VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vučić: Navijaću za Maroko – komšije ne birate, prijatelje birate

    Vučić: Navijaću za Maroko – komšije ne birate, prijatelje birate

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će u meču za treće mjesto na Svjetskom prvenstvu u fudbalu u Kataru između Hrvatske i Maroka, navijati za Maroko.
    Na pitanje da li je navijao za komšije, Vučić je za RTS rekao da je čestitao ministru Tomislavu Žigmanovu kao pripadniku hrvatskog naroda i da čestita svima koji su navijali za Hrvatsku.

    „Ja sam svim srcem navijao i za Argentinu i Maroko. Komšije ne birate, prijatelje birate. Ima i emotivnih i porodičnih razloga zašto sam navijao za druge protiv komšija. Ni Argentina, ni Maroko nisu priznale nezavisnost Kosova i prilično su tvrdi i čvrsti po tom pitanju“, rekao je Vučić.

    On je građanima Srbije koji slave Svetog Nikolu čestitao slavu, čestitao Božić vjernicima koji poštuju gregorijanski kalendar i svim građanima nastupajuću Novu godinu.

    Utakmica za treće mjesto na Svetskom prvenstvu u fudbalu u Kataru između Hrvatske i Maroka igra se u subotu, 17. decembra, u 16.00.

  • Vučić: Ujutru uručujemo KFOR-u zahtev da se naše snage vrate na KiM

    Vučić: Ujutru uručujemo KFOR-u zahtev da se naše snage vrate na KiM

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će sutra ujutru KFOR-u biti uručen zahtjev da se naše snage vrate na KiM.

    “Na sednici Vlade doneta je odluka da sutra ujutru na administrativnom prelazu komandantu KFOR-a uručimo naš zahtev u skladu sa Rezolucijom 1244 da se određeni broj vojnog i polcijskog osoblja, u stotinama, do 1.000, vrati na Kosovo i Metohiju. Odluka je doneta jednoglasno i to je samo poštovanje međunarodnog prava”, rekao je Vučić.

    Kako je dodao, to je takođe bitno za bezbijednost za srpske građane na Kosovu i Metohiji, ali bi srpske snage kontrolisale i Jarinje i Brnjak (administrativni prelazi).

    On je objasnio da Vlada Zorana Đinđića nije podnijela formalni zahtjev za povratak srpske vojske i policije.

    Vučić je rekao da ne očekuje da zahtejv bude usvojen, iako bi doprinjeo miru.

    “Nisu želeli to ni da čuju jer je to prst u oko onima koji žele da odlučuju o nama bez nas, bez prava, o pravdi i da ne govorimo”, rekao je Vučić, prenose srpski mediji.

  • Dodik pozdravio odluku o dodjeli kandidatskog statusa BiH

    Dodik pozdravio odluku o dodjeli kandidatskog statusa BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozdravio je odluku šefova vlada i država EU da BiH prepoznaju kao kandidata za članstvo u EU, ističući da će predložiti svim političkim akterima u BiH i entitetima da od EU do 2027. godine zatraže finansijsku podršku od 20 milijardi evra.

    To bi nam omogućilo da, uz poštovanje Ustava i Dejtonskog sporazuma, do 2027. godine naše zakone, standarde i institucije uskladimo s onim u EU. Sve drugo je šarena laža – naveo je Dodik na Tviteru.

    On je naglasio da je 20 godina od “velikog” solunskog obećanja o članstvu EU potrošila u praznim pričama i šarenim lažama.

    – Vrijeme je da Evropska unija i mi u BiH i entitetima, zajedno i kao partneri, na obostrano zadovoljstvo finalizujemo ovaj proces. S tim ciljem predložiću svim političkim akterima u BiH i entitetima da od EU do 2027. godine zatražimo finansijsku podršku u iznosu od 20 milijardi evra – naveo je Dodik.

    Ad
    Lideri EU danas su BiH odobrili status kandidat za pridruživanje evropskom bloku.

    Ovim se BiH pridružila ostalim zemljama kandidatima – Albaniji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Turskoj i Ukrajini – u prosecu pridruživanja, koji može da traje godinama i obuhvata kompleksne pregovore o usklađivanju lokalnih zakona sa zakonodavstvom EU

  • Parking mjesta nema dovoljno

    Parking mjesta nema dovoljno

    Parkiranje u Banjaluci zadaje ozbiljne glavobolje. Onima koji bi da plate, ali parkinga nema dovoljno i pješacima koje su bezobrazni vozači “izgurali” sa trotoara ili im parkiraju pred ulazima.
    Mnogo je i onih koji ne mare gdje ostavljaju automobil, a puno je onih koji ispred svoje zgrade ne mogu da parkiraju, jer nije obezbijeđeno dovoljno mjesta, piše Srpskainfo.

    Na nedavno održanoj sjednici Skupštine grada čulo se kako je u jednom danu napisano 30 prekršajnih kazni za nepropisno parkiranje stanarima Krfske ulice. Jedan od odborničkih komentara bio je kako je broj parking mjesta u ovoj ulici 44, a da ima 110 stanova.

    “Neki ljudi imaju dva auta. Gdje da parkiraju – bilo pitanje upućeno pitanje nadležnima. Iz Komunalne policije odgovoreno je da su svjesni da u Banjaluci nedostaje mjesta za parkiranje, ali da im stižu prijave zbog nepropisnog ostavljanja automobila u ovoj ulici na koje moraju da reaguju.

    “Imamo čovjeka koji stalno piše, prijavljuje to. Moja naredba prema komunalnim policajcima je izričita. Nema kažnjavanja ispred zgrada ako nema prijava. Kažnjavanje za nepropisno parkiranje ispred zgrada samo ako neko zove, zato što smo dužni postupiti, doći i utvrditi prekršaj”, istakao je Siniša Štrbac iz Komunalne policije.

    Mještani Krfske ulice ljuti jer nemaju gdje da ostavljaju automobile.

    “Ne mogu da vam opišem haos oko zgrada poslijepodne i uveče. To je auto na autu. Nema slobodnog mjesta, ali šta ima bilo ko da se čudi, kada nije obezbijeđen parking. Sada mi krivi za to. Šta da radim sa autom, u stan ga unijeti ne mogu”, priča jedan od stanara. On, kaže, još nije dobio kaznu, ali ako je dobije neće mu biti problem da se obrati sudu.

    “Ne možemo mi da ispaštamo i da snosimo odgovornost za nešto što je trebalo da bude obezbijeđeno. Najlakše je ljude po džepu, niko ne nudi rješenja, ne dolazi da pita i priča”, ljutito kaže.

    Ovo je tek jedan od primjera gdje stanari ostavljaju automobile gdje mogu. U dijelu Njegoševe ulice vozila parkirana na nekada zelenim površinama. Od zelenila više ništa nema, sada su, silom prilika, pretvorena u parking mjesta, jer ispred zgrada nema dovoljno mjesta, prenosi Srpskainfo.

    “Ranije je dolazilo pauk vozilo, ali odavno ga nismo primjetili. Ljudi parkiraju gdje mogu, jer mjesta ispred zgrada nema” priča Tanja P. iz Nove Varoši.

    Problem su oni bezobrazni, bahati vozači koji automobile ostavljaju gdje stignu, ne želeći da plaćaju parking i na hajući što su nekome zagradili ulaz u dvorište i zgradu. Tako su prije neki dan stanari jedne zgrade bili u potrazi za vozačem koji je ostavio automobil tačno na prolazu do njihove zgrade. A u zgradi osoba kojoj je potrebna pomoć ljekara.

    “Prvo smo čekali hoće li se neko pojaviti. Čovjek je ostavio auto i otišao u kafić. Bila je potraga za njim, a kada smo ga konačno pronašli, bio je veoma drzak. U smislu, u čemu je problem što je ostavio auto i da pješak može proći”, priča naš sagovornik.

    Inače, norma komunalnih policajaca je 35 prekršajnih naloga mjesečno. Kako je rekao Siniša Štrbac iz Komunalne policije, na terenu je 12 policajaca koji, kada ispune normu, izdaju 400, 450 naloga mjesečno. -To je vid kontrole, a ne izdavanje bezveznih prekršajnih naloga. Prioritet Komunalnih policajaca koji imaju i gdje normu mogu bez problema da ispune je fotografisanje ispred škola i vrtića, taksi stajališta i invalidska mjesta. To su prioriteti koje nećemo tolerisati – poručio je Štrbac. Prema njegovim riječima, saobraćajna policija na teritoriji grada ima 10 kamera, a svaka dnevno u prosijeku evidentira oko 100 vozila, odnosno vozača koji su napravili neki saobraćajni prekršaj.

  • Komšić nije oduševljen: Dodjela kandidatskog statusa BiH je samo geopolitički potez EU

    Komšić nije oduševljen: Dodjela kandidatskog statusa BiH je samo geopolitički potez EU

    Dodjela kandidatskog statusa BiH svakako je lijepa vijest, iako je ona zapravo geopolitički izraz Evropske unije prema regionu zapadnog Balkana, što je očito posljedica agresije Rusije na susjednu Ukrajinu, izjavio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
    Odnosno, treba nama svima biti jasno da dodjela kandidatskog statusa nije rezultat ispunjavanja 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, već je to, kao što sam rekao jedan geopolitički potez Evropske unije. U psihološkom smislu, to je svakako podstrek i jedna pozitivna vijest za građane BiH ocijenio je Komšić.

    Sa druge strane, smatra on, to je ogromna odgovornost za sve političke aktere u BiH, jer otvaranje pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom će biti moguće tek nakon ispunjavanja svih 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

    “To smatram veoma značajnim dijelom zaključka Evropskog vijeća o dodjeli kandidatskog statusa BiH, jer su prethodne godine potrošene u opravdavanju pojedinih političkih elita, zašto to nije moglo da se uradi, pa čak uz njihovu namjeru da se prikaže da ovakva BiH sa njenim političkim sistemom može postati članica Evropske unije koja bi po njima morala sniziti kriterije, što najkraće rečeno, nije tačno”, rekao je Komšić.

    Sa svoje strane, navodi Komšić, “kao što sam to više puta isticao, svih 14 ključnih prioriteta su apsolutno prihvatljivi, što smo probali pokazati i kroz predlaganje više zakona koji se tiču ispunjavanja nekih od 14 ključnih prioriteta, što su drugi politički akteri odbijali”.

    Osim toga, ističe, veoma je značajan zaključak Evropskog vijeća u kojem se veoma jasno i nedvosmisleno traži od BiH da izmijeni sve diskriminatorske odredbe u svome ustavu i nizu zakona, te da se mora osigurati potpuna jednakost svih građana BiH kroz implementaciju svih presuda Evropskog suda za ljudska prava, što je u suštini evropski standard koji se ne može zaobići, prenosi Bosnainfo.

    “Ovakva BiH, sa etničkim političkim sistemom i etničkim načinom odlučivanja, sa svojom komplikovanom unutrašnjom strukturom i mehanizmom koordinacije, ne može čak niti pregovore započeti, već se mora ova zemlja suštinski reformisati i uskladiti sa evropskim standardima, kako bi bila dovoljno osposobljena da otvara pregovaračka poglavlja”, zaključio je Komšić.

  • Borelj o dodjeli kandidatskoga statusa BiH

    Borelj o dodjeli kandidatskoga statusa BiH

    Lideri Evropske unije su jednoglasno odlučili da Bosni i Hercegovini dodijele status kandidata za članstvo u EU. Odluka predstavlja važnu prekretnicu koja potvrđuje evropsku budućnost zemlje i odgovora na jasne zahtjeve građana BiH da žive u dostojanstvu, miru i prosperitetu.
    Ova odluka bi trebalo da pokrene novu energiju za promjene u Bosni i Hercegovini. Politički lideri sada imaju jasan zadatak da sprovedu odlučujuće, dugo očekivane reforme, kako bi ovu ambiciju pretvorili u stvarnost.

    Od početka svog mandata sam radio na tome da Bosna i Hercegovina i dalje može računati na podršku EU. Intenzivno smo radili kako bismo pomogli političkim liderima u BiH da unaprijede funkcionalnost institucija, odgovore na izazove migracija i pripreme ambiciozan paket izbornih reformi, prenose Nezavisne.

    Zadržali smo snažan mandat naše vojne misije EUFOR/Althea i osigurali potrebnu finansijsku podršku. Kao što sam rekao u Sarajevu ranije ove godine: naša predanost održanju sigurnosti i stabilnosti u Bosni i Hercegovini je čvrsta kao stijena. Kao i do sada, ostajemo u potpunosti privrženi jedinstvu, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine.

    Nezakonita i ničim izazvana agresija Rusije na Ukrajinu nas je sve upozorila na krhkost mira na našem kontinentu. Ne možemo biti neutralni između agresora i žrtve.

    EU i partneri sa zapadnog Balkana zajedno dijele odgovornost za izgradnju demokratskog, stabilnog i mirnog kontinenta. BiH je ovu odgovornost shvatila ozbiljno, te je osudila agresiju i pridružila se do sada nezabilježenim sankcijama Evropske unije protiv ruskih lidera.

    Ovakav stav pokazuje da se naša zajednička budućnost temelji na vrijednostima i načelima koje dijelimo.

    EU je blisko sarađivala s partnerima širom svijeta kako bi ublažila negativan uticaj ruske agresije na snabdjevenost hranom, inflaciju, cijene energije i robe, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Zapravo, niko ne pomaže BiH više od Evropske unije, i mi to radimo bez skrivenih ciljeva.

    EU je mobilizirala milijardu evra za pomoć porodicama i malim i srednjim preduzećima na zapadnom Balkanu kako bi se iznijeli s rastućim cijenama energije.

    Dugoročno, ulažemo u zelenu, ekološku tranziciju kako bismo okončali energetsku zavisnost i stvorili kvalitetna radna mjesta u regiji.

    Radujem se saradnji sa novoizabranim liderima u BiH, koji će evropske integracije staviti u središte svoga djelovanja. Preostaje još puno toga da se učini: kandidatski status nije konačno odredište, nego je samo početak novog poglavlja.

    Za otvaranje pristupnih pregovora potrebno je ozbiljno ubrzanje reformi, koje se ne sprovode radi “Brisela”, već radi poboljšanja svakodnevnog života svih ljudi u Bosni i Hercegovini.

    Premda je krajnja odgovornost za sprovođenje na izabranim zvaničnicima, svaki građanin i građanka imaju svoju ulogu u tom procesu.

    Iako je put od Dejtona do Brisela i dalje izazovan, odredište je sada jasno na vidiku, a mapa puta tačno određena. Angažujmo se skupa na novom putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji.

  • Ukrajinski general priznao: “Uspijeli su”

    Ukrajinski general priznao: “Uspijeli su”

    Djelimična mobilizacija u Rusiji omogućila je Moskvi da uspori ukrajinsku kontraofanzivu kod Kremenaje i Svatova u samoproglašenoj Luganskoj Narodnoj Republici.

    To je danas izjavio ukrajinski vrhovni komandant, general Valerij Zalužni u intervjuu za britanski “Ekonomist”.”Ruska mobilizacija je uspela”, rekao je Zalužni, preneo je TAS S.

    Komandant ukrajinskih kopnenih snaga Aleksandar Sirski se slaže sa tim.

    “Oni imaju veoma veliki potencijal u ljudstvu”, rekao je Sirski i dodao da su mobilisane snage usporile ukrajinsku kontraofanzivu kod Kremenaje i Svatova.

    Prema Sirskom, mobilizacija je omogućila Rusiji da češće rotira snage, dajući joj više vremena za rekreaciju i oporavak.

    “U tom pogledu oni su u prednosti”, istakao je on.

    Govoreći o novom talasu mobilizacije u Ukrajini, Sirski je rekao da se trenutno na ovaj ili onaj način bori preko 700.000 Ukrajinaca, a da se 200.000 sprema da učestvuje u borbama.

    On je pre svega ukazao na nedostatak municije.

  • “Ako neko veruje da je ovo počelo u februaru, vara se. Evropa na ivici sukoba”

    “Ako neko veruje da je ovo počelo u februaru, vara se. Evropa na ivici sukoba”

    Zapad je, uzdižući do apsoluta pravo NATO-a na proširenje, približio Evropu do ivice sukoba, rekao je stalni predstavnik Rusije pri UN.Prema rečima Vasilija Nebenzje, izrečenim na sastanku Saveta bezbednosti UN, zahvaljujući politici pojedinih zapadnih država koje žele da zadrže svoje monopolske privilegovane pozicije u svetu, narušeno je poverenje u međunarodne institucije, u međunarodno pravo i u model sveta za kakav se UN zalažu.”I to se ne dešava samo od februara ove godine. Evidentno je da se danas odlučuje o pitanju budućnosti svetskog poretka. Put se račva na dve strane: ili je ovo poredak sa jednim hegemonom koji uspostavlja pravila koja su od koristi samo njemu, ili će to biti demokratski, multipolarni, fer, svet bez ucena, bez dominacije, zastrašivanja i bez neokolonijalizma”, rekao je Nebenzja, a prenosi Raša tudej Balkan.

    On je naveo da je “očigledno da se to ne dopada onima koji su glavni korisnici ovog umirućeg sistema”.

    Pokušavajući da oživi jednopolarni model pod sloganom “poretka zasnovanog na pravilima”, Zapad svuda nameće ideju podele, pokušavajući da proširi svoju sferu uticaja na sve regione sveta, istakao je stalni predstavnik Rusije pri UN.

    “Ukrajinsku krizu kolektivni Zapad na sve moguće načine pokušava da svede samo na početak naše specijalne vojne operacije, koja je zapravo samo jedan od elemenata višedimenzionalne krize, ka kojoj se svet već dugo kreće. Ukrajinska kriza je sistemska, preduslovi za nju su se stvarali postepeno tokom dve do tri decenije”, naveo je Nebenzja.

    On je napomenuo da NATO danas pretenduje na globalnu pokrivenost, a Zapad nije želeo da vodi sadržajan dijalog uoči krize, kao što ne želi da ga vodi ni sada.

    “Danas se računa na iscrpljenost i strateški poraz Rusije. Ako neko veruje da je ovo počelo u februaru ove godine, vara se”, zaključio je ruski diplomata.

  • Putin: Računica Zapada je bila pogrešna

    Putin: Računica Zapada je bila pogrešna

    Predsednik Rusije Vladimir Putin rekao je da je protiv Rusije pokrenuta agresija bez presedana, kako bi se uništila njena ekonomija.

    Računica Zapada da će uništiti rusku ekonomiju, međutim, nije bila tačna, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.”Kao što je poznato, protiv Rusije je pokrenuta sankciona agresija bez presedana. Ona je usmerena na to da se u što kraćem roku suštinski samelje naša ekonomija, da se pljačkanjem naših valutnih rezervi oslabi nacionalna valuta rublja i da se isprovocira razorna inflacija”, rekao je Putin na sednici Saveta za strateški razvoj i nacionalne projekte.

    Prema njegovim rečima, računica Zapada da će ruska ekonomija biti uništena nije se opravdala, građani Rusije su ispoljili jedinstvo i odgovornost.

    “Ta računica, kao što vidimo, svi to vide, nije se opravdala. Ruski preduzetnici, organi vlasti radili su pribrano i profesionalno, građani su ispoljili jedinstvo i odgovornost”, rekao je Putin i dodao da je Rusija, zahvaljujući zajedničkom radu Vlade, Banke Rusije i drugih subjekata uspela da stabilizuje situaciju.

    On je istakao da će Rusija tražiti partnere među zemljama koje se sada dinamično razvijaju – u Aziji i Latinskoj Americi.

    “Tražićemo druge, perspektivnije partnere u regionima svetske ekonomije, koji su u fazi aktivnog rasta. To su Azija, Bliski istok, Latinska Amerika, Afrika. Upravo na tržište prijateljskih zemalja ćemo preorijentisati isporuke ruskih energenata”, dodao je Putin.

    Ruski predsednik je, takođe, rekao da će Rusija, bez obzira na sankcije, nastaviti da ide samo napred, oslanjajući se na sopstvene resurse.

    Zemlje Zapada uvele su nekoliko paketa sankcija protiv Rusije zbog situacije u Ukrajini.

    Putin je ranije rekao da je politika obuzdavanja i slabljenja Rusije dugoročna strategija Zapada, kako bi se pogoršao život miliona ljudi.

    “Pad ruskog BDP-a u ovoj godini 2,5 odsto”
    Bruto domaći proizvod (BDP) Rusije smanjiće se za oko 2,5 posto u 2022, saopštio je danas ruski predsednik Vladimir Putin na sastanku Saveta za strateški razvoj i nacionalne projekte.

    „Smanjenje BDP-a do kraja godine je projektovano na oko 2,5 procenata“, rekao je on, dodajući da se zapadna kalkulacija „o padu ruske ekonomije, kao što vidimo, kao što i svi vide, nije materijalizovala“, prenosi agencija Tass.

    Putin je naveo da će Rusija proširiti trgovinsku saradnju sa novim partnerima, uključujući preusmeravanje tokova gasa ka istočnim susedima, u okviru borbe protiv zapadnih sankcija.

    Šef ruske države je u televizijskom obraćanju, kako prenosi Rojters, poručio da će Rusija razvijati ekonomske odnose sa partnerima u Aziji, Africi i Latinskoj Americi kako bi osujetila napore Zapada da je ekonomski izoluje.

    „Uklonićemo ograničenja u logistici i finansijama. Zapadne zemlje su uvođenjem sankcija pokušavale da potisnu Rusiju na periferiju svetskog razvoja. Mi nikada nećemo ići putem samoizolacije. Naprotiv, širimo i širićemo saradnju sa svima koji su zainteresovani za to”, rekao je.

    Prema njegovim rečima, sankcije uvedene Rusiji otvaraju nove mogućnosti i postale su podsticaj za izgradnju ekonomije koja ima potpuni suverenitet.

    “Sankcije su stavile mnoge teške zadatke pred našu zemlju. Bilo je problema sa komponentama, nedostatakom tehnoloških rešenja, poremećajima u normalom funkcionisanju logistike. S druge strane, to otvara nove mogućnosti, i postaje podsticaj za izgradnju privrede koja ima potpun, a ne delimičan tehnološki, proizvodni, kadrovski i naučni suverenitet”, rekao je Putin.

    Kako prenosi Tass, on je naglasi da je važno ne samo da se neke uvozne stavke zamene domaćim, već da je potrebno “ostvariti liderstvo u ključnim, vitalnim oblastima, kao što su veštačka inteligencija, transfer podataka, nove industrijske tehnologije“.

    Podsetio je i na svoj plan izgradnje novog “gasnog čvorišta” u Turskoj, navodeći da će cene za prodaju gasa Evropi biti definisane korišćenjem te “elektronske platforme”.

    Putin je kazao da Rusija nema potrebe da se zadužuje u inostranstvu i da „zahvaljujući snažnom platnom bilansu…ne mora da bude u ropstvu“.

    „Očuvana je otpornost javnih finansija Rusije. Od kraja januara do novembra ove godine, savezni budžet beleži suficit od 560 milijardi rubalja (8,22 milijarde evra), a konsolidovani budžet suficit od 1,45 biliona rubalja (21,3 milijarde evra)“, precizirao je ruski lider.

    Putin je takodje saopštio da je Rusija izvezla oko 22 miliona metričkih tona žitarica u poslednjih pet meseci, pretežno u azijske i afričke zemlje, i da je spremna da isporuči još 4-5 miliona tona do kraja godine.

  • Čović: Sada prvi put imamo partnerstvo, ranije su to bile iznuđene koalicije

    Čović: Sada prvi put imamo partnerstvo, ranije su to bile iznuđene koalicije

    Predsjednik HDZ-a Dragan Čović rekao je danas nakon današnjeg potpisivanja sporazuma o formiranju Vijeća ministara da je koalicija HDZ-Osmorka-SNSD prvo partnerstvo nakon dugo vremena, a ne kao do sada, iznuđena koalicija.

    On je kazao da će Vijeće ministara jednoglasno donositi odluke, što će pratiti odluke u zakonodavnim tijelima Parlamentarne skupštine BiH.

    Uvjeren je da se unosi nova dimenzija u radu Vijeća ministara.

    “Nakon dugo dugo vremena mi smo napravili partnerstvo i stavili ga na papir. Do sada su to bile iznuđene koalicije kojima se ni u Vijeću ministara nisu mogle donositi odluke jer je neko uvijek bio protiv u Domu naroda i u Predstavničkom domu”, kazao je Čović.

    Istakao je da je sporazum velika stvar jer niko nije vjerovao nakon izbora da će Vijeće ministara biti formirano u ovoj godini i da će biti usvojen budžet.

    “Dogovori su već napravljeni u jednom krajnje fleksibilnom odnosu i predstavnika Osmorke i onoga što predstavlja HDZ sa strankama HNS-a i ovo što radi SNSD sa partnerima iz RS-a”, rekao je Čović.

    Dodao je da je sporazum pravljen po sličnom konceptu kako su se Osmorka i HDZ dogovarali za federalnu vlast.

    “Razgovori koji smo vodili dalje nastavit ćemo vezano za resore. Iduće sedmice Predsjedništvo BiH treba zakazati hitnu sjednicu da imenuje mandatara jer su sve provjere završene. Idemo sa popunom Vijeća ministara. Glavni cilj koji smo obećali prijateljima iz Evropske unije da ćemo za kandidatski status napraviti iskorak”, kazao je Čović.