćati skuplju električnu energiju.

    Ovo je rekao član Predsjedništva PDP i delegat u Vijeću naroda Republike Srpske, Ljubiša Krunić. On tvrdi da je neodgovoran odnos rukovodilaca prema najvažnijem resursu Srpske doveo do haosa u elektro-energetskom sektoru. Krunić podsjeća da, iako se ne saopštava tačna cijena, spekuliše cifrom poskupljenja i od 20 odsto.

    – Neodgovornost menadžmenta ERS, prekomjerno zapošljavanje, izvlačenje novca iz ovog preduzeća, predizborne aktivnosti vladajućeg režima, nakon izbora će plaćati građani koji su do izbora slušali priču o ekonomskom preporodu. Ko će se ekonomski preporoditi i na koje načine, ne znamo, ali narod to očigledno nije – navodi Krunić.

    On kaže da smo od zemlje čiji je jedan od najznačajnijih resursa bila električna energija, postali zemlja koja daje milione na uvoz struje.

    – Samo prošle godine je potrošeno oko 200 miliona KM na uvoz struje, čime su ERS i pridružena preduzeća postala nelikvidna i više se ne mogu ni kreditno zadužiti, što su do sada činili. Ko će vraćati njihove dugove, plaćati neodgovornost, neznanje i njihove izborne kampanje, odgovor ćemo dobiti vjerovatno već na januarskim računima za struju – poručuje Krunić.

  • Cvijanović: Neprihvatljivo i manipulativno obraćanje Alkalaja u UN

    Cvijanović: Neprihvatljivo i manipulativno obraćanje Alkalaja u UN

    Šef Misije BiH pri UN trebalo bi danas da se obrati na sesiji u Savjetu bezbjednosti u Njujorku povodom Izvještaja Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.Obraćanje Alkalaja nije dobilo konsenzus u Predsjedništvu BiH.

    U Kabinetu srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović Srni je rečeno da je govor Alkalaja povodom Izvještaja Rezidualnog mehanizma iz Haga neprihvatljiv i manipulativan, jer činjenično i terminološki ne odražava stvarno stanje.

    Iz Kabineta su naglasili da je Alkalajevo obraćanje predstavlja percepciju samo jednog naroda kako o ratnim događajima, tako i u procesima u okviru dejtonske BiH.

  • Sindikat RiTE “Ugljevik” zahtjeva cijenu rada od 170 KM

    Sindikat RiTE “Ugljevik” zahtjeva cijenu rada od 170 KM

    Sindikalna organizacija Rudnik i Termoelektrana “Ugljevik” ne podržava dogovor koji su navodno postigli predsjednik Sindikalne organizacije RiTE “Gacko” Željko Tepavčević i uprava ERS.

    Ovo je saopšteno danas iz Sindikalne organizacije RiTE “Ugljevik” nakon održanog Štrajkačkog odbora koji je zauzeo ovaj stav, a nakon što su “iz medija saznali za navodni dogovor Tepavčevića i uprave ERS”.

    Sindikalna organizacija “RITE Ugljevik” naglašava da predsjednik SO RiTE “Gacko” nije ovlašten da pregovara i dogovara cijenu rada na nivou čitave ERS.

    – Cijena rada je planska kategorija u čijem definisanju učestvuju uprava ERS i Sindikat ERS, kome je potrebna saglasnost 11 sindikalnih organizacija u pravcu postizanja dogovora oko cijene rada. Predsjednik SO RiTE “Gacko” je samoinicijativno prigrabio za sebe ovlaštenje Sindikata ERS da vodi pregovore u ime svih radnika ERS, što nije u skladu sa unutrašnjim aktima Sindikata i kao takav nije obavezujući za ostale sindikalne organizacije – poručuje se u saopštenju koje je potpisao Boban Benović, predsjednik Štrajkačkog/Sindikalnog odbora RiTE “Ugljevik”.

    Ponavlja da je prijedlog koji je predsjednik SO “RiTE Gacko” prihvatio na sastanku sa upravom ERS, gdje je definisana cijena rada od 155 KM neprihvatljiv i odbijen je još 7. decembra na sastanku zajedničke Radne grupe. Prijedlog je i ponižavajući obzirom na tekuću inflaciju u društvu – ističe Benović.

    Dodaje da SO RiTE “Ugljevik” nastavlja svoju borbu, tražeći da cijena rada bude povećana sa 150 na 170 KM shodno Kolektivnom ugovoru.

    Takođe, zahtijevaju od Matičnog preduzeća ERS da hitno uđu u pregovore oko povećanja plata za radnike za najmanje 15 odsto.

    Istovremeno pozivaju ostale sindikalne organizacije iz sistema ERS da zauzmu stav i izjasne se o ovom pitanju.