VRBAS Media

Autor: INFO

  • Haos na američkim aerodromima, čeka se satima na letove

    Haos na američkim aerodromima, čeka se satima na letove

    Više ključnih aerodroma u Sjedinjenim Američkim Državama suočilo se sa ozbiljnim kašnjenjima i privremenim obustavama rada zbog nedostatka kontrolora letenja, dok savezna vlada ostaje u zastoju, a dio zaposlenih u Upravi za bezbednost saobraćaja (FAA) prijavljuje bolovanja.Utornju na aerodromu u Čikagu nema dovoljno kontrolora letenja. U Nešvilu, toliko kontrolora je ostalo kod kuće da se cijeli objekat zatvara. Ovo su samo neke od posljedica zatvaranja američke vlade, koje će putnici u narednom periodu i te kako osjetiti.

    Kašnjenje letova širom Amerike

    Više od sedmicu dana nakon što je američka vlada obustavila rad, isti scenariji se odvijaju u vazduhoplovnim kancelarijama širom zemlje, a letovi su skoro svuda odloženi ili otkazani.

    Prema operativnim planovima FAA, objekti koji kontrolišu prilaz i odlazak letova u Hjustonu, Njuarku i Las Vegasu rade sa smanjenim brojem osoblja. Slične poteškoće zabilježene su i u centrima koji opslužuju aerodrome u:

    – Bostonu

    – Atlanti

    – Filadelfiji

    – Dalasu

    Dva glavna aerodroma u Hjustonu prijavila su kašnjenja na pisti zbog nedostatka osoblja, dok je u Čikagu toranj za kontrolu letenja devet sati radio bez punog kapaciteta. Ovaj aerodrom, jedan od najprometnijih u zemlji, bilježio je prosječna kašnjenja od 41 minut, piše Blic.

    U Nešvilu, prilazni kontrolni centar morao je da bude zatvoren na pet sati, zbog čega su letovi bili preusmjeravani na regionalni centar u Memfisu. Prosječna kašnjenja iznosila su oko dva sata.

    Prethodnog dana je aerodrom u Kaliforniji bio primoran da potpuno obustavi rad tornja. Tokom šest sati zatvaranja, piloti su sami koordinisali poletanja i slijetanja putem zajedničke frekvencije, što je inače praksa rezervisana za male aerodrome.

    – To je izvodljivo, ali i doprinosi opasnosti – rekla je Mari Šijavo, bivša generalna inspektorka Ministarstva saobraćaja za CNN.

    Sindikat upozorava na hronični nedostatak osoblja

    NATCA, koja zastupa skoro 20.000 kontrolora i drugih stručnjaka, negirala je bilo kakvu organizovanu radnu akciju i apelovala na svoje članove da ne zloupotrebljavaju bolovanje.

    – U trenutnoj političkoj klimi, federalni zaposleni su pod pojačanim nadzorom. Neophodno je izbjegavati sve što bi moglo loše da se odrazi na vas, našu zajednicu ili profesiju – navodi se u saopštenju sindikata.

    Sistem pod pritiskom

    U ponedjeljak uveče, čak 11 FAA objekata širom zemlje prijavilo je nedostatak osoblja, uključujući kontrolne tornjeve u Finiksu i Denveru. Prema podacima sajta FlightAware, samo tokom perioda zatvaranja Berbank tornja zabeleženo je više od 70 letova koji su morali da koriste alternativne komunikacione procedure.

    Stručnjaci upozoravaju da bi produženo gašenje vlade moglo dodatno pogoršati situaciju. Uz rastući broj bolovanja i sve veći pritisak na preostale zaposlene, američki sistem kontrole letenja suočava se sa najvećim testom svoje izdržljivosti u posljednjoj deceniji.

  • Zelenski u očaju

    Zelenski u očaju

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija sinoć lansirala više od 30 raketa i preko 450 dronova na vitalnu infrastrukturu u Ukrajini.

    Prema njegovim rečima, više od 20 ljudi je povređeno, a jedno dete je poginulo u Zaporožju.

    Zelenski je u objavi na Fejsbuku rekao da se trenutno saniraju posledice ruskog napada na energetski sektor na mnogim važnim infrastrukturnim objektima, prenosi Ukrinform.

    “Ciničan i proračunat napad: Preko 450 dronova i više od tri desetine raketa protiv svega što obezbeđuje normalan život i onoga čega nas Rusi žele lišiti”, naveo je Zelenski.

    U Kijevu, ekipe rade na obnavljanju snabdevanja strujom i vodom, navodi se u saopštenju.

    Nestanka struje ima u Kijevskoj, Donjeckoj, Černigovskoj, Čerkaskoj, Harkovskoj, Sumskoj, Poltavskoj, Odeskoj oblasti i Dnjeparskoj oblasti.

    Zaporoška, Kirovogradska i Hersonska oblast se takođe obnavljaju nakon napada, saopštio je ukrajinski predsednik.

    Zbog posledica masovnog ruskog napada na energetski sektor, u nekim regionima Ukrajine danas se sprovode vanredna isključenja struje, objavila je kompanija Ukrenergo na Fejsbuku.

    Zelenski je takođe pozvao  saveznike da odgovore konkretnim merama na veliki ruski napad na ukrajinska energetska postrojenja.

    “Nisu potrebne prazne reči, već odlučna akcija – od strane Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i G7 – isporukom sistema protivvazdušne odbrane i sprovođenjem sankcija”, navodi se u saopštenju Zelenskog na mrežama.

    Tokom noći ruska vojska je masovno napala Ukrajinu dronovima i raketama,a na meti su se našle termoelktrane Ukrajinske Elektroprivrede DTEK.

  • Moskva ostala bez goriva

    Moskva ostala bez goriva

    Moskva se bori sa nestašicom goriva izazvanom ukrajinskim napadima na njenu energetsku infrastrukturu.

    Beloruski izvoz benzina u Rusiju železnicom učetvorostručio se u septembru u odnosu na prethodni mesec, jer se Moskva bori sa nestašicom goriva izazvanom ukrajinskim napadima na njenu energetsku infrastrukturu, rekli su izvori iz industrije kasno u utorak, prenosi Rojters.

    Nestašice i zamrzavanje cena

    Nekoliko ruskih regiona je poslednjih nedelja bilo primorano da uvede mere štednje i privremeno zamrzne cene goriva, jer je zemlju pogodila nestašica popularnih vrsta benzina izazvana napadima dronovima usmerenim na rafinerije i druga energetska postrojenja.

    Kao odgovor, Moskva je takođe ograničila izvoz benzina i dizela.

    Ovo nije prvi put da se Rusija oslanja na susednu Belorusiju, a prošle godine je povećala uvoz goriva kako bi pokrila manjak na tržištu.

    Rekordne isporuke iz Belorusije

    Prema izvorima, isporuke benzina železnicom iz beloruskih rafinerija na rusko domaće tržište dostigle su 49.000 metričkih tona prošlog meseca, što je ekvivalentno 14.500 barela dnevno. Zajedno sa benzinom, isporuke dizela u septembru iznosile su 33.000 tona.

    Tranzit kroz ruske luke

    Istovremeno, tranzit benzina iz Belorusije za dalji izvoz preko ruskih luka povećan je za oko 1 odsto na 140.000 tona.

    Belorusija koristi ruske luke za pretovar svojih naftnih derivata od marta 2021. godine, u skladu sa sporazumom o saradnji između Moskve i Minska.

    Uprkos mesečnom povećanju, ukupan pretovar je opao za skoro 40 odsto u odnosu na isti period prošle godine u periodu januar-septembar na 1,17 miliona tona, uglavnom zbog smanjenja prerade.

    Dve glavne beloruske rafinerije, Naftan i Mozir, imaju godišnji kapacitet od po 12 miliona tona, ali obično zajedno proizvode oko 9 miliona tona godišnje.

  • Srpska plaća Kini, Rusiji i Izraelu da kontroliše internet

    Srpska plaća Kini, Rusiji i Izraelu da kontroliše internet

    Direktor Agencije za informaciono komunikacione tehnologije Republike Srpske Dražen Višnjić je potvrdio da će u realizaciji ugovora potpisanog sa kineskom kompanijom ELINC, osim njihovog hardvera i softvera, biti korišteni ruski bezbjednosni modeli i izraelske metode obuke.

    Radi se o ugovoru vrijednom 57 miliona maraka koji je Vlada RS potpisala u maju prošle godine sa ovom kompanijom i pokušala da ga sakrije od javnosti, piše Capital.

     

    Softver koji Vlada nabavlja od kineske firme na deset godina navodno će pružiti bezbjednost svim institucijama i privredi u Srpskoj, a posebno djeci i to kroz svojevrsno filtriranje interneta.

    Višnjić: Nema agresivnog softvera, on je projektovan da štiti instituciju

    Ovo je automatski popalilo sve alarme da se pod maskom uvođenja višeg stepena sajber bezbjednosti radi o implementaciji infrastrukture za digitalni nadzor nad institucijama, građanima i medijima.

    Višnjić je, odgovarajući na pitanja na seminaru “Uloga civilnog društva i medija u zaštiti digitalnih prava i bezbjednosti novinara i aktivista u Republici Srpskoj” organizacije Semper, istakao da Kinezi imaju najbolji sistem, a Rusi organizacione tehnike, a tvrdi da nema nikakve šanse da se tehnologija zloupotrijebi protiv građana ili medija.

    “Ja jesam to rekao na posljednjoj konferenciji u Banjaluci pred 200 ljudi, a sada ću pojasniti šta to znači. Rusi su razvili jako dobre mehanizme kontrole i nadzora po pitanju zaštite djece, mi hoćemo njihovu praksu da koristimo kod nas. Tu se radi o integraciji, imaju sjajne mehanizme. Kinezi imaju najbolji sistem. Sa Izraelcima već imamo saradnju kroz Sajber akademiju. Ovdje nema agresivnog softvera, on je projektovan tako da štiti instituciju“, tvrdi Višnjić.

    Tvrdi da je sve u službi zaštite kritičnih infrastruktura države sa organizacijom takozvanih sektorskih centara, poput zdravstva, republičkih upravnih organa, energetike, finansija.

    “Planiramo da zaštitimo i privredu, kao i da da pokrenemo sektor osiguranja u IKT koji kod nas nije zaživio. Želimo da pružimo najviši nivo zaštite, ne samo državi i privredi, nego i građanima. Za zaštitu djece će ići poseban paket od opasnih sadržaja. Da se djeca preko telefona i računara konektuju kroz taj sistem. Tu nema mjesta sumnjama. Ne smije doći do čitanja sadržaja, zbog ljudskih prava. Ovdje nema agresivnih i malicioznih softvera“, kaže Višnjić.

    Tvrdi da se neće ništa koristiti za kontrolu medija, ali nije mogao da objasni zašto to nije potkrijepljeno adekvatnom regulativom i zašto javnost nema gotovo nikakvih informacija šta im se sprema. Na kraju je rekao da se ovdje radi o klasičnim sigurnosnim sistemima koji štite računare, dakle, “firewall”.

    “To su u stvari klasični “firewalli” i oprema za sajber bezbjednost, nema mogućnost generisanja ili nečeg slično i radi se samo o metapodacima koji su vezani za sajber prijetnje. Sistem sam po sebi će biti razuđen na 15 lokacija i na njega će biti nakačene sve institucije, a mogućnost će imati i mala i srednja preduzeća“, rekao je Višnjić.

    Na pitanje da li postoji nezavisni nadzor nad potencijalnim zloupotrebama koji bi kontrolisao rad onih koji će imati mogućnost pristupa telefonima, računarima, sistemima, rekao je da razmišlja o tom modelu. Tvrdi da nikome neće biti dostupni podaci.

    Neće država potrošiti 57 miliona KM da bi kontrolisala crtiće

    Međutim, mnogi sumnjaju da će bilo koja država potrošiti 57 miliona maraka na kupovinu najnaprednijih softvera i sistema koje su kreirale ove tri države, najpoznatije u svijetu po nedemokratskim metodama kontrole građana i to samo da bi kontrolisala kakve crtiće gledaju djeca i da li zaposleni u institucijama gledaju serije na “streamovima” tokom radnog vremena.

    Advokat Aleksandar Jokić kaže da je ovdje najveći problem što nema nikakvog okvira i nezavisne kontrole koja bi spriječila potencijalne zloupotrebe i ograničenja slobode građana.

    “Kao i do sada, mi smo krenuli naopako. Sprovodimo rješenja za koja nismo napravili okvir. Nemamo ni nezavisna tijela za kontrolu, ne znamo ni kako će se birati, a nabavljamo rješenja koja ćemo prepustiti na milost i nemilost nekih službenika. To je podložno zloupotrebi, ličnoj ili institucionalnoj. Kod svakog problema, mi moramo da stvaramo okvir zaštite i društvene kontrole, transparentnosti. Sasvim je opravdano da imamo sumnje cijeli proces. Kako da znamo? Ljudi nemaju informacije i mogućnost kontrole, kao ni povjerenje u institucije. Zato je logično da su sumnjičavi“, kaže Jokić.

    Jokić: I dalje ne znamo šta smo kupili

    Jokić kaže mu je i dalje misterija šta će to na kraju biti, ali da je jasno da niko ne objašnjava o kakvim rješenjima se radi, šta smo to kupili, kako će se primjenjivati, ko će da kontroliše i kako sve može da se zloupotrebljava.

    “Znamo kako to ide kod nas, sve što se upotrebljava, na kraju se zloupotrebljava. Meni je bilo koja ideja o nadzoru loša, makar to radila meni najbliža osoba. Mogu samo da izrazim bojazan da će tako moćan sistem i bez jasne kontrole, biti zloupotrebljavan. Bez kontrole, ja se plašim, jer čak i da su sadašnja kadrovska rješenja dobra i meni pogoduju, sutra se mogu promijeniti. Mora se to urediti sistemski da smo mi sigurni i da imamo povjerenja u instituciju koja to radi. Bez toga, ne vjerujem u ovo“, kaže Jokić.

    Analitičarka Tanja Topić kaže da naše dosadašnje iskustvo pokazuje da mi kao građani ne možemo imati povjerenja u institucije koje su toliko netranspararentno i obavijene velom tajni. Obrazloženje da se tu radi o zaštiti djece je za svaku pohvalu, ali otvara veliki prostor sumnje.

    “Meni lično zato što zatvara trougao država koje su uključene, Izrael, Kina i Rusija, što ne daje povjerenje u demokratičnost i brigu o građanima. Radi se o autoritarnim sistemima koji sopstvene građane države pod veoma strogim nadzorom bezbjednosnih i obavještajnih službi. Meni to ne ulijeva nikakvo povjerenje. Objašnjenja koja su nam dali su bila previše nejasna i neuvjerljiva“, kaže Topić.

    Govori da su građani i dalje ostali bez konkretnih odgovora i jasnih smjernica šta se sprema ovim projektom.

    “S obzirom na to da je ta priča izašla u javnost, mora se početi odgovarati na pitanja, imati dijalog. Ovako se otvara veći prostor sumnje i neugodna situacija“, kaže Topić.

    Informacije o detaljima ugovora su procurile na internom sastanku samo za odabrane službenike Vlade RS nazvanog „Prva mezoregijske IKT konferencije“ koji je održanom 11. aprila u Administrativnom centru u Banjaluci kada su otkriveni detalji plana vlasti Srpske da se uspostavi kontrolu sajber prostora.

    Na tajnoj konferenciji, sakrivenoj od medija i javnosti, na kojoj je više puta napomenuto učesnicima da tu nema novinara, ovaj projekat je predstavljen kao rješenje za bezbjednost institucija i građana, sa posebnim fokusom na djecu, ali i medije koji plasiraju „loše vijesti“.

    Prema rečenom, što je potvrđeno CAPITAL-u iz više izvora, planirano je da se do 2027. godine uspostavi 15 čvorišta u Srpskoj sa data centrom na Elektrotehničkom fakultetu u Istočnom Sarajevu i glavnim centrom za podršku u Kragujevcu u Srbiji, a koji će uvezati sve institucije u Srpskoj, kombinujući komponenete i softver naručen od Kineza, potpomognut ruskim sistemima „hvatanja“ sajber prijetnji.

    Za ovaj posao se osposobljava kadar koji pohađa „Sajber akademiju“ u saradnji sa Izraelcima (o obukama izraelske firme  “Elta Cystems” mediji su ranije pisali).

    Unapređenje očajno loše sajber bezbjednosti institucijama u Srpskoj odavno je „goruće pitanje“ uprkos ogromnom novcu potrošenom na programe od privilegovanih IT firmi, koje su početkom godine ugašene zbog uvrštavanja na crnu listu  SAD-a.

    Inače, kineska kompanija ELINC u vlasništvu je China Electronic Corporation koja se već tri godine nalazi na američkoj “crnoj listi”, o čemu je CAPITAL takođe pisao.

  • SAD i Argentina potpisale sporazum o valutnoj zamjeni od 20 milijardi dolara

    SAD i Argentina potpisale sporazum o valutnoj zamjeni od 20 milijardi dolara

    Sjedinjene Američke Države su u četvrtak direktno kupile argentinske pezos i zaključile sporazum o valutnoj zamjeni u vrijednosti od 20 milijardi dolara sa Centralnom bankom Argentine, saopštio je ministar finansija Skot Besent.

    Ovaj potez, koji je rijedak, ima za cilj stabilizaciju finansijskih tržišta u Argentini, zemlji koja se suočava s ozbiljnim nedostatkom gotovine.

    „Američko ministarstvo finansija spremno je odmah preduzeti sve neophodne mjere kako bi se obezbijedila stabilnost tržišta“, izjavio je Besent, navodeći da je Ministarstvo tokom četvorodnevnih sastanaka u Vašingtonu s argentinskim ministrom ekonomije Luisom Kaputom dogovor dodatno učvrstilo.

    Predsjednik Argentine Havijer Milei, saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa, zahvalio je Besentu na podršci i Trampu na, kako je naveo, „snažnom vođstvu“.

    „Zajedno, kao najbliži saveznici, stvorićemo prostor ekonomske slobode i napretka“, poručio je Milei na društvenim mrežama.

    Besent je naglasio da valutna zamjena ne predstavlja paket pomoći, iako se suočava s kritikama američkih farmera i dijela demokratskih poslanika.

    Farmeri se protive pomoći Argentini, jer su tamošnji poljoprivrednici, zahvaljujući većem izvozu soje u Kinu, ostvarili značajnu korist na štetu američkih proizvođača. Zakonodavci su zatražili od Trampa da objasni kako se ova finansijska podrška uklapa u njegovu politiku „Amerika na prvom mjestu“.

    Nedugo nakon objave sporazuma, grupa demokratskih senatora predložila je zakon pod nazivom „Zakon protiv pomoći Argentini“, kojim bi se Ministarstvu finansija zabranilo korišćenje Fonda za stabilizaciju deviznog kursa za podršku toj zemlji.

    „Neobjašnjivo je da predsjednik Tramp pruža podršku stranoj vladi, dok se kod kuće suočavamo s ozbiljnim problemima. Obećao je da će staviti Ameriku na prvo mjesto, ali zapravo daje prednost sebi i svojim bogatim prijateljima, dok trošak snose građani“, izjavila je senatorica Elizabet Voren.

    Milei, ekonomista krajnje desnice, preuzeo je dužnost krajem 2023. godine s obećanjem da će preokrenuti stanje u zemlji. Zavjetovao se da će oštro smanjiti javnu potrošnju koju je naslijedio od prethodne vlasti, ali njegov program štednje zasad donosi bolne posljedice, bez vidljivih znakova ekonomskog oporavka.

    Kako se približavaju parlamentarni izbori 26. oktobra, Milei se suočava s najvećim izazovom do sada. Poraz njegove stranke na lokalnim izborima prošlog mjeseca izazvao je pad povjerenja investitora, povlačenje kapitala, pad vrijednosti pesa i smanjenje deviznih rezervi.

    Američka finansijska podrška sada mu donosi privremeni predah. Nakon objave sporazuma, vrijednost argentinskih obveznica u dolarima porasla je za oko deset odsto, dok je berza u Buenos Airesu zabilježila rast od 15 odsto.

    Ministar ekonomije Kaputo zahvalio je Besentu na podršci, dok kritičari ističu da sporazum nema jasno definisane ekonomske uslove i da više liči na političku gestu pred izbore nego na ulaganje u dugoročnog partnera.

  • Sijarto: Posle uvođenja sankcija NIS-u, mađarski MOL povećava isporuke nafte Srbiji

    Sijarto: Posle uvođenja sankcija NIS-u, mađarski MOL povećava isporuke nafte Srbiji

    Mađarska naftna kompanija MOL povećava obim isporuka nafte u Srbiju nakon što su stupile na snagu američke sankcije protiv kompanije NIS, rekao je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    – Naravno, podržavamo naše srpske prijatelje, u stalnom smo kontaktu i pošto MOL, kao najveća energetska kompanija u regionu, igra važnu ulogu u isporukama nafte i goriva u Srbiju, oni mogu da računaju na povećanje isporuka – rekao je Sijarto u video-poruci na društvenim mrežama.

    On je dodao da to neće u potpunosti moći da zamjeni isporuke iz Hrvatske.

    Ne odustajemo od “Družbe”

    – Situacija sa NIS-om pokazuje koliko je opasno zavisiti od jednog naftovoda i zbog toga Mađarska ne želi da odustane od cjevovoda “Družba” u korist hrvatskog ЈANAF-a – rekao je Sijarto.

  • Šef Misije OEBS-a: Izbori mogu pomoći da se političke tenzije smire

    Šef Misije OEBS-a: Izbori mogu pomoći da se političke tenzije smire

    U Bosni i Hercegovini trenutno vlada teška, ali rješiva situacija, izjavio je šef Misije OEBS-a u BiH Rik Holcapl, ocjenjujući da bi predstojeći izbori mogli doprinijeti smirivanju političkih tenzija.

    „Pozitivno je što će većina glavnih partija učestvovati na izborima. To može pomoći da se političke tenzije smire“, rekao je Holcapl u intervjuu za Nezavisne novine.

    On je podsjetio da je Misija OEBS-a u BiH, koja djeluje već tri decenije, proizašla iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. Organizacija, kako je naglasio, danas ima širok mandat i prisutna je kroz deset terenskih kancelarija širom zemlje, od Bihaća do Srebrenice.

    „Bavimo se promocijom osnovnih ljudskih prava, slobode govora i okupljanja, ali i jačanjem povjerenja među zajednicama. Naš rad obuhvata podršku institucijama, pravosuđu, borbi protiv korupcije i reformi obrazovanja“, naveo je Holcapl.

    Govoreći o stanju medijskih sloboda, šef Misije OEBS-a istakao je da postoje razlozi za zabrinutost zbog pritisaka na novinare.

    „Slobodni mediji i pristup građana tačnim informacijama temelj su svakog funkcionalnog društva. Ako građani ne znaju istinu, kako da odluče ko ispunjava obećanja?“, upozorio je on, dodajući da OEBS prati zakonske inicijative koje bi mogle ograničiti slobodu medija.

    Komentarišući političku situaciju u Republici Srpskoj, Holcapl je ocijenio da se stanje počinje stabilizovati.

    „Mislim da je ovo više teška situacija nego prava kriza – ali je rješiva uz dobru volju svih strana“, rekao je. Prema njegovim riječima, odluka stranaka da učestvuju na izborima pokazuje pragmatizam i svijest o važnosti omogućavanja biračima da se izjasne.

    Naglasio je da OEBS podržava Centralnu izbornu komisiju BiH u organizovanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, ali i u pripremama za opšte izbore 2026. godine. „Nama je važno da sve institucije u zemlji funkcionišu, jer od njihove efikasnosti zavisi i uspjeh naših programa“, dodao je Holcapl.

    Govoreći o odnosima s drugim međunarodnim organizacijama, on je naglasio da OEBS nije OHR i da ne komentariše zakonitost odluka entitetskih ili državnih vlada. „Naš mandat je da podržavamo ustavni poredak definisan Dejtonskim sporazumom“, istakao je.

    Na nivou BiH, Holcapl je ukazao na blokade u radu Savjeta ministara i teško donošenje zakona u Domu naroda, ali i ocijenio da postoji napredak u usvajanju reformskog plana. „Ako zemlja želi u EU, to mora pokazati kroz funkcionalnost svojih institucija“, rekao je.

    Osvrćući se na širu bezbjednosnu sliku, Holcapl je poručio da BiH trenutno nije suočena s neposrednim prijetnjama, ali da svaka retorika kojom se dovodi u pitanje ustavni poredak može imati ozbiljne posljedice.

    „Vidim znakove konstruktivnijeg pristupa koji doprinosi miru i stabilnosti. Naš cilj je da gradimo i saradnju i bezbjednost u Bosni i Hercegovini“, zaključio je šef Misije OEBS-a.

  • Tramp prijeti Španiji izbacivanjem iz NATO

    Tramp prijeti Španiji izbacivanjem iz NATO

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je danas da Španija treba što prije da poveća izdatke za odbranu na pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), upozoravajući da će biti isključena iz NATO-a ako to ne učini.

    Tramp je tokom konferencije za novinare u Bijeloj kući, nakon bilateralnog sastanka sa predsjednikom Finske Aleksandrom Stubom, izjavio da su se svi saveznici na NATO samitu u Hagu u junu obavezali da podignu izdatke za odbranu sa 2 na 5 BDP-a.

    – Imali smo jedan zaostatak. To je bila Španija. Trebalo bi da ih pozovemo i saznamo zašto su zakasnili. Imaju sve uslove da to urade. Zanimljivo je da im ide dobro zahvaljujući mnogim stvarima koje smo uradili. Nemaju izgovor da to ne urade. Ali nema veze. Možda bi trebalo da ih isključimo iz NATO-a – izjavio je Tramp, prenio je španski El Pais.

    Španija je bila ključna tema na posljednjem NATO samitu zbog svoje rezervisanosti u vezi s povećanjem izdvajanja za odbranu, pojašnjava španski list.

    Španski premijer Pedro Sančez prihvatio je da usaglasi promjene u finalnoj izjavi koja je zadržala cilj od 5 odsto, ali s fleksibilnim tumačenjem prema kojem Španija može da odluči koliko će izdvajati, sve dok ispunjava ciljeve koje su postavili ministri odbrane NATO-a.

  • Zašto ljudi masovno odlaze iz BiH

    Zašto ljudi masovno odlaze iz BiH

    Medicinske sestre, ekonomisti, radnici, ljudi s različitim diplomama i godinama iskustva. Mnogi su BiH zamijenili Njemačkom, Švedskom, Slovenijom, Austrijom… Ne zbog snova da će zgrnuti bogatstvo, nego zbog potrebe za sigurnošću i redom.

    Sagovornici kažu da su pokušavali da opstanu u BiH, radeći pošteno i ostati svoji. Ali su se, suočeni s korupcijom, stranačkim zapošljavanjem i životom „od prvog do desetog“ odlučili na drastičan korak otići. Sa nama su podijelili zbog čega su otišli, kako danas žive i da li se planiraju vratiti.

     

    Naš sagovornik je iz Sarajeva prije 6 godina otišao u Švedsku. Kaže da je glavni razlog njegovog odlaska bio osjećaj besperspektivnosti. Radio je, kaže, sve i svašta, samo ne ono za šta se školovao.

    -Za moju struku je bilo potrebno ili da pripadam političkoj stranci na vlasti ili da platim za radno mjesto. Dodajte na to i tu vječnu političku krizu u kojoj se vrtimo godinama i eto zašto nisam vidio nikakvu budućnost – kaže on za Srpskainfo.

    Švedsku nije izabrao slučajno. Ima prijatelja koji tamo godinama živi. Danas kaže da je to bila ispravna odluka.

    -Ovdje se rad i trud cijene. Nemojte misliti da ovdje nema zapošljavanje preko veze ili nepotizma, ali to je baš rijetko. I odmah se reaguje. U Švedskoj sindikat jako drži do radnika i ponekad mi se čini da je radnik jači i važniji od šefa ili vlasnika firme, što se, na žalost ne može reći za BiH, gdje je radnik zadnja rupa na svirali. Svi poslovi su povezani kolektivnim ugovorom, tako da svaki radnik godišnje dobija povećanje plate, bez obzira da li radite mjesec dana ili 10 godina – objašnjava on.

     

    Ističe da se mnogo ulaže u mlade i daju se razni podsticaji, od sporta i obrazovanja, pa do podrške za stambeno zbrinjavanje.

    -Što se tiče socijalnog života, ne može se uporediti sa našim. Ovdje se zna da je od ponedjeljka do petka posao najvažniji, a za vikend druženje, zabave, odlasci u neke druge zemlje. Nedjelja je dan odlaska u prirodu, duge šetnje bez obzira na vremenske uslove vani, jer treba izbaciti ono loše iz organizma što se unijelo tokom petka i subote – kroz smijeh priča.

    Strahinja iz Banjaluke danas živi u Sloveniji. Već četiri i po godine radi u firmi koja pruža logističke usluge u prevozu. Otišao je sa 30 godina, nakon što je, kako kaže, iscrpio sve opcije u BiH. Početak nije bio lak, ali poručuje da ne žali ni jednog momenta što je otišao. Jer, poručuje, otišao je kada je shvatio da je BiH zemlja bez stabilnosti u svakom smislu, društvenom, političkom, ekonomskom.

    -Završio sam ekonomsku školu, pa fakultet. Radio sam razne poslove, ali nikada u struci. Poslovi kojim sam se bavio bili su nepouzdani, plate loše. I kod nas bolje prolaze oni koji imaju poznanstva, a ne znanje i radne navike. U BiH je lakše dobiti posao preko kuma ili tetke, nego preko diplome. A ja sam konačno želio da živim u sistemu gdje postoji red – priča on. Slovenija je trebala biti samo prolazna stanica, ali se snašao. Danas je zadovoljan. Plata je, kaže, dobra, posao stabilan, a mogućnosti za razvoj realne.

     

    -Prilagođavanje, jezik, birokratija. Tražilo je to i vremena i strpljenja. Sada mogu reći da sam zadovoljan, imam posao koji mi odgovara, plata je bolja nego u mnogim poslovima u BiH, mogućnosti za profesionalni razvoj su realne, a životni standard je mirniji – nabraja on benefite života u drugoj državi. Ali, nije sve savršeno. Ističe da su troškovi života visoki, bez obzira na to koliko si integrisan, stranac si, a običaji, kultura i jezik su ipak drugačiji.

    Tamara je prije nekoliko godina spakovala kofere i iz Banjaluke otišla u Njemačku. Iako je u BiH radila kao medicinska sestra u privatnoj ambulanti, tamošnja plata i uslovi nisu bili dovoljni za život dostojan čovjeka.

    -Završila sam B2 kurs njemačkog jezika. Prvi mjeseci u Njemačkoj bili su su užasno teški. Jezik je bio najveća prepreka. Pitala sam se hoću li se uklopiti, ali vremenom je sve došlo na svoje – priča ona. Danas radi kao medicinska sestra u blizini Vizbadena i ističe da su razlike u odnosu na BiH ogromne.

    -Ovdje se rad cijeni. Imamo veća radna prava, bolje uslove, poštovanje. Možete napredovati, školovati se dalje. I što je najvažnije ne moram da brinem za egzistenciju. Nikoga ne zanima kojoj stranci pripadate. Živite svoj život – kaže ona za Srpskainfo.

    Zajedničko svim sagovornicima jeste to što, još uvijek, ne planiraju povratak. Kažu da im nedostaju porodica, prijatelji, običaji, ali da se više ne mogu zamisliti u društvu u kojem znanje i trud nisu dovoljni.

    -Nije sve savršeno nigdje. I u Švedskoj, Sloveniji, Njemačkoj postoje problemi. Ali tamo imate osjećaj da vas neko cijeni. Ovdje smo, kao radnici, bili zadnja rupa na svirali – poručuje jedan od njih.

    I saglasni su u još nečemu. Nisu otišli jer ne vole svoju zemlju, već jer ovdje nisu mogli normalno da žive od plata koje su zarađivali. Saglasni su i da “preko grane” život nije savršen. Nedostaju im prijatelji, porodica, neki naši običaju, često osjećaju nostalgiju. Ali, idu naprijed. I ne namjeravaju da se vraćaju.

  • Višković: Išao sam na ćevape u Sarajevo, pola ljudi me gledalo kao vanzemaljca

    Višković: Išao sam na ćevape u Sarajevo, pola ljudi me gledalo kao vanzemaljca

    Radovan Višković, direktor “Auto-puteva RS”, rekao je da je kao premijer Republike Srpske znao da ode na ćevape u Sarajevu i da ga je pola ljudi gledalo kao vanzemaljca.

    Tapšanje po leđima

    Istakao je da je tapšanje po leđima dok te na nekoj funkciji lažno.

    “Tako da, to tapšanje po leđima dok ste na nekoj funkciji – meni to ništa ne znači. Znao sam ja i tada da je to lažno, da je to dodvoravanje, da je to privremeno. Ja živim svoj život, uvijek ću ga živjeti na takav način. Možda nekome to smeta, nekome ne smeta. Mogu da kažu: Znate, nije seljak po mjestu rođenja, nije neko glup. Ako sam rođen u velikom gradu, nisam sad nešto iznad nekoga”, rekao je Višković i dodao da ako se samo malo vratimo vidjećemo gdje su rođeni razni srpski velikana, ali i mnogi evropski i svjetski.

    “Vidjećete da nisu to baš uvijek prijestonice, kako neko misli”, istakao je Višković za InfoBijeljina i dodao da je naučio u životu da radi i da iza njega govore djela.

    Težak zadatak

    Kako je rekao svaki predsjednik Vlade ima težak zadatak.

    “Ne treba on (Savo Minić) ništa da nastavi gdje sam ja stao. On treba samo da radi svoj dio posla i ništa više”, rekao je Višković.

    Podsjećamo nakon što je Višković dao ostavku Savo Minić je postao premijer RS.

    Višković kaže da je imao korektnu saradnju sa Minićem dok je on bio ministar kod njega u Vladi.

    “I danas imamo korektnu saradnju i ja se nadam da će zaista Savo Minić pokušati nastaviti  projekte. Znam da je on na sjednicama Vlade učestvovao u donošenju odluka o kojima sam govorio. Znam i da je njegov strateški cilj da se Banjaluka i Beograd povežu auto-putem, i da je to strateški cilj i svih budućih premijera, bez obzira kako se zvali – da sagradimo sve ove objekte u vezi sa proizvodnjom električne energije, da što više privučemo strane investicije po pitanju izgradnje objekata”, rekao je Višković.

    Objašnjava da je poznat kao čovjek koji insistira da se stvari završavaju.

    “Ako nekoga nazovem danas, a tražim da se nešto uradi, to ne ostaje na jednom pozivu – zvaću ga opet za tri dana, pa za sedam, pa za deset, dok se posao ne završi. Moja je želja da ubrzamo sve projekte i da radimo što je više moguće”, rekao je Višković.

    “Kao predsjednik Vlade išao sam u Sarajevo na Baščaršiju i nisam imao ni jedan jedini problem – da jednostavno uđem tamo u ćevabdžinicu i naručim ćevape i sjednem. Pola ljudi me gleda kao vanzemaljca, pola ljudi ne vjeruje da sam to ja. Pa ono – ova mi je faca poznata, ali nemoguće da je to on – jer kako će ući, a da prije njega ne ulazi, ne znam ni ja, par ljudi, i tako dalje, iza njega, oko njega…”, rekao je Višković i dodao da je živio svoj život.

    “Nisam se nikada odrekao svojih prijatelja. Oni prijatelji što su mi bili i u periodu prije, evo i danas poslije, to su i danas moji prijatelji”, rekao je Višković koji je na poziciju direkotora “Auto-puteva RS”, došao nakon što je podnio ostavku na mjesto predsjednika Vlade Republike Srpske.