Autor: INFO

Uručena prva opomena na KiM

Kosovska policija uručila je u noći između ponedeljka i utorka prvu opomenu za vozila koja nisu preregistrovana sa srpskih registarskih tablica na RKS tablice.

Na administrativnom prelazu Jarinje, nekoliko minuta posle ponoći i isteka roka za preregistraciju, koji je postavila Priština, ukor je uručen vozilu registrovanom na KM tablice kojim je upravljala žena, javio je reporter portala Kosovo onlajn sa Jarinja.

Ta žena je za portal rekla da su joj policajci uručili papir koji sadrži smernice za preregistraciju.

Kako je istakla, ne planira da registruje vozilo na RKS tablice, ali čeka odluku zvaničnog Beograda.

U ponoć je istekao rok koji su privremene institucije u Prištini dale za preregistraciju vozila na RKS tablice.

Reporter Kosovo onlajna javlja da je na administrativnom prelazu Jarinje za sada mirno, da je saobraćaj smanjenog intenziteta, a da je pojačano prisustvo kosovske policije.

Priština je, i pored zahteva SAD i EU da rok o preregistraciji vozila odloži za 10 meseci, u petak odlučila da tu odluku primeni u četiri faze.

Najavljeno je da će u prvoj fazi – od danas do 21. novembra, vozačima automobila sa srpskim tablicama kosovska policija uručivati ukor i zahtev da registruju vozila na RKS tablice.

U drugoj fazi, od 21. novembra do 21. januara, Srbi sa KiM sa srpskim registarskim tablicama biće kažnjavani sa 150 evra, najavljeno je u Prištini.

Treća faza predviđa izdavanje probnih tablica i trajaće do 21. aprila, kada će, prema odluci vlade privremenih prištinskih institucija, na KiM biti zabranjene srpske registarske tablice.

Srpski lista saopštila je da će na prvo izricanje novčane kazne Srbi sa severa KiM pružiti žestok odgovor i otpor.

1 Novembra, 2022
Srpska iduće godine vraća duplo više duga nego u 2022.

Izdaci za otplatu duga Republike Srpske u 2023. godini iznose 922,4 miliona KM, što predstavlja uvećanje od čak 472,1 miliona KM, u odnosu na sredstva planirana drugim Rebalansom budžeta za 2022. godinu
Odnosno, povećanje je više nego duplo u odnosu na tekuću godinu. U 2022. vratili smo 450,3 miliona maraka duga, a u 2023. moramo da vratimo 922,3 miliona.

“Projekcija izdataka za otplatu dugova je u skladu sa planom otplate ino i unutrašnjeg zaduženja, ažuriranog plana povlačenja po investicionim kreditima u 2023. godini, planiranog finansiranja budžeta za 2023. godinu, te očekivanog kretanja kamatnih stopa i deviznih kurseva u narednom periodu”, navodi Vlada u obrazloženju Prijedloga budžeta RS za 2023.

Iza ovih birokratskih formulacija krije se potencijalno novo zaduženje za otplatu starih kredita. Naime, na sjednici Narodne skupštine 2. novembra, na kojoj će biti razmatran budžet, nalazi se i Odluka o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2023, prenosi Srpskainfo.

Tom odlukom se odobrava dugoročno zaduživanje Srpske u maksimalnom iznosu većem od milijarde KM, preciznije do 1.080.000.000 KM.

“Sredstva iz podtačke 1) ove tačke biće upotrijebljena u skladu sa namjenama propisanim članom 14. Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske”, piše u toj odluci.

Dalje, u pomenutom članu 14 zakona se navodi da se Republika Srpska može dugoročno zadužiti za: finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS…

Dakle, novo dugoročno zaduženje, prema zakonu, može da bude iskorišteno i za otplatu starih dugova koji će u 2023. biti znato veće opterećenje na budžet nego ove godine.

1 Novembra, 2022
Gaspromu dozvoljeno da ispita mjesto eksplozije

Kompaniji Gasprom dozvoljeno je da ispita mjesto na kojem su oštećene cijevi gasovoda “Sjeverni tok”, saopštio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.
Napadi na gasovode “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2” izvedeni su 26. septembra.

Prema informacijama danskih i švedskih vlasti otkriveno je curenje gasa na dva mjesta na “Sjevernom toku” i na jednom mjestu na “Sjevernom toku 2” kod ostrva Bornholm.

Njemačka, Danska i Švedska ne isključuju mogućnost da se radi o diverziji.

Ruski predjsednik Vladimir Putin izjavio je da nema sumnje da se po pitanju gasovoda “Sjeverni tok” i “Sjeverni tok 2” radi o aktu međunarodnog terorizma.

Prema njegovim riječima, to je najopasniji presedan, jer konkurenti na taj način tjeraju Evropljane da kupuju energente po višim cijenama.

1 Novembra, 2022
Vidović: Ima još prostora za povećanje plata u realnom sektoru

Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je večeras da je svake godine osnovni postulat aktuelne Vlade Srpske bio da stvara dobar poslovni ambijent, te da je na više frontova uticala na plate u realnom sektoru i da ima još prostora za njihovo povećanje.

“Mi smo, primjera radi, naš takozvani poreski klin, odnosno opterećenje plate, sa 38,5 sveli na 34,1 odsto i poslodavci su rekli da su zadovoljni sa tim. Nadam se da će i naša iduća Vlada, kao i u Federaciji BiH, uvesti porez na dividendu, jer ako uvedemo taj porez, koji jedino BiH u cijelom svijetu nema, onda bi se ovaj poreski klin mogao još više smanjiti u korist plata radnika”, rekla je Vidovićeva.

Ona je navela da rast plata u privredi posmatra prema onome koliko se poreza i doprinosa vraća za plate i istakla da su i u prošloj i u ovoj godini to bile značajne cifre, daleko veće nego što je planirano.

“Mi sad, za prvo polugodište ove godine, imamo isplatiti 23 miliona KM poslodavcima povrata poreza i doprinosa na povećanja plata, ne na cijelu platu, samo na ono što se poveća. Moja procjena je da su te plate dosta dobro rasle s obzirom na takvu cifru”, rekla je Vidovićeva.

Ona je napomenula da je veoma teško domaćim poslodavcima biti konkurentan u svijetu i ocijenila da su veoma dobro izdržali i prošlu i ovu godinu.

“Mi imamo najbolju pokrivenost uvoza izvozom ovdje u okruženju, poslije Slovenije. To je sad 77,8 odsto, a bilo je i do 82 posto. Izvozno, na međunarodnom tržištu, evropskom tržištu, postižu se dobri rezultati”, rekla je Vidovićeva za RTRS.

Ona je istakla da je to veoma značajno za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita zemlje, koji je, kako je navela, nekada bio u milijardama, a sada se mjeri stotinama miliona.

“To je veoma važno za Republiku Srpsku”, naglasila je Vidovićeva.

Ona smatra da trenutni način određivanja minimalne plate nije dobar i da je Ministarstvo finansija Republike Srpske u Ekonomskoj politici predložilo da u idućoj godini bude dogovoren i utvrđen sistem obračuna minimalne plate, kao što postoji za penzije.

“Bilo bi jako dobro kada bi se potpisali granski kolektivni ugovori, da svaka grana ima svoju minimalnu platu”, navela je Vidovićeva i izrazila nadu da će se sindikat i poslodavci u narednom periodu usaglasiti o toj metodologiji.

Vidovićeva je ocijenila da su generalno, i radnici, i poslodavci odradili vrlo važan posao tokom pandemije virusa korona, a i poslije.

“Mi smo prezadovoljni, u 2021. već smo imali više zaposlenih nego prije pandemije virusa korona, što je veoma dobro i malo zemalja je imalo taj podatak. Zato smo i pomagali u koroni da bismo održali broj radnika”, rekla je Vidovićeva.

Govoreći o penzijama, Vidovićeva je rekla da su one u Republici Srpskoj stabilne, da nema problema u isplati, i da sve što nedostaje od doprinosa, bude nadoknađeno iz budžeta.

“Doprinos koji se skuplja za penzijsko-invalidsko osiguranje nije dovoljan da se isplate penzije, imali smo samo jedan mjesec kada je to bilo bilo jedan na jedan, prošle godine u decembru”, rekla je Vidovićeva.

Ona je dodala da će Vlada nastojati i u sljedećoj godini da poveća penzije jednokratnim pomoćima i nivelacijama.

Vidovićeva je izrazila nadu da neće biti recesije, iako je svi važniji svjetski ekonomisti prognoziraju.

“Recesija je nešto strašno i pogotovo mi ovako mali teško ćemo to preživjeti, ali moraćemo”, rekla je Vidovićeva.

Ona je ocijenila da će u Republici Srpskoj, u slučaju recesije, veliki problem biti uticaj izvana jer će doći do velikih poremećaja u Evropi, u industrijski razvijenim zemljama.

“Njihov pad bi mogao katastrofalno da utiče na nas. Plašimo se šta će biti na proljeće. Moramo se tome prilagođavati da bi naša privreda opstala”, poručila je Vidovićeva.

1 Novembra, 2022
Od danas obavezna zimska oprema, evo šta ona podrazumijeva

Zimska oprema od danas je obavezna za sva vozila u Republici Srpskoj i BiH, bez obzira na vremenske uslove, a to znači zimske gume na vozilima, koje su od presudne važnosti za bezbjednost vozača i putnika, rečeno je iz Auto-moto saveza (AMS) Srpske.

Samostalni viši stručni saradnik za odnose sa javnošću i međunarodnu saradnju AMS-a Perica Pećanac rekao je Srni da vozilo treba pripremiti za vožnju u surovim zimskim uslovima, da su gume od presudne važnosti za bezbjednost vozača i putnika.

“Najbolje je već sada staviti na automobil sve četiri zimske gume, iste marke, modela i dimenzije koju propisuje proizvođač automobila”, rekao je Pećanac.

On je dodao da za vrijeme zimskih uslova na putevima nije dozvoljen saobraćaj motornim i teretnim vozilima sa priključnim vozilom koja ne posjeduju zimsku opremu, kao i vozilima koja posjeduju, a ne koriste zimsku opremu.

“Posjedovanje zimske opreme za sva vozila, izuzev motornih vozila na dva ili tri točka, četvorocikla, traktora na točkovima i traktora na gusjenicama, obavezno je do 1. aprila 2023. godine”, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske.

Pod zimskom opremom podrazumijevaju se pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima vozila ili pneumatici za zimsku upotrebu na pogonskim točkovima i lanci za snijeg, odnosno drugi uređaji za povećanje trakcije spremne za postavljanje na najmanje dva pogonska točka.

Zimska oprema podrazumijeva i pneumatike za ljetnu upotrebu na svim točkovima s najmanjom dubinom profila od četiri milimetra i lanci za snijeg, odnosno drugi uređaji za povećanje trakcije spremne za postavljanje na najmanje dva pogonska točka.

Pod zimskim uslovima na putu podrazumijeva se situacija kada pada snijeg i kada se snijeg nalazi na kolovozu, kada na kolovozu ima ugaženog i zaleđenog snijega, kada pada kiša i ledi se na kolovozu i kada je kolovoz zaleđen.

Za vrijeme zimskih uslova zabranjuje se saobraćaj motornim i teretnim vozilima sa priključnim vozilima koja ne posjeduju zimsku opremu, kao i vozilima koja posjeduju, a ne koriste zimsku opremu.

MUP Srpske, s ciljem održavanja povoljnog stanja bezbjednosti, podsjeća učesnike u saobraćaju da je potrebno da se pripreme za uslove vožnje u promijenjenim vremenskim prilikama, uz apel na poštovanje saobraćajnih propisa.

Iz AMS-a Srpske savjetuju da se radnje u saobraćaju zimi, bilo da je u pitanju promjena pravca ili brzine kretanja, moraju obavljati sporije, jer nagle mogu dovesti do gubljenja kontrole nad vozilom.

Zimi je potrebno držati duže ostojanje od vozila ispred, jer će vozači imati više vremena da bezbjedno zaustave vozilo, bez naglog i opasnog kočenja.

Iz AMS upozoravaju da lanci za snijeg nisu zamjena za zimske gume, već predstavljaju koristan dodatak, te da se koriste isključivo za vožnju po snijegu i po pravilu treba da se koriste i na vozilima koja imaju pogon na sva četiri točka, s tim što se tada oni montiraju samo na prednjem ili zadnjem paru točkova.

1 Novembra, 2022
Hil: “Spor oko tablica neće riješiti ključna pitanja između Beograda i Prištine”

Ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil izjavio je večeras da prevazilaženje spora oko preregistracije vozila neće doprinijeti rješavanju ključnih pitanja između Beograda i Prištine.

Hil je rekao da se prištinske vlasti osjećaju kao da su u sivoj zoni kada je u pitanju članstvo u međunarodnim organizacijama, uključujući i UN, a da Srbija ima pravo da postavlja pitanje šta će biti sa srpskom zajednicom na KiM.

– Srbija ima pravo da postavlja pitanje šta će biti sa srpskom zajednicom na Kosovu, mogu li se Srbi osjećati komforno na Kosovu, da li mogu osjećati podršku i zaštitu zakona, da li mogu očuvati svoj identitet. To su pitanja od ključnog značaja i to u tom smislu da kosovsko pitanje bude internacionalizovano, a da srpska zajednica neće biti zaboravljena – naveo je Hil.

Ističući da su to ključna pitanja, Hil kaže da se umjesto toga “vrtimo oko pitanja registarskih tablica”.Ad

– Kako god da se završi to pitanje, ne mislim da će riješiti ključne zabrinutosti obje strane – članstvo u međunarodnim organizacijama Kosova i pitanje budućnosti srpske zajednice. Registarske tablice to neće riješiti – ističe on.

Navodeći da nije pregovarač u dijalogu, Hil je ukazao na to da je, kako je naveo, “EU radila naporno i dugo na tom pitanju”.

Smatra i da rješenje treba da proizađe iz Briselskog dijaloga i da Beograd i Priština treba da sarađuju u rješavanju otvorenih pitanja.

– Ne želimo da se dijalog pretvori u rješavanje sporova, želimo da se dijalogom rješavaju i veća pitanja – kaže Hil.

1 Novembra, 2022
Vučević o stavu Srbije pred istek kritičnog roka u ponoć na Kosovu

Naše crvene linije su: nema Bljeska i Oluje, nema 2004. godine. Bude li nastao pogrom Srba, Srbija će adekvatno reagovati.

Izjavio je ovo novi ministar odbrane Srbije Miloš Vučević večeras na Blic televiziji, na manje od dva sata uoči još jedne kritične tačke kosovske krize: isteka roka za preregistraciju vozila, večeras u ponoć.

– Srbija ne želi destabilizaciju regiona. Ne želi, ne daj bože, sukobe ili ratove. Mi smo ratovali i više nego što je trebalo u 20. vijeku. Ali administracija u Prištini treba da zna da naša želja za mirom, dijalogom i kompromisom nije znak slabosti. I to nije prijetnja nikome, mi se ne igramo tih stvari. Ovo nisu ratne igre! Ovo je poruka odgovorne države. Ovo je poziv da se vratimo za pregovarački sto. Srbija neće biti džak za udaranje – izjavio je ministar Vučević.

Vučević je kazao da kao ministar odbrane nema pravo da bude uplašen zbog situacije na Kosovu i Metohiji, ali da je zabrinut zbog moguće eskalacije.

– A šta Srbija može ako dođe da eskalacije, rasplamsavanja, podizanja tenzija, nereda? Ne možemo ništa da uradimo? – upitala je Vučevića autorka emisije Ivana Mastilović Jasnić.

– Pustite to, da ne možemo. Možemo! Ne želimo da idemo u eskalaciju, ali Srbija ima pripremljen odgovor na sve moguće scenarije – odgovorio je ministar Vučević, piše Blic.

1 Novembra, 2022
Mazalica: Stanje očaja opozicije postaje veliki problem za Srpsku

Ne vidim razlog zašto je opozicija najavila protest ispred Javnog servisa Republike Srpske budući da je njima javni servis nudio i ustupao prostor za izlaganje njihovih političkih stavova koji oni uglavnom nisu koristili.
Rekao je ovo Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji je gostujući u Temi dana ATV komentarisao posljednje poteze opozicije u Srpskoj. Što se tiče najavljenog protesta ispred RTRS, Mazalica kaže da ne vidi nijedan razlog kojim bi predstavnici opozicije bili oštećeni djelovanjem Javnog servisa

„Što se tiče protesta, oni vjerovatno pokušavaju mijenjati lokacije računajući da će dobiti nešto novo. Vjerovatno sada, nakon odluke Centralne izborne komisije (CIK), pokušavaju izvršiti politički pritisak da CIK promijeni svoj stav. Malo je targikomično vidjeti Crnatka (član PDP-a) koji je do prije par dana govorio da moraju poštovati odluke CIK-a, sada se te odluke osporavaju“, rekao je Mazalica za ATV.

Podsjetio je i na veliki skup koji je organizovao SNSD u Banjaluci na kojem se, tvrdi Mazalica, okupio najveći broj građana u istoriji Banjaluke, odakle je poslata važna poruka. Skup je pokazao, kaže Mazalica, kako bi narod reagovao kad bi se ponavljali izbori i kolika je spremnost da se izborna volja odbrani.

„Treba reći da nije bilo nepravilnosti, nije bilo toliko problematičnih biračkih mjesta da bi se izborni proces za predsjednika Republike Srpske mogao tako kontaminirati da bi on eventualno mogao dati drugačiji ishod. Ta razlika koja je bila između Milorada Dodika (SNSD) i Jelene Trivić (PDP) od 30.000 je manje-više ostala. Jasno je da je nemoguće bilo, čak ni ovim pokušajima podmetenja falsifikovanih listića, da se ponove izbori. Jasno je da toga nema, jasno je da je Milorad Dodik predsjednik Republike Srpske. Jasno je i da su građani izašli na naš veliki miting i da su pružili podršku Miloradu Dodiku“, poručio je Mazalica.

Ovo što opozicija sada pokušava je možda i opravdavanje stvari koje su radili, smatra Mazalica i očekuje da će moguće dalje opravdavanje nastupiti u slučaju njihovog ulaska u Savjet ministara BiH bez srpskog legitimiteta.

„SNSD je u ovih 16 godina znao izgubiti izbore na nekim nivoima, pa smo mi opet nastavili borbu političkim sredstvima protiv naših političkih protivnika. Ono što radi opozicija je ugrožavanje nekih osnovnih principa demokratije i političke kulture, gdje umjesto da prizanju poraz i čestitaju pobjednicima, oni izazivaju ulicu, idu na pritisak na institucije koje su zarobili svojim nelegalnim izborom i nelegitimnim CIK-om. Onda pokušavaju da ospore pobjedu ili da negiraju svoj ubjedljiv poraz na izborima i to je nešto što govori samo o njima i njihovoj frustraciji. Nakon toliko godina ne mogu da shvate da nisu u pravu, da su izgubili izbore. Njihovo stanje očaja postaje veliki problem za Republiku Srpsku upravo zato što se oni uzurpiranjem bh. institucija obračunaju sa vlasti u Republici Srpskoj, praktično štete i samoj Republici Srpskoj. Srpska je oštećena time što se o predsjedniku odlučivalo u ponovnom kontrolnom brojanju u Sarajevu“, izjavio je Mazalica dodavši da opozicija pribjegava izdaji Republike Srpske kada ne mogu da na normalan način dođu do vlasti.

1 Novembra, 2022
Borenović objavio 20 razloga zbog kojih ne prihvata rezultate CIK

Neki od razloga su fizički napadi na članove biračkih odbora i na posmatrače, kandidovanje ljudi iz SNSD u biračke odbore umjesto “fiktivnih” kandidata, nedostatak 62 vreće sa neiskorištenim biračkim materijalom, nedostatak 23 izvoda sa Centralnog biračkog spiska, podatak da 80 odsto glasačkih listića nije spakovano kako treba…– Meni nije ni odgovorno, ni opravdano i ja ovo ne mogu prihvatiti. Zbog naroda, zbog društva, zbog generacija kojima hoćemo da ostavimo uređen sistem, normalnu i slobodnu zemlju, a ne ovakvu, okovanu kriminalom i korupcijom koja počinje od izbora. Jer ko krade na izborima, krašće i na pozicijama na koje dođe nakon takve “pobjede”. Krade i krašće od naroda. Ne mogu prihvatiti ni da je “sloboda medija” tolika da javni servis ima “slobodu” da u svojim informativnim emisijama iznosi najbrutalnije laži, etiketira predstavnike opozicije, optužuje za gnusne radnje, jer im se vijesti spremaju u partijskom komitetu. Zato, vidimo se u srijedu u 18 časova ispred RTRS – poručio je Borenović.

1 Novembra, 2022
Opozicija treći put izvodi građane na proteste u mjesec dana

Opozicione partije SDS, PDP i pokret Za pravdu i red izvode građane na proteste po treći put u zadnjih mjesec dana u najvećem gradu Srpske, ali ovaj put ne zbog izbornih krađa već zbog uređivačke politike RTRS.

Kandidatkinja za predsjednika Republike Srpske i poslanica PDP u parlamentu RS, Jelena Trivić, najavila je da će novi, “narodni protest” biti održan u srijedu od 18 časova, na Trg Republike Srpske u Banjaluci, gdje se nalazi sjedište RTRS.

– Pozivam građane da zajedno u srijedu ispred RTRS pošaljemo poruke koje se, nažalost, ne mogu čuti kroz program javnog servisa, koji je zarobljen. RTRS kao jedan od stubova naše Republike, nažalost, odavno je u službi jedne partije i jednog režima. Vidimo se u srijedu, nema stajanja! Stop tiraniji i diktaturi – navela je Trivićeva na društvenim mrežama.

Najava novih poteza
Ona je dodala da će doći pravda za sve one ljude koji su željeli promjene, jer je njihova izborna volja pokradena.

Trivićeva je ponovila da ne prihvata izborne rezultate koji su “tačan zbir netačnih podataka” i da neće čestitati Miloradu Dodiku pobjedu.

Predsjednik pokreta Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, potvrdio je da će doći na protest ispred zgrade RTRS zbog, kako navodi, sramnog izvještavanja.

– Pored toga, protestovaćemo zbog rada i kampanje RTRS u korist režima ove partijske televizije, koja je sve samo ne javni servis svih građana. Ovo je najava poteza koje ćemo povlačiti. Nemamo namjeru da ustuknemo pred pravnim nasiljem zarobljenih institucija i kriminalom koji se dešava – istakao je Vukanović.

S druge strane, partije vladajuće većine osuđuju najavljeni protest ističući da opozicija na ovaj način želi da destabilizuje Republiku Srpsku.

Imaju li protesti kod nas ikakvu svrhu i da li se njima išta mijenja?

Socijalni bunt
Sociolog Vladimir Vasić ističe za Srpskainfo da u BiH nedostaje socijalni bunt koji bi bio van političkih okvira i nezavisan od stranaka.

Dodaje da su protesti u BiH uglavnom politički obojeni, a građani se iskorištavaju u svrhu ličnih i političkih interesa.

– Nama nedostaje protest koji će da bude opozicija i vlasti i opoziciji u političkom smislu. Ovi protesti koje smo do sada vidjeli u BiH su klasične političke predstave, bilo da su ih organizovali vlast ili opozicija. Građani koji nisu politički opredijeljeni već su na neki način zasićeni tim što vide – ocjenjuje Vasić.

On ističe da se tom političkom konotacijom protesta na neki način ubija građanski aktivizam i čista namjera građana da izađu na ulice i izraze svoj bunt, kao što to čine u Zapadnoj Evropi, gdje ljudi izlaze na ulice iz socijalnih razloga.

Za razliku od Zapadne Evrope, kako kaže Vasić, protesti u BiH imaju uskopolitičku konotaciju i nema jasnog socijalnog bunta.

– Nedostaje mladih ljudi na protestima, nedostaje studenata. Ne možemo tražiti promjene od ljudi u nekoj trećoj dekadi života. Mislim da totalno pogrešno percipiramo tu potrebu za protestima i u totalno pogrešnom pravcu se kreću ovi protesti građana – smatra Vasić.

Konkretni zahtjevi
Kada bi se analizirala struktura stanovništva koja dolazi na proteste, kako ističe Vasić, vidjelo bi se da su to isključivo građani koji su tu došli po partijskoj liniji.

Smatra da sasvim mali broj građana tu dolazi svojom slobodnom voljom.

Komentarišući proteste ispred RTRS, Vasić kaže da se na taj način ne može uticati na nečiju uređivačku politiku.

Dodaje da svaka vlast na neki način ima na svojoj strani medije.

– Mislim da nije korektno i da je opasno uvlačiti medije, pogotovo javni servis Srpske, u te neke uskopolitičke strukture. Mediji su, takođe, jedna od važnijih institucija Srpske i može im se na drugi način prići u smislu korigovanja njihove uređivačke politike, a ne protestima – ističe Vasić.

On kaže da, ako se već organizuju protesti, onda treba decidno navesti šta, kako i na koji način nešto treba da se promijeni.

– Ne može se doći i reći “hoćemo da promijenimo uređivačku politiku”. Na protestima trebaju da se kažu konkretni zahtjevi šta se želi promijeniti i ponuditi mehanizme kako to da se riješi. Kod nas nedostaju konkretni prijedlozi na protestima kako nešto promijeniti. Čujemo samo “ajmo da rušimo institucije”. Ne možemo to da radimo, to prosto ne stoji – zaključuje Vasić.

1 Novembra, 2022