VRBAS Media

Autor: INFO

  • Rast fiskalnog prometa 11 puta veći u Srpskoj nego u FBiH

    Rast fiskalnog prometa 11 puta veći u Srpskoj nego u FBiH

    Rast fiskalnog prometa u devet mjeseci ove godine je 11 puta veći u Republici Srpskoj u odnosu na Federaciju BiH, pokazuju podaci entitetskih poreskih uprava.

    Iz Poreske uprave Republike Srpske su za “Nezavisne novine” rekli da je ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u periodu januar – septembar 2025. godine iznosio 14,781 milijardu KM.

    “U istom periodu prethodne 2024. godine ukupan promet iznosio je 8,564 milijarde maraka, što predstavlja povećanje evidentiranog prometa od 73 procenta. Najveći promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u periodu januar – septembar 2025. godine evidentiran je u Banjaluci, kao najvećoj lokalnoj zajednici u Srpskoj”, kazali su iz Poreske uprave RS.

    Ovo znači da je u Republici Srpskoj za godinu dana promet preko fiskalnih kasa povećan za 6,217 milijardi KM.

    Sa druge strane, iz Poreske uprave FBiH naveli su da je u periodu januar – septembar 2025. godine evidentiran ukupni promet u iznosu od 53.786.672.442 KM.

    “Ovo je povećanje od 3.102.944.168 KM, odnosno 6,12%, u odnosu na isti period 2024. godine, kada je ukupni promet iznosio 50.683.728.274 KM”, piše u saopštenju Poreske uprave Federacije BiH.

    Jedan od razloga rasta prometa preko fiskalnih kasa su sigurno poskupljenja, ali to bi moralo uticati na oba entiteta, a ne praviti ovako drastičnu razliku u rastu.

    Ono što se nameće kao jedno od logičnih rješenja je neradna nedjelja, koja je u Federaciji BiH uvedena krajem prethodne godine, što je sigurno dovelo do toga da je stanovništvo nedjeljom kupovalo u Republici Srpskoj.

    Takođe, novi sistem fiskalizacije u Republici Srpskoj koji je zaživio tokom prošle godine, a koji promet robe i usluga evidentira u realnom vremenu i kojim se podaci direktno šalju Poreskoj upravi RS, možda je uticao na razliku između dva entiteta.

    Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, istakao je za “Nezavisne novine” da je evidentno da se u Republici Srpskoj desio izuzetno značajan rast fiskalnog prometa.

    “U komparaciji sa Federacijom BiH je oko 10 puta veći rast fiskalnog prometa. Razumijevajući da je riječ o jedinstvenom ekonomskom prostoru BiH, ovo jeste iznenađujuće i bilo bi dobro da se u narednim mjesecima analiziraju uzroci navedenog. Vjerovatno je da su lokalni eksperimenti zabrane rada na jedan dan u FBiH, izuzev Orašja, doprinijeli navedenom, ali treba tražiti i druge razloge, na primjer, da li je došlo do značajnog unapređenja fiskalne discipline u RS, te da li je došlo do nekih drugih privrednih poremećaja u FBiH”, objašnjava Čavalić.

    Prema njegovim riječima, da je razlika manja, to bi se ignorisalo.

    “Međutim, ako se pogleda da je rast fiskalnog prometa od januara do septembra u FBiH bio oko šest odsto, a u RS u istom periodu preko 70 odsto, to se ne može ignorisati. Bilo bi zanimljivo dobiti detaljnije podatke Poreskih uprava na način da se prate trendovi u gradovima, opštinama koji su bliži entitetskim linijama, kao na primjer, taj da Orašje koje je jedino izuzeto u FBiH od neradne nedjelje, ostvaruje rekorde u rastu”, istakao je Čavalić.

    Dodao je da bi bilo interesantno ispratiti da li je možda došlo do promjene u metodologiji ili nekom drugom načinu evidentiranja i praćenja rasta preko fiskalnog prometa u Republici Srpskoj.

  • Izrael odobrio prvu fazu primirja

    Izrael odobrio prvu fazu primirja

    Izraelska vlada odobrila je okvir za oslobađanje svih talaca, objavila je kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua rano jutros (10.oktobar).

    Kratka objava na X-u fokusirana je na oslobađanje talaca, ali nije spomenula druge dijelove plana američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Gazi. ”

    Vlada je upravo odobrila okvir za oslobađanje svih talaca – živih i mrtvih”, navodi se u objavi.

    Kancelarija je zatim podijellila izjave koje je Netanjahu iznio na sastanku za odobrenje okvira za oslobađanje talaca, uz američkog izaslanika Stiva Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kušnera.

    “Nalazimo se u značajnom razvoju događaja. U posljednje dvije godine borili smo se za postizanje naših ratnih ciljeva. A centri od tih ratnih ciljeva je povratak talaca. Svih talaca, živih i mrtvih. I to ćemo uskoro postići”, rekao je Netanjahu.

    “Pomoć Sjedinjenih Država i hrabrost naših vojnika koji su ušli u Gazu, imala je kombinirani vojni i diplomatski pritisak koji je izolovao Hamas, odnosno doveo nas je do ove tačke”, rekao je Netanjahu.

    Izrael i palestinska militantna skupina Hamas postigli su početni sporazum rano u četvrtak kao dio napora za okončanje sukoba. Sporazum – djelomično posredovan od strane SAD-a – uključuje puštanje svih talaca i povlačenje izraelskih vojnika na dogovorenu liniju u Gazi.

    Izrael bi oslobodio oko 250 Palestinaca koji služe doživotne kazne i otprilike 1700 drugih pritvorenih nakon napada koje je predvodio Hamas prije dvije godine, a koji su pokrenuli rat.

    Vođa Hamasa Halil Al-Haja u video poruci izjavio je da je od posrednika — Katara, Egipta, Turske i SAD — dobio garancije da je izraelski rat u Gazi “potpuno završen” kroz provedbu aktuelnog sporazuma o prekidu vatre.

  • Vukanović i Trivićeva protiv Stanivukovića: Čovjek vlasti, a ne opozicije

    Vukanović i Trivićeva protiv Stanivukovića: Čovjek vlasti, a ne opozicije

    Još do juče tvrdio je da nije SNSD, niti „seoska varalica i kokošar“ koji danas govori jedno, a sutra drugo. Tvrdio je i da za njega prijevremeni izbori u Republici Srpskoj – čak ni prije presude Miloradu Dodiku – nisu dolazili u obzir.

    Ali Draško Stanivuković danas mijenja ton. Spreman je da pregovara s opozicijom, a ne isključuje ni mogućnost da podrži kandidata Branka Blanušu.

    Da li je riječ o stvarnoj promjeni političkog stava ili o taktičkom potezu – pitanje je koje se samo nameće.

    „Na koju stranu mi okrenemo, ja mislim da će se na tu stranu stvari i okretati“, rekao je Stanivuković nedavno, uz napomenu da Srpska demokratska stranka ne može računati na bjanko podršku PDP-a.

    Šta se, međutim, dogodilo između tih izjava i današnjih poziva na jedinstvo, zasad ostaje nejasno. U političkim krugovima se spekuliše da je Stanivuković spreman na dogovor po principu – podrška za podršku, imajući u vidu njegove ambicije za izbore 2026. godine.

    Kako god bilo, gradonačelnik Banjaluke sada poručuje da je otvoren za dijalog, ali i za širu saradnju.

    – Dogovorili smo se da razgovore obavljamo ove i naredne sedmice i da, u tim razgovorima, gospodin Branko Blanuša, koji je kandidat, bude tačka jedinstva naših snaga, PDP, SDS i drugih političkih subjekata. Naša saradnja može da jača, moramo se okupiti oko jednog programa, ideje i cilja, a to je promjena ovog sistema. To je nada narodu, a to je u ovom trenutku taj kandidat – poručio je Stanivuković, koji je prije samo nekoliko dana isticao da „nije prava opozicija, zato što pobjeđuje“.

    Iako je, kako sam voli reći, „pobjednik“, mnogi smatraju da njegov uspjeh ne ide svima u prilog.

    “Čovjek vlasti”

    Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović tvrdi da sa Stanivukovićem više nema šta da razgovara.

    – Nemamo mi šta s njim da sastančimo, mi smo sve razgovore završili. Mislim da je Stanivukovića najbolje raskrinkao Igor Radojičić, koji je rekao da je već dogovoreno da će Draško, ispred tog pokreta za vlast, biti kandidat za predsjednika. On je svjestan reputacione štete koju je nanio sebi i PDP zbog kalkulisanja sa Brankom Blanušom i sad pokušava da se izvadi, kako bi sebi sačuvao koliko-toliko opozicionog legitimiteta i da bi prikrio svoju stvarnu ulogu: da je on čovjek vlasti – izjavio je Vukanović.

    Dodao je da ni SDS ne bi trebalo da pristaje na razgovore sa njim.

    – Stanivuković je nanio dovoljno štete pričom da su ovo Šmitovi izbori, da su nevažni… Neće ništa suštinski uraditi da pomogne Blanuši, a jedini mu je cilj da se on predstavi javnosti kao neko ko je podržao Blanušu. To je jedan podlac, koji je raskrinkan. Ako hoće, neka dođe na neki skup, ali što se nas tiče, on je čovjek režima, što je i sam priznao nekidan – rekao je Vukanović.

    Prema njegovim riječima, Stanivuković će Blanušu podržati „moleći Boga da izgubi“.

    – A da on onda kaže – izgubili ste, sad je red na mene. On stalno govori da je najpopularniji. Vidjećemo na izborima njegovu popularnost, ali i popularnost njegovih satelita. Našu podršku ne može imati, on je kandidat vlasti. Kandidati za inokosne funkcije treba da budu ljudi koji su prepoznatljivi kao iskreni opozicionari, koji nemaju nikakve dogovore sa režimom i koji će biti garant da se neće dogoditi simbioze, papci i prevrati – naglasio je Vukanović.

    “Igrač Milorada Dodika”

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić smatra da je Stanivukovićev obrt uslijedio tek nakon burnih reakcija opozicije i javnosti.

    – Kada je naše reakcije, u kojima smo rekli da smo dali bjanko podršku promjenama i da tu ne bi trebalo da bude nikakvih upitnika, onda je i on sada odlučio da razgovora. Posebno je jasna ona njegova rečenica da će se stvari okretati, gdje se on okrene. Ja sam tada rekla: zar on uopšte razmišlja da se okrene na stranu režima!? Ako on razmišlja da se naginje na stranu režima, onda to nije dobro – rekla je Trivićeva.

    Po njenim riječima, građani su već prepoznali da je Stanivuković „igrač Milorada Dodika“.

    – Sada se, zbog svih reakcija, posipa pepelom. Zanimljivo je i da proziva Dodika zbog česte promjene stavova, što i jeste činjenica, ali evo, on svoje stavove mijenja brže nego Dodik. Dodik poslije Dodika – zaključila je Trivićeva za Srpskainfo.

  • Podrška privredi, infrastrukturi i zaštiti potrošača

    Podrška privredi, infrastrukturi i zaštiti potrošača

    Vlada Republike Srpske utvrdila je danas, na šestoj sjednici, u Banjaluci, Prijedlog zakona o izmjenama zakona o razvoju malih i srednjih preduzeća – po hitnom postupku.

    Razlozi za donošenje Zakona sadržani su u potrebi pojednostavljenja postupka dodjele podsticaja za mala i srednja preduzeća, a s ciljem bržeg i efikasnijeg prilagođavanja potrebama na tržištu.

     

     

    Ovim izmjenama stvaraju se pravne pretpostavke da se podzakonskim aktima uredi cjelokupan postupak dodjele podsticaja, a kojim bi se smanjili administrativni postupci i ubrzala dodjela podsticaja.

    Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj.

    Ministarstvo trgovine i turizma je navelo da će predložena zakonska rješenja u najvećoj mjeri uticati na status potrošača, jer će omogućiti adekvatnu zaštitu potrošača u svim situacijama u kojima se mogu naći pri kupovini proizvoda i usluga, a takođe su uređena pitanja obaveza trgovaca prema potrošačima.

    Zakon uređuje osnovna prava potrošača pri kupovini robe i usluga, zaštitu bezbjednosti života i zdravlja potrošača, obavezu obavljanja trgovačke djelatnosti na pošten način, prodaju proizvoda i pružanje usluga, deklarisanje proizvoda, odgovornost i garanciju za proizvod ili uslugu, nepoštenu poslovnu praksu, usluge od opšteg ekonomskog interesa, ugovore zaključene izvan poslovnih prostorija i prodaju na osnovu ugovora na daljinu, nepoštene odredbe u kupoprodajnim ugovorima, turističke paket-aranžmane, vremensko korišćenje nepokretnosti u turizmu, elektronske instrumente plaćanja, nosioce zaštite potrošača, zaštitu prava potrošača, nadzor i kaznene odredbe, kao i ostala pitanja u vezi sa zaštitom prava potrošača.

    Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o učešću opština i gradova u prihodima od indirektnih poreza i načinu raspoređivanja tih prihoda imajući u vidu izmjene okolnosti u lokalnoj zajednici.

    Članom 9. Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske propisano je da se opštinama i gradovima raspodjeljuje 24% od ukupnog prihoda od indirektnih poreza uplaćenih u budžet Republike sa Јednistvenog računa Uprave indirektnog oporezivanja nakon izdvajanja dijela sredstava za servisiranje spoljnog duga.

    Članom 10. Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske propisano je pojedinačno učešće opština i gradova u raspodjeli prihoda iz člana 9. Zakona, i vrši se prema kriterijumima 75% na osnovu broja stanovnika jedinice lokalne samouprave, 15% na osnovu površine i 10% na osnovu broja učenika u srednjim školama.

    Nova odluka je donesena na osnovu inicijative grada Laktaši u kojem je nedavno počela sa radom Јavna ustanova Srednjoškolski centar, Laktaši.

    Izmjene odluke o koeficijentima su inicirane zbog novonastalih okolnosti kako bi se obezbijedila dodatna sredstva po osnovu prihoda od indirektnih poreza za fukcionisanje Srednjoškolskog centra.

    Vlada Republike Srpske usvojila je Informaciju o inicijativi za pokretanje postupka zaduženja kod Evropske banke za obnovu i razvoj radi sufinansiranja projekta Svjetske banke koji se odnosi na održivu, integrisanu i bezbjednu putnu infrastrukturu.

    Evropska banka za obnovu i razvoj je iskazala spremnost za sufinansiranje projekta Svjetske banke u iznosu do 60 miliona evra pod sljedećim uslovima: dospijeće do 20 godina, uz 5 godina grejs perioda, kamatna stopa šestomjesečni EURIBOR + 1%, jednokratna provizija od 1% iznosa glavnice kredita, provizija na neiskorištena sredstva od 0,5%.

    Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da putem Ministarstva finansija i trezora BiH pokrene proceduru spoljnog zaduženja u svrhu sufinansiranja projekta.

    Projekat Svjetske banke održiva, integrisana i bezbjedna putna infrastruktura odnosi se na rehabilitaciju puteva, naročito dionica sa najvećom potrebom sa aspekta bezbjednosti saobraćaja i otpornosti, te na finansiranje i izgradnju magistralnog puta Brod na Drini (Foča) – Hum (Šćepan Polje) sa međudržavnim mostom.

    Opšti plan finansiranja projekta Svjetske banke u Republici Srpskoj iznosi 142,8 miliona evra, a finansirali bi ga: Svjetska banka sa 81,7 miliona evra, Evropske banke za obnovu i razvoj sa 54,6 miliona evra (iskazana spremnost za 60 miliona KM), dok bi iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan – Bezbjedan i održiv transportni program bilo finansirano 6,5 miliona evra.

    Vlada je prihvatila zaduženje Republike Srpske kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj po Projektu održive, integrisane i bezbjedne putne infrastrukture u iznosu do 81,7 milion evra.

    Ovaj projekat se sastoji od tri komponente: poboljšanje regionalne povezanosti, unapređenje upravljanja sektorom puteva i kontingentni odgovor u vanrednim situacijama.

    Zajam će Republici Srpskoj biti odobren sa rokom otplate 32 godine, uz sedam godina odgode. Kamatna stopa je promjenjiva i sastoji se od referente kamatne stope uvećane za varijabilnu maržu Svjetske banke.

    Vlada je donijela i Odluku o prihvatanju grant sredstava Programa bezbjednost i održivog transporta putem Svjetske banke – Međunarodne banke za obnovu i razvoj za sufinansiranje održive, integrisane i bezbjedne putne infrastrukture u iznosu do 6,5 miliona evra za Republiku Srpsku.

    Grant sredstva namijenjena su ЈP “Putevi Republike Srpske” za sufinansiranje komponenti Projekta za unapređenje bezbjednosti saobraćaja, i to kroz: finansiranje građevinskih radova i opreme za poboljšanje bezbjednosti saobraćaja u deset školskih zona na rizičnim magistralnim putevima, te poboljšanje 18 kilometara puta M16 (od Srpskih Toplica do Karanovca i od Karanovca do Krupe na Vrbasu), uključujući novi sloj asfalta radi sprečavanja proklizavanja.

    Vlada je na današnjoj sjednici donijela Odluku o proglašenju Parka prirode “Guber”, koji se nalazi na teritoriji Opštine Srebrenica u ukupnoj površini od 571,78 hektara.

    Inicijativu za zaštitu navedenog područja podnijela je Opština Srebrenica, nakon čega je Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa izradio Studiju zaštite – stručnu osnovu za proglašenje Parka prirode “Guber”.

    Park prirode “Guber” stavlja se pod zaštitu radi očuvanja bioloških, pejzažnih, hidrogeoloških i geomorfoloških obilježja, te korišćenja u svrhu odmora, rekreacije i zdravstvenog turizma, te predstavlja kombinaciju prirodne i stvorene vrijednosti.

    Posebno se ističe hidrogeološka vrijednost područja, sa preko 40 pojava isticanja mineralnih voda u obliku izvora i pištevina. Najpoznatiji izvori su Crni Guber, Mali Guber, Očna voda i Velika Kiselica.

    Razlozi za donošenje ove odluke, imaju za cilj očuvanje prirode, kao i težnju da se upravljanje zaštićenim područjem bazira na uspostavljanju skladnih odnosa između potreba zaštite prirode i aktivnosti ljudi.

    To podrazumijeva uvažavanje potreba autohtonog stanovništva i lokalne zajednice, uključujući upotrebu resursa za opstanak u onoj mjeri u kojoj to neće izazvati negativan uticaj na primarne ciljeve upravljanja.

    Upravljanje Parkom prirode “Guber” povjerava se Јavnom preduzeću šumarstva “Šume Republike Srpske”, Šumskom gazdinstvu “Drina” Srebrenica.

    Trenutno u Republici Srpskoj postoji 34 zaštićena područja, čija ukupna površina iznosi 73.038,43 ha, a što predstavlja 2,96 odsto teritorije Republike Srpske. Proglašavanjem 35. zaštićenog područja – Parka prirode “Guber” povećava se površina pod zaštitom na 73.596,26 ha, a što predstavlja 2,98 odsto teritorije Republike Srpske.

  • Vučić: Zabrinjavajuća namera da se nastavi sa naoružavanjem Prištine

    Vučić: Zabrinjavajuća namera da se nastavi sa naoružavanjem Prištine

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je zabrinjavajuća namjera da se nastavi sa naoružavanjem prištinskih bezbjednosnih snaga i transformacijom u “vojsku Kosova” i pozvao sve da poštuju norme međunarodnog javnog prava, Povelju UN i rezolucije UN.

    Vučić je, komentarišući to što je Turska dopremila Prištini 1.000 dronova, kazao da to nije sila koja može Srbiju da uplaši, pobijedi, ugrozi, ali da je zabrinjavajuća namjera da se s tim nastavi.

    U Prištini je u srijedu objavljeno da su stigli dronovi Skydagger poručeni od Turske, a prema navodima premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija, stigle su “hiljade dronova”.

    Priština je ranije nabavila i turske dronove TB2 bajraktar i američke dronove puma.

    “Privremene institucije u Prištini pokušavaju da realizuju tzv. desetogodišnji plan tranzicije kosovskih bezbedonosnih snaga u vojsku Kosova. Za tu namenu oni opredeljuju budžetska sredstva, a opremanje složenim borbenim sistemima se intenzivira, u čemu prednjači Turska”, kazao je Vučić.

    Dodao je da im svi ostali, Nijemci, Englezi, Hrvati, Slovenci, daju ponešto.

    “Neki im daju šlemove, neki im daju pancire, neki TKI opremu, uniforme, sredstva za ličnu zaštitu vojnika, Velika Britanija opremu za strelište, poligone za fizičku obuku, Nemačka preko 300 kamiona i ostalih transportnih vozila, 375 komada vozila za razbijanje demonstracija, centar za simulacije, sanitetsku opremu, kabinet za učenje nemačkog jezika”, naveo je Vučić.

    Navodeći da je “snažno reagovao na dodatno naoružavanje Albanaca na Kosovu od strane Turske”, Vučić je rekao da to nije od juče i da će opet razgovarati sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, za kojeg je rekao da je veliki lider kojem će uvijek biti dobar domaćin.

    Naglasio je da je njegov posao da, kada vidi da je njegov narod ugrožen protivzakonitom isporukom oružja, stane na stranu svoga naroda i da se bori za interese svoga naroda.

    “I sasvim sigurno ću razgovarati sa Erdoganom i to ne prvi put. Naime, već pre više od godinu dana, u razgovoru u njihovom predstavništvu pri UN, imali smo bilateralni sastanak, na kojem sam ga zamolio da prekinu sa naoružavanjem Prištine”, rekao je Vučić.

    Dodao je da je tom prilikom ukazao na Rezoluciju SB UN 1244, ali i na druge akte.

    Istu molbu, kako je naveo, uputio je i Amerikancima, a onda su oni ipak Prištini odobrili rakete džavelin, prenosi Tanjug.

    Vučić je istakao da Srbija zahtijeva i moli Ujedinjene nacije da reaguju i da se poštuju rezolucije koje su UN donijele i da se poštuju povelje UN.

    “Nama u ovom trenutku nije potrebno dalje zaoštravanje, čuvaćemo mir i stabilnost. Molimo naše turske partnere, molimo ih još jednom da razgovaraju sa nama, da uvaže naše interese”, naglasio je Vučić.

  • Pritvoreni penzionisani savjetnik direktora Policije RS i sinovi

    Pritvoreni penzionisani savjetnik direktora Policije RS i sinovi

    Odlukom Osnovnog suda u Banjaluci, narednih mjesec dana će iza brave provesti Dragan Simić (58), u međuvremenu penzionisani savjetnik direktora Policije Republike Srpske, i dvojica njegovih sinova, Marko (31) i Miloš (28), koji su uhapšeni u ponedjeljak, 6. oktobra, u Banjaluci, nakon napada na policajce.

    Podsjetimo, bude li im utvrđena krivica, prijeti im do deset godina zatvora.

    Okružno javno tužilaštvo Banjaluka ih tereti za sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje.

    “U Ulici Nikole Pašića, grad Banjaluka, 6. oktobra, oko 14.30. policijski službenici Policijske uprave Banjaluka – Policijske stanice za intervencije, zaustavili su vozilo drugoosumnjičenog (Marka Simića) radi testa na prisustvo droga. Na lice mjesta došli su prvoosumnjičeni i trećeosumnjičeni u namjeri da onemoguće policijske službenike u vršenju službene radnje, te fizički napali policijske službenike S.K. i J.G. i tom prilikom im zadali povrede u predjelu glave i tijela”, rekli su iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

    Tužilac je, podsjetimo, zatražio da budu pritvoreni zbog naročitih okolnosti koje ukazuju da će osumnjičeni ometati krivični postupak uticajem na svjedoke i iz vanrednih okolnosti, jer je riječ o krivičnom djelu za koje se može izreći kazna zatvora do deset godina, a koje je posebno teško s obzirom na način izvršenja ili posljedice krivičnog djela.

  • Fico će tražiti sastanak V4

    Fico će tražiti sastanak V4

    lovački premijer Robert Fico danas je izjavio da će predložiti predsjedniku mađarske vlade Viktoru Orbanu da kao premijer zemlje koja predsjedava grupom Višegradska četvorka (V4) sazove sastanak o reviziji planirane zabrane motora sa unutrašnjim sagorijevanjem, prije nego što to pitanje bude razmatrao Evropski savjet 23. i 24. oktobra, prenose slovački mediji.

    Fico je na pres konferenciji istovremeno izjavio da će sugerisati predsjedniku Savjeta Antoniju Košti da su zaključci ES stvorili uslove za razgovor o budućnosti automobilske industrije EU i njene održivosti, prenijela je agencija Tasr.

    Brisel će razmatrati mogućnost revizije zabrane prodaje vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem, suočen sa nezadovoljstvom pojedinih evropskih proizvođača automobila.

    Evropska komisija se sredinom septembra sastala sa vodećim evropskim proizvođačima automobila kako bi razmotrili rok za zabranu motora sa unutrašnjim sagorijevanjem do 2035. godine. Proizvođači zahtijevaju da vremenski okvir za smanjenje emisije štetnih gasova bude revidiran, navodi Tanjug.

  • Putin priznao: Mi smo srušili avion

    Putin priznao: Mi smo srušili avion

    Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je da je ruska protivvazdušna odbrana ispalila projektile na azerbajdžanski putnički avion neposredno prije nego što se srušio u Kazahstanu u decembru prošle godine.

    Putin je utvrdio da su dva projektila eksplodirala nekoliko metara od aviona, koji je zatim pogođen gelerima, a incident je “djelimično” povezao s navodnim opažanjem ukrajinskog drona na tom području, piše “The Kyiv Independent”.

    Priznanje na sastanku s predsjednikom Azerbajdžana
    Ovo priznanje stiglo je tokom sastanka s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom u Dušanbeu, gdje su se čelnici okupili na regionalnom samitu. Dvojica predsjednika održala su razgovore u rezidenciji Kohi Somon nakon višemjesečnih napetih odnosa između Moskve i Bakua.

    Avion kompanije Azerbaijan Airlines, koji je letio iz Bakua za Grozni u Čečeniji, srušio se u Kazahstanu 25. decembraa 2024. nakon što je bio prisiljen naglo promijeniti kurs. Ranije istrage su zaključile da je letjelicu oborila ruska protivvazdušna odbrana, pri čemu je poginulo 38 od 67 putnika i članova posade.

    Putin tvrdi da je za to saznao prije dva dana
    Tokom razgovora s Alijevom, Putin je izrazio saučešće i najavio da će Moskva sprovesti pravnu procjenu postupaka zvaničnika uključenih u incident. Rekao je da je Rusija tog dana “pratila” tri ukrajinska drona koja su ušla u ruski vazdušni prostor.

    Čelnik Kremlja tvrdi da je za te detalje saznao tek prije dva dana te da se istraga o padu aviona bliži kraju. Dodao je i da će Rusija preduzeti sve potrebne korake u vezi s isplatom odštete. Azerbajdžanski predsjednik zahvalio je Putinu na informacijama i “ličnom” nadzoru istrage, izvijestila je ruska državna agencija TASS.

    Priznanje
    Ova izjava predstavlja dosad najkonkretnije rusko priznanje odgovornosti za incident koji je izazvao oštro pogoršanje odnosa između Bakua i Moskve. Ubrzo nakon pada aviona, Alijev je optužio Rusiju za izazivanje nesreće i kritikovao Moskvu zbog nepriznavanja krivice, prikrivanja dokaza i promovisanja “apsurdnih verzija” događaja.

    Sastanak dvojice čelnika uslijedio je nakon telefonskog razgovora 7. oktobra, što je bio njihov prvi javno poznati kontakt od marta.

    Posljednjih mjeseci Rusija je izvodila napade dronovima u Ukrajini ciljajući lokacije povezane s azerbajdžanskim kompanijama, dok je Azerbajdžan zatvarao ruske propagandne medije i privodio ruske državljane. Baku je takođe otkazao ruske kulturne događaje i optužio rusku policiju za mučenje dvojice azerbajdžanskih državljana koji su preminuli u pritvoru u Jekaterinburgu u junu, prenosi “Index”.

  • Stanivuković se sastao sa Čovićem

    Stanivuković se sastao sa Čovićem

    Draško Stanivuković, lider PDP-a sastao se danas sa Draganom Čovićem, liderom HDZ BiH.

    Stanivuković je na društvenim mrežama objavio da je imao konstruktivan i važan sastanak sa gospodinom Draganom Čovićem.

    “Za evropski put Bosne i Hercegovine potrebna je saradnja, dijalog i odgovornost svih političkih aktera. PDP je spreman da podrži evropske zakone i učestvuje u deblokadi zajedničkih institucija. Naročito je važno usvajanje budžeta, što je ključno za funkcionisanje države i institucija, i u tom pravcu spremni smo da damo naše prijedloge i pružimo podršku”, istakao je Stanivuković.

    Dodao je da se takođe, principijelno zalažu da hrvatski narod u BiH ima pravo da izabere svog predstavnika i u tom pravcu su spremni da podrže izmjene izbornog zakona.

  • Nacrt novog plana otkriva: Izgradnja zgrada od osam spratova, Banjaluka dobija novi most

    Nacrt novog plana otkriva: Izgradnja zgrada od osam spratova, Banjaluka dobija novi most

    Novi most koji povezuje obale Vrbasa, novi kružni tok, nove i proširene ulice, kao i nove zgrade od sedam i osam spratova. To su najznačajnije novosti koje su vidljive u nacrtu izmjena regulacionog plana koji se odnosi na dio banjalučkog naselja Kočićev vijenac.

    Ovaj plan pod nazivom „Jug 6“ od juče se nalazi na javnom uvidu, a reguliše budući izgled prostora između ulica Branka Morače, Radoja Domanovića, Bolanog Dojčina, Kozarske i lijeve obale rijeke Vrbas.

    Ukoliko ova verzija na kraju bude prihvaćena i usvojena u Skupštini grada, ovo banjalučko naselje dobiće četiri nove zgrade od šest spratova i po dvije sa sedam i osam spratova.

    Sve ove zgrade su predviđene da se grade na zelenoj površini između Ulice Uroša Nejakog, Kozarske i Ulice Bolanog Dojčina, odnsono magistralnog puta M-16. Takođe, između novih stambeno poslovnih kompleksa u planu je i velika rekonstrukcija i proširenje Gušića ulice, koja će povezivati Kozarsku ulicu i taj magistralni put.

    „Osnovna izmjena u saobraćajnoj infrastrukturi je u dijelu Gušića ulice koja se definiše i planira kao nova poprečna veza između ulice Bolanog Dojčina i Kozarske ulice. Naime, na dijelu prostora sjeverno od Kozarske ulice planirana je izgradnja različitih objekata (stambenih i stambeno-poslovnih), pa će se pristup i veza sa okolnim prostorom obezbijediti rekonstrukcijom postojeće Gušića ulice. Ostale planirane pristupne ulice do planiranih sadržaja povezuju se sa rekonstruisanom Gušića ulicom površinskim raskrsnicama“, navodi se u tekstualnom dijelu izmjena regulacionog plana.

    U grafičkom prikazu dokumenta, pored prostora na koji se Nacrt izmjene Regulacionog plana “Jug 6” odnosi, vidljivi su i prijedlozi značajnih promjena i u okolnim saobraćajnicama. Prije svega riječ je o ucrtanom mostu, koji će sa proširenom saobraćajnicom povezivati Kozarsku ulicu i ulicu Od Zmijanja Rajka na drugoj strani Vrbasa. Dalje bi Kozarska ulica trebalo da bude spojena sa magistralnim putem M-16 izgradnjom novog kružnog toka i poprečne saobraćajnice.

    Sa izradom izmjene dijela Regulacionog plana počelo se nakon što je Skupština grada u junu dala zeleno svjetlo. Nosilac i naručilac dokumenta je Gradska uprava i nadležno odjeljenje, a izvršilac je preduzeće „PLAN“ doo Banjaluka.