Autor: INFO

  • Najjači udar na Ukrajinu?

    Najjači udar na Ukrajinu?

    Zapadni analitičari su utvrdili da je skoro cela ruska Crnomorska flota izašla na more početkom godine.

    Vojno-politički ekspert Jakov Kedmi je ovo povezao sa specijalnom vojnom operacijom u Ukrajini.

    Početkom ove godine analitičari francuske službe za praćenje “Naval News” javili su da su svi brodovi Crnomorske flote izašli na more.

    “Želim da vas podsetim da podmornice i brodovi kratkog dometa, patrolni čamci i korvete, između ostalog, imaju projektile Kalibar”, rekao je Kedmi na Jutjub kanalu “Neutralne zone” Aleksandra Valdmana.

    Ekspert je manevre Crnomorske flote povezao i sa imenovanjem načelnika Generalštaba Oružanih snaga Rusije, Valerija Gerasimova za novog komandanta snaga za specijalne vojne operacije i sa mogućim pripremama za “najjači udar” na Ukrajinu.

  • Stevandić: Srbofobija poprima oblik opšte kulture u određenim zajednicama

    Stevandić: Srbofobija poprima oblik opšte kulture u određenim zajednicama

    Predsjednik Narodne skupštine republike Srpske, Nenad Stevandić za medije u Srbiji komentarisao je napad na srpsku djecu i njihove roditelje koji se desio u Sarajevu, smatrajući da se ne može očekivati da se na prijateljsko i tolerantno ponašanje u Srbiji i Republici Srpskoj prenese na ostatak BiH ili u Hrvatskoj. Stevandić dodaje da oni koji su pozivali na ubijanje Srba došli su iz regije gdje skoro pa da i nema srpskog stanovništva, što jasno govori da se radi o uvježbanoj „koreografiji“ ali i o dubokoj mržnji koja se toleriše, a da se Sarajevo prepoznaje kao mjesto gdje se ta mržnja može slobodno izražavati.


    Stevandić je rekao da mora da postoji ozbiljnija reakcija na ovakva dešavanja, jer je jasno da će se ovako nešto pokušati što prije zataškati i zaboraviti, što je opet rezultat dugogodišnje mržnje koja se njeguje. Stevandić napominje da se ovo pokušava predstaviti kao izolovan incident, iako se radi o kontinuitetu napada, bilo da se radi o uništavanju automobila odavanju bezbjedonosnih podataka sina predsjednika Republike Srbije i njegove pratnje što je svoj vrhunac doživjelo ovim ni malo bezazlenim pokušajem ubistva.


    Stevandić je osudio to što se jako mali broj javnih ličnosti iz Federacije i Hrvatske nije izjasnio po ovom pitanju, napominjući da se kojim slučajem ovako nešto desilo u Srbiji ili Republici Srpskoj, smatralo bi se svojevrsnom nepristojnošću da se neko ne oglasi na tu temu, što predstavlja jedan opšti kontekst srbofobije. Stevandić je podsjetio da se još ništa nije uradilo u slučaju pokušaja ubistva predsjednika Vučića, dok s druge strane Bakir Izetbegović je bez ikakvih problema mogao u Beogradu da posjećuje restorane i da razgovara s ljudima bez imalo bojazni, što jasno govori da se koncept uvažavanja koju Srbi pokazuju nije primio kod drugih naroda, koji još uvijek baštine kulturu sukoba.

  • Poznata imena uhapšenih huligana koji su sinoć napali roditelje djece iz Beograda

    Poznata imena uhapšenih huligana koji su sinoć napali roditelje djece iz Beograda

    U Tužilaštvo Kantona Sarajevo je predato 10 osoba osumnjičenih za napada na grupu roditelja iz Beograda na Ilidži.
    Kako se saznaje iz izvora bliskih Tužilaštvu KS uhapšeni su: Baltić Eldar, Tahirović Aldin, Demir Haris, Hodžić Ensar, Omeragić Belmin, Hadžić Armin, Bešić Eldar, Hasanović Benjamin, Podrug Mersid i Kukić Sedin.

    Uhapšeno deset osoba

    Kako su ranije saopštili iz MUP KS prvo su sinoć uhapšene četiri osobe i to: E. B. rođen 2003.g. nastanjen na području opštine Novi grad Sarajevo, A. T. rođen 1996.g. nastanjen na području opštine Ilidža, H. D. rođen 1995.g. nastanjen na području opštine Ilidža i E. H. rođen 2000.g. nastanjen na području opštine Vogošća.

    Nakon toga je danas uhapšeno još šest osoba i to: A. H. rođen 2002.g., B. O. rođen 2002.g., E. B. rođen 2003.g., B. H. rođen 2001.g., M. P. rođen 2001.g. i S. K. rođen 2002.g., svi iz Sarajeva, piše Avaz.

    Oni se terete za krivično djelo “Nasilničko ponašanje”.

    Podsjećamo, sinoć je za vrijeme međunarodnog dječjeg fudbalskog turnira napadnuta grupa roditelja dječaka koji su igrali za FK Zvezdara iz Beograda u hotelu gdje se održavao turnir, a nakon što su roditelji napustili hotel grupa ih je pratila te je tom prilikom jedan roditelj izboden.

    On je tom prilikom zadobio lakše tjelesne povrede.

  • Ništa od NATO! Erdogan: Švedska i Finska nisu izručile Turskoj oko 130 terorista

    Ništa od NATO! Erdogan: Švedska i Finska nisu izručile Turskoj oko 130 terorista

    Švedska i Finska odbile su da izruče Turskoj oko 130 terorista, izjavio je u nedjelju turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.
    Rekli smo Švedskoj i Finskoj: da bi vaše članstvo u NATO-u bilo odobreno, potrebno je da nam izručite oko 130 terorista. Nažalost, to nije učinjeno“, rekao je Erdogan, govoreći u Mugli, a njegov govor je prenošen na televiziji.
    On je napomenuo da je Švedska posebno odbila da izruči novinara Bulenta Keneša, koji je osuđen na zatvorsku kaznu u Turskoj.

    Portparol turskog predsjednika Ibrahim Kalin rekao je u četvrtak da je napredak u prijemu Švedske u NATO nemoguć sve dok Stokholm ne stavi tačku na teroriste koji djeluju u zemlji.

    Švedski ambasador u Ankari pozvan je u četvrtak u tursko Ministarstvo spoljnih poslova, gdje je protestovao u vezi sa propagandom zabranjene Kurdistanske radničke partije (PKK) u Stokholmu protiv predsjednika Tajipa Erdogana.

    Finska i Švedska su 18. maja 2022. godine, na pozadini događaja u Ukrajini, predale prijave generalnom sekretaru NATO-a za ulazak u alijansu. Do danas, prijave Švedske i Finske za NATO nisu ratifikovale samo dve zemlje od 30 – Mađarska i Turska.

  • Srpska nove kilometre autoputeva dobija 2025. godine

    Srpska nove kilometre autoputeva dobija 2025. godine

    Nove kilometre autoputa Srpska bi mogla da dobije za dvije godine, odnosno 2025. godine, jer bi tada trebalo da bude završena gradnja dionice od Bijeljine do Rače, rekao je vršilac dužnosti direktora “Autoputeva RS” Nedeljko Ćorić.
    On je naglasio da su s predstavnicima “Autocesta FBiH” i Brčkog uspjeli dogovoriti kuda će prolaziti trasa autoputa od Beograda do Sarajeva kroz Brčko distrikt.

    “Srpska bi do kraja godine mogla da ima ugovorene projekte vrijedne 1,60 milijardi maraka”, naveo je Ćorić, koji smatra da bi trebalo ukinuti prevoz velikih tereta na magistralnim i regionalnim putevima i to na dionicama gdje Srpska ima izgrađene autoputeve.

    Ćorić je dodao da “Autoputevi RS” trenutno realizuju nekoliko projekata, prenosi GlasSrpske.

    “U toku je realizacija više projekata. To su, između ostalog, dionica od Putnikovog brda do granice sa FBiH, ali i trase od Vukosavlja do Brčkog. Pored toga, tu je i realizacija autoputa od Beograda do Banjaluke, odnosno dionice od Rače do Bijeljine gdje su radovi u toku, a ista situacija je i na trasi od Banjaluke do Prijedora. Pregovaramo trenutno i u vezi s gradnjom trase od Brčkog do Bijeljine. Raspisan je tender za taj projekat”, poručio je Ćorić.

    On je dodao da će biti mnogo novih projekata koji će biti realizovani u toku dvije godine.

    “U ovoj godini neće biti otvaranja novih dionica. U toku je realizacija projekata koji zahtijevaju duži rok gradnje. Prve nove kilometre autoputeva Srpska bi trebalo da dobije puštanjem u saobraćaj dionice od Bijeljine do Rače. Gradnja te trase počela je prošle godine, a rok za završetak je tri godine. Dakle, 2025. godine Srpska bi trebalo da dobije nove kilometre autoputeva”, dodao je Ćorić.

  • Obilježavanje 30 godina od stradanja Srba iz Skelana

    Obilježavanje 30 godina od stradanja Srba iz Skelana

    U Skelanima kod Srebrenice danas će biti obilježeno 30 godina od stradanja Srba iz ovog i susjednih sela, od kojih je 69 ubijeno 16. januara 1993. godine.

    Najmlađa žrtva bio je petogodišnji Aleksandar Dimitrijević. Kod centralnog spomenika za 305 poginulih srpskih civila i vojnika biće služen parastos.

    Nastavljajući etničko čišćenje srednjeg Podrinja, jake muslimanske snage od nekoliko hiljada vojnika iz Srebrenice, pod komandom Nasera Orića, napale su u zoru 16. januara 1993. godine srpska sela oko Skelana.

    Za ovaj zločin nakon 30 godina niko nije odgovarao.

  • Borojević: Najveći udar kiše i olujnog nevremena očekuje se oko srijede

    Borojević: Najveći udar kiše i olujnog nevremena očekuje se oko srijede

    Najveći udar kiše i olujnog nevremena očekuje se oko srijede, a a najugroženija je Hecegovačka regija, gorni sliv Drine, rekao je za naš Јutarnji program Darko Borojević, direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

    Borojević, naglašava da očekivana količina padavina nije alarmantna, i ne bi trebalo da prouzrokuje poplave slične onima iz 2014. godine.

    Podsjećamo, u Vladi Republike Srpske danas će biti održan sastanak o pripremama za adekvatan zajednički odgovor na najavljene velike količine padavina i eventualne poplave, izjavio je vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite Milan Novitović.

  • Milanović: NATO i SAD vode proxy rat protiv Rusije, trebamo li biti američki robovi?

    Milanović: NATO i SAD vode proxy rat protiv Rusije, trebamo li biti američki robovi?

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u razgovoru s novinarima u Vukovaru ponovo se osvrnuo na situaciju u Ukrajini te optužio Sjedinjene Američke Države i NATO da vode proxy rat protiv Rusije.

    Između ostalog, Milanović je komentirao intervju premijera Hrvatske Andreja Plenkovića koji je govorio o obuci ukrajinskih vojnika te je poručio kako Hrvatska ne bi sebi trebala dozvoliti da radi ono što joj nameću velike sile.

    “Washington i NATO preko Ukrajine vode proxy rat protiv Rusije. I obrnuto. Međutim, ako nemaš krajnji cilj, onda to završava kao u Afganistanu”, poručio je hrvatski predsjednik.

    Naglasio je kako Hrvatska ne smije biti američki rob.

    “Plan ne može biti da se makne Putin. Plan ne mogu biti sankcije. To su gluposti. Nećemo s tim ništa postići. Nisu ni Miloševića slomili sankcijama. Idu iz rata u rat. Šta bismo trebali biti? Američki robovi?”, rekao je Milanović.

  • NATO najavio isporuku novog oružja Ukrajini pa poručio

    NATO najavio isporuku novog oružja Ukrajini pa poručio

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg smatra da neće doći do normalizacije odnosa zapadnih zemalja sa Rusijom ni poslije završetka rata u Ukrajini.

    “Nikada više neće biti kao prije. Čak i ako u Ukrajini zašuti oružje, ne treba očekivati da će se naši odnosi sa Rusijom normalizovati”, izjavio je Stoltenberg za njemački list “Handelsblat”.

    Dodao je da Ukrajina uskoro može očekivati nove isporuke teškog naoružanja iz zapadnih zemalja.

    “Nedavna obećanja za isporuke teškog naoružanja su važna i očekujem više u bliskoj budućnosti”, rekao je Stoltenberg.

    Stoltenberg je komentarisao isporuku naoružanja uoči sastanka Ukrajinske odbrambene kontaktne grupe iduće sedmice, koja koordinira isporuke oružja Kijevu, u zračnoj bazi Ramstein u Njemačkoj.

    “U odlučujućoj smo fazi rata i zato je važno da Ukrajini osiguramo oružje koje joj je potrebno za pobjedu. Putin je precijenio snagu svojih oružanih snaga. Vidimo njihove pogrešne korake, nedostatak morala, probleme s vodstvom, lošu opremu”, rekao je Stoltenberg, dodajući da su Rusi “pokazali da su spremni podnijeti velike gubitke kako bi postigli svoje ciljeve”.

  • Sankcije Zapada izgubile moć kakvu su imale

    Sankcije Zapada izgubile moć kakvu su imale

    Evropski parlamentarci ponovo su zaprijetili uvođenjem sankcija aktuelnom predsjedniku Republike Srpske i lideru SNSD Miloradu Dodiku, ovog puta zbog “neustavnog obilježavanja” Dana Republike Srpske, kao i dodjele odlikovanja ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

    Navedene prijetnje sankcijama, ni ovog puta, nisu pretjerano uznemirile Dodika, što analitičari ocjenjuju kao jasan dokaz toga da sankcije koje Zapad povremeno uvodi protiv najviših političkih funkcionera u Srpskoj nisu ni približno iste snage niti značaja kao kazne koje su svojevremeno primjenjivane protiv nekadašnjih čelnika Srpske.

    Štaviše, svaki put kada je Zapad do sada objavljivao uvođenje sankcija protiv predsjednika i drugih vodećih funkcionera SNSD, ta stranka i njen lider na izborima sve ubjedljivije su osvajali vlast.

    Izborni pobjednici
    Tako je, podsjećamo, nakon što su SAD objavile da je Milorad Dodik u januaru 2017. godine dospio na američku “crnu listu” zbog navodne blokade u provođenju Dejtonskog sporazuma, kao i organizacije referenduma o Danu RS, na izborima sljedeće godine lider SNSD odnio ubjedljivu pobjedu u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH.


    To što je pod optužbama za korupciju stavljen na “crnu listu” SAD nije mnogo smetalo ni Nikoli Špiriću, visokom funkcioneru vladajuće stranke, koji je bez problema nastavio svoj maratonski politički staž u Parlamentu BiH.

    Sredinom prošle godine, praktično u samo praskozorje održavanja opštih izbora u BiH, Velika Britanija se takođe pridružila Amerikancima u uvođenju sankcija protiv lidera SNSD, a zajedno sa Dodikom, “u paketu” za sankcionisanje našla se i tadašnja predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović. Na američku “crnu listu”, nedugo nakon toga, dospio je još jedan visoki funkcioner SNSD, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, Alen Šeranić.

    Rezultat ovih “kažnjavanja” bio je vidljiv nekoliko mjeseci kasnije – Dodik je pobijedio na izborima za predsjednika Republike Srpske, Željka Cvijanović izabrana je za novog srpskog člana Predsjedništva BiH, a Alen Šeranić ponovo je dobio fotelju ministra zdravlja i socijalne zaštite u Vladi RS.

    Navedene prijetnje sankcijama, ni ovog puta, nisu pretjerano uznemirile Dodika, što analitičari ocjenjuju kao jasan dokaz toga da sankcije koje Zapad povremeno uvodi protiv najviših političkih funkcionera u Srpskoj nisu ni približno iste snage niti značaja kao kazne koje su svojevremeno primjenjivane protiv nekadašnjih čelnika Srpske.

    Štaviše, svaki put kada je Zapad do sada objavljivao uvođenje sankcija protiv predsjednika i drugih vodećih funkcionera SNSD, ta stranka i njen lider na izborima sve ubjedljivije su osvajali vlast.

    Izborni pobjednici
    Tako je, podsjećamo, nakon što su SAD objavile da je Milorad Dodik u januaru 2017. godine dospio na američku “crnu listu” zbog navodne blokade u provođenju Dejtonskog sporazuma, kao i organizacije referenduma o Danu RS, na izborima sljedeće godine lider SNSD odnio ubjedljivu pobjedu u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Ad
    To što je pod optužbama za korupciju stavljen na “crnu listu” SAD nije mnogo smetalo ni Nikoli Špiriću, visokom funkcioneru vladajuće stranke, koji je bez problema nastavio svoj maratonski politički staž u Parlamentu BiH.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    Sredinom prošle godine, praktično u samo praskozorje održavanja opštih izbora u BiH, Velika Britanija se takođe pridružila Amerikancima u uvođenju sankcija protiv lidera SNSD, a zajedno sa Dodikom, “u paketu” za sankcionisanje našla se i tadašnja predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović. Na američku “crnu listu”, nedugo nakon toga, dospio je još jedan visoki funkcioner SNSD, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, Alen Šeranić.

    Rezultat ovih “kažnjavanja” bio je vidljiv nekoliko mjeseci kasnije – Dodik je pobijedio na izborima za predsjednika Republike Srpske, Željka Cvijanović izabrana je za novog srpskog člana Predsjedništva BiH, a Alen Šeranić ponovo je dobio fotelju ministra zdravlja i socijalne zaštite u Vladi RS.

    PROČITAJTE JOŠ
    BiH na dnevnom redu: Evropski parlament danas razmatra SANKCIJE MILORADU DODIKU
    Velika Britanija UVELA SANKCIJE Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović
    Druga vremena
    Komentarišući nedavnu inicijativu predsjedavajućeg Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s BiH Romea Franca, kao i stalnog izvjestioca za BiH Paola Rangela da države EU uvedu sankcije protiv njega, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da se radi o zahtjevima koji su “isti kao i prošle godine”, dodajući da “ne postoje nikakvi razlozi za konflikt sa EU”.

    – Oni to obnavljaju svake godine. Parlamentarni život treba poštovati svuda, pa i Evropsku uniju koja ima svoje interese. Što se mene lično tiče, mislim da nema nijedan razlog za konflikt između mene i EU – rekao je Dodik.

    Ekonomista Svetlana Cenić za Srpskainfo kaže da sadašnje sankcije Zapada prema domaćim političarima ni izbliza ne mogu da se porede s kaznama kojima su, kako podsjeća, u ranijem periodu bili izloženi nekadašnji najviši funkcioneri Srpske.

    – Glasačko tijelo je svjesno da se ništa neće promijeniti, bez obzira na to da li je Dodik sankcionisan ili ne, za razliku od nekog prethodnog perioda kad je, primjera radi, SDS doslovno rasturen sankcijama i nemogućnošću da se sankcionisani ljudi uopšte kandiduju na izborima. Sad su standardi očigledno promijenjeni, da ne kažem da postoje dvostruki aršini. Kao što vidite, navodno sankcionisani pojedinci iz SNSD ili HDZ i dalje se nalaze na funkcijama, s njima se stalno pregovara i dogovora, tako da sankcije apsolutno ne utiču na njihovu političku karijeru – ocjenjuje Cenićeva.