VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zoran Tegeltija bi trebao dati ostavku na funkciju ministra finansija i postati direktor UIO

    Zoran Tegeltija bi trebao dati ostavku na funkciju ministra finansija i postati direktor UIO

    Zoran Tegeltija je juče imenovan za ministra finansija BiH, ali za nekoliko mjeseci bi mogao dati ostavku na tu funkciju, saznaje Klix.ba.

    Naime, prema nezvaničnim informacijama, SNSD i HDZ su postigli dogovor da pozicija direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) pripadne stranci sa sjedištem u Banjoj Luci.
    U rukovodstvu SNSD-a već vide Tegeltiju, bivšeg ministra finansija RS-a i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, kao budućeg direktora UIO i čovjeka koji će zamijeniti Miru Džakulu (HDZ) koji već dva mandata vlada ovom krucijalnom državnom institucijom. Džakuli je, podsjetimo, istekao mandat i novoformirano Savjet ministara BiH treba novo ime.

    Dodik namjerava čuvati Tegeltiju u Savejtu ministara BiH sve do trenutka kada bude potrebno imenovati novog direktora Uprave za indirektno oporezivanje.

    Plan je da nakon Tegeltijine ostavke u njegovu fotelju ministra finansija BiH zasjedne kadar SNSD-a i to će najvjerovatnije biti neko sa područja istoka Republike Srpske, tačnije iz Istočnog Sarajeva.

    Tako bi lider SNSD-a smirio gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubišu Ćosića i njegovu svitu koji su početkom ove sedmice javno govorili o nezadovoljstvu određenim kadrovskim rješenjima. Ipak, nakon sastanka u Banjoj Luci (utorak), odlučili su podržati Savjet ministara BiH.


    Za ovaj potez bi trebali dobiti mjesto ministra finansija BiH ili eventualno čelnu funkciju neke državne agencije. Opcija je i da upravo Ljubiša Ćosić bude kandidovan kao zamjena za Tegeltiju što znači da bi Istočno Sarajevo trebalo novog gradonačelnika.

    Tegeltija je juče potvrđen i kao zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto.

  • Šef Kabineta gradonačelnika Bijeljine podnio ostavku

    Šef Kabineta gradonačelnika Bijeljine podnio ostavku

    Mladen Arsenović, šef Kabineta gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića, podnio je neopozivu ostavku na to mjesto, javljaju bijeljinski lokalni mediji.

    Kako saznaje portal “Dešavanja u Bijeljini”, Arsenović je ostavku na mjesto Šefa kabineta zvanično predao na protokol Gradske uprave Grada Bijeljina juče tako da od 1. februara više neće obavljati tu dužnost.

    Mladen Arsenović je bio jedan od najodanijih saradnika gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića i jedan je od prvih zvaničnika po funkciji koga je Petrović imenovao stupajući na funkciju gradonačelnika Bijeljine.

    Arsenović je ostavku najavljivao još u decembru 2022. godine.

  • Počinio veleizdaju: Nijemac uhapšen zbog odavanja podataka Rusiji

    Počinio veleizdaju: Nijemac uhapšen zbog odavanja podataka Rusiji

    Njemački državljanin uhapšen je na aerodromu u Minhenu pod sumnjom da je počinio veleizdaju saradnjom sa jednim obavještajcem radi odavanja podataka Rusiji, saopštila je danas kancelarija njemačkog državnog tužilaštva.
    Muškarac identifikovan kao Artur E. uhapšen je u nedjelju, 22. januara, po dolasku u NJemačku iz SAD, navodi se u saopštenju i dodaje da je sarađivao sa Karstenom L. iz njemačke spoljne obavještajne agencije /BND/.

    Karsten L. je uhapšen u decembru zbog sumnje da je špijunirao za Rusiju.

    Artur E, koji ne radi za BND, navodno je prenosio ruskoj obavještajnoj službi informacije koje je dobijao od Karstena L, navodi njemačko tužilaštvo.

    Artur E. je izveden pred sud u ponedjeljak, 23. januara, i zadržan je u pritvoru, dodaje se u tekstu.

    Istraga je obavljena u bliskoj saradnji sa BND-om i američkim Federalnim istražnim biroom.

  • Poslanica Bundestaga o slanju njemačkih tenkova Ukrajini: Istorijski pogrešna odluka

    Poslanica Bundestaga o slanju njemačkih tenkova Ukrajini: Istorijski pogrešna odluka

    Odluka Njemačke da uputi tenkove “leopard” Ukrajini i da dozvoli drugim zemljama da rade to isto je “istorijski neispravno”, izjavila je poslanica Bundestaga iz Lijeve partije Sevim Dagdelen, članica Parlamentarnog savjeta NATO-a.
    U intervjuu za kanal Demokrasi Nau Dagdelenova je naglasila da je umjesto slanja naoružanja Ukrajini potrebna demokratija.

    – Odluka da se šalju borbeni tenkovi Ukrajini je istorijski pogrešna odluka. I ona je postala moguća pod pritiskom administracije DŽozefa Bajdena na Njemačku – rekla je ona.

    Prema istraživanjima javnog mnjenja, kako je navela poslanica, većina Nijemaca je protiv te odluke, koja odgovara isključivo interesima američkog vojno-industrijskog kompleksa.

    – Kada Njemačka ostane bez tenkova, SAD će moći da joj šalju svoje tenkove – navela je poslanica i dodala da “SAD nemaju saveznike, te da djeluju isključivo u sopstvenim interesima”.

    Prema njenim riječima, za SAD je Evropa kao Latinska Amerika sedamdesetih godina – “kontinent na kojem možeš da radiš šta hoćeš”.

    Odluka o tenkovima, kako je ocijenila, “ništa neće promijeniti u vojnom smislu, jer će Rusija odgovoriti”.

    – Potrebno je više diplomatije, a slanje naoružanja dovešće do pogibije još većeg broja ljudi u Ukrajini – smatra Dagdelenova.

  • Riječi Svetog Save krase Aleju u Banjaluci

    Riječi Svetog Save krase Aleju u Banjaluci

    Aleja Svetog Save ukrašena je natpisima sa mudrim riječima prvog srpskog arhiepiskopa, svetitelja i prosvetitelja Svetog Save.

    -Njegove mudre riječi i danas nas uče da ne skrećemo sa pravog puta, a to je upravo put svetosavlja. Ponosni smo što smo uspjeli u namjeri da Banja Luka na sve važne datume za naš narod bude drugačija i posebna, jer takvi mi i jesmo – poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

  • Meloni: Želimo preuzeti vođstvo u regionu zapadnog Balkana

    Meloni: Želimo preuzeti vođstvo u regionu zapadnog Balkana

    Italija se želi vratiti na zapadni Balkan, a njena vlada, koju predvodi Đorđa Meloni, na konferenciji posvećenoj regionu, održanoj u utorak naveče, u Trstu je najavila da želi da region bude jedan od prioriteta italijanske spoljne politike.

    Melonijeva je najavila da će Italija u narednom periodu nastojati da preuzme vođstvo u regionu i podvukla da će sprovoditi mjere koje će tu ulogu ostvariti.

    Kao povod za vraćanje Italije u region ona je navela ukrajinski rat i dodala da je u tom kontekstu važno da se ubrza prijem zemalja regiona u EU.

    “Kao susjedna država, Italija je svjesna vitalne važnosti ovog regiona za budućnost cijele Evrope. Iz iskustva znamo da sve što se događa izvan Jadrana trenutno utiče i na nas”, rekla je ona, obrativši se skupu putem video-linka. Ona je naglasila da EU ima veliku odgovornost prema regionu i da je sada potrebno potvrditi da region pripada zapadnom svijetu i zapadnim vrijednostima. S tim u vezi, kako je istakla, očekuje da EU uskoro donese naredne odluke i korake ka prijemu regiona u EU.

    “Ne možemo dozvoliti da ovaj strateški dio našeg kontinenta još dugo ostane izvan zajedničkog evropskog doma”, rekla je ona i dodala da očekuje jačanje ekonomske saradnje, kao i da se pojačaju napori u vezi s migrantskim tokovima.

    U Ambasadi Italije su nam juče skrenuli pažnju na izjavu Antonija Tajanija, ministra spoljnih poslova Italije, i organizatora konferencije, u kojoj je naglasio da je Italija među prvacima kad su u pitanju evropske integracije te je istakao da proširenje ponovo mora dovesti u prvi plan reformsku agendu zemalja regiona.

    “Potvrđujemo da je namjera italijanske vlade da dalje jača partnerstvo između Italije i cijelog regiona zapadnog Balkana, podržavajući proces evropskih integracija i koristeći svaku priliku za dalju konsolidaciju naših bilateralnih odnosa, na svim nivoima, ekonomskom, političkom, kulturnom, i kooperacije. Konferencija u Trstu bila je važan sastanak u tom smjeru”, kažu oni.

    Konferenciji je prisustvovao i Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, koji je najavio da će EU ubrzati primjenu plana za zapadni Balkan. Prema njegovim riječima, dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH predstavlja veliko ohrabrenje za cijeli region i znak da se Evropa vratila u taj region. On je pohvalio namjeru Vlade Italije da se vrati u region, istakavši da se radi o jednoj od zemalja osnivača EU, koja je istovremeno i ključni partner za zapadni Balkan i centralnu Evropu.

    On je naveo da je za prethodne dvije godine, od usvajanja Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije za zapadni Balkan, odobreno 40 projekata ukupne vrijednosti investicija od 5,7 milijardi evra za region, te da političkoj integraciji mora da prethodi ekonomska integracija.

    Ana Trišić Babić, savjetnica predsjednika Republike Srpske, za “Nezavisne” je rekla da smatra Italiju kao zemlju koja je uvijek bila solidan i pravedan partner. Primjera radi, kako je istakla, Italija je, uz Mađarsku, bila zemlja koja je zadnja uvela vize za zapadni Balkan, a prvi su zagovarali da se ukinu, dok je, istovremeno, bila uvijek faktor unutar zemalja kvinte, ili kad su u pitanju vojne misije EUFOR ili KFOR.

    “Kad god Italija pokazuje interes za region, mislim da je to dobro, ali istovremeno moram da napomenem da su njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron prošle sedmice u zajedničkom tekstu rekli da treba ubrzati proširenje, ali da se članstvo može očekivati tek nakon ukidanja veta, odnosno zajedničkog odlučivanja u Savjetu EU po pitanjima poput spoljne politike. Tako je volja italijanske premijerke jedno, ali mogućnosti su drugo”, rekla je ona.

    Napomene radi, nakon što je Njemačka, kada je Šolcova vlada preuzela vlast prije godinu i po, najavila da će proširenje EU biti prioritet, Francuska je predložila da se prije proširenja pokrene reforma EU, kako bi se donošenje odluka u spoljnoj politici pojednostavilo kroz kvalifikovanu većinu umjesto veta. Ovom se najviše protive zemlje centralne Evrope, koje žele da zadrže pravo veta u oblastima spoljne politike koje su njima važne. Za sada ne postoji dogovor kako će ovo pitanje biti riješeno. Inače, zanimljivo je da je Šolc tokom izborne kampanje u Njemačkoj na pitanje Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, kada će Ukrajina biti primljena u članstvo, odgovorio da je prioritet zapadni Balkan i da, dok se taj region ne integriše u EU, neće biti novih pregovora o članstvu s drugim zemljama. Ipak, rat u Ukrajini je situaciju preokrenuo i sada je Ukrajina ispred BiH kada je u pitanju proširenje.

  • Berbok: Vodimo rat s Rusijom

    Berbok: Vodimo rat s Rusijom

    U najnovijem znaku rastućih uloga s kojima se svijet suočava u Ukrajini, njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Berbok otvoreno je izjavila da su ukrajinski saveznici – uključujući Njemačku – u ratu s Rusijom.

    “I stoga sam već rekla posljednjih dana – da, moramo učiniti više da odbranimo Ukrajinu. Da, moramo učiniti više i na tenkovima. Ali najvažniji i ključni dio je da to radimo zajedno i da ne igramo igru krivice u Evropi, jer vodimo rat protiv Rusije, a ne jedni protiv drugih”, rekla je Berbokova tokom rasprave u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope (PACE) u utorak u Strazburu.

    Njemačka stranka Zelenih, koja vuče korijene iz mirovnog pokreta, jedna je od najgorljivijih pristalica slanja više oružja Ukrajini. Stranka je takođe aktivno podržavala odluku o slanju glavnih borbenih tenkova Leopard 2, koju je njemačka vlada odobrila ove sedmice.

    Rusija je reagovala na odluku Njemačke i SAD-a da pošalju napredne glavne borbene tenkove u Ukrajinu, označivši taj potez “izuzetno opasnim” i kršenjem “crvenih linija” koje je postavio Kremlj.

    Njemačka je ranije odugovlačila s isporukom tenkova Ukrajini, strahujući da će eskalirati rat i uvući zemlju u direktnu konfrontaciju s Rusijom.

    Njemačka javnost takođe je skeptična prema slanju više oružja u Ukrajinu; međutim, Berbokova je već prošle godine rekla da namjerava održati svoja obećanja Ukrajini “bez obzira na mišljenje mojih njemačkih glasača”, prenosi “RMX”.

  • Lajčak o dijalogu Beograda i Prištine

    Lajčak o dijalogu Beograda i Prištine

    Izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak rekao je da prijedlog za normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine sadrži 11 tačaka i da su sve verzije objavljene u medijima izmišljotina.

    Prijedlog je veoma dobar, daje mnogo Kosovu, statusu Kosova i odnosima Kosova i Srbije, međunarodnom položaju Kosova, rekao bih maksimalno moguće u ovom trenutku. Ovo nije kraj priče, priča se nastavlja onim što je napisano. Nećemo završiti sa ovim već ćemo nastaviti do kraja – rekao je Lajčak.

    Lajčak je naveo da je u medijima vidio neke tekstove koji nisu bili tačni već su izmišljeni od određenih ljudi.

    – Bilo je promjena, jer sam poslije prvog izlaganja prijedloga posjetio i Prištinu i Beogradu. Razgovarali smo i tražili komentare, zatim smo pokušali da ih ugradimo u prijedlog – rekao je Lajčak.

    On je dodao da su zapadni pregovarači vrlo jasno rekli da suština prijedloga ne može da se mijenja, jer je sačinjena sa najboljim razumijevanjem kako doći do normalizacije.

    Lajčak je za televiziju Kljan Kosova naglasio da, ukoliko jedna od strana ne prihvati plan, međunarodna zajednica će reagovati na odgovarajući način tako što će podržati jednu stranu više, ili će smanjiti podršku drugoj strani, prenio je RTS.

    On je naveo da međunarodni pregovarači ne dolaze sa prijetnjama ili ultimatumima, jer je cilj da se postigne normalizacija u odnosima Prištine i Beograda.

    Govoreći o verziji prijedloga koja je prije nekoliko dana objavljena u beogradskim medijima, Lajčak kaže da je taj tekst blizu, ali da nije isti kao onaj koji je ponuđen Beogradu i Prištini.

    Lajčak je rekao i da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na sastancima sa zapadnim izaslanicima jasno iznio svoj stav.

    On je dodao da pregovara sa pet preostalih zemalja EU, koje nisu priznale Kosovo, da prihvate ovaj prijedlog, kao i da postoje pozitivne poruke da četiri od pet ovih zemalja vide da je važno da “proces donese rezultate”. Precizirao je da se sastao sa predstavnicima Španije, Slovačke, Kipra i Grčke, sastaće se i sa ministrom spoljnih poslova Rumunije.

  • Medvedev: Šta će Ukrajincima podmornice, pa oni uskoro više neće imati more

    Medvedev: Šta će Ukrajincima podmornice, pa oni uskoro više neće imati more

    Kijevski režim uskoro će ostati bez pristupa moru, napisao je zamenik predsednik Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    On je komentarisao objave da je Ukrajina tražila od Njemačke podmornice.

    “Sada je neki idiot izjavio da im trebaju avioni i…podmornice. Dobro, avioni su nekako razumljivi. Istina, normalnih pista praktično nema, a ukrajinsko nebo smo mi zatvorili. A sada su podmornice već ozbiljna stvar. Posebno imajući u vidu da kijevski režim uskoro uopšte neće imati more. Onda će morati da sede u čamcu nasred Dnjepra, učeći da sviraju sa muzikalnim starateljima besmrtnu (pesmu Bitlsa) ‘Žuta podmornica’. Iako će podmornica biti, očigledno, žuto-plava”, napisao je Medvedev na njegovom Telegram kanalu.

    Prethodno je “Špigl” saopštio da zamenik ministra inostranih poslova Ukrajine Andrej Meljnik traži od Nemačke da isporuči Ukrajini lovce, borbene brodove i podmornice.

    Ranije danas u Berlinu objavljeno je da je Nemačka donela odluku da pošalje Ukrajini tenkove “leopard 2”.

    Portparol nemačke Vlade Štefen Hebeštrajt rekao je da je odluka doneta nakon intenzivnih pregovora Nemačke sa najbližim evropskim i međunarodnim partnerima.

  • Tajni sastanak i zahtjev

    Tajni sastanak i zahtjev

    Iz Kremlja je u utorak stigla informacija da se planira atentat na Jevgenija Prigožina, šefa Vagner grupe, piše Dejli bist.

    Iako se priča da je Prigožin razbesneo mnoge zvaničnike bliske Vladimiru Putinu svojim postupcima u Ukrajini, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da bi Prigožin zapravo trebalo da zabrine vlasti u Kijevu.

    Sam Prigožin je ranije u utorak tvrdio da je obavešten da su se ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski i direktor CIA Vilijam Berns navodno sastali da razgovaraju o njegovom ubistvu. “To je više pitanje zaspecijalne službe”, rekao je Peskov novinarima na pitanje o optužbama.

    “Ali što se tiče pokušaja atentata, Ukrajina je umešana i u pokušaje atentata i u apsolutno monstruozno ubistvo. Podsetimo se pokušaja atentata koji su se dešavali. Setimo se ubistva Darije Dugine i tako dalje. Umešanost kijevskog režima u ovakve pokušaje atentata je očigledna, pa postoji tolika opasnost za naše građane”, rekao je Peskov.

    Tvrdnja o atentatu prvobitno je došla od Vladimira Rogova, jednog od ruskih lidera u ukrajinskom regionu Zaporožje.

    “Jedan od zahteva koje je Zelenski izneo tokom sastanka sa direktorom CIA bilo je ubistvo šefa Vagnera “, rekao je Rogov ruskim državnim medijima, ne precizirajući odakle mu ova informacija. On je rekao da bi ubistvo Prigožina bilo “više nego logično”.

    Prigožin, koji uživa mogućnost sticanja statusa mučenika u ruskom društvu, našalio se preko svoje kancelarije za medije da je njegovo ubistvo “veoma dobra ideja”.

    “Slažem se da je vreme da se eliminiše Prigožin. Ako mi se obrate, sigurno ću pomoći”, našalio se Prigožin.

    Čak su i neki proratni ruski komentatori brzo na društvenim mrežama istakli da je najveća pretnja šefu Vagnera verovatno kod kuće.

    “Čini mi se da su oni koji su najviše zainteresovani za eliminaciju Prigožina bliskog Kremlju. Informacije o njegovom kretanju i lokacijama će procuriti samo do Ukrajinca”, napisao je jedan komentator na društvenim mrežama.