VRBAS Media

Autor: INFO

  • Promet na banjalučkom aerodromu porastao za 129,1%

    Promet na banjalučkom aerodromu porastao za 129,1%

    Promet na banjalučkom aerodromu imao je lani porast od čak 129,1 odsto u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu, što ovu vazdušnu luku, procentualno gledano, čini rekorderom u cijelioj regiji bivše Jugoslavije.

    Kao štp su “Nezavisne” već pisale, aerodrom u Mahovljanima u 2022. godini opslužio je 343. 009 putnika. Ovo je čak 193.316 putnika više nego tri godine ranije, kada ih je zabilježeno 149.693.

    Posmatrano u apsolutnim brojkama, Aerodrom Priština je zabilježio najveće poboljšanje u odnosu na performanse prije pandemije, dodavši preko 600.000 putnika. Slijedio ga je Zadar, koji je u jednoj godini prevezao preko milion putnika, odnosno oko 300.000 više. Dobrim rezultatima može se pohvaliti i Međunarodni aerodrom Sarajevo, koji je lani imao 1.377.348 putnika, ili za 233 hiljade više nego 2019. godine.

    Inače, 24 komercijalna aerodroma u bivšoj Jugoslaviji prevezla su preko 26 miliona putnika u 2022. godini, tokom koje su se ostaci pandemije virusa korona još uvijek osjećali, posebno tokom prvog kvartala godine.

    Nekoliko aerodroma registrovalo je najprometniju godinu u istoriji, uključujući Prištinu, Sarajevo, Zadar, Banjaluku i Portorož. S druge strane, neki aerodromi su bili snažno pogođeni ratom u Ukrajini koji je počeo u februaru 2022. godine, a posebno Tivat i Pula. Sve u svemu, jedan broj aerodroma u bivšoj Jugoslaviji zabilježio je brži tempo oporavka od evropskog prosjeka, među kojima su Beograd, Zagreb, Split, Skoplje, Podgorica i Niš, piše EX-YU Aviation.

    Aerodrom Ljubljana je zabilježio najveći pad broja putnika, što ga čini jednim od aerodroma koji se najsporije oporavljaju u glavnim gradovima u Evropi. Slijedi Dubrovnik, a zatim Tivat, gdje je izbijanja rata zadalo veliki udarac gubitkom ruskog, ukrajinskog i bjeloruskog tržišta. Rusija je bila najveće avio tržište Tivta prije Covida-19.

    Sveukupno gledano, beogradski aerodrom je zadržao svoju poziciju najprometnijeg u bivšoj Jugoslaviji, dok se Zagreb vratio na drugu poziciju prvi put od 2019. godine, nadmašivši i Prištinu i Split, koji su ga pretekli tokom pandemije 2020. i 2021. godine. prvi put, Skoplje je bilo na samo 10.000 putnika od prestizanja svojih kolega u Dubrovniku, dok je Sarajevo preteklo Podgoricu. Uprkos bankrotu Montenegro Airlinesa 2019. godine, Aerodrom Podgorica je uspio skoro nadmašiti svoje rekordne rezultate iz 2019. godine, i stigao je samo 2,4% ispod cifara prije pandemije. Kraljevački aerodrom Morava debitovao je na listi, sa 13.683 putnika tokom prve pune godine rada.

  • Vučić: “Izabrali su da idu protiv Srbije”

    Vučić: “Izabrali su da idu protiv Srbije”

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na svom instagram profilu.

    “Juče je bio jedan od najtežih dana za našu zemlju i nikada nisam krio od ljudi u Srbiji kada se takve stvari događaju. Imaćemo mnogo muka i problema sa kojima ćemo se suočiti u budućnosti i za to nam je potrebno jedinstvo, a od onih od kojih sam to očekivao to nismo dobili. Dobili smo njihovo ujedinjenje, bez obzira što su sve suprotno govorili. Oni su izabrali da i ovoga puta idu protiv Srbije”, rekao je Vučić u obraćanju.

    On je najavio svoje obraćanje u ponedeljak u popodnevnim časovima.

    “Srbiju ćemo sačuvati i odbraniti”, završio je Vučić.

  • Rusija: Pokrenuli smo ofanzivu

    Rusija: Pokrenuli smo ofanzivu

    Ruska vojska saopštila je u subotu da su njene trupe pokrenule ofanzivu u regionu Zaporožja u Ukrajini, preneo je AFP.

    Borbe u tom regionu intenzivirane su ove nedelje nakon nekoliko u kojima se region smatrao gotovo zamrznutim frontom.

  • Izvoz struje iz BiH premašio milijardu maraka

    Izvoz struje iz BiH premašio milijardu maraka

    Izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine premašio je milijardu KM, pokazuju zvanični podaci.
    Zahvaljujući rastu cijena električne ennergije usljed energetske krize izazvane ratom Ukrajini bh. izvoz ovog strateškog proizvoda bio je rekordan i precizno je iznosio 1.074.654 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH, izvještava Indikator.ba.

    To je za 317 miliona KM više nego što je od izvoza električne energije ostvareno u 2021. godini.

    Iako je izvozni rezultat najbolji do sada, godina za elektroprivredna preduzeća nije bila dobra.

    Proizvodnja električne energije bila je u padu u većem dijelu godine pod uticajem loših hidroloških uslova izazvanih dugotrajnom sušom, te dužim od očekivanih remontima pojedinih termoelektrana.

    Pozitivan razvoj dala je odluka Vlade FBiH o nastavku rada temoblokova 4 i 5 u termoelektrani Kakanj.

    Zahvaljujući takvim okolnostima, ali dakako i cijenama struje na tržištu, i uvoz električne nergije bio je rekordan. BiH je na uvoz lani potrošila 393,5 miliona KM, što je čak 79 odsto više nego u 2021. godini.

    Posebno je na uvoz primorana EP HZHB Mostar koja je glavninu električne energije proizvodi iz hidroelektrana, a u kojima je proizvodnja zbog suše bila smanjena.

    U 2021. godini bilansni suficit električene energije u BiH iznosio je oko 4.900 gigavat časova od ukupno oko 17.000 gigavata koliko je proizvedeno.

  • Greške na kartama javnog prevoza

    Greške na kartama javnog prevoza

    Brojni putnici u javnom autobuskom prevozu proteklih dana uočili su da se datum i satnica na pojedinačnim autobuskim kartama ne slažu sa stvarnim stanjem, a iz prevozničkih preduzeća kazali su da se takve situacije dešavaju zbog kvara na kasama.
    Nekoliko čitalaca “Glasa Srpske” javilo se redakciji sa istim problemom, te su kazali da su im vozači u autobusima izdavali autobuske karte s pogrešnim datumom i satnicom, zbog čega su bili u strahu zbog kontrole. Iz autoprevozničkih preduzeća su nam pojasnili da im je taj problem poznat te da je riječ o dotrajalim kasama. Naglasili su da kase šalju na servisiranje čim saznaju za grešku.

    Jedna čitateljka “Glasa Srpske” koja se predstavila kao Milena, kazala je da je u petak, 20. januara, kupila pojedinačnu autobusku kartu na kojoj je pisao datum 18. januar 2023. godine.

    – Takođe, nije se poklapao ni termin izdavanja karte, jer je pisalo da je izdata u 14.18, a ja sam u autobus ušla u 10.13. Na prvoj narednoj stanici, ušla je kontrola i ustanovila da karta nije uredno izdata. Nakon što sam rekla da sam je kupila maloprije od vozača u autobusu, kontrolor je prišao vozaču i nakon kraćeg razgovora, vratio mi kartu i kazao da je sve u redu – kazala je ova Banjalučanka.

    Ona napominje da nije imala problema zbog netačnog datuma i satnice na karti, ali ističe da joj na momenat nije bilo prijatno. Kako je rekla, vozač je kontroloru objasnio u čemu je problem te istakao da se često dešavaju ovakvi problemi.

    Predsjednik Skupštine Udruženja saobraćaja i veza Privredne komore Republike Srpske Dejan Mijić kaže da su prevoznici svjesni ovog problema, te da je ovlašteni servis Poreske uprave RS dužan da vodi računa o tome, kako se ne bi događale ovakve situacije.

    – Znam da serviseri imaju problema s ažuriranjem kasa i ne mogu se pronaći ni rezervni dijelovi, ali to nije problem prevoznika, jer oni imaju uredno potpisan ugovor sa servisom koji je ovlašten od Poreske uprave, koja je zadužena za njihovu kontrolu – rekao je Mijić, koji je i direktor “Autoprevoza”.

    Kako su nam kazali u “Pavlović tursu”, do problema s neujednačenim datumima na kartama dolazi jer se kase kvare. Ističu da su mnoge kase “zrele” za mijenjanje jer su već dotrajale, ali da ne mogu nabavljati nove.

    – Dnevno se kvare do tri ili četiri kase, a ako dođe do nekog problema, pričaju, vozač ne primijeti odmah i često prođe mnogo vremena dok uvidi grešku – kažu u “Pavlović tursu”.

    Naglasili su da putnici zbog ovoga neće imati problema, ali je njima važno da uvide na vrijeme da kasa ne valja, kako bi je mogli odnijeti serviseru na popravku.

    Prigradske linije

    Prije nekoliko dana sličnu situaciju imao je i Milan V. iz Borika, kada se prigradskom linijom vozio do Trna.
    – Platio sam redovnu cijenu karte, a dobio kartu za gradsku liniju 10, koja ide do Obilićeva i to s drugačijom cijenom. Vozač je izdao kartu na licu mjesta, tako da mi nije bilo jasno kako je to moguće i iskreno, plašio sam se kontrole, ali on me uvjerio da neće biti problema ako kontrola uđe – kazao je Milan V.

  • Milošević pozvao gradonačelika i skupštinsku većinu

    Milošević pozvao gradonačelika i skupštinsku većinu

    Potpredsjednik Gradskog odbora SPS i odbornik u Skupštini grada Banjaluka Darko Milošević pozvao je gradonačelnika i skupštinsku većinu da se u plan komunalne potrošnje za 2023. godinu uvrsti izgradnja i proširenje Subotičke ulice koja spaja naselja Drakulić i Šargovac.
    Milošević je apelovao na sve aktere političke scene u Banjaluci da se fokusiraju na stvarne potrebe građana i da donesu odluke u interesu onih koji su im dali povjerenje

    – Ovo nije tema za političke sukobe, ovo su stvarne potrebe i prioriteti građana koji od gradonačelnika i skupštinske većine očekuju rješenja. Postavlja se pitanje, da li neko treba da strada da bi se počelo sa rješavanjem ovog problema? Ugrožena je bezbjednost svih učesnika u saobraćaju, a posebno djece koja tim putem idu u školu. Zato još jednom pozivam sve njih da izađu na lice mjesta i da se uvjere da je apel mještana Drakulića i Šargovca više nego opravdan i da je neophodno da izgradnja Subotičke bude uvrštena u plan komunalne potrošnje. Nije važno koja će politička opcija preuzimati zasluge, važno je da posao bude kvalitetno urađen ali i da se zajednički rješavaju istinski prioriteti i problemi naših sugrađana – poručio je Milošević.

  • Vulićeva jasna: Nema CIK-a bez Parlamentarne skupštine BiH

    Vulićeva jasna: Nema CIK-a bez Parlamentarne skupštine BiH

    Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je da odluku o izboru, preuzimanju i prestanku funkcije člana Centralne izborne komisije (CIK) BiH donosi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
    “Član 2.9 Izbornog zakona kaže: Centralna izborna komisija BiH je nezavisan organ koji podnosi izvještaj neposredno Parlamentarnoj skupštini BiH i čija ovlaštenja iz nje proizilaze. Apostrofiram, ovlaštenja iz nje proizlaze, tako da nema CIK-a bez Parlamentarne skupštine BiH koja joj daje ovlašćenja”, pojasnila je Vulićeva.

    Osvrnuvši se na saopštenje CIK-a u kojem su naveli da ni u Izbornom zakonu BiH, niti bilo kom drugom zakonu ne postoji pravni institut opoziva članova Komisije, Vulićeva je istakla da je ne iznenađuju puste želje i vapaji aktuelnih članova CIK-a s obzirom na to da primaju platu oko 7.000 KM, a između dva izborna ciklusa ne rade ništa, vjerovatno ni ne odlaze na posao.

    “Nakon što pravni timovi SNSD, HDZ-a i ‘Osmorke’ usaglase stavove o ovom pitanju, krenućemo u procedure smjene i raspisivanja konkursa za nove, profesionalne članove CIK-a. Parlamentarna skupština je dejtonska kategorija, a Sud BiH nije i ne vidim nadležnost Suda da interveniše u konačne odluke Parlamentarne skupštine”, rekla je Vulićeva.

    Ona je poručila aktuelnim članovima CIK-a da potraže poslove u ambasadama ili političkim partijama za koje rade.

  • Vagner negira da regrutuje Srbe za borbu u Ukrajini, SAD im uvodi sankcije

    Vagner negira da regrutuje Srbe za borbu u Ukrajini, SAD im uvodi sankcije

    Ruska paravojna grupa Vagner negirala je da regrutuje građane Srbije za borbu u Ukrajini, dan nakon što su aktivisti u Beogradu podneli krivične prijave protiv te organizacije.

    Među osobama navedenima u krivičnim prijavama su ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko i Aleksandar Vulin, direktor Državne bezbednosno-informativne agencije Srbije, preneo je Rojters.

    “Ja ne regrutujem Srbe”, naveo je u saopštenju osnivač Vagnera Jevgenij Prigožin, rekavši da nikada nije čuo za Bocan-Harčenka ili Vulina.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je ranije ove sedmice rekao o Vagnerovoj grupi i pozivu upućenom na regrutaciju, da je reč o notornoj laži.

    Advokat iz Beograda i predsjednik grupe građana “Oktobar” Čedomir Stojković, kao i predstavnici ruskih i ukrajinskih antiratnih grupa podnijeli su u četvrtak Višem javnom tužilaštvu u Beogradu seriju krivičnih prijava zbog djelovanja Vagner grupe u Srbiji, kao i “mobilisanja državljana Srbije za učestvovanje u ratu u Ukrajini”.

    Ruski biznismen i osnivač Vagner grupe Jevgenij Prigožin je početkom sedmice saopštio da ta kompanija nikada nije bila prisutna na sjeveru KiM i nije imala nikakve kontakte sa Srbijom.

    Prigožin je to naveo na zvaničnom Telegram kanalu kompanije, odgovarajući na pitanje Glasa Amerike na srpskom, o tome kakve aktivnosti Vagner grupa sprovodi u Srbiji.

    Prigožin tvrdi i da u Vagneru trenutno nema državljana Srbije i da ih odavno nije bilo i dodaje da glasine koje se “napumpavaju” oko interakcije Vagnerove grupe i Srbije nemaju nikakvog osnova.

    U međuvremenu, Bijela kuća je saopštila da će SAD sljedeće nedelje uvesti dodatne sankcije ruskoj privatnoj vojnoj Vagner grupi, za koju američki zvaničnici kažu da je pomagala ruskoj vojsci u ratu u Ukrajini.

    Portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi rekao je da će Ministarstvo finansija SAD označiti Vagner grupu kao značajnu transnacionalnu kriminalnu organizaciju, prenio je Rojters.

    “U skladu s takvom kvalifikacijom mi ćemo nametnuti dodatne sankcije sljedeće nedjelje protiv Vagnera i njegove mreže podrške na više kontinenata. Tim djelovanjem Vagner će biti prepozata kao transkontinentalna prijetnja i kroz svoj tekući obrazac ozbiljnih kriminalnih aktivnosti”, rekao je Kirbi novinarima na brifingu u Beloj kući.

    Proglašavanjem Vagnera transnacionalnom kriminalnom organizacijom prema američkoj izvršnoj naredbi 13581 zamrzava se cjelokupna američka imovina Vagnera i zabranjuje Amerikancima da obezbjeđuju sredstva, robu, ili da pružaju usluge toj grupi.

    “Ovim akcijama i mnogima koje će uslijediti, naša poruka svakoj kompaniji koje razmatra da pruži podršku Vagneru glasi: Vagner je kriminalna organizacija koja čini rasprostranjena zlodela i krši ljudska prava, i radićeno neumoljivo da identifikujemo, ometemo, razotkrijmo i usmerimo naše delovanje na one koji pomažu Vagneru”, rekao je Kirbi.

    Ruski biznismen i osnivač Vagner grupe Jevgenij Prigožin ironično je reagovao na najavu Bijele kuće o proglašavanju Vagnera „međunarodnom zločinačkom organizacijom”, napominjući da će od tog trenutka on i Amerikanci postati kolege.

    „Konačno, sada su Vagner grupa i Amerikanci kolege. Od sada se naš odnos može nazvati ’obračunom kriminalnih klanova’“, navodi se u poruci koju je pres služba te grupe objavila na Telegram kanalu.

  • Mask kritikovao vlasti SAD

    Mask kritikovao vlasti SAD

    Američki biznismen Ilon Mask kritikovao je spremnost Sjedinjenih Američkih Država da podrže Ukrajinu u pokušaju da vrati Krim.
    On je reagovao na nedavno objavljen članak Njujork tajmsa, u kojem se navodi da administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena počinje da shvata da Ukrajini mogu biti potrebne dodatne snage za napad na teritoriju Krima, što bi ojačalo poziciju kijevskih vlasti u budućim pregovorima.

    “Ja sam nastrojen proukrajinski, ali nemilosrdna eskalacija sukoba je veoma rizična za Ukrajinu i svijet”, objavio je Mask na Tviteru.

    Zamjenik portparola Pentagona Sabrina Sing ranije je najavila da će SAD podržati Ukrajinu, uključujući moguć́u operaciju zauzimanja Krima.

    Šef krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov rekao je za RIA Novosti da ako kijevske vlasti pokušaju da izvrše agresiju na Krim, onda ne treba da se žale kasnije kada dobiju uzvratni udar.

    Senator Krima Sergej Cekov rekao je da je povratak Krima Ukrajini, uključujući i moguću upotrebu sile, nerealan,

    i da je “vjerovatnije da će pojedine države nestati sa političke karte”.

    Krim je postao dio teritorije Ruske Federacije u martu 2014, nakon referenduma koji je uslijedio poslije državnog udara u Ukrajini.

    Na referendumu se 96,77% građana Krima i 95,6% građana Sevastopolja izjasnilo za priključenje Rusiji.

    Ukrajina i dalje smatra Krim svojom privremeno okupiranom teritorijom, dok mnoge zapadne zemlje podržavaju Kijev po ovom pitanju.

    Predstavnici ruskog državnog vrha su više puta isticali da su stanovnici Krima glasali za demokratsko ujedinjenje sa Rusijom, uz potpuno poštovanje međunarodnog prava i Povelje UN.

    Prema riječima predsednika Vladimira Putina, pitanje Krima je „konačno zatvoreno”.

  • Ponovo pokrenuta tema ukidanja akciza na gorivo

    Ponovo pokrenuta tema ukidanja akciza na gorivo

    Priča o ukidanju akciza na gorivo u BiH, zbog kojih su se prošle godine lomila koplja, ponovo je vraćena na dnevni red u Parlament BiH, a kako će se novi saziv odrediti prema tom pitanju trebalo bi da bude poznato već krajem ovog mjeseca.
    Ovaj akt predložen je još početkom marta prošle godine, kao odgovor na inflaciju, a njegovim usvajanjem građani bi plaćali gorivo i do 0,50 maraka jeftinije po litru. Nakon skoro punih pet mjeseci pauze zbog izbora i formiranja vlasti, o pomenutom zakonu trebalo bi konačan sud dati nova vlast na nivou BiH.

    Naime, na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamenta BiH, koja je zakazana za 31. januar, naći će se izvještaj Zajedničke komisije oba doma o usaglašavanju izmjena Zakona o akcizama. Ta komisija je još u septembru prošle godine postigla saglasnost da akcize budu ukinute na period od šest mjeseci uz mogućnost produžavanja na dodatna tri mjeseca. Nakon tog usaglašavanja potrebno je da oba doma Parlamenta BiH potvrde stav komisije. Poslanici i delegati nisu zasjedali u izbornoj kampanji, a nakon što je formiran Predstavnički dom ova tema ponovo je na dnevnom redu, prenosi “Glas Srpske”.

    – To što je usaglašeno trebalo bi da potvrde Predstavnički i Dom naroda. Kao predlagač zakona želim da on bude usvojen, kao što žele i građani, a šta će izabrani političari uraditi vidjećemo na sjednici koja će biti održana za desetak dana – rekao je “Glasu Srpske” član Zajedničke komisije oba doma parlamenta BiH za usaglašavanje pomenutog zakona Saša Magazinović (SDP).

    Podsjetio je da je komisija, koju su činili poslanici i delegati oba doma, usaglasila tekst zakona i isti usvojila.

    – To smo radili iz razloga što je zakon usvojen u dva različita teksta u Predstavničkom i Domu naroda. Nakon što smo ga mi usaglasili, poslanici i delegati naš stav treba da potvrde da bi zakon mogao da stupi na snagu – podvukao je Magazinović.

    Naglasio je da, ako ovaj akt dobije zeleno svjetlo u Parlamentu BiH, građani će plaćati gorivo i do pola marke jeftinije po litru.

    – Na akcize se plaća i PDV. Tako da to nije samo vrijednost akcize. U prevodu gorivo bi bilo jeftinije od iznosa nameta čije smo ukidanje predložili – pojasnio je Magazinović.

    Iako je SDP u vrijeme predlaganja zakona bio u opoziciji, a u ovom sazivu je jedna od stranaka većine, Magazinović navodi da ne mijenja stav.

    – Bez obzira što su se okolnosti promijenile ostajemo pri onome što smo prije izbora predlagali – zaključio je Magazinović.

    Ako poslanici Predstavničkog doma daju konačno zeleno svjetlo i podrže ukidanje akciza na period od pola godine s mogućnošću produženja na dodatna tri, iduća adresa za taj akt jeste Dom naroda, koji još nije formiran.

    UIO

    Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) ranije su poručili kako im je potrebno najmanje mjesec dana da bi ispunili uslove za primjenu izmijenjenog Zakona o akcizama koji je u parlamentarnoj proceduri.

    – Potrebno je izmijeniti akcizne stope na naftu i naftne derivate u softveru koji prati uvozno carinjenje robe. Pored toga, mora se pobliže propisati kako postupiti sa zalihama koje će obveznici imati na dan primjene zakona. Za sve ovo potrebno je minimum mjesec – naveli su u UIO.