Autor: INFO

  • Nikšić: Siguran sam da će nakon formiranja ovog Savjeta ministara građani osjetiti poboljšanje

    Nikšić: Siguran sam da će nakon formiranja ovog Savjeta ministara građani osjetiti poboljšanje

    Nakon potpisivanja sporazuma sa koalicionim partnerima HDZ-om i SNSD-om, Nermin Nikšić je govoreći uime Osmorke kazao kako je siguran da će novi Savjet ministara pokazati građanima da je bolja saradnja na državnom nivou moguća.

    “Naravno da možemo potencirati razlike koje evidentno postoje u našim pogledima, ali smo se opredijelili da se fokusiramo na ono oko čega se možemo dogovoriti i da pokušamo vratiti nadu građanima. Gradeći barikade i kopajući rovove između nas, ljudi odlaze iz zemlje”, rekao je Nikšić.

    Komentarisao je i sadržaj sporazuma, dok su ostali potpisnici kazali da je ovo prvi put zapravo da na državnoj vlasti postoji neki dokument koji se ne odnosi samo na podjelu resora.

    “U našem sporazumu nema nikakvih tajni, radili smo u kvalitetnoj atmosferi i on sadrži priču eurointegracijama, oko vladavine prava, socioekonomskih mjera – znači stvari koje trebaju ovim građanima”, rekao je on.

    Dodaje još kako je “siguran da će nakon formiranja ovog Savjeta ministara građani osjetiti poboljšanje i neku drugu saradnju, nešto što će im vratiti nadu”.

    Odgovarajući na pitanje novinara, Nikšić je rekao kako će raditi na pozitivnim rješenjima, ali da ne možemo očekivati instant promjene.

    “Sigurno je da se neće sve preko noći promijeniti i da nećemo od ponedjeljka imati pravnu državu, ali ako dođe do realizacije ovog sporazuma očekujemo dobre stvari. Jedan dio sporazuma je izvršavanje obaveza koje smo dogovarali sa poslodavcima iz oba entiteta, to je između ostalog preduslov za bolji život, ali nam naravno morate dati malo vremena da sve počne funkcionisati. Ne može niko reći to će biti sutra”, kazao je on.

  • Dodik: Zvali su me Bakirovi prijatelji i molili da ga ne ostavim na cjedilu

    Dodik: Zvali su me Bakirovi prijatelji i molili da ga ne ostavim na cjedilu

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik kazao je nakon potpisivanja sporazuma o formiranju vlasti na državnom nivou da je uložen ozbiljan napor i ozbiljna brzina za postizanje sporazuma.

    “Dakle, mislim da je uložen ozbiljan napor, ozbiljna brzina, i uvažavanje partnera koji su došli u ovo sve, to je podrazumijevalo nekoliko osnovnih dokumenata, usvajanje važnih dokumenta za funkcionisanje budžeta, razvojnih planova i deblokada planova. Mislim da smo dobro izabrali dan, kada Bosna i Hercegovina treba da dobije kandidatski status”, kazao je Dodik.

    Poručio je da postoje razlike, da niko nije napustio svoje pozicije i rekao da će se nastaviti baviti pitanjima saradnje, te da Bosna i Hercegovina ima plan reformi za odbranu i saradnju sa NATO-m koji će nastaviti raditi.

    Isatako je da su pregovarači iz Osmorke bili uporni u nastojanju da osiguraju svoje pozicije i interese, ali i jednako fleksibilni te da je neobično brzo se došlo do konsenzusa

    “Ne sumnjivo da postoji saradnja sa NATO-om, nesumnjivo da je rečeno u dokumentu da to ne prejudicira proširenje i nesumnjivo da će odluka o pristupanju Bosni i Hercegovine NATO-u biti donesena u Bosni i Hercegovini. HDZ ima svoje pozicije oko NATO i misli da treba, Osmorka misli da treba, mi mislimo da ne treba i ništa nismo dodavali ni oduzimali iz programa reformi”, kazao je Dodik o putu ka NATO.

    Rekao je da primijeti ozbiljnu razliku u odnosu na pregovore sa SDA, i da sa SDA nije bilo nikakvih sporazuma, programskih i drugih načela osim što su se dijelile pozicije, a da ovaj put postoje programska i druga načela.

    Rekao je da želi zahvaliti ljudima iz koalicije Osmorka i to da su imali dovoljno širine da se dogovore i da po prvi put uopće postoji potpisani sporazum.

    “Sad imamo sjajne stvari, imamo neke dogovore , da se deblokiraju institucije, da se poštuju procedure, da je Ustav glavni dokument koji će opredijeliti sve, pa i dogovore oko obrazovanja koji će osigurati prolaznost diploma. Sve je to daleko kvalitetnije, ste može da potvrdi i Dragan. Prošli put smo imali samo pozicije, sada smo potpisali neka programska načela, evropsku opredijeljenost”, kazao je Dodik.

    Podvukao je da su to neke kvalitete koje treba prepoznati i da ne brani bilo čiju poziciju, ali da je zadovoljan što učestvuje u ovom procesu.

    “Mislim da smo uspjeli napraviti dobar sporazum i potpisali, ovo je dobra vijest za Bosnu”, podvukao je Dodik.

    O odnosu sa Bakirom Izetbegovićem kazao je da mu je on poručivao da on njega mora napadati, a ako ga ne napada da je onda u lošoj poziciji.

    “Za Osmorku me niko nije zvao. Kad je bilo oko Osmorke zvali su me Bakirovi prijatelji sa strane i molili da ga ne ostavim na cjedilu,” rekao je Dodik.

  • Pročitajte kompletan sporazum koji su potpisali Dodik, Nikšić i Čović

    Pročitajte kompletan sporazum koji su potpisali Dodik, Nikšić i Čović

    Lideri SNSD-a, HDZ-a BiH i SDP-a Milorad Dodik, Dragan Čović i Nermin Nikšić potpisali su danas u Sarajeva smjernice, načela i ciljeve u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH za period 2022-2026. godina.

    Potpisivanju sporazuma prethodio je sastanak SNSD-a, HDZ-a BiH i “osmorke” na kojem je razgovarano o formiranju Savjeta ministara BiH i ostalih struktura vlasti na nivou BiH.

    Smjernice obuhvataju pet tačaka, a potpisnici su se obavezali da će, između ostalog, raditi na nastavku evropskog puta Bosne i Hercegovine.

    Takođe, obavezali su se na brzo usvajanje budžeta, kao i na kreiranje novog programa ekonomskih reformi. Dodik, Čović i Nikšić su izrazili opredijeljenost za brzu prohodnost i odobravanje investicionih projekata na svim nivoima vlasti.

    U smjernicama se navodi i da će se raditi na izmjenama izbornog zakonodavstva, reformi pravosuđa i reformi bezbjednosno-obavještajnog sistema BiH.

    U nastavku možete pročitati kompletan sporazum koji su potpisali Dodik, Čović i Nikšić.

    Uvažavajući strukturu i ustavne nadležnosti Bosne i Hercegovine (BiH) predviđene Opštim okvirnim sporazumom za mir (Dejtonskim sporazumom) i Ustavom BiH kao Aneksom IV tog sporazuma, poštujući ustavne nadležnosti Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Republike Srpske, Brčko Distrikta BiH, kantona, gradova i opština,

    Iskazujući važnost i izražavajući opredijeljenost za što brže uspostavljanje funkcionalne i efikasne strukture vlasti na nivou BiH, kao zajedničkog interesa tri konstitutivna naroda i građana BiH, kako u Republici Srpskoj tako i u Federaciji BiH i Brčko Distriktu BiH,

    Polazeći od principa ustavnosti, zakonitosti, transparentnosti i uzajamnog uvažavanja kao načina zajedničkog djelovanja,

    Fokusirajući se na politiku koja nudi primjerene odgovore na probleme i potrebe konstitutivnih naroda i svih ostalih građana,

    Spremni da zajednički radimo na relaksaciji međunacionalnih i međuentitetskih odnosa, s ciljem stvaranja političkog i društvenog ambijenta tolerancije i saradnje,

    Opredijeljeni za suzbijanje govora mržnje u javnom prostoru,

    Iskazujući nužnost stvaranja konstruktivnog ambijenta saradnje u namjeri unapređenja društveno-političkog i socio-ekonomskog ambijenta, uz podsticanje i podizanje nivoa domaćih i stranih investicija u BiH,

    Podržavajući ustavnu obavezu ostvarivanja pune ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana BiH,

    Opredjeljujući se za jačanje vladavine prava i pravne sigurnosti u skladu s evropskim pravnim standardima,

    Izražavajući zajedničko opredjeljenje za što brže pristupanje i punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji kao i nastavak saradnje na regionalnom planu i sa multilateralnim organizacijama u oblasti bezbjednosti.

    Mi, dole potpisani predsjednici političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, usvajamo sljedeće:

    SMJERNICE, NAČELA I CILjEVE U IZVRŠNOJ I ZAKONODAVNOJ VLASTI NA NIVOU BiH ZA PERIOD 2022. – 2026. GODINE

    1. EVROPSKE INTEGRACIJE
      a) Potpisnici ovog sporazuma izražavaju opredjeljenje za punopravno članstvo BiH u Evropskoj uniji, te će u tom cilju preduzimati zakonodavne, reformske i druge potrebne aktivnosti u cilju ispunjavanja uslova za pridruživanje, poštujući ustavnu strukturu i nadležnosti BiH, entiteta te konstitutivnost naroda i ustavne mehanizme odlučivanja i njihove zaštite.

    b) Potpisnici ovog sporazuma će aktivno raditi na kapacitiranju nadležnih institucija Bosne i Hercegovine za značajniji pristup fondovima EU i drugim međunarodnim fondovima.

    c) Tokom realizacije ovih aktivnosti potpisnici će usko sarađivati s Evropskom unijom kao i međusobno, u dobroj vjeri, tražiti i težiti kompromisima u prevazilaženju svih spornih političkih pitanja.

    1. BRZO USVAJANjE BUDžETA
      a) Odmah po uspostavljanju Savjeta ministara pristupiće se svim potrebnim radnjama kako bi se što prije usvojio Budžet za 2023. godinu.

    b) Princip brzog usvajanja Budžeta biće opšti princip funkcionisanja vlasti u periodu obuhvaćenim ovim sporazumom.

    c) Potpisnici ovog sporazuma opredijeljeni su za adekvatno finansiranje i kapacitiranje institucija BiH.

    1. MJERE I AKTIVNOSTI ZA EKONOMSKI RAST I RAZVOJ, TE USPOSTAVLjANjE MEHANIZMA ZA BRZU PROHODNOST I ODOBRENjE INVESTICIONIH PROJEKATA
      a) Partneri iz ovog sporazuma obavezuju se na kreiranje novog programa ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine, te su opredjeljeni za brzu prohodnost i odobravanje investicionih projekata na svim nivoima vlasti, a za koje je u skladu s ustavnim nadležnostima potrebna ratifikacija, odobrenje ili neka druga vrsta aktivnosti institucija Bosne i Hercegovine, s ciljem brzog uklanjanja svih administrativnih barijera za realizaciju takvih projekata. U cilju podizanja nivoa investicija u Bosni i Hercegovini, izbjegavaće se politizacija pitanja investicijskih projekata.

    b) Potpisnici ovog sporazuma su saglasni za provođenje ekonomskih mjera, s ciljem ublažavanja posljedica ekonomske krize u Bosni i Hercegovini i osiguranja podrške privredi.

    d) Stranke iz ovog sporazuma obavezuju se na transparentno informisanje o investicijama.

    e) Potpisnici ovog sporazuma ohrabruju i daju snažnu podršku zajedničkim investicionim projektima Republike Srpske, Federacije BiH, Brčko Distrikta BiH i kantona.

    g) Potpisnici su opredjeljeni za zaštitu domaćih proizvođača i izvoznika kroz efikasan rad nadležnih institucija, uključujući olakšanje graničnih procedura i infrastrukturno kapacitiranje.

    h) Potpisnici podržavaju napore institucija da diplome stečene na akreditovanim univerzitetima u BiH i dalje budu ravnopravne na EU akademskom nivou, te na EU tržištu rada.

    1. IZBORNO ZAKONODAVSTVO I DEMOKRATIZACIJA IZBORNOG PROCESA
      Potpisnici ovog sporazuma opredjeljeni su za:

    a) hitno provesti, a najkasnije u roku od šest (6) mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava BiH i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH saglasno odluci Ustavnog suda BiH i presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ova mjera uključuje reformu koja će zaštititi kolektivna prava i individualna prava saglasno Ustavu BiH i odluci Ustavnog suda BiH, te u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava (Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i domovi naroda).

    b) Uspostavljanje pune ustavnosti i integriteta izbornog procesa.

    1. REFORMA PRAVOSUĐA
      Potpisnici ovog sporazuma opredijeljeni su izvršiti cjelovitu reformu pravosuđa, vodeći se ustavnim nadležnostima BiH, entiteta i kantona, preporukama Evropske komisije, evropskim standardima, dosadašnjim iskustvima i dobrim evropskim praksama, čvrsto opredijeljeni za efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
    2. REFORMA BEZBJEDNOSNO- OBAVJEŠTAJNOG SISTEMA
      Potpisnici ovog sporazuma opredjeljeni su izvršiti reformu bezbjednosno-obavještajnog sistema u cilju njegove potpune depolitizacije i profesionalizacije, kako bi se u cjelosti onemogućila zloupotreba tog sistema u političke ili neke druge svrhe.
  • Zatler čestitao građanima BiH: Kandidatski status znak da vjerujemo u ovu zemlju

    Zatler čestitao građanima BiH: Kandidatski status znak da vjerujemo u ovu zemlju

    Dragi građani i građanke Bosne i Hercegovine, dijelim sa vama sreću što je Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status za članstvo u EU, napisao je na Twitteru Johan Zatler, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU.

    “Ujedinjeni u različitosti je vodilja i temeljna vrijednost EU. Bosna i Hercegovina i EU počivaju na istim temeljima – princip ‘ujedinjeni u različitosti’ je naša zajednička vrijednost, snaga i bogatstvo. Ova zemlja obiluje energijom i talentom. Bilo gdje da krenete u ovoj zemlji, naići ćete na kulturno naslijeđe i prirodne ljepote, uspjehe u oblasti umjetnosti i sporta, inovacije i tradicije – i najvažnije nepokolebljivi duh”, naveo je Zatler.

    Kandidatski status je, kako je naveo, “naš znak da vjerujemo u ovu zemlju i da dijelimo vaše nade za bolju budućnost”.

    “Snažnija zaštita ljudskih prava, više povjerenja, djelotvorna borba protiv korupcije, funkcionalne javne institucije, jača ekonomija, bolja zdravstvena zaštita i obrazovanje. To je ohrabrenje za sve građane i građanke koji znaju da je put ka EU – put ka boljoj Bosni i Hercegovini. Ali je i poruka političkim liderima da okrenu novu stranicu i provedu potrebne reforme koje će donijeti dobro građanima i građankama, a BiH približiti EU”, naveo je Zatler.

    Dodao je da “znamo da je puno izazova pred nama, ali novi politički zamah je tu. Iskoristimo ga!”. “Vjerujemo u ovu zemlju. Zemlju koja je – oduvijek u srcu Evrope!”, zaključio je Zatler.

  • Zvaničnici pozdravili odluku EU: “Signal koji građani BiH već dugo čekaju”

    Zvaničnici pozdravili odluku EU: “Signal koji građani BiH već dugo čekaju”

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozdravio je šefova vlada i država Evropske unije da BiH prepoznaju kao kandidata za članstvo u EU.

    “Dvadeset godina od ‘velikog’ solunskog obećanja o članstvu EU je potrošila u praznim pričama i šarenim lažama. Vrijeme je da EU i mi u BiH i entitetima, zajedno i kao partneri, na obostrano zadovoljstvo finaliziramo ovaj proces. S tim ciljem predložiću svim političkim akterima u BiH i entitetima da od EU do 2027. godine zatražimo finansijsku podršku u iznosu od 20 milijardi evra”, napisao je Dodik na Twitteru.

    Kako je dodao, to bi nam omogućilo da, uz poštovanje Ustava i Dejtonskog sporazuma, do 2027. godine naše zakone, standarde i institucije uskladimo s onim u EU.

    “Sve drugo je šarena laža”, naveo je Dodik.

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je Srni da je dobijanje kandidatskog statusa BiH za učlanjenje u EU pozitivan signal koji građani BiH već dugo čekaju.

    “Ovo je snažna poruka da je Zapadni Balkan na ljestvici prioriteta EU, ali i snažna motivacija za dalji nastavak provođenja reformi čiji je cilj poboljšanje uslova života građana BiH”, istakao je Tegeltija.

    On je istakao da je sve navedeno jasan pokazatelj da u BiH postoji volja u kontekstu procesa evropskih integracija i visok stepen saglasnosti svih nivoa vlasti o ovom pitanju.

    “Iako smo očekivali da će napori koje je BiH ulagala biti ranije prepoznati od EU, svjesni i da su neke zemlje dobile status kandidata bez ikakvih uslovljavanja, zadovoljan sam činjenicom da je trud BiH konačno prepoznat i da je BiH dobila zasluženi kandidatski status”, naglasio je Tegeltija.

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg Republika Srpska ne priznaje, čestitao je građanima BiH na današnjoj odluci Evropskog savjeta da Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidata za Evropsku uniju.

    “Ovo je jedinstvena prilika za BiH. Kandidatski status je ključni korak u daljem usklađivanju BiH sa standardima i propisima EU i još jedna potvrda opredijeljenosti obje strane za budućnost BiH kao članice EU porodice. Ovo je prilika da politički lideri rade u korist ljudi u BiH, na poboljšanju njihovog života. Bit će to težak posao i tražit će upornost, naporan rad i istinsku posvećenost. Ali to je neophodno. Bosna i Hercegovina mora ispuniti svoje obećanje kao sigurna i prosperitetna multietnička država i dokazati da je u stanju da prevaziđe političku i ekonomsku disfunkcionalnost i provede reformsku agendu. Za to su potrebni odlučni političari i funkcionalne institucije, spremne da rade u interesu zemlje. Pred vama su veliki izazovi, ali oni su vrijedni truda”, rekao je visoki predstavnik.

    Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Milan Milićević smatra da je dodjela kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU odlična vijest za građane i važan korak ka potpunoj integraciji u Uniju, što je jedini cilju oko kojeg postoji potpuni konsenzus svih političkih struktura.

    “Kandidatski status istovremeno podrazumijeva i odgovornost da bi se ispunili kriterijumi koji su uslovljeni njegovim dobijanjem, kao i volju političkih struktura da se sprovedu ekonomske, administrativne, pravne i političke reforme”, istakao je Miličević.

    On navodi da su, da bi BiH opravdala kandidatski status, potrebne reforme poreskog sistema, pravosuđa, izbornog zakona i sistema, te borba protiv korupcije i kriminala, koja podrazumijeva i političku, navodi se u saopštenju SDS-a.

  • BiH dobila kandidatski status za članstvo u EU

    BiH dobila kandidatski status za članstvo u EU

    Bosna i Hercegovina napokon je dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, ali mora ispuniti još brojne uslove da bi postala punopravna članica evropske porodice zemalja.

    Da BiH dodijele status kandidata, odlučili su lideri EU na današnjem samitu Evropskog savjeta.

    Odluku o dodjeli kandidatskog statusa za BiH su, podsjetimo, već donijeli ministri za Evropu na sastanku koji je održan 13. decembra.

    Evropska komisija je za BiH u oktobru preporučila status kandidata za punopravno članstvo u EU, uz očekivanje da će se ispuniti osam uslova, a to je da će, primjera radi, prioritetno usvojiti izmjene u postojećem Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, usvojiti zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i usvojiti zakon o sudovima BiH.

    Osim toga, BiH mora donijeti i zakon o sprečavanju sukoba interesa, preduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, te odlučno unaprijediti rad na obezbjeđivanju efikasne koordinacije na svim nivoima kapaciteta upravljanja granicom, kao i obezbeđivanju funkcionisanja sistema azila.

    Pritom, BiH treba da obezbijedi zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja, te da garantuje slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.

    Jedan od uslova je i da BiH obezbijedi rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne tekovine EU.

    Podsjetimo, BiH je potencijalni kandidat za učlanjenje još od 2003. godine, a zvaničan zahtjev za članstvo predala je u februaru 2016. godine.

    Inače, status države kandidata jedan je od koraka u procesu pristupanja EU i prethodi otvaranju pregovora o pristupanju. Prema dosadašnjoj praksi, status se može dodijeliti državi kada je ostvarila određeni napredak u ispunjavanju kriterijuma za članstvo, ali nedovoljan za otvaranje pregovora o pristupanju. Pregovori kreću kada se članice EU na sastanku Evropskog savjeta jednoglasno usaglase o početku.

    Evropska komisija je izmijenila metodologiju za buduća proširenja, a onih prvobitnih 14 prioriteta je donekle preinačeno u osam stavki, uz obavezu da i ostali zadaci budu riješeni u skorije vrijeme da bi BiH stekla status, odnosno bila bliže i otvaranju pregovaračkog procesa.

    Situacija se, dalje, u korist BiH i napretka na evropskom putu okrenula prvenstveno zbog ruskoukrajinskog sukoba, zbog kojeg su i Ukrajina i Moldavija gotovo preko noći dobile status kandidata, iako nisu bile u ozbiljnijoj igri za to.

    Status kandidata imaju i Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska. Posljednje proširenje bilo je 2013. godine, kada je Hrvatska postala punopravan član EU.

  • Koalicija SNSD-a, HDZ-a BiH i “Osmorke” ovjerena potpisima

    Koalicija SNSD-a, HDZ-a BiH i “Osmorke” ovjerena potpisima

    Smjernice, načela i ciljeve u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH za period od 2022 – 2026. godine potpisali su danas u Sarajevu u Parlamentarnoj skupštini BiH lideri SNSD-a Milorad Dodik, HDZ-a BiH Dragan Čović i ispred “Osmorke”, lider SDP-a Nermin Nikšić.

    Ovim je potvrđen dogovor o saradnji i koalicioni sporazum za državni nivo.

    Kako je ranije dogovoreno, Borjana Krišto iz HDZ BiH bi trebala biti predsjedavajuća Savjeta ministara BiH.

  • Stevandić: Skupština pokazala ozbiljnost

    Stevandić: Skupština pokazala ozbiljnost

    Predsjednik Narodne skupštne Republike Srpske, dr Nenad Stevandić, izjavio je da je danas pokazana operativnost i ozbiljnost Narodne skupštine, koja je u roku od sat vremena od formiranja Vijeća naroda Republike Srpske dogovorila termin i dnevni red dvije posebne sjednice, te da očekuje da će do kraja godine biti formirana nova Vlada Republike Srpske.

    „Želio bih da izrazim zadovoljstvo time što je konstituisano i Vijeće naroda, i sa tim su ispunjeni svi formalni razlozi za zakazivanje posebnih sjednica Narodne skupštine. Na Kolegijumu smo zakazali dvije posebne sjednice, Treću i Četvrtu, za srijedu, 21. decembra“, izjavio je, nakon sjednice Kolegijuma, predsjednik Stevandić novinarima.

    Predsjednik Stevanić je kazao da će na Trećoj posebnoj sjednici biti izabran predsjednik Vlade Republike Srpske i njegov kabinet, te da će po njihovom polaganju svečane zakletve početi Četvrta posebnu sjednica, na kojoj će biti izabrana radna tijela Narodne skupštine.

    „Nadamo se da će to biti jedan svečani čin i očekujemo veliki broj gostiju. Na Kolegijumu smo, takođe, dogovorili da raspišemo pozive za akreditaciju organizacijama od posebnog interesa koji imaju namjeru da prisustvuju sjednicama Narodne skupštine“ rekao je Stevandić.

  • Srpska u srijedu dobija novu vladu

    Srpska u srijedu dobija novu vladu

    Narodna skupština Republike Srpske trebalo bi u srijedu, 21. decembra, na trećoj posebnoj sjednici da imenuje novu vladu Srpske, izjavio je predsjednik parlamenta Nenad Stevandić.

    Stevandić je, nakon sjednice skupštinskog Kolegijuma u Banjaluci, a kako prenosi Srna rekao da će četvrta posebna sjednica, na kojoj bi trebala biti kompletirana radna tijela parlamenta Srpske, biti održana odmah nakon treće posebne sjednice.

    “To će biti svečana sjednica, očekujemo mnoge goste”, kaže Stevandić.

    Treća posebna sjednica parlamentra Srpske trebala bi početi u 12 časova.

  • Bjelorusija, pa Ukrajina?

    Bjelorusija, pa Ukrajina?

    Predstavnik generalštaba ukrajinske vojske Aleksij Gromov izjavio je danas da Rusija nastoji da rat u Ukrajini pretvori u dugu vojnu konfrontaciju.

    Dodao je i da Rusija obučava nove snage na teritoriji susedne Bjelorusije. Dodaje da je verovatnoca pokretanja vojne operacije sa beloruske teritorije i dalje mala, prenosi Rojters. Predsednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je 10. oktobra najavio formiranje regionalne vojne grupe sa Rusijom nakon razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, objasnivši da je odluka o tome doneta usled zaoštravanja situacije na zapadnim granicama Unije Rusije i Belorusije, preneo je ranije TAŠ.