VRBAS Media

Autor: INFO

  • Turska o spaljivanju Kurana u Švedskoj: Antiislamski čin pod maskom slobode izražavanja

    Turska o spaljivanju Kurana u Švedskoj: Antiislamski čin pod maskom slobode izražavanja

    Turska je osudila spaljivanje Kurana tokom današnjih protesta u Švedskoj te je ovaj čin nazvala podlim i neprihvatljivim. Oglasio se i ministar vanjskih poslova Švedske.

    Ovo se desilo u trenutku rastućih napetosti između ove dvije države zbog pitanja članstva Švedske u NATO-u. Turska je ranije pozvala Švedsku da onemogući proteste, a kasnije je otkazala posjetu švedskog ministra odbrane Pala Jonsona, ocijenivši da je posjeta “izgubila značaj i značenje”.

    Postojala je nada da će ova posjeta doprinijeti rješavanju problema koji se odnose na švedsko nastojanje da postane članica NATO-a. Turska onemogućava članstvo Švedske i Finske sve dok joj ove dvije države ne isporuče one koje smatra teroristima. Uglavnom se to odnosi na pojedine Kurde.

    Političar krajnje desničarske stranke u Švedskoj Tvrda linija (Stram Kurs) Rasmus Paludan je spalio Kur'an ispred Ambasade Turske u Štokholmu. Ministarstvo vanjskih poslova Turske je saopćilo da je riječ o antiislamskom činu kojim se vrijeđaju svete vrijednosti, kako su naveli, pod maskom slobode izražavanja. Poručili su da je to potpuno neprihvatljivo.

    Konstatovali su da je to još jedan, kako su naveli, alarmantan primjer islamofobije, rasizma i diskriminacije koji su zahvatili Evropu. Pozvali su švedsku vladu da poduzme neophodne mjere. Švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billstrom je spaljivanje Kur'ana nazvao užasnim činom, prenosi BBC.

  • U Švedskoj Policija dozvolila javno spaljivanje Kurana, očekuje se oštar odgovor Turske

    U Švedskoj Policija dozvolila javno spaljivanje Kurana, očekuje se oštar odgovor Turske

    Aktivista krajnje desnice iz Danske dobio je dozvolu policije u Štokholmu da u subotu organizuje protest ispred turske ambasade gdje namjerava da spali Kuraan.

    To bi moglo da zakomplikuje njene napore da ubijedi Tursku da joj odobri prijem u NATO.

    U isto vrijeme i proturske i prokurdske grupe planiraju da održe demonstracije u švedskoj prijestonici povodom najave ovog barbarskog čina.

    Ambasador Švedske u Ankari Staffan Herrstrom pozvan je u Ministarstvo vanjskih poslova Turske, gdje mu je rečeno da Turska najoštrije osuđuje ovaj provokativni čin koji, kako se navodi, predstavlja zločin iz mržnje, te da je ovakav stav Švedske neprihvatljiv.
    Turska odbija da odobri kandidature Švedske i Finske za pridruživanje NATO-u tražeći od Švedske da se obračuna sa kurdskim i drugim grupama koje zvanična Ankara smatra teroristima.

    Događaji slični ovome svakako da neće doprinijeti relaksiranju odnosa između ovih zemalja.

  • Vukanović tvrdi da je Stanivuković napravio zaokret ka “crvenim stazama”

    Vukanović tvrdi da je Stanivuković napravio zaokret ka “crvenim stazama”

    Nakon što je nedavno objavio snimak poznatog opozicionara Draška Stanivukovića i SNSD-ovog šefa banjalučkog odbora stranke Vlade Đajića u bliskom odnosu, Vukanović je sada ponovo prokomentarisao ponašanje Stanivukovića kazavši da je definitivno napravio politički preokret.

    Tokom plivanja za časni krst u Banjoj Luci, Stanivuković i Đajić su snimljeni u dobrom raspoloženju, dok pričaju viceve, što je mnogima bio dobar razlog da još jednom posumnjaju u lojalnost gradonačelnika Banje Luke PDP-u.

    “Treba posvirati, ali i za pas zataknuti, a dara je prevršila svaku mjeru. Najmanje u 10-ak navrata, što u četiri oka što javno. Upozorio sam Draška Stanivukovića da se ne približava Dodiku i režimu, jer će ga uništiti, a svima nama napraviti ogromnu štetu, izazvati smutnje, nepovjerenje i apatiju u narodu, ali nažalost on ne prestaje sa svojom čuvenom ‘simbiozom’ i zaokretom, koji je sam najavio. Ne želim da budem dio bilo kakvih simbioza i dilova, i nakon što je Stanivuković prešao crvenu liniju, iznevjerio narod i građane koji su mu dali podršku jer je najavio zaokret, a on nastavio hoditi utabanim crvenim stazama, moram se distancirati i jasno staviti do znanja da ne podržavam ovo što Stanivuković radi”, rekao je Stanivuković.

    Stanivukovića već neko vrijeme optužuju za saradnju s predstavnicima vlasti u RS-u, a Vukanović sada tvrdi da je on i definitivno napravio politički zaokret, ali da se trudi to prikriti lažima.

    “Puno se stvari proguta zbog opšteg cilja, bio sam strpljiv i čekao da se Stanivuković vrati na politiku koju je, bar deklarativno, zastupao do 2020. godine dok nije postao gradonačelnik, čekao da prođu izbori 2022. kako ne bi javnim kritikama Stanivukovićevih poteza napravio štetu kandidatima opozicije, ali više nema razloga za čekanje povratka jer je jasno da je on pošao putem simbioze i propasti. Dosta je bilo Draškovog populizma, glumatanja, foliranja, obmana, manipulacija i poigravanja emocija masama, kako bi se prikrio zaokret, i narodu treba jasno reći da je paktom sa režimom, koji još uvijek pokušava nevješto da prikrije, izdao glasače k narod koji ga je birao”, navodi Vukanović.

    Lider liste Za pravdu i red dodao je još da Stanivuković nastavlja sa štetnim projektima koje je radila i prethodna vlast u Banjoj Luci.

    “Umjesto zaokreta svjedoci smo da je Stanivuković pristao biti servis krupnog kapitala i tajkuna, da se mijenjaju Regulacioni planovi i daju građevinske dozvole kako im odgovara, namještaju tenderi, zapošljava bez konkursa, da nema nikakve suštinske razlike u ponašanju između Stanivukovića i njegovih prethodnika, od Zgradoljuba Davidovića do Radojičića, samo što se sada sve pokušava prikriti medijskim bombardovanjem, spinovanjem, morem informacija i fotografija.

    Na kraju Vukanović ističe kako je vjerovao Stanivukoviću i da mu je žao što je pogriješio.

    “Sa mnogima sam se u Banjoj Luci posvađao, jer su bili protiv Draška, a sad nažalost vidim da su bili u pravu, i pokušat ću da ispravim greške i da skratim mandat Stanivukovića, jer je to interes svih slobodnih građana Banje Luke i protivnika režima, koji jedino na ovakav način, podvalom, izdajom i iznutra, može da povrati Banju Luku jer su banjalučani u tri izborna ciklusa jasno pokazali da ne podržavaju režim i tiraniju”, zaključio je on u tekstu na svom blogu.

  • Američki obavještajci: Putin je u Ukrajini izgubio gotovo cijelu vojsku okupljenu prije 24. februara

    Američki obavještajci: Putin je u Ukrajini izgubio gotovo cijelu vojsku okupljenu prije 24. februara

    General američke vojske Mark Milley priznao je da je ruska vojska već izgubila “ogromnu količinu ljudi”. On nije naveo tačnu cifru, ali je napomenuo da je to već “puno više od 100.000 ljudi”.

    Broj ruskih žrtava u ratu u Ukrajini dostigao je 188.000 ljudi, pozivajući se na američke obavještajne službe. Toliki broj mrtvih i ranjenih SAD su, prema pisanju medija, predstavile saveznicima na samitu NATO-a, koji je održan 20. januara u vojnoj bazi Ramstein na jugu Njemačke.

    Američko Ministarstvo odbrane je izvijestilo da prije početka rata Rusija je premjestila oko 150.000 vojnika na granice s Ukrajinom. Prema njihovim riječima, kasnije su te jedinice prebačene u Ukrajinu.

    Američki stalni predstavnik pri OSCE-u, Michael Carpenter, rekao je prije invazije da bi Rusija mogla skupiti između 169.000 i 190.000 vojnika na granici s Ukrajinom. Ispostavilo se da je Rusija tokom 11 mjeseci rata izgubila gotovo cijelu vojsku, okupljenu prije 24. februara.

    U septembru je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio mobilizaciju u Rusiji. Još 300.000 vojnika pozvano je u rat u Ukrajini. Krajem oktobra šef Ministarstva odbrane izvijestio je predsjednika da je zadatak mobilizacije 300.000 vojnika završen. Putin je u decembru rekao da je polovina mobilisanih već u zoni borbenih dejstava, a da je 77.000 direktno uključeno u borbe.

    Prema američkim obavještajnim podacima, Rusija je uspjela mobilizirati samo 250.000 ljudi od 300.000 prijavljenih.

    Rusko Ministarstvo odbrane je posljednji put izvijestilo o gubicima na dan početka mobilizacije, 21. septembra. Prema riječima ministra odbrane Šojgua, tokom cijelog rata u Ukrajini je poginulo 5.937 ruskih vojnika.

  • Otkriće u Indiji donijelo detalje o životu jednog od najvećih dinosaura

    Otkriće u Indiji donijelo detalje o životu jednog od najvećih dinosaura

    Paleontolozi u centralnoj Indiji otkrili su fosilizirano mrjestilište dinosaura s 92 gnijezda i 256 jaja koja pripadaju kolonijama divovskih titanosaura koji se hrane biljkama.

    Sudeći po međusobnoj blizini gnijezda, istraživači su zaključili da su dinosauri polagali jaja zajedno u kolonijama ili leglištima, kao što to danas čine mnoge ptice.

    Harsha Dhiman, istraživač na Odjelu za geologiju na Sveučilištu u Delhiju, i kolege također su otkrili rijedak primjerak jajeta u jajetu među ostacima, pojava koja je zabilježena samo kod ptica. To se događa kada se jaje koje treba položiti gurne natrag u majčino tijelo gdje se ugrađuje u drugo jaje koje se još uvijek formira.

    Kako događaji jaje u jajetu nisu dokumentirani kod drugih gmizavaca, moguće je da su titanosauri imali sličan reproduktivni sistem kao kod modernih ptica, koje su živi dinosauri, napisali su istraživači u studiji.

    Međutim, za razliku od većine ptica, titanosauri nisu bili brižni roditelji. Istraživači smatraju da su ova stvorenja vjerojatno polagala jaja i potom ostavila svoje potomke da se sami brinu.

    “Budući da su titanosauri bili ogromnih dimenzija, usko postavljena gnijezda im ne bi dopuštala posjet gnijezdima kako bi manevrirali i inkubirali jaja ili hranili mladunčad, jer bi roditelji stali na jaja i gazili ih”, rekao je glavni autor studije Guntupalli Prasad, paleontolog sa Univerziteta u Delhiju.

    Jaja su često zanemaren, ali iznimno bogat izvor informacija o pticama, gmizavcima, dinosaurima i nekoliko čudnih sisavaca koji ih polažu na kopno više od 200 miliona godina.

    Rijetke fosilizirane ljuske jajeta mogu rasvijetliti ponašanje i prehranu drevnih stvorenja, razotkriti promjene u klimi i rasvijetliti kako su davno izumrla bića živjela i komunicirala.

  • Njemačka i Francuska ostaju rivali 60 godina nakon što su dogovorili “evropsko jedinstvo”

    Njemačka i Francuska ostaju rivali 60 godina nakon što su dogovorili “evropsko jedinstvo”

    Danas, 22. Januara Pariz i Berlin slave 60. godišnjicu Jelisejskog sporazuma, sporazuma o partnerstvu između Njemačke i Francuske kojim su riješeni svi nesporazumi između dvije zemlje i postavljeni temelji evropskog jedinstva.

    januara 1963. godine Jelisejski sporazum su potpisali francuski predsjednik Charles de Gaulle i njemački kancelar Konrad Adenauer.
    Njemačka i Francuska iza sebe imaju cijeli historijat sukoba koji se završava sa krajem Drugog svjetskog rata. Jelisejski sporazum je bio jedan od temelja formiranja prvo Zajednice željeza i uglja, kasnije Evropske ekonomske zajednice, pa nakon Mahstrihtskog ugovora to je kulminiralo u Evropsku uniju. I danas temelji EU počivaju na saradnji te dvije zemlje.

    Ali danas, 60 godina nakon potpisivanja historijskog sporazuma, vidimo brojna neslaganja između te dvije zemlje i različiti pogledi na određena politička pitanja Evropske unije.

    “Nakon početka rata u Ukrajini do izražaja su došle određene razlike u stavovima između Francuske i Njemačke. Ono što je specifično da se ove dvije zemlje, a naročito Francuska, zalažu da bi Evropa trebala imati nešto neovisniju politiku od SAD-a. Međutim, zbog limitiranih kapaciteta vremenom se pokazalo da ni jedna ni druga zemlja nemaju vojne i ekonomske sigurnosne kapacitete da nastupaju nezavisno od SAD-a. Posebno su pokazale da ni jedna ni druga zemlja nemaju pretjeranu volju da adekvatno odgovore na rusku agresiju u Ukrajini. Svakako saradnja se nije poremetila, zdravi rivalitet je nastavljen, ali došlo je ipak do izražaja razlika u stavovima”, rekao je za Klix.ba Jahja Muhasilović, vanjskopolitički analitičar.

    Važna je činjenica da je Francuska bivša kolonijalna zemlja koja još uvijek ima veliki utjecaj na svoje bivše kolonijalne posjede. Danas Francuska kontroliše monetarnu politiku u preko 30 afričkih zemalja. Ta razlika između Njemačke i Francuske stvara razliku i u pogledu dvije zemlje na Evropsku uniju danas.

    “Kapaciteti i potrebe Njemačke su mnogo veće od njenih granica. Stoga je ona više orijentisana prema Evropi za razliku od Francuske, koja je orijentisana i prema Evropi, ali i prema bivšim kolonijalnim zemljama”, rekao je Muhasilović.

    Ipak, suštinskim problemom između Francuske i Njemačke može se smatrati različit pristup generalnim evropskim pitanjima, a razlog toga je što te dvije zemlje jedna u drugoj vide rivale.

    “I jedna i druga zemlja imaju pretenzije, naročito Francuska nakon što je Merkel sišla sa vlasti u Njemačkoj i kada je u Francusku došao Macron. Tada su porasle ambicije. Francuska je počela smatrati da može postati osa oko koje će se EU okupiti. Ali Njemačka u tom smislu zbog svojih ekonomskih kapaciteta, koje nadilaze francuske, ipak se nametnula kao u najmanju ruku ekonomski nosilac i ekonomska osovina Evropske unije. Apetiti i ambicije dvije zemlje zapravo suštinski razlog zašto nekada dolazi do izražaja njihov rivalitet”, rekao je Muhasilović.

    Ipak, bez obzira na rivalstvo i brojne nesuglasice, i dalje vidimo saradnju Francuske i Njemačke, pronalaženje kompromisa i razvoj odnosa.

  • Istražioci 12 časova češljali Bajdenovu kuću, pronađeno još povjerljivih dokumenata

    Istražioci 12 časova češljali Bajdenovu kuću, pronađeno još povjerljivih dokumenata

    Američko ministarstvo pravde otkrilo je više povjerljivih dokumenata tokom pretresa kuće predsjednika SAD Džozefa Bajdena u gradu Vilmingtonu, u saveznoj državi Delaver, saopštio je predsjednikov advokat Bob Bauer.

    Predsjednik Bajden omogućio je u petak pristup svojoj kući kako bi se ”izvršio pretres svih prostorija u potrazi za potencijalnom potpredsjedičkom evidencijom i potencijalnim poverljivim materijalom”, navodi se u saopštenju Bajdenovog advokata.

    Tokom pretresa, koji je trajao više od 12 sati, pronađeni su dokumenti iz Bajdenovog mandata u američkom Senatu, u čijem je sastavu bio 36 godina, dok su drugi dokumenti iz perioda kada je vršio funkciju potpredsjednika SAD.

    Advokat je naveo da ni Bajden ni njegova supruga nisu bili prisutni tokom pretresa, prenosi Tanjug.

  • Požar u diskoteci u Novom Sadu, pronađena dva tijela

    Požar u diskoteci u Novom Sadu, pronađena dva tijela

    U Ulici Račkog na Petrovaradinu broj 79 jutros je došlo do velikog požara u jednom lokalu.

    Kako Telegraf nezvanično saznaje, nakon gašenja vatre u objektu bivše diskoteke pronađena su dva beživotna tijela.

    Istraga je u toku, identiteti žrtava za sada nisu poznati.

  • Eskobar: Crna Gora blizu kolapsa

    Eskobar: Crna Gora blizu kolapsa

    Specijalni izaslanik Sjedinjenih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozorio je na “mnogo mogućih posljedica”, ako Crna Gore ne reši višemjesečnu duboku političku i institucionalnu krizu.

    “Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nisam vidio u bilo kojoj zemlji. Nema vlade. Pale su dvije vlade i nije bilo napretka u formiranju još jedne. Nemaju kvorum u Ustavnom sudu koji bi mogao da potvrdi nove izbore”, rekao je Eskobar u intervjuu za Glas Amerike.

    Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara podsjetio je da na proljeće ističe mandat predsjednika Mila Đukanovića. Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović nedavno je raspisala predsjedničke izbore za 19. mart.

    “Može se dogoditi da nemaju predsjednika da povjeri mandat, da nemaju vladu da krenu naprijed i Ustavni sud da odobri sve odluke i potvrdi rezultate izbora”, naglasio je Eskobar.

    Američki zvaničnik je ponovio da je glavni zadatak da se odmah popune upražnjena mjesta u Ustavnom sudu, “a zatim da se ide na izbore”.

    “Moraju da počnu sa Ustavnim sudom. I van toga, vjerujemo, i ankete pokazuju, da ogromna većina građana želi nove izbore. I to je gdje bi trebalo da počnu”, smatra Eskobar.

    Eskobar je, pozivajući se na mišljenje Venecijanske komisije, poručio i da je veoma opasna bilo kakva pomisao da se “Ustav menja prostom većinom”.

    “Već smo rekli da nismo sigurni da bi to bila ustavno validna vlada. Nismo sigurni da bi mogli da se oslonimo na odluke takve vlade. Ohrabrili smo ih da to ne rade”, zaključio je on.

    Parlamentarna većina proglasila je krajem decembra lidera DEMOS-a Miodraga Lekića za mandatara za sastav nove Vlade Crne Gore na osnovu spornih izmena Zakona o predsjedniku koje je prethodno usvojila u Skupštini, uprkos negativnom mišljenju Venecijanske komisije.

    Zvaničnici SAD i Evropske unije upozorili su da ne bi trebalo birati vladu na osnovu tih izmjena.

    Pregovori o formiranju vlade su u međuvremenu propali.

    Aktuelna vlada premijera Dritana Abazovića je u tehničkom mandatu, nakon što joj je izglasano nepovjerenje prije više od pet mjeseci, podsjeća Glas Amerike, prenosi Tanjug.

    Ustavni sud je u međuvremenu u blokadi jer od ukupno sedam, trenutno ima samo troje sudija i nema kvoruma za odlučivanje o ključnim pitanjima u zemlji.

    Zvaničnici zemalja članica Evropske unije više puta su upozorili Podgoricu na pijretnju zaustavljanja pregovora o pristupanju, ako se ne obezbijedi puna funkcionalnost Ustavnog suda.

    U Crnoj Gori je trenutno u toku novi proces izbora sudija, nakon što prethodni kandidati nisu dobili neophodnu podršku u Skupštini.

  • Povećan iznos kredita građanima Srpske

    Povećan iznos kredita građanima Srpske

    Kreditna zaduženost po glavi stanovnika kod banaka u Republici Srpskoj iznosi 3.035 KM i povećana je za oko 400 KM u odnosu na 2020. godinu.

    Ovo su podaci Agencije za bankarstvo RS, koji su posljednje podatke objavili za treći kvartal 2022. godine.

    – Prema posljednjoj objavi Zavoda za statistiku Republike Srpske, broj stanovnika u Republici Srpskoj je 1.128.309, a ukupan iznos kredita datih stanovništvu iznosi 3.425.500.000 КM, što daje kreditnu zaduženost po stanovniku u iznosu od 3.035 КM. Na kraju 2021. godine ovaj iznos je bio 2.861 КM – kažu u Agenciji za bankarstvo RS.

    Ukupni krediti dati stanovništvu, koje su plasirale banke iz Republike Srpske i organizacioni dijelovi banaka sa sjedištem u Federaciji BiH koji posluju na području Republike Srpske, sa stanjem iznose 3,8 milijardi КM i veći su za 194,6 miliona KM ili 5,4 odsto u odnosu na kraj 2021. godine.

    Najveći dio kredita odnosi se na opštu potrošnju – oko 2,5 milijardi КM i veći su za 110,7 miliona KM ili 5 odsto u odnosu na kraj 2021. godine.

    Prema namjenskoj strukturi kredita plasiranih stanovništvu za opštu potrošnju, nenamjenski gotovinski krediti čine 91,4 odsto i veći su za 104,5 miliona КM ili 5 odsto.

    Značajnije su se povećali krediti za kupovinu robe široke potrošnje za 5,8 miliona КM ili 18 odsto, a smanjili su se lombardni krediti i krediti za kupovinu automobila u odnosu na kraj 2021. godine