VRBAS Media

Autor: INFO

  • U Banjaluci svi putevi prohodni

    U Banjaluci svi putevi prohodni

    Svi putni pravci na području grada su prohodni, a ekipe zimske službe su tokom noći reagovale i u višim predjelima grada preventivno posipale abrazivni materijal, saopšteno je iz Gradske uprave.
    Sva preduzeća koja rade na raščišćavanju snijega bila su u pripravnosti, te su na vrijeme odreagovali i počeli sa preventivnim posipanjem abrazivnog materijala na saobraćajnicama uglavnom u višim predjelima Banje Luke i na mostovima.

    Prema podacima Odjeljenja za saobraćaj i puteve, na svim seoskim područjima izvođači su obišli teren i izvršili preventivno posipanje abrazivnim materijalom, a posebno u višim predjelima odnosno na platou Manjače, i to mjesnim zajednicama: Stričići, Agino Selo, Bočac, Krmine, Kola, Donja Kola, Goleši, Čokorska Polja, Bronzani Majdan, Kmećani i Stratinska.

    Kao što je i juče potvrđeno na sjednici Štaba za vanredne situacije, Grad je spremno dočekao prve snježne padavine i zimska služba je odreagovala na vrijeme.

    Nadležne službe i dalje prate vremensku prognozu, a sve ekipe biće spremne da djeluju na vrijeme i u skladu sa potrebama.

  • Zaharova: Moskva će pomoći Beogradu u odbrani nacionalnih interesa na Kosmetu

    Zaharova: Moskva će pomoći Beogradu u odbrani nacionalnih interesa na Kosmetu

    Rusija će pomoći Beogradu da brani svoje zakonite nacionalne interese u vezi sa Kosovom i Metohijom na osnovu rezolucija Savjeta bezbjednost UN, saopštila je portarol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
    Ona je podsjetila da je Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti UN i dalje na snazi, prenijela je RIA Novosti.

    “Nastavićemo da pomažemo Beogradu da brani svoje nacionalne interese u vezi sa Kosovom i Metohijom na osnovu Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN, koja je i dalje na snazi bez izuzetaka i pruža realnu šansu za pronalaženje uravnoteženog i poštenog rješenja za problem Kosova i Metohije u skladu sa međunarodnom pravom”, navela je Zaharova u saopštenju.

    Bivši pripadnik Kosovske policijske službe Dejan Pantić uhapšen je na administrativnom prelazu Jarinje u subotu, 10. decembra. Srbi na sjeveru Kosova i Metohije odgovorili su postavljanjem barikada na više lokacija na putnim pravcima koji Kosovsku Mitrovicu povezuju sa Leposavićem i Zubinim Potokom, a na barikade su poslate patrole Kfora i Euleksa.

    Premijer privremenih institucija u Prištini Aljbin Kurti juče je zahtijevao od Srba da do uveče sklone barikade, upozorivši da će, u suprotnom, poslati policijske snage

  • Javnost još ne zna ko su proizvođači vode u kojoj su otkrivene fekalne bakterije

    Javnost još ne zna ko su proizvođači vode u kojoj su otkrivene fekalne bakterije

    Federalna uprava za inspekcijske poslove navodi da je uvidom u spisak sedam voda za koje su rezultati monitoringa pokazali da sadrže bakterije koje ne smiju biti prisutne u vodi, utvrđeno je da su iste kupljene i uzorci dostavljeni na analizu u oktobru, novembru i decembru 2021. godine.

    Rok upotrebe šest spornih voda istekao najkasnije do septembra 2022. godine, dok je samo za jednu od sedam spornih voda rok upotrebe bio 17.11.2022. godine.

    Konkretnije informacije bismo mogli očekivati sutra ili prekosutra. Na naš upit nam je odgovoreno usmneo da inspekcijski nadzor u saradnji sa Agencijom za hranu BiH nije finaliziran.

    Interesantno je da je za bekteriološku analizu vode potrebno sedam dana ili manje, a da javnost od 17.11.2022. godine ne zna ko su proizvođači vode u kojoj su otkrivene fekalne bakterije.

  • Nezadovoljni građani blokirali centar Podgorice

    Nekoliko desetina ljudi blokiralo je neke od najprometnijih ulica u Podgorici. Kako navode, protestom žele da iskažu nezadovoljstvo, kako tvrde, neustavnim zakonom o predsjedniku Crne Gore, kao i to da ne žele Otvoreni Balkan.

    Na mostu „Gazela”, poznatijem kao „Viseći most” okačen je transparent „Stop Open Balkan”.

    Zbog toga su ogromne gužve u širem centru Podgorice, a okupljeni demonstranti su najavili i organizovanje auto-kolona.

  • Opljačkana zlatara u centru Tuzle

    Opljačkana zlatara u centru Tuzle

    Zlatarska radnja Bosna Gold koja se nalazi u Trgovačkoj ulici u centru Tuzle tokom protekle noći je opljačkana, a nepoznate osobe su odnijele veliku količinu zlata.

    Policijska stanica Centar u Tuzli jutros je dobila prijavu po kojoj su tokom protekle noći nepoznate osobe izvršile tešku krađu u zlatarskoj radnji u tom gradu.

    O događaju je obaviješten kantonalni tužilac.

    Uviđaj na mjestu događaja vrše službenici Odsjeka za opći kriminalitet Sektora kriminalističke policije Uprave policije MUP TK, saopćila je RTVTK.

  • Obaveze za bh. građane od 2023

    Obaveze za bh. građane od 2023

    Evropska unija od novembra naredne godine uvodi automatizirani elektronski sistem (ETIAS) za putovanja u šengensku zonu za putnike iz zemalja koje sa Europskom unijom imaju sklopljen bezvizni režim. Novi pravilnik, koji će vrijediti i za građane Bosne i Hercegovine, prvobitno je trebao biti uveden tokom 2022. godine, ali to je odgođeno za 2023.

    Vlasnici pasoša 59 od 62 zemlje koje trenutno putuju unutar EU bez viza, od novembra sljedeće godine morat će aplicirati za ETIAS za putovanje unutar unije, bilo da se radi o turističkom ili poslovnom putu ili tek tranzitu kroz EU.

    Kako se navodi na službenim stranicama, program ETIAS je namijenjen provjeri putnika koji dolaze iz inostranstva kao odgovor na globalno povećanje terorističkih aktivnosti.

    Šta uvođenje ETIAS-a znači za građane BiH?
    Građani Bosne i Hercegovine morat će podnijeti zahtjev za ETIAS za ulazak u EU zemlje na kratkoročnoj osnovi, ispod 90 dana, ukoliko putuju u turističke, poslovne, ili medicinske svrhe, ili ako su u tranzitu kroz EU.

    Dakle, ukoliko svrha putovanja ne premašuje period boravka koji je građanima BiH dozvoljen bezviznim režimom, za to neće biti potrebno aplicirati za šengensku vizu. Kao ni dosad.

    Međutim, građani BiH koji želi ući u Evropu na više od 90 dana ili u svrhe koje nisu dozvoljene programom ETIAS morat će podnijeti zahtjev za šengensku vizu.

    Građanima BiH se savjetuje da popune ETIAS zahtjev 96 sati prije datuma polaska, kako bi izbjegli bilo kakva kašnjenja ili rizik odbijanja prijave za ETIAS. Sve pojedinosti oko popunjavanja formulara mogu se pronaći na službenoj stranici.

    Bh. državljani mogu očekivati da će njihov ETIAS zahtjev normalno biti obrađen i odobren u roku od nekoliko minuta, a autorizacija se šalje e-poštom u obliku PDF dokumenta. Nije potrebno printati niti predočiti dokument pri putovanju, budući da se ETIAS elektronički pohranjuje u odnosu na podatke o pasošu pohranjene u Europskom imigracijskom sistemu.

    Cijena ‘propusnice’ iznosit će sedam eura, a putnici ispod 18 godina i oni iznad 70 primit će ETIAS besplatno.

    U čemu je razlika između ETIAS-a i šengenske vize?
    Dok pravila ETIAS sistema važe za putnike iz zemalja koje su trenutno u bezviznom režimu sa EU, što uključuje i BiH, putnici iz zemalja koje ne ispunjavaju uvjete za ETIAS će se morati pobrinuti da prije ulaska u EU dobiju šengensku vizu.

    U slučaju ETIAS-a radi se elektronskoj autorizaciji putovanja, dok se šengenska viza unosi ručno u pasoš. Također, putnicima se putem ETIAS-a omogućava ulazak i putovanje unutar EU u trajanju od 90 dana tokom perioda od 180 dana, dok oni sa šengenskom vizom koja se izdaje za jednu zemlju mogu putovati unutar šengenske zone do 90 dana.

    ETIAS validacija vrijedi tri godine, dok se šengenska viza izdaje za jednokratne, dvokratne ili višekratne ulaske, u ovisnosti od vize koja je izdata.

    Kako će ulazak Hrvatske u šengensku zonu utjecati na putnike iz BiH?
    Odlukom vlasti u Briselu, Hrvatska će od 1. januara 2023. godine postati članica šengenske zone.

    Za građane Bosne i Hercegovine, s kojim Hrvatska dijeli najdužu granicu, u smislu prelaska graničnih prijelaza to neće donijeti bitnije promjene.

    Međutim, u smislu boravka u toj zelji desit će se neke promjene.

    Kako su naveli iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, Zakonom o šengenskim granicama definisano je da državljani trećih zemalja, dakle i BiH, u Hrvatskoj mogu boraviti kratkotrajno, ukoliko ispunjavaju sve propisane uslove, u trajanju najviše do 90 dana unutar razdoblja od 180 dana.

    “Ako je osoba na šengenskom prostoru boravila 90 dana, mora napustiti taj prostor, a dužina prethodnog boravka računa se za razdoblje 180 dana koje prethodi svakom danu boravka. Tako na primjer, ako je osoba u proteklih kalendarskih 180 dana boravila 45 dana na šengenskom prostoru, ona može na području bilo koje države šengenskog prostora boraviti još 45 dana”, precizirali su u hrvatskom ministarstvu.

    Za ulazak u Hrvatsku, građani BiH će također morati aplicirati za ETIAS nakon što ovaj sistem stupi na snagu, kako je najavljeno, u novembru sljedeće godine.

  • Lučić vraćen u pritvor, usvojena žalba Tužilaštva BiH

    Lučić vraćen u pritvor, usvojena žalba Tužilaštva BiH

    Ministar za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara Miloš Lučić vraćen je u pritvor samo nekoliko dana nakon što je pušten iz istražnog zatvora te nakon što mu je određen kućni pritvor.
    Na odluku o puštanju ministra u kućni pritvor žalbu je uložilo Tužilaštvo BiH gdje su naglasili kako je tim potezom nanijeta šteta istrazi.

    “Tužilaštvo BiH će do kraja dana uputiti žalbu na odluku suda i neodređivanje pritvora Milošu Lučiću (1986.), jer se puštanjem u kućni pritvor već nanijela šteta interesima istrage”, rečeno je iz Tužilaštva BiH 9. decembra.

    Lučić je pod istragom zbog koruptivnih krivičnih djela zloupotrebe položaja ili ovlaštenja povezanim sa više krivičnih djela privrednog kriminala i korupcije čime je nanesena šteta budžetskim sredstvima BiH, prenosi Klix.

    Inače, u nedjelju se pojavila informacija kako je Lučić zbog cjelokupne situacije uputio ostavku predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji.

  • Počinje obračun sa crkvom

    Počinje obračun sa crkvom

    Vlasti u Kijevu naredile su sprovođenje kaznenih mjera za sedam visokih crkvenih velikodostojnika ukrajinske pravoslavne crkve koja ima veze sa Moskvom.

    “Činimo sve da obezbedimo da država agresor ne može da povlači nikakve konce zbog kojih bi ukrajinsko društvo moglo da pati”, rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, najavljujući ove mere u svom noćnom video obraćanju, prenosi Rojters.Prema nalogu koji je izdao Savet bezbednosti Ukrajine, svim sveštenicima je zaplenjena imovina i oni podležu zabrani niza ekonomskih i pravnih aktivnosti, kao i de fakto zabrani putovanja, navodi britanska agencija.

    Savet bezbednosti Ukrajine je prošlog meseca naredio istragu o aktivnostima UPC i razmatra se zakon o ograničavanju njenih aktivnosti.

    Služba bezbednosrti je saopštila prošlog meseca da je jedan arhiepiskop UPC u eparhiji na zapadu Ukrajine delio objave koje “ponižavaju nacionalnu čast i ugled Ukrajinaca” i “doprinose raspirivanju verske netrpeljivosti i mržnje”, preneo je Rojters.

    Portparol crkve povezane sa Rusijom rekao je prošle nedelje da je ona uvek delovala u okviru propisa i da nema bilo kakvih zakonskih osnova za vršenje pritiska na njene sledbenike, navodi britanska agencija.

    Pre tri godine Vaseljenski partijarh Vartolomej predao je ukaz o autokefalnosti poglavaru Pravoslavne crkve Ukrajine, koja se tako formalno odvojila od Ruske pravoslavne crkve, ali moskovski i većina drugih pravoslavnih patrijaraha odbili su da prihvate tu odluku.

  • Ruska vojska u Bjelorusiji

    Ruska vojska u Bjelorusiji

    Vojnici Oružanih snaga Rusije na poligonima u Bjelorusiji vrše intenzivnu obuku za napad na utvrđenja i borbu u urbanim sredinama.

    To je saopšteno na Telegramu Ministarstva odbrane Rusije.

    Na snimcima se vidi kako vojnici u belim uniformama i automatima napadaju objekte od cigle i drveta koje predstavljaju naselja. U obuci učestvuju tenkovi i borbena vozila pešadije.

    “Moja četa sada ima obuku pod nazivom ‘urbane borbe’, smatra se da je to najsloženiji borba za motorizovane jedinice”, reka je komandir čete.
    On je naveo, da se tokom vežbe borbena vozila pešadije, koja čuvaju tenkovske jedinice, uvlače u “grad”, a nakon toga vojska odlazi na sigurnu poziciju.

    “Zatim tenkovi izvode akcije po gradu, vrše pritisak na protivnika, nakon čega se vrši napad na grad”, naveo je komandir ruske vojske.
    Ranije je načelnik generalštaba Oružanih snaga Belorusije i prvi zamenik ministra odbrane Viktor Guljevič izjavio, da Minsk najviše brine granica sa Ukrajinom.
    Prema njegovim rečima, Ukrajina je preduzela mjere kako bi prekinula ono što ih je povezivalo i da se razgraniče. Dodao je da Minsk nije davao povoda za to, ali da je Kijev navodio da Bjelorusija preti napadom na Ukrajinu.

  • Kijev bijesan na Berlin

    Kijev bijesan na Berlin

    Njemačka okleva da snabdeva Ukrajinu glavnim borbenim tenkovima Leopard 2, izjavio je u nedelju ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba.

    On je dodao da Kijev ne shvata sasvim zašto Berlin okleva oko isporuka, s obzirom na svu vojnu podršku koja je već na putu Ukrajine.Kuleba je rekao da se Nemačka obavezala da će Ukrajini poslati još pošiljki oružja, koje, međutim, i dalje neće uključivati tenkove koje je Kijev više puta tražio.

    “Takva odluka još nije doneta, nikakva obećanja nisu data. Ali radimo na tome”, rekao je on.

    Kuleba je zamerio Berlinu zbog njegovog stava po tom pitanju, rekavši da ukrajinska vlada ne može da razume zašto Nemačka šalje artiljeriju, ali ne i teški oklop.

    “Da budem iskren, ne razumemo ovu liniju argumenata”, rekao je ministar, dodajući da nedostatak oružja znači da će sukob trajati duže, što ne odgovara interesima ni Ukrajine ni njenih zapadnih pristalica.

    Zvaničnik je dalje rekao da su Ukrajini potrebni generatori i transformatori da bi preživela zimu usred stalnih ruskih udara na energetsku infrastrukturu zemlje.

    Rusija je počela da gađa ukrajinske energetske objekte početkom oktobra nakon što je optužila Kijev za napad na njegovu kritičnu infrastrukturu, uključujući strateški Krimski most. Kuleba je istakao da je scenario potpunog zamračenja u Ukrajini realan, dodajući da ne očekuje masovni egzodus Ukrajinaca iz zemlje.

    Ministar je rekao da veruje da će ljudi pobeći u ruralna područja “gde imate priliku da se grejete na drva”.

    Ukrajinski zvaničnici su u više navrata kritikovali Nemačku što nije poslala više vojne opreme.

    U nedelju, Aleksej Makejev, izaslanik Kijeva u Nemačkoj, osudio je nacionalne vlasti zbog odbijanja da pošalju PVO sisteme američke proizvodnje Patriot u Ukrajinu. Takođe je pozvao Nemačku da ubrza druge isporuke oružja, tvrdeći da njegova zemlja “nema više vremena da čeka oružje”.

    Nakon početka vojne operacije Moskve u Ukrajini krajem februara, Nemačka je, zajedno sa drugim zapadnim zemljama, Kijevu dostavila veliku količinu naoružanja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane i samohodne haubice.

    Moskva je više puta upozoravala Zapad da bi snabdevanje Ukrajini oružjem samo produžilo sukob.