VRBAS Media

Autor: INFO

  • Najavljena podrška porodicama “4+”: 750 KM mjesečno mora biti pronatalitetna mjera

    Najavljena podrška porodicama “4+”: 750 KM mjesečno mora biti pronatalitetna mjera

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, izjavio je da je dogovoreno da će za 1.300 porodica koje imaju četvoro i više djece, a nezaposlenog roditelja, biti uplaćivano 750 KM mjesečno sa doprinosima.

    Naime, Dodik je kazao da je na sastanku sa Željkom Cvijanović, predsjednicom Republike Srpske, i Radovanom Viškovićem, premijerom RS, donesena ova odluka.

    “To znači da će moći da ostvare zdravstveno i penziono osiguranje”, rekao je Dodik i dodao da će sada biti uplaćena jednokratna pomoć za dva-tri mjeseca dok ne bude usvojeno potrebno zakonsko rješenje.

    “Aktivni smo u sprovođenju pronatalitetne politike”, istakao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, kada društvo dodatno ojača, treba razmišljati o pomoći za porodice koje imaju troje i više djece.

    Cvijanovićeva kaže da je odluka o uplati 750 KM mjesečno za porodice koje imaju četvoro i više djece, a nezaposlenog roditelja, korak više kada je riječ o mjerama institucija Srpske prema porodici i djeci.

    “Vlada Srpske je sposobna da iznese ovaj finansijski teret. Ovo se nije desilo preko noći, bilo je planski dogovarano u prethodnom periodu u okviru svih naših mjera kreiranih za porodicu, djecu, višečlane porodice”, rekla je Cvijanovićeva.

    Dejan Todorović, potpredsjednik Udruženja porodica sa četvoro i više djece Republike Srpske “4+”, za “Nezavisne” kaže da je ova mjera za pohvalu, te da je iznos dobar, ali da je ovo u principu socijalna mjera.

    “Porodicama gdje ne rade jedan ili dva roditelja, siromašnima, te onima koji su u teškim problemima, to će zaista pomoći. Ipak, ova mjera nije pronatalitetna i niko se zbog toga neće odlučiti da ima četvoro i više djece. Čak se šalje pogrešna porukama majkama da je bolje da rade nego da ne rade”, ističe Todorović.

    Ipak, kako kaže, u suštini je dobro što se počelo pričati o ovoj temi.

    “Mi kao Udruženje pozivamo gospodine Dodika da u narednih nekoliko dana sjednemo i izložimo mu kompletan koncept zakona o majci, koji mora da se usvoji i koji je sistemsko rješenje pronatalitetne politike”, rekao je Todorović.

    S tim u vezi, i demograf Aleksandar Čavić za “Nezavisne” ističe da ovo možda nije mjera koja će dovesti do povećanja nataliteta.

    “Mi zanemarujemo činjenicu da jedan broj ljudi uopšte ne učestvuje u reprodukciji, te da značajan broj ima samo jedno ili dvoje djece, kao i da manji postotak ima troje djece, pa samim tim ta mjera nema uticaj na populaciju i nije kreirana u skladu sa preporukama stručne zajednice. Mjera pronatalitetne politike djeluje prema generalnoj populaciji bez uslovljavanja, što ovdje nije slučaj. Dakle, nama je potrebno da što veći broj mladih učestvuje u reprodukciji bez ograničavanja, kako po periodu rođenja djeteta, tako i po socijalnoj strukturi”, rekao je Čavić.

    Dakle, kako kaže, ako se stavi imovinski cenzus, kao što je to sa dječjim dodacima, to više nije mjera pronatalitetne politike, jer ne utiče na sva lica, već je to mjera socijalne politike.

    “S druge strane, slučaj u kojem imate potencijalno najmanje šest članova domaćinstva u kojem samo jedan roditelj radi, ponovo stavljate u fokus da je to mjera socijalne politike i to je mjera za već završen fertilitet”, zaključio je Čavić.

  • Rusija potpuno obustavila isporuku gasa Njemačkoj

    Rusija potpuno obustavila isporuku gasa Njemačkoj

    Ruski energetski div Gazprom obustavio je svu isporuku gasa Njemačkoj kroz gasovod Sjeverni tok, jer sukob u Ukrajini izaziva strahove za snabdijevanje energijom u Evropi.

    Evropa je na ivici zbog velikog rasta cijena energije jer je Rusija ograničila isporuke gasa nakon svoje akcije u Ukrajini.

    “Snabdijevanje putem Sjevernog toka potpuno je obustavljeno jer danas počinju preventivni radovi na gasnoj kompresorskoj jedinici”, rekla je kompanija u kratkom saopštenju danas.

    Šef njemačke Federalne mrežne agencije Klaus Meler nazvao je to “tehnički neshvatljivom” odlukom, upozoravajući da je to vjerovatno samo izgovor Moskve da snabdijevanje energijom koristi kao prijetnju.

    Iskustvo pokazuje da Moskva “poslije svakog takozvanog održavanja donosi političku odluku”, rekao je, dodavši da ćemo “tek početkom septembra znati hoće li Rusija to ponoviti”.

    Njemačka, koja uveliko zavisi o ruskom gasu, optužila je Moskvu da koristi energiju kao “oružje”.

  • Političarima u FBiH curi rok za izmjenu Izbornog zakona

    Političarima u FBiH curi rok za izmjenu Izbornog zakona

    Ostala je posljednja od šest sedmica roka koji je Kristijan Šmit dao političarima u Federaciji da se dogovore o izmjenama Izbornog zakona BiH, a od dogovora nema ništa. Umjesto usaglašenih izmjena, svaka od stranaka u OHR ide sa svojim, uglavnom maksimalističkim prijedlozima, čime motivišu Nijemca da ponovo nametne izmjene jednog od najvažnijih zakona u zemlji.

    Šmit je 27. jula nametnuo izmjene Izbornog zakona, koje je nazvao „paketom integriteta“.

    Tada je političarima dao još jednu šansu da se dogovore oko tzv. suštinskih izmjena, o spornim tačkama, a između redova je zaprijetio da će, ako se to ne desi, on ponovo reagovati. Sporan je način izbora delegata u federalni Dom naroda, sporan je izbor članova Predsjedništva BiH iz Federacije…

    Konsultacije
    U međuvremenu, Šmit je pred novinarima urlao zbog političara, davao intervjue iz kojih se nije moglo naslutiti njegov sljedeći potez, a u posljednje vrijeme počeo je drugi krug konsultacija s partijama sa sjedištem u FBiH. Na konsultacijama su učestvovali predstavnici opozicionih stranaka, a danas i sutra očekuju se i gosti iz vlasti. U međuvremenu, skoknuo je do Bleda, gdje je na ovu temu razgovarao sa evropskim, ali i hrvatskim zvaničnicima, koji lobiraju za izmene Izbornog zakona u korist hrvatskog konstitutivnog naroda u BiH.

    – Postoji ono što smo nazvali paket integriteta, da se što manje krade na izborima. Nevjerovatno je da i dalje o tome razgovaramo, a nakon što su u Domu naroda “ubili” zakon kojim bi na izborima bili omogućeni skeneri i sve ostalo. Trebao je puni paket izmjena nametnuti. Druga dimenzija razgovora je funkcionalnost Federacije BiH, a treći dio onaj kojim bi se suštinski uvele etničke podjele – rekao je Edin Forto iz Naše stranke, nakon sastanka u OHR.

    Iz DF Željka Komšića poručuju da će, ako budu pozvani na sastanak, predložiti izmjene Ustava i izbornog zakona BiH.

    – Jedna od temeljnih odrednica prijedloga DF, kada je riječ o funkcionalnosti FBiH, jeste prijedlog o smanjivanju uloge, odnosno ovlaštenja Doma naroda na mehanizam zaštite vitalnog interesa, a u prijedlogu je taksativno navedeno na koje segmente se pitanje vitalnog interesa odnosi. Amandmanima na Ustav BiH se sprovode sve presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura – saopšteno je iz DF.


    Male šanse
    Mlan Sitarski, iz Instituta za društveno politička istraživanja iz Mostara, smatra da su praktično nulte šanse da dođe do međustranačkog dogovora i da je jedini način da Šmit nametne izmjene.

    – Imamo suviše dugo iskustvo sa situacijom u kojoj hrvatske stranke, koje su najzainteresovanije za usklađivanje Izbornog zakona sa Ustavom BiH, nude razne prijedloge, kako bi nekako umilostili onu drugu stranu da se uopšte uključi u dogovore. Istovremeno, imamo permanentno odbijanje većine bošnjačkih stranaka da razgovaraju o tome, ili ako razgovaraju, ubacuju nove teme poput promjene ovlaštenja Doma naroda FBiH. Bojim se da će bošnjačke stranke opet pristupiti opstrukciji – kaže Sitarski za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, jedini način da se one privole na elementarnu kooperativnost jeste da Šmit pokaže vrlo jasnu namjeru da nametne izmjene zakona, ukoliko izostane dogovor.


    Dragan Čović i Bakir Izetbegović
    – Čak i u tom slučaju one bi teško ušle u taj proces. Mislim da je mnogo sigurnije da Šmit sačuva svoj kredibilitet tako što će onog trenutka kada istekne taj njegov rok primijeniti ovlaštenja i izmijeniti Izborni zakon BiH. Barem u onom obimu kako je to najavljeno prije nego što je dao taj rok – navodi Sitarski.

    Međutim, nameće se pitanje da li bi izmjena Izbornog zakona manje od mjesec dana pred izbore bila korektna i u kojoj mjeri bi narušila ionako narušenu atmosferu pred izbore. Sitarski tvrdi da je atmosfera već toliko narušena i bez eventualnog Šmitovog poteza.

    – Možda bi u nekoj zemlji, u kojoj se poštuju zakoni, to moglo da se nazove politički nekorektnim. Ali, mi imamo ekstremno politički nekorektnu situaciju da već više od pet godina imamo neusklađen Izborni zakon sa Ustavom, Izborni zakon sa rupom, što je Ustavni sud presudio davno. Bilo bi zaista bizarno nazivati korištenje bonskih ovlaštenja od strane visokog predstavnika politički nekorektnim, pogotovo što bi to govorile one političke snage koje su za 27 godina uvijek aplaudirale korištenju tih ovlaštenja – zaključuje Sitarski.

    Suštinska pitanja
    Istovremeno, politički analitičar Ibrahim Prohić ima drugačije mišljenje. Primjećuje da sve vrijeme niko nije postavio dva suštinska pitanja: treba li OHR uopšte da nameće izmjene Izbornog zakona i kakav je značaj i posljedica eventualne odluke koju bi OHR nametnuo.

    – Njihova odluka je već proizvela štetu zato što nije otvoreno pitanje u pogodnom trenutku. Standard uređenih evropskih zemalja jeste da se Izborni zakon ne mijenja u godini izbora, a oni u OHR hoće da mijenjaju zakon mjesec dana do izbora – kaže Prohić za Srpskainfo.

    Drugi štetan aspekt je, tvrdi on, upravo to što je OHR narušio ono malo neutralne političke atmosfere pred izbore.

    Ibrahim Prohić
    – Jedan od temeljnih uslova jeste da se pred izbore stvori povoljna politička, sociološka, psihološka klima u kojoj će svi akteri imati podjednake šanse, i pod dva, u kojoj će se govoriti o pravim temama. Šta je OHR uradio s ovom akcijom? On je dozvolio da tzv. nacionalne stranke nametnu svoju agendu, a iz izborne psihologije poznato je da izbore dobija onaj ko nametne svoju priču. Ovo je išlo na mlin tzv. nacionalnih stranaka, koje su poprilično posrnule, koje 30 godina, sa nekim kratkim pauzama, vladaju ovom zemljom, narodima i građanima, i nisu uspjele da urede nijedan segment društva. Stepen društvene produktivnosti i efikasnosti vlasti je ekstremno nizak. Za šta se god uhvatite postoje opravdane sumnje da se radi o malverzacijama – tvrdi Prohić.

  • Sergej Lavrov: Rusija može da se osloni samo na sebe

    Sergej Lavrov: Rusija može da se osloni samo na sebe

    Rusija prolazi kroz dugi istorijski period u kojem ne može da se osloni ni na koga osim na sebe, rekao je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    “Kao što možemo da vidimo, reakcija Zapada na realizaciju ciljeva specijalne vojne operacije jasno pokazuje da su od samog početka zadaci Zapada bili globalni i usmjereni na slabljenje, a neki politikolozi na Zapadu priznaju i razbijanje naše zemlje”, rekao je Lavrov na jednom političkom forumu.

    On je dodao da u sadašnjoj eri, odnosno dužem istorijskom periodu, Rusija može da se osloni samo na sebe, prenio je TASS.

    Lavrov je naglasio da je Rusija dobro svjesna nesposobnosti Zapada da pregovara i poštuje obaveze, te da su obećanja o neširenju NATO saveza na istok i poštovanju principa nedjeljive bezbjednosti “završila u kanti za otpatke”.

    “Mi ćemo provoditi svoju agendu, koja je zasnovana na principima Povelje UN i poštovanja suverene jednakosti država, što narušavaju Amerikanci i njihovi evropski i ostali saveznici”, dodao je šef ruske diplomatije.

    On je podsjetio da “80 odsto stanovništva u svijetu predstavlja zemlje koje se nisu pridružile sankcijema koje su uvele Amerika i njihovi sateliti” uprkos velikim svakodnevnim pritiscima koji se vrše na vlade tih zemalja.

  • Tajvanska vojska ponovo pucala na kineske dronove

    Tajvanska vojska ponovo pucala na kineske dronove

    Tajvanska vojska još jednom je ispalila hice upozorenja kako bi otjerala kineske dronove, saopštilo je danas ministarstvo odbrane iz Tajpeja.

    Prema tajvanskoj vojsci tri civilna drona su primijećena predveče, u blizini tri ostrva koja kontroliše Tajvan, preneo je TAS S.

    Vojska stacionirana na Kinmen arhipelagu ispalila je bojevu municiju, nakon čega su dronovi otišli.

    Tajvanska vojska ispalila je hice upozorenja i u utorak zbog kineskog drona koji je letio iznad tajvanskog ostrva u blizini kineske obale, izjavio je portparol tajvanskih oružanih snaga i potvrdio da se bespilotna letjelica vratila u Kinu nakon ispaljenih hitaca.

  • Evropa podijeljena oko pitanja viza za ruske turiste

    Evropa podijeljena oko pitanja viza za ruske turiste

    Iz Poljske i baltičkih država članica – Estonije, Letonije i Litvanije upućeni su danas pozivi Evropskoj uniji da uvede zabranu turističkih viza za ruske državljane, uz upozorenje da je to pitanje nacionalne bezbjednosti, dok rat Rusije protiv Ukrajine traje, prenosi AP.

    Ali na sastanku ministara spoljnih poslova EU u glavnom gradu Češke, Pragu, druge zemlje članice, poput Francuske, Njemačke i Belgije, zauzele su stav da je važno nekažnjavati građane Rusije koji bi mogli da se usprotive ratu ili one koji moraju da uđu u Evropu iz humanitarnih razloga, navodi američka agencija, prenosi Tanjug.

    EU je već pooštrila vizna ograničenja za ruske zvaničnike i poslovne ljude tokom maja, u sporazumu iz 2007. o olakšicama putovanja između Moskve i Brisela, ali sjeverne članice insistiraju na širim zabranama.

    “Moramo odmah da povećamo troškove za Putinov režim. Gubitak vremena plaća se krvlju Ukrajinaca”, rekao je novinarima estonski ministar spoljnih poslova Urmas Reinsalu, navodi AP.

    Jedinstvena pravila bi trebalo da važe u 26 zemalja Šengenske zone, koje su službeno ukinule granične kontrole na međusobnim granicama, ali Reinsalu je rekao da je “u nadležnosti Estonije, prema principu nacionalne bezbjednosti, da odlučuje o pitanjima ulaska na njeno tlo”.

    Peka Havisto, ministar spoljnih poslova Finske, koja dijeli najdužu granicu EU sa Rusijom, podvukao je da će njegova zemlja od četvrtka smanjiti broj viza koje se izdaju ruskim građanima na 10 odsto od redovnog.

    Oni će moći da se prijavljuju za putovanja samo u četiri ruska grada.

    “Važno je da pokažemo da u isto vrijeme kada Ukrajinci pate, turizam ne bi trebalo da nastavi normalno da se odvija. Finska je već donijela odluku da ograniči broj turističkih viza. Nadamo se da će cijela Evropska unija donijeti slične odluke”, rekao je Peka Havisto.

    U okolnostima kada postoje različita mišljenja zemalja članica po ovom pitanju, danski ministar spoljnih poslova Jepe Kofod izjavio je da se nada da će se pronaći zajednički stav EU, ukazujući na činjenicu da ukrajinski državljani nemaju luksuz da biraju da li mogu da napuste svojom ratom razorenu zemlju, navodi AP.

    “To mora da ima posljedice na svim frontovima. Želimo da ograničimo vize za ruske turiste i pošaljemo jasan signal Putinu, Rusiji, da ono što on radi u Ukrajini je potpuno neprihvatljivo”, rekao je Kofod.

    Belgijska ministarka spoljnih poslova Hađa Lahbib naglasila je da je važno izbjeći stvaranje takvog sistema “gdje bi Rusi mogli da kupuju vizu među zemljama Evropske unije”.

    “Veoma je važno ciljati prave osobe. Odnosno, oni koji podržavaju ovaj nepravedni rat protiv Ukrajine i oni koji pokušavaju da izbjegnu sankcije koje smo mi uveli”, rekla je ona.

    Francuska ministarka spoljnih poslova Katrin Kolona se složila i poručila da je “važno napraviti razliku između odgovornih za rat, u prvom redu ruskog predsjednika, njegovih saradnika i svih onih koji podržavaju njegove ratne napore, i ruskih građana, umjetnika, studenata, novinara.

    Prema njenim riječima, jasno je da su “prvi odgovorni za rat, a ostali ne”, navodi AP.

    Kako je ranije prenio briselski Euroaktiv, ministri spoljnih poslova EU trebalo bi danas na sastanku u Pragu da razgovaraju o tome da se ruskim turistima uskrate šengenske vize, što je podijelilo države EU, pa su se neki unaprijed saglasili s tom idejom, dok joj se drugi žestoko opiru, pošto strahuju da će to zatvoriti vrata i Rusima koji bježe iz svoje zemlje.

  • Cvijanovićeva prokomentarisala Zvizdićev zahtjev za ocjenu ustavnosti

    Cvijanovićeva prokomentarisala Zvizdićev zahtjev za ocjenu ustavnosti

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je Srni da je čista glupost zahtjev za ocjenu ustavnosti formulacije “zajedničke institucije” koji je Denis Zvizdić uputio Ustavnom sudu BiH.

    Upitana da prokomentariše ovaj Zvizdićev najnoviji potez, Cvijanovićeva je rekla da se može očekivati da na ocjenu ustavnosti počne slati i ono što sanjamo, jedemo, pijemo.

    – Ali, kako se Ustavni sud BiH do sada ponašao, moguće da će i ocjenjivati ustavnost takvih stvari – dodala je predsjednik Srpske.

  • Potres kod Nevesinja, podrhtavanje tla se osjetilo i u Dubrovniku

    Potres kod Nevesinja, podrhtavanje tla se osjetilo i u Dubrovniku

    Euromediteranski seizmološki centar (EMSC) zabilježio je novi zemljotres u Bosni i Hercegovini.

    Prema prvim informacijama, zemljotres je bio jačine tri stepena po Rihterovoj skali na dubini od pet kilometara.

    Kako navodi EMSC, zemljotres je zabilježen u 17:44 sata, sa epicentrom 21 kilometar istočno od Nevesinja i 47 kilometara od Mostara.

  • Radioaktivni otpad sve bliži

    Radioaktivni otpad sve bliži

    Inertnost opština i gradova u slivu Une, republičkih, te vlasti BiH po pitanju izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na obližnjoj Trgovskoj gori u susjednoj Hrvatskoj, mogla bi imati katastrofalne posljedice u ovom kraju, smatraju sagovornici Srpskainfo u Novom Gradu, lokalnoj zajednici koja je najviše zainteresovana za rješenje ovog problema.

    Fond za finasiranje razgradnje Nuklerane elektrane Krško načinio je i posljednje formalno-pravne korake ka izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji bivše kasarne Čerkezovac, potvrdio nam je Aleksandar Janković, advokat iz Novog Grada i aktivista nevladinih organizacija za zaštitu životne sredine.

    On podsjeća da je Hrvatska 19. maja 2022. godine potpisala ugovor s dobavljačima za izradu dokumentacije i provođenje aktivnosti za „ishođenje građevinske dozvole za izgradnju Centra za zbrinjavanje radio-aktivnog otpada, te izradu sigurnosnih analiza i Studije uticaja na okolinu“.

    – Dakle, još samo da u papirnatoj formi bude izrađena Studija uticaja na okolinu i izdata građevinska dozvola i radovi mogu da počnu. Tada će biti već kasno. Nevjerovatna je inertnost Bosne i Hercegovine odnosno Predsjedništva BiH i Savjeta ministara – navodi Janković.

    Nebriga
    On je dugo uključen u ovaj međudržavni problem između Hrvatske i BiH, a prošle godine je objavio pravni osvrt na ovo otvoreno pitanje.

    – I dok se hrvatska strana može, na neki način, razumjeti, jer ona ima radioaktivni otpad koji mora odložiti, nikako se ne može razumjeti naša strana. Toliko odugovlačenje, indolentnost, nebriga za kompletnu sjeverozapadnu BiH, zaista nije normalna niti shvatljiva – upozorava Janković.

    Ovo pitanje je Predsjedništvo BiH, podsjeća ovaj pravnik, delegiralo na raspravu i odlučivanje Savjetu ministara. Formiran je ekspertski i pravni tim koji nije uradio dovoljno, izuzev strategije neubjedljivog sadržaja, sa zaključcima na kraju.

    – Strategija mora da završava mjerama, nosiocima i rokovima. Samo još jedno gubljenje vremena, uz poneku retoričku bravuru naših političara oko tužbe i arbitraže, koje uopšte nisu opcije. Sada sam već veoma zabrinut; troše nam ono što jedino nemamo, a to je vrijeme – kazao je Janković.

    Nameće se zaključak, smatra sagovornik Srpskainfo, da se Novljani interesuju u vezi ovog pitanja dok kompletno okruženje, Kozarska Dubica, Kostajnica, Bosanska Krupa, Cazin, Bužim, Bihać, Velika Kladuša, kao i BiH, ne radi ništa na podizanju svijesti o značaju borbe protiv gradnje radioaktivnog odlagališta. Potrebno je stalno ukazivati na ovaj problem kako bismo bar malo zatalasali učmalu državu, njenu vlast, ali i građane, koji se ponašaju kao da imaju rezervnu planetu – smatra Aleksandar Janković, ukazujući na stav stručnjaka da će ovaj kraj izumrijeti za 30 do 50 godina i nestati s geografske karte ako se namjere Hrvatske realizuju.

    Nesagledive posljedice
    Prema najavama iz susjedne države, na navedenoj lokaciji, koja pripada opštini Dvor na Uni, skladištenje otpada srednje i niske radioaktivnosti iz Nuklearne elektrane Krško, zajedno s medicinskim i otpadom istrošenih izvora energije, počeće 2033. godine. Predstavnici vlasti, nevladinih organizacija i građani opština u Bosni i Hercegovini, u slivu Une, tome se oštro protive.

    Oni smatraju da će radioaktivnim odlagalištem biti ugroženi život i zdravlje više od 250.000 građana na području 13 opština u slivu Une.

    Senad Bratić, poslanik u NS RS iz Novog Grada, saglasan je da je potrebno stalno potencirati problem nuklearnog otpada. To je opasnost s nesagledivim posljedicama, za čovjeka, biodiverzitet, opasnost koja nam može oduzeti životni prostor i budućnost, smatra on.

    – Izgradnja odlagališta radioaktivnog otpada je necivilizacijski čin, vid agresije susjedne države prema teritoriji i narodu BiH. Entitetske vlasti su po ovom pitanju malo uradile, više su uradili lokalna zajednica i udruženja građana – izjavio je Bratić za Srpskainfo.

    Iluzorno je, u sadašnjim okolnostima, govoriti o razvoju turizma, kao ključne djelatnosti cijele regije, naglašava naš sagovornik.

    – Turistički potencijal Une i Pounja je izuzetan, ali praviti bilo kakve dugoročne planove ili strategiju je beskorisno dok nam je u neposrednoj blizini potencijalna opasnost od radioaktivnosti – kategoričan je Senad Bratić čiji stav dijele mnogi građani Novog Grada.

    Politička odluka
    Mario Crnković, predsjednik “Grin tima” iz Novog Grada, ima kategoričan stav da je pogrešna ideja o odlagalištu opasnog otpada pored Une. On smatra da je izbor lokacije politička odluka Hrvatske, te da se nigdje u svijetu ne gradi nuklearni objekat u graničnom pojasu, uprkos protivljenju susjedne zemlje.

    – Žao mi je što se nad moju reku, moju kuću, moj grad, nadvila prijetnja koja i te kako prevazilazi državne granice, pa i moj životni vijek. To i jeste razlog više da se što glasnije i u svakoj prilici govori o rizicima koje nosi deponovanje radioaktivnih i drugih opasnih otpada na Trgovskoj gori – kazao je ovaj aktivista za zaštitu prirode.

    On kritikuje i ponašanje vlasti u BiH, koje ne čine dovoljno da spriječe gradnju odlagališta. Hrvatska tokom 2023. godine namjerava početi izgradnju objekata za skladištenje radioaktivnih otpada, a BiH niti je podnela tužbu niti je aktivirala mehanizme međunarodnih konvencija.

    – Obećana je pravna strategija, a dobili smo dokument koji je praktično pravno mišljenje čija je vrijednost upitna, bez akcionog plana. Diplomatske aktivnosti su nam na izuzetno niskom nivou, nedostojne veličine problema – kaže Crnković najavivši da će građani i dalje organizovati proteste i podnositi tužbe protiv Hrvatske, ali nije isključeno, kako reče, ni protiv BiH, ukoliko ne bude u stanju da zaštiti interese svojih građana.

    Informativni centar
    – Hrvatski Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada otvorio je u Dvoru Informativni centar kako bi se građani ovog dijela Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, kako je navedeno, kroz multimedijalne postavke edukovali o radioaktivnom otpadu. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada je naša obaveza koju Evropa traži i mi ćemo je ovdje ispoštovati uz najviše standarde. Kroz napise u medijima shvatili smo da javnost nije informisana i upravo zato smo odlučili otvoriti Informativni centar kako bismo upoznali građane i predstavnike vlasti i u BiH i u Hrvatskoj – kazao je Josip Lebegner, direktor Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.

    FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJAFOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
    Projekt skladišta će se realizovati na prostoru od 600.000 metara kvadratnih, a koštaće 10 miliona evra. Otpad će se na Trgovskoj gori skladištiti na period od 50 godina, a u međuvremenu Hrvatska mora odrediti lokaciju za trajno odlagalište radioaktivnog otpada.

  • Šmit poslao poruku sa Bleda

    Šmit poslao poruku sa Bleda

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje kao Visokog predstavnika u BiH, obratio se na panelu na Bledskom strateškom forumu na temu pod nazivom “EU i zapadni Balkan: Ko je spreman?”.

    Na panelu su uz Šmita učestvovali i američki izaslanik za to područje Gabrijel Eskobar, predstavnik EU-a za dijalog Prištine i Beograda Miroslav Lajčak te ministri spoljnih poslova samoproglašenog Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine.Šmit je rekao da Bosni i Hercegovini nije potreban “Dejton broj 2“ nego da njeni stanovnici moraju uzeti stvari u svoje ruke i odlučiti o svojoj sudbini.

    – Međunarodna zajednica mora shvatiti da smo mi ovdje samo da podržimo ovaj dio Evrope, ne da njime upravljamo – rekao je Šmit na sastanku sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom spoljnih poslova te zemlje Gordanom Grlićem-Radmanom.

    Ad
    – Ljudi ne napuštaju zemlju jer ne žele živjeti u multietničkoj državi, nego zbog korupcije – rekao je Eskobar, naglasivši da brojne stranke na vlasti u regiji učestvuju u tome.

    Amerikanac je rekao da “tri stranke u BiH nisu uspjele u reformskom procesu”, pa dodao da je većina sporova u regiji proteklih godina imala vezu s tretmanom i statusom manjina u regiji, “bili to Hrvati u BiH ili Srbi na sjevernom Kosovu”, piše Avaz.

    – Moramo stvoriti novi kompakt koji će dovesti do toga da se manjine osjećaju reprezentiranima, cijenjenima i integriranima – dodao je i zaključio da svi uspjesi od Dejtona do prošle subote i napretka u pregovorima između Kosova i Srbije, dolaze kroz jedinstvo EU i SAD.

    Lajčak je naveo da su u EU shvatili da ne mogu nastaviti glumiti da žele nove članice i da vjeruju partnerima u regiji koji tvrde da su ozbiljni oko reformi. Takođe, istakao je da je Evropska unija spremna na proširenje, te da postoji novi zamah.

    – Zamah postoji, neće trajati zauvijek, ako ga ne iskoristimo nemojte kriviti EU – rekao je Lajčak.