VRBAS Media

Autor: INFO

  • Nije moguća kraća radna nedjelja za radnike u BiH

    Nije moguća kraća radna nedjelja za radnike u BiH

    Ono što u svijetu postaje normalno, za radnike u BiH zvuči nevjerovatno, ali primamljivo.
    Zaposleni u nekim svjetskim kompanijama dobili su pravo da odrade punu radnu nedjelju za četiri dana umjesto uobičajnih pet, a da im plata ostane ista. Manje radnih dana ne znači da će raditi manje, nego će jednostavno radno vrijeme uskladiti sa obimom posla.

    Većina radnika kaže da je srećnija jer svoj život žive na bolji i ljepši način.

    Radnici su, pokazali su rezultati, produktivniji i zadovoljniji, a srećan radnik je dobar radnik, kažu poslodavci koji su ideju prihvatili i realizovali. Ističu da je ono što time žele da postignu da radnici iskoriste taj dodatni dan da se opuste i potpuno zaborave na posao.

    Ono što u svijetu postaje normalno, za radnike u BiH zvuči nevjerovatno, ali primamljivo.

    “U današnje vrijeme kada depresija predstavlja veliki problem, kada ljudi imaju prihološke probleme, više vremena bi koristilo da bolje, zdravije i ljepše žive”, kaže Darko Purić, radnik iz Doboja.

    Bijeljinci sa kojima smo razgovarali potvrđuju da je ideja o četiri radna dana dobra, da bi radnici bili zadovoljniji i manje nervozni, jer bi vrijeme mogli da provode sa porodicom i prijateljima, da se druže i izlaze.

    Imali bi, kažu, više vremena za svoju djecu, što je roditeljima najbitnije.

    Više slobodnog vremena za vaspitanje i odgoj djece kao jednu od najvećih dobiti kraće radne nedjelje, izdvajaju i sociolozi.

    Sociolog Vladimir Vasić kaže da zbog nedostatka vremena za posvećenost djeci imamo dosta slučajeva socijalno i vaspitno zapuštene djece.

    “U bazi patološkog, kada je u pitanju problem djece sa problematičnim ponašanjem i maloljetničke delikvencije, jedan od ključnih razloga zašto dolazi do toga je nedostatak slobodnog vremena roditelja”, navodi Vasić.

    Iako zvuči kao utopija, potrebno je dati šansu svakoj opciji koja bi istovremeno bila isplativa za poslodavca i stvorila radnika koji bi ostao odan poslodavcu, smatra Darko Purić.

    “Mislim da bi poslodavac npr. mogao, za početak, skrati taj peti radni dan, da se radi do 13 časova, pa da vidimo da li ima razlike i uticaja na proizvodnju. Taj postepen način bi možda bio i najbolji”, ocjenjuje Purić.

    Dodaje da bi, ako bi produktivnost bila ista i sa skraćenim radnim vremenom, radnici mogli da dobiju slobodan cijeli taj dan.

    Ipak, za poslodavce u BiH je četvorodnevna radnja u proizvodnji nemoguća jer, kažu, manje radnih dana znači manje sati i manju platu, kažu u Uniji udruženja poslodavaca Republike Srpske.

    “Postoje neki projekti u svijetu za koje još ne postoje rezultati. Međutim, sve te projekte su podržavale države da bi se utvrdilo kakvi su efekti. Znamo da u svijetu uvijek bude “fensi” ideja, pa ćemo mi sačekati da vidimo koji su stvarni efekti toga”, kaže Saša Trivić, predsjednik Unije.

    Iako su svjesni da kraće radno vrijeme nije ostvarivo u pojedinim sektorima, građani su jednoglasni: za tako nešto nema volje među većinom poslodavaca.

    “Poslodavci uvijek žele da izvuku maksimum iz radnika, da se radi što više. Čak je i ukidanje radne nedjelje većina poslodavaca teško prihvatila, pa bi željeli da se radnici i vrate na svoja radna mjesta i tim danom”, smatraju anketirani Bijeljinci.

    Teško je govoriti u dodatnim pravima radnika u BiH koja ima ogroman broj nezaposlenih, u kojoj se često ne poštuju ni osnovna ljudska prava, u kojoj nekim radnicima kasne plate ili se ne uplaćuju doprinosi. Zemlji u kojoj nerijetko zaposleni rade po 12 umjesto 8 sati ili po dva posla kako bi prehranili porodicu, kaže Vasić.

    “Imamo zakonom definisan minimalac, a ljudi rade ispod minimalca. Imamo definisano da trudnice imaju pravo na trudničko bolovanje, a bezbroj je slučajeva u Srpskoj i FBiH da te žene ostaju bez posla. Slovo zakona u mnogim slučajevima štiti radnike, ali u praksi imamo slučajeve da pojedini poslodavci progone običnog radnika”, jasan je Vasić.

    On dodaje da se radnik često bori i za sedmi slobodan dan, onaj koji su mu “propisali i ljudski i Božji zakoni”.

    Dakle, da bismo uopšte mogli govoriti u uvođenju nekih pogodnosti za radnike i usklađivanju sa evropskim standardima, potrebno je prvo ukloniti patološke pojave u sferi rada i ponekad robovski odnos prema radnicima u BiH, zaključuje Vasić, prenosi BN.

  • Hurtić: Svaki moj glas u Savjetu ministara biće identičan onima druga dva bošnjačka ministra

    Hurtić: Svaki moj glas u Savjetu ministara biće identičan onima druga dva bošnjačka ministra

    Kandidat za novog državnog ministra za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara BiH Sevlid Hurtić oglasio se povodom njegovog predlaganja na tu funkciju i reakcija koje su uslijedile nakon toga.

    Kako je rekao, u posljednjih nekoliko dana, otkako je predložen na poziciju ministra u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine, pročitao je mnoge neistine o njegovoj budućoj ulozi u izvršnoj vlasti naše države.

    “Oni koji poznaju šta sam u životu radio i šta sam činio za moju zajednicu, pružaju mi podršku, jer znaju da ću takav odnos imati i na drugoj poziciji. A ta druga pozicija za mene isključivo znači – napredak i jačanje države Bosne i Hercegovine. Oni koji me ne poznaju, nažalost, lijepe mi različite etikete, spominju izdaju i uporno ponavljaju da sam kandidat SNSD-a. Podsjećam vas, a to potvrđujem i aktom u prilogu, da sam ja zajednički kandidat Pokreta za državu i stranaka Osmorke”, napisao je Hurtić na Facebooku.

    Dodao je da mu nije svejedno i jednostavno čitati i slušati uvrede koje mu se, kako navodi, upućuju.

    “Imajući u vidu moj životni put, postavljam sebi pitanja: šta dalje i u kojem smjeru ići? Da li odustati i skloniti se u stranu, i tako iznevjeriti povjerenje koje su mi građani dali na izborima, ali i povjerenje koje su mi dali Pokret za državu, SDP, NIP, NS i druge probosanske stranke?Ja biram borbu za našu državu, jer cijeli život se borim za napredak i bolji život naših građana”, dodao je on.

    Istakao je da ne želi da se pravda i dokazuje svoj patriotizam, ali želi, kako kaže, poručiti da za njega nijedna pozicija i funkcija nije vrijedna ni najmanjeg lošeg poteza protiv naše države.

    “Zato, pratite moj rad. Svaki moj glas i potez biće identičan glasovima i potezima kao kod druga dva bošnjačka ministra u Vijeću ministara, posebno zamjenika predsjedavajućeg iz reda bošnjačkog naroda.I na kraju, obećavam, ukoliko ikada uradim nešto na štetu naše države Bosne i Hercegovine, ja ću podnijeti ostavku”, zaključuje Hurtić.

  • Nasukao se brod: Obustavljen vodni saobraćaj u Istanbulskom moreuzu

    Nasukao se brod: Obustavljen vodni saobraćaj u Istanbulskom moreuzu

    Vodni saobraćaj u Istanbulskom moreuzu obustavljen je nakon što se u ponedjeljak nasukao teretni brod, javlja Anadolija.

    Kako je saopšteno iz Generalne uprave za obalnu bezbjednost Turske, spasilačke ekipe su odmah upućena u pomoć teretnom brodu MKK-1 dugom 142 metra.

    Naveli su da je kretanje brodova u moreuzu obustavljeno.

    Kancelarija guvernera Istanbula saopštila je da se teretni brod pod zastavom Palaua, koji je plovio iz Ukrajine za Istanbul, nasukao blizu obale u okrugu Beykoz u jutarnjim satima.

    Navedeno je da je uzrok kvar na kormilu.

  • Cvijanović: Posjeta Bećirovića Briselu ne odražava stav Predsjedništva

    Cvijanović: Posjeta Bećirovića Briselu ne odražava stav Predsjedništva

    Posjeta bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića sjedištu NATO saveza u Briselu je individualnog karaktera, odnosno riječ je o pojedinačnoj posjeti jednog člana i njegovog kabineta, rečeno je Srni u Kabinetu srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović.

    “Dakle, nije riječ o posjeti člana Predsjedništva u ime Predsjedništva, već o pojedinačnoj posjeti jednog člana i njegovog kabineta što je moguće u praksi, ali u tom slučaju ne odražava stavove cijele institucije”, pojasnili su iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva.

    Na pitanje Srne da li je današnja posjeta Bećirovića Briselu usaglašena na sjednici Predsjedništva BiH, iz Kabineta srpskog člana su pojasnili da je “riječ o individualnoj posjeti i da nije prošla proceduru odobravanja na sjednici Predsjedništva, pa nije bilo ni usaglašavanja stavova”.

    “Samim tim nije pravljena ni delegacija u kojoj bi bili predstavnici druga dva kabineta”, rekli su u Kabinetu srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH.

  • Vulić: Picula je politički šegrt

    Vulić: Picula je politički šegrt

    Predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić istakla je da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i srpski narod nisu ničiji šegrti, niti kočničari evropskog razvoja.

    Komentarišući izjavu izvjestioca Evropskog parlamenta Tonina Picule da treba sankcionisati, kako kaže, šegrte Vladimira Putina i da predsjedniku Srpske treba uvesti političko-finansijske sankcije zbog obilježavanja 9. januara – Dana Republike, Vulićeva je izjavila Srni da Picula govori o sebi, kada pominje šegrte, jer je on taj koji je naučio bez pogovora da služi drugima i za to biti bogato nagrađivan.

    Ona je navela da EU sama sebe sabotira neprincipjelnim i kampanjskim politikama, dodavši da je BiH dobila status kako bi sama kancelarija EU opravdala svoje postojanje u BiH.

    “Picula ne želi dobro ni BiH, ni Srbima, ni bilo kome. On gleda svoj interes i da što duže traje na poziciji izvjestioca. Zašto njemu smeta 9. januar ili bilo kome iz političkog Sarajeva? Kojom izjavom, kojim postupkom smo nekoga uvrijedili tokom obilježavanja Dana Republike Srpske? Hoće li Picula i zemlje EU imati iste aršine kada FBiH bude proslavljala 1. mart?”, upitala je Vulićeva.

    Što se tiče dodjele ordena predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu, Vulićeva je naglasila da su srpski i ruski narod kroz istoriju, vijekovima povezani i bratski nastrojeni.

    “To što Picula ne zna istoriju, niti ima empatiju, pa ne razumije saosjećanje sa bratskim narodom, to je već emocionalni hendikep. Ali, to nije razlog da nekome prijeti”, naglasila je Vulićeva.

    Ona je podsjetila Piculu da je dio njih iz međunarodne zajednice i tokom izborne kampanje rušio Milorada Dodika, ali srpski narod im je jasno odgovorio da je upravo Milorad Dodik, lider i predsjednik Republike Srpske.

    “Razumijem da Vam, gospodine Picula, treba tema za političke materijale zvane ‘Zgode i nezgode političkog šegrta Tonina’, ali što više vi, srbomrsci i zagovarači islamske BiH, mrzite i sankcionišete Milorada Dodika, Srbi ga sve više vole”, poručila je Vulićeva.

  • Mercedesom se zabio u Brandenburška vrata, stradao na licu mjesta

    Mercedesom se zabio u Brandenburška vrata, stradao na licu mjesta

    Vozač mercedesa zabio se noćas vozilom u stub Brandenburških vrata, te je smrtno stradao, saopštila je njemačka policija.

    Automobil je udario u jedan od najpoznatijih simbola Berlina sinoć oko 23:30 časova.

    Na lice smjesta pored policije i vozila Hitne pomoći izašli su i vatrogasci, koji su za volanom pronašli tijelo, objavio je portparol berlinske policije. U automobilu nije bio niko osim vozača.

    Podsjećamo, simbol Berlina građen je od 1789. do 1791. godine.

  • Džombić svjedok svoje odbrane

    Džombić svjedok svoje odbrane

    Bivši premijer Republike Srpske Aleksandar Džombić koji je optužen za zloupotrebe službenog položaja prilikom dodjele milionskog kredita Investiciono razvojne banke Srpske preduzeću “Energolinija”, biće svjedok odbrane.

    Ovo je danas na suđenju Džombiću u banjalučkom Okružnom sudu najavio njegov advokat Zoran Bubić.

    Dodao je da će Džombić biti saslušan nakon izvođenja ekonomsko – finasijskog vještačenja koje su zahtijevali i koje bi trebalo da bude završeno do početka februara.

    Svjedok odbrane Obrad Belenzada, bivši predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske, ni ovaj put se nije pojavio u sudu i advokat Bubić rekao je da odustaju od njegovog saslušanja.

    “Svjedok je bolestan i nezivjesno je kada će moći da pristupi na suđenje. S obzirom na to da smo saslušali već jednog svjedoka iz sindikata smatramo da imamo dovoljno dokaza u tom smislu da odustanemo od saslušanja Belenzade”, pojasnio je Bubić.

    Džombićeva odbrana danas je sudu kao dokaz predala ugovor o obavljanju knjigovodstveno – finansijskih poslova između zvorničkih preduzeća “Alumina” i “Energolinija”.

    “Iz tog ugovora vidi se da je „Alumina“ obavljala knjigovodstvene poslove za „Energoliniju“. Taj ugovor je produžavan sve do stečaja „Energolinije“ 2016. i 2017. godine”, rekao je Bubić

    Republičko tužilaštvo tereti Džombića za zloupotrebi službenog položaja prilikom dodjeljivanja 19,4 miliona KM kredita Investiciono – razvojne banke “Energoliniji”. Navodi se da je on bio svjestan da kredit neće moći biti vraćen zbog nesposobnosti firme. Terete ga i da je zvao tadašnjeg direktora IRB-a Milenka Pavlovića, kako bi ga ubijedio da treba da prihvati zahtjev za kredit “Energoliniji”.

    Pavlović je to odbio i dao ostavku, a nakon toga je pomenuto preduzeće ponovo podnijelo zahtjev za kredit od 19,4 miliona maraka, a Džombić je 16. februara 2012. godine potpisao odluku o odobravanju kredita, piše Glas srpske..

    Suđenje Džombiću nastavlja se 14. februara saslušanjem vještaka odbrane.

  • Pao jedan od najtraženijih kriminalaca u svijetu

    Pao jedan od najtraženijih kriminalaca u svijetu

    Pripadnici jedinice Karabinijeri Oružanih snaga Italije uhapsili su najtraženijeg kriminalca i šefa mafije Matea Mesinu Denara, potvrđeno je iz te jedinice.

    U izvještaju jedinice navodi se da je Denaro uhapšen u Palermu na Siciliji. Rojters podsjeća da se Denaro smatra šefom sicilijanske mafije “Koza nostra”. Vijest o hapšenju Denara prva je objavila italijanska novinska agencija “Ansa”. Denaro je u bjekstvu od 1993. godine.

    Njega je policija dugo pokušala da uhvati, a osim što je bio najtraženiji u Italiji, bio je i među 10 najtraženijih kriminalaca u svijetu.

  • Siromašne opštine u Srpskoj se plaše da će nestati, treba im veća podrška

    Siromašne opštine u Srpskoj se plaše da će nestati, treba im veća podrška

    1. godinu Republika Srpska ušla je sa 35 siromašnih opština.

    Od tog broja, 20 ih je izrazito nerazvijeno, dok je 15 opština u grupi nerazvijenih.

    Ako se u obzir uzme da na teritoriji Srpske postoje 64 lokalne zajednice, jasno je da, računajući opštine i gradove, više od polovine Republike Srpske (65 odsto teritorije) kuburi sa ogromnim problemima. Da stvar bude gora, u tim opštinama živi svega 206.000 stanovnika, što je manje od petine ukupne populacije u Srpskoj.

    Dok iz Vlade RS poručuju da svake godine dodjeljuju grantove pomoći za nerazvijene opštine, iz ovih lokalnih zajednica za “Nezavisne novine” ističu da ta sredstva nisu dovoljna jer se u najvećoj mjeri koriste za plaćanje poreza, te kao socijalna pomoć najugroženijim građanima.

    Podsjetimo, Ministarstvo lokalne uprave i samouprave RS svake godine donosi odluku o stepenu razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Prema toj odluci, izrazito nerazvijene jedinice lokalne samouprave u 2023. godini su: Berkovići, Vukosavlje, Istočni Drvar, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Jezero, Kalinovik, Kneževo, Krupa na Uni, Kupres, Lopare, Novo Goražde, Osmaci, Oštra Luka, Pelagićevo, Rudo, Srebrenica, Trnovo, Čajniče i Šekovići.

    Kada su u pitanju nerazvijene opštine, tu se ubrajaju: Bratunac, Višegrad, Vlasenica, Donji Žabar, Kostajnica, Ljubinje, Nevesinje, Novi Grad, Petrovac, Petrovo, Ribnik, Rogatica, Han Pijesak, Šamac i Šipovo.

    Za sve navedene opštine u 2022. godini Vlada je dodijelila tri miliona KM.

    “Sredstva su, između ostalog, namijenjena za podršku proizvodnji, izvozu, osnivanju i razvoju malih i srednjih preduzeća, poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvoju, izgradnji novih, rekonstrukciji i održavanju postojećih objekata komunalne infrastrukture, zdravstvenoj zaštiti stanovništva i pomoći socijalno ugroženom stanovništvu i brigu o mladima, te za druge namjene”, rečeno je za “Nezavisne” iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS.

    Pored toga, kažu iz resornog ministarstva, u 2022. godini Vlada RS je obezbijedila dodatnih 300.000 KM za sufinansiranje projekata u tim opštinama.

    Međutim, novac koji dobijaju je nedovoljan, jednoglasni su iz ovih lokalnih zajednica. Sve one dobijaju novac od Vlade RS kroz četiri godišnje tranše, što je, kažu, tek toliko da pokriju dio funkcionisanja opštine.

    “Mi ukupno primimo oko 84.000. To je ništa. Mi stalno pišemo da se to poveća, jer čak četvrtina budžeta Lopara ide na socijalu”, kazali su iz opštine Lopare, koja je u grupi izrazito nerazvijenih opština.

    Slična situacija je i u Han Pijesku.

    “Poseban je problem što smo specifični po pitanju klimatskih i drugih uslova života. Posebno jer smo ruralni, pa smo izrazito razuđeni. Mi od Vlade dobijemo oko 81.000 na godišnjem nivou. Vjerujte da to zaista nije ništa, to ne može da kompenzuje većinu stvari koje otežavaju funkcionisanje opštine”, pojašnjava Slavica Ašonja, načelnica Odjeljenja za upravljanje razvojem, privredu i društvene djelatnosti Han Pijeska.

    U Ribniku, uprkos činjenici da je riječ o nerazvijenoj opštini, pokrenuti su brojni projekti, kaže načelnik ove lokalne zajednice Nebojša Karać.

    “Sredstva koja dobijamo od Vlade koristimo za projekte, to dobro dođe, ali je to nedovoljno da bismo razmišljali o nekom većem napretku i radu. Da budem iskren, pokušavamo da najveći dio sredstava nadoknadimo iz vlastitog budžeta, da to bude neki osnov. Mogu istaći da smo mi u proteklom periodu uspjeli izgraditi sve neophodne institucije u našoj opštini, vrtić, vatrogasnu, dvoranu, Dom zdravlja, a radimo i administrativnu zgradu”, navodi Karać za “Nezavisne”.

    Bojo Gašanović, načelnik opštine Istočni Stari Grad, kaže da ova opština godišnje za funkcionisanje dobije od Vlade između 60.000 i 70.000 KM.

    “To je skromna i mala pomoć, koja se u četiri puta godišnje dodijeli u iznosu od 16.000 do 19.000 KM. Mi sa tim ne možemo ništa, sve potrošimo otprilike za plaćanje poreza”, ističe Gašanović i dodaje da su na sjednici Saveza opština i gradova predlagali nekoliko rješenja kako pomoći ovim lokalnim zajednicama.

    “Mi smo predlagali da se osnuje Fond za izrazito nerazvijene opštine, pa da možemo da koristimo taj fond kada imamo neki projekat. Jedna od mogućnosti za izrazito nerazvijene je i da se smanji porez. Ako sad plaćamo 66 odsto, da plaćamo na primjer 40 odsto, pa da tako možemo da namirimo potrebe neke druge vrste. Mi više potrošimo para na čišćenje snijega nego na primjer Bijeljina”, kaže on.

    “Isto tako, smatram da bi trebalo da se poveća grant koji daje Vlada sa tri miliona na 12 miliona KM godišnje. Vlada bi trebalo to da prepozna u ovoj godini. Jer ako i ovo malo što nas ima nestanemo, onda će Republika Srpska biti samo u pet centara i to je to”, istakao je Gašanović.

  • Putin kontroliše – mjenja taktiku

    Putin kontroliše – mjenja taktiku

    Kremlj želi da “sprovede odlučnu akciju u narednih šest meseci” kako bi povratio prevlast u Ukrajini.

    To je objavio Institut za proučavanje rata u svom najnovijem ažuriranju.”Rusija nije uspela da postigne većinu svojih glavnih ciljeva u Ukrajini od početka napada prošlog februara. Ruske snage nisu uspele da zauzmu Kijev u prvim danima napada, kao ni celu Lugansku i Donjecku oblast. Ukrajinske snage su oslobodile više više od 50% teritorije koju je Rusija okupirala od februara, uključujući Herson, jedinu regionalnu prestonicu koju je Rusija uspela da zauzme”.

    “Ruska kampanja da cilja ukrajinsku kritičnu infrastrukturu zimi u nastojanju da demorališe Ukrajince takođe je bila neuspešna. Uprkos tome, Vladimir Putin i zvaničnici Kremlja su ponovili da nisu odustali od svojih ciljeva”, piše ISV. Prema ISV, iako Putin nije promenio svoje ciljeve, “pojavljuju se dokazi da on menja fundamentalne aspekte ruskog pristupa prema rat”.

    “Odluka Kremlja da imenuje generala Valerija Gerasimova, bivšeg načelnika ruskog Generalštaba, za komandanta ruskih snaga u Ukrajini signalizira da Putin ponovo preuzima kontrolu”, izvestio je ISV.

    “Napori Rusije da se pripremi za odlučnu stratešku akciju 2023. ne isključuju se međusobno sa naporima Kremlja da postavi uslove za produženi rat“, zaključuje ISV.